VVV Forum
Vinarstvo => Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina => Topic started by: Kauboj on 04 Studenoga, 2006, 13:46:57
-
Dosta se na forumu priča o bijelim vinima. Mene zanima proizvodi li tko crna vina i na koji način (način maceriranja, kvasci, enzimi, prešanje, odtakanje itd.). Nemam baš prevelikog iskustva, pa me zanima svaki detalj. Ove godine sam radio portugizac, maceracija je trajala šest dana, otvoreni postupak. Nisam koristio niti selekcionirane kvasce, niti enzime. Sumporio sam masulj sa 7 g vinobrana. Vrenje je prošlo u redu.
-
Imam pitanje za nekog s iskustvom kod sumporenja i pretoka crnog vina; naime imam nekih 300L frankovke koja je vrijala u inox bačvi, vrenje je završilo prije nekih dva tjedna i sad bih trebao maknut s taloga i napravit prvi pretok pa me zanima postupak jer iz iskustva znam da je potreban oprez pri uporabi sumpora zbog skidanja boje crnog vina.?
-
Imam pitanje za nekog s iskustvom kod sumporenja i pretoka crnog vina; naime imam nekih 300L frankovke koja je vrijala u inox bačvi, vrenje je završilo prije nekih dva tjedna i sad bih trebao maknut s taloga i napravit prvi pretok pa me zanima postupak jer iz iskustva znam da je potreban oprez pri uporabi sumpora zbog skidanja boje crnog vina.?
kalij metabisulfit (vinobran) moze skinuti nesto boje kod mladih crnih vina koja jos nisu stabilizirana.
-
Zanima me da li se ta boja može povratiti nazad ili ne? Ono kad dio slobodnog SO2 ishlapi? I da li sumpovin isto tako skida boju ili je to slučaj samo kod vinobrana?
-
Zanima me da li se ta boja može povratiti nazad ili ne? Ono kad dio slobodnog SO2 ishlapi? I da li sumpovin isto tako skida boju ili je to slučaj samo kod vinobrana?
boja se naravno, ne moze povratiti ali zato postoji posebni vinobran za crna vina sa dodatkom tanina koji jednim dijelom stabilizira talozenje tvari boje. opcenito, boja kod crnih vina je nesto kompleksnija problematika i stupanj boje, intenziteta i talozenja boje se ne moze samo tako objasniti, putem par poruka na forum.. vinobran i sumpovin su oblici sumpor dioksida samo sto je vinobran kalij metabisulfit i u prahu je a sumpovin je vec oslobodeni sumpor dioksid i u tekucem stanju je i stoga ga je potrebno 50% manje nego vinobrana.
-
Ivane, kako da onda ti onda izbjegavaš tu pojavu skidanja boje? Što napraviti kad se to već dogodi? Ako možeš molim te odgovoriti (ne mora niti opširno, mene zanima samo kako, a ne zašto)
-
Ivane, kako da onda ti onda izbjegavaš tu pojavu skidanja boje? Što napraviti kad se to već dogodi? Ako možeš molim te odgovoriti (ne mora niti opširno, mene zanima samo kako, a ne zašto)
Budući da kasnite s odgovorima, ja sam već i zasumporio i pretočio bez skidanja boje na sljedeći način;
Koristio sam pyrovin s 5%tanina ali to nije tolko bitno već je bitnije da sam nakon 2 sata od dodavanja sumpora pretočio i to je to.
Ako ti je sumpor skinuo znatan dio boje odeš u poljoapoteku i kupiš i kupiš boju (antocijanin) i doziraš prema potrebi dok ne dobiješ nijansu koju želiš.
-
Budući da kasnite s odgovorima, ja sam već i zasumporio i pretočio bez skidanja boje na sljedeći način;
Koristio sam pyrovin s 5%tanina ali to nije tolko bitno već je bitnije da sam nakon 2 sata od dodavanja sumpora pretočio i to je to.
Ako ti je sumpor skinuo znatan dio boje odeš u poljoapoteku i kupiš i kupiš boju (antocijanin) i doziraš prema potrebi dok ne dobiješ nijansu koju želiš.
a kakvo je to i vinarstvo i tehnologija.. ??? to uopce nije rjesenje. onda cu ja sad reci, a zasto bi netko uopce radio vino, pa odem u ducan i kupim bocu vina i nemam problema sa skidanjem boje. mislim zbilja..
-
Upotrebom SO2 kod pripreme crnih vina obojene tvari vežu se jednim dijelom na SO2 te na taj način vino gubi boju. Ta pojava s vremenom se gubi i vino opet dobije prvobitnu boju, koja u takvim slučajevima često bude i bolja nego da vino uopće nije bilo sumporeno.
Ovo sam našao na stranici sumpovina. O čemu se tu radi?
-
Upotrebom SO2 kod pripreme crnih vina obojene tvari vežu se jednim dijelom na SO2 te na taj način vino gubi boju. Ta pojava s vremenom se gubi i vino opet dobije prvobitnu boju, koja u takvim slučajevima često bude i bolja nego da vino uopće nije bilo sumporeno.
Ovo sam našao na stranici sumpovina. O čemu se tu radi?
Ne bih se s time nikako mogao složit, rekel sem već kaj se dogadja s bojom i sumporom i videl sam da se boja vise nikako ne vraća u prvobitnu nijansu.
-
Budući da kasnite s odgovorima, ja sam već i zasumporio i pretočio bez skidanja boje na sljedeći način;
Koristio sam pyrovin s 5%tanina ali to nije tolko bitno već je bitnije da sam nakon 2 sata od dodavanja sumpora pretočio i to je to.
Ako ti je sumpor skinuo znatan dio boje odeš u poljoapoteku i kupiš i kupiš boju (antocijanin) i doziraš prema potrebi dok ne dobiješ nijansu koju želiš.
a kakvo je to i vinarstvo i tehnologija.. ??? to uopce nije rjesenje. onda cu ja sad reci, a zasto bi netko uopce radio vino, pa odem u ducan i kupim bocu vina i nemam problema sa skidanjem boje. mislim zbilja..
Slažem se s ovim, a i znatno je jeftinije... Nadam se da si pio Ribar...
-
Ne razumijem ovaj tvoj odgovor, jer ovo je najvecim dijelom islo tebe.. 8) , a ribar, to je drek, a ne vino..
-
Ajd dobro pusti sad Ribara, svi znamo kakva je to tekućina, već bolje reci kak pretočit crno vino? Kak vratiti nazad boju? Naravno, ako si ikad radio crno vino.
-
Ajd dobro pusti sad Ribara, svi znamo kakva je to tekućina, već bolje reci kak pretočit crno vino? Kak vratiti nazad boju? Naravno ako si ikad radio crno vino.
javi se Kauboju, njemu sam objasnio stvari oko vracanje boje kod crnih vina.
-
Osjećam neke napetosti oko crnog vina ovdje na forumu hehe. :) Boja će se vratiti.
-
Ajd dobro pusti sad Ribara, svi znamo kakva je to tekućina, već bolje reci kak pretočit crno vino? Kak vratiti nazad boju? Naravno ako si ikad radio crno vino.
Sa gubitkom boje prije odnosno nakon pretoka nećeš imati problema, ako si odmah sumporio, koristio selekcionirane kvasce, Lallzym OE, Optired i macerirao cca 4-5 dana. Masulj (klobuk) ti je trebao biti potopljen, a odozgora si morao hladiti sa zaleđenim bocama. Tako radim zadnjih 4 godine (plavac mali Ivan Dolac-Hvar i Podšpilje-Vis) i nikad nisam imao problema. Vino mi je do sada uvijek ispalo vrhunsko. Za sumporenje koristim vinobran kod masulja, a sumpovin kod pretoka.
-
Ajd dobro pusti sad Ribara, svi znamo kakva je to tekućina, već bolje reci kak pretočit crno vino? Kak vratiti nazad boju? Naravno ako si ikad radio crno vino.
Sa gubitkom boje prije odnosno nakon pretoka nećeš imati problema ako si odmah sumporio, koristio selekcionirane kvasce, Lallzym OE, Optired i macerirao cca 4-5 dana. Masulj (klobuk) ti je trebao biti potopljen, a odozgora si morao hladiti sa zaleđenim bocama. Tako radim zadnjih 4 godine (plavac mali Ivan Dolac-Hvar i Podšpilje-Vis) i nikad nisam imao problema. Vino mi je do sada uvijek ispalo vrhunsko. Za sumporenje koristim vinobran kod masulja, a sumpovin kod preto
Vino radiš iz gušta ili se komercijalno baviš vinarstvom?
Često san na Visu pa se konačno nadan provat dobar mali plavac za razliku od nekih provikanih viških plavaca kojima aromu i buke nisan moga osjetit od raznih "mana i bolesti" koje su me bubale u nos. Čast iznimkama!
-
Vino radim isključivo za gušt mene i mojih dobrih prijatelja. Kad mi bude viški plavac (ploški plovac) gotov poslati ću ti par butelja.
-
evo samo da se javim povodom diskusije na ovoj temi. Boja "ošamućena" vinobranom vratila mi se u potpunosti nakon tri tjedna.
-
Super. Kakav ti je okus, bistroća, kiseline...?
-
Jako sam zadovoljan ovogodišnjom berbom. Ovo mi je tek četvrta berba, a mislim da je vino najbolje do sad. Nisam još radio analizu, no prema mojoj procjeni ima oko 12 % alkohola, najviše 6 g/l ukupnih kiselina, nema nikakvih mana niti stranih mirisa. Vrlo je pitko, jedna cisterna se sasvim solidno izbistrila bez upotrebe ikakvih bistrila, dok sam drugu profiltrirao sa k-900 pločastim filtrom i izgleda odlično. Kakvo je vaše mišljenje o prirodno izbistrenim vinima?
-
Bez zamjerke, ali trebao bi malo pročitati potrebe i razloge bistrenja i šta ono znači.
Prividno bistro vino je oku ugodno, ali ne i proteinski stabilno, uz grube tanine, polifenole i ostale komponente koje ga čine nedefiniranim.
Svako tako "prirodno bistreno" vino je potencijalni pacijent za enologa kada se pojave mnogobrojni problemi, a svakako valja istaknuti povećane potrebe za sumporom (veća oksidabilnost zbog prisutnih bjelančevina)....
-
Hvala na odgovoru, zato i služi ovaj forum. Koja bi bistrila onda bila optimalna za crna vina, i to aktualna bistrila, a ne neka arhaična? Na forumu se većinom govori o bijelim vinima (taloženje bentonitom i sl.). I kada bi se vino bistrilo tim bistrilom; naime, već je obavljen prvi pretok.
-
Hvala na odgovoru, zato i služi ovaj forum. Koja bi bistrila onda bila optimalna za crna vina, i to aktualna bistrila, a ne neka arhaična? Na forumu se većinom govori o bijelim vinima (taloženje bentonitom i sl.). I kada bi se vino bistrilo tim bistrilom; naime, već je obavljen prvi pretok.
bistrenje vina se obicno provodi poslije zime, prije drugog pretoka, obicno 2. mjesec. za crna vina se takoder mogu upotrebljavati bistrila kao i za bijela, ali u nesto manjim kolicinama.
-
Evo mala pomoć:
Proces prerade crnog grožđa i maceracija (http://www.cedar-agro.hr/maceracija.htm)
Proces prerade bijelog grožđa i taloženje mošta (http://www.cedar-agro.hr/talozenje.htm)
Pozdrav
-
Pitanje za iskusnije vinare,
upotrjebio bi ove godine enzime u procesu prerade crnog grožđa i zanima me, da li je poslije vrenja potrebno izvrsiti neke dodatne radnje na vinu (u odnosu na klasicne radnje, skidanje vina sa dropa i nastavak vrenja samog vina, prvog pretoka za cca. 30 dana)
Hvala....
-
Postupak je isti kao i bez enzima, s time da je vrijeme maceriranja, držanja radi boje.
-
Ok, ovo ne spada bas u "proces prerade" grozdja, ali ne znam kamo bih s pitanjem...
Kako rjesavate problem "uglavljivanja" poklopca kod maceracije? Naime, stari je napravio drveni poklopac koji nije los, ali sto god stavimo na njega digne se na povrsinu. Maceracija je u plasticnom bednju, onom "standardnom" sto se lagano siri prema vrhu, i jednostavno ne znam kako natjerati poklopac da ostane ispod povrsine. Kako ga zaglaviti, pritisnuti?
Kakve domace patente sve koristite?
Pozdrav,
Kos
-
Evo i ja vec godinama radim crno vino, nije neko vrhunsko, ali ga ima. Svake godine pokusavam napravit sve bolje. Kad ga izmuljam, stavim kvasac, te sam naucio iz ranijih godina da je vazna temperatura prostorije, pa grijem prostoriju bar na 20 stupnjeva. Most tada pocne vrijeti drugi dan burno, pa mjerim temperaturu mosta koja je oko 26 stupnjeva. Tada svaki dan bar 3 puta potapam klobuk koji se dize gore, i obavezno na kacu stavim najlon sa steznikom da nema prisustva zraku i da mi se klobuk ne susi. A klobuk ce uvjek ici gore, a najgolje ga je stalno potapati da se sto vise izvuce boja iz bobi. I tako ga potapam izmedu 2 i 5 dana. Dan prije otakanja, a to je oko 6 dana, ne potapam i ne mjesam, da mi se klobuk digne gore, tako da pretacem skoro cisto vino.
-
U crnom vinu (frankovka) razvio se lagani miris po sumporu (sumporovodik, disulfid, ili nesto sto daje neugodan miris na sumpor). Nije jos prejak, ali osjeti se. Vino je u inoxici, nakon 5 dana maceracije i sad vec 2 tjedna kako je otoceno i presano. Vrenje je proslo, ostalo je nesto secera (to mi cak i ne smeta).
E, sad... Ne bih vinno odmah pretakao uz zracenje, jer bih ga tako morao zesce sumporiti. A htio bih da jos uhvati malolakticko vrenje, jer ima dosta kiseline (u berbi je most bio oko 8 g/l). Citam da mijesanje pomaze, isto kao i dodavanje OptiReda, askorbinske kiseline i bakra. Kako askorbinsku radije ne bih dodavao (radi vec jace kiselosti), pokusao bih prvo s OptiRedom. Tu nastaje problem...
Zadnji puta kad sam bio u PaVinu, rekli su da ga vise nemaju. I da ga nece prodavati u manjim pakiranjima, jer ga se malo kupuje.
Zna li netko gdje jos eventualno ima za kupiti OptiRed, ili jos bolje, ima li netko jos ostatka OptiReda od ovogodisnje berbe? Trebalo bi mi oko 60 g. Ja sam u zg, ali i bliza okolica mi odgovara.
Drugi savjeti?
kos
-
Mislim da žuriš bez potrebe.Prvo bi se trebalo riješiti sumporvodika zračnim pretokom a poslije na red eventualno dolaze kiseline.Si probao vino?Jel okus kiselkastiji ili si ovo zaključio na temelju predberbene analize?Nema pravila al mislim da je malo rano za MLF.
Ekipa će te stručnije uputiti,ovo je samo moje razmišljanje ;)
Pozdrav.
-
seljakbj @ Zasto da nema prisustva zraka?
-
ako ti se poceo stvarati sumporovodik i ako sumnjas na njega, odmah zasumpori vino sa oko 10 g/100 l i drugi dan pretaci u drugu bacvu uz prisustvo zraka! sumporovodik ne mozes fulati, smrdi na trula jaja, kanalizaciju, zbilja ima odvratan miris koji ces najprije osjetiti ako natocis vino iz najdonje pipe na bacvi jer je uglavnom vezan uz talog gdje se najcesce i stvara. nista kiselina, bakar pogotovo jer vino ces sjebati onda skroz. odmah sto hitniji otvoreni pretok uz jace zracenje i nemoj povuci talog sa dna bacve! kada ti vino jednom ulovi sumporovodik tesko ces ga se kasnije rjesiti, doslovce da nema preparata koji pomaze da vino donekle bude pitko a da ne pricam kako ces srozati kvalitetu za 3-4 nivoa.. mozes mozda izvuci neko jadno, poluoksidirano i smrdljivo stolno crno vino.. ??? dakle, sto prije pretoci!!
-
"Vino" je dosta kiselo i na okus, ne mislim samo na mjerenja.
Miris na sumpor zasad nije tako jak, samo se naslucuje. Imao sam prosle godine problema sa sumporovodikom u grasevini, sve se super rijesilo otvorenim pretokom. Sada je manje izrazeno, mislio sam eventualno pokusati bez sumporenja, dosta mi se cini bitno dopustiti malolakticku u ovom vinu. Ako ga sad zasumporim, hocu li je moci kasnije pokrenuti?
Ima iskustava kako se toga rijesiti i bez otvorenog pretoka (npr http://www.scottlab.com/info-center/documents/SulfurOffOdorTxDDcomplete.pdf), samo nazalost ja nemam dovoljno iskustva niti mogucnosti za isprobavanja.
-
cekaj malo, da li ti pricas o sumporu, tj. sumpor dioksidu ili sumporovodiku, H2S?? jer ta dva pojma i mirisa u vinu su kao nebo i zemlja! kolike su ti ukupne kiseline a koliko hlapive? mislim da bi prvo to trebao dati analizirati pa potom eventualno ici na malolaktiku. pa otvorenim pretokom i jacim zracenjem ce ti tako i tako slobodni SO2 dosta pasti a sumnjam da ce ti se malolaktika sada i pokrenuti sama jer za nju bi trebalo biti dosta toplije, oko 20 °C makar uvijek mozes dodati ML bakterije.. sacekaj zimu i kiseline ce jos padati pa ces vidjeti u 1. i 2. mjesecu sto ti je ciniti. malolaktiku uvijek mozes pokrenuti na godinu kada dodu malo topliji dani, barem ja tako radim, istina meni krene spontano u bariku ali najbitnija je temperatura i SO2.
-
Pricam o sumporovodiku (ili eventualno disulfidima ili necem takvom), o onom skroz losem mirisu. Iako, velim, zasad je slab.
Ne znam, nisam analizirao posebno kiseline. Ovo sto kazem je cisto iz mjerenja ukupnih kiselina, i najvise iz kusanja vina.
Pretpostavljao sam da malolaktika nece sada bas lako, u podrumu je oko 16°C, vino je u inoxici...
Dobro, vidjet cu ovih dana, ali izgleda da ipak pretok. Hvala puno!
Usput, nema nitko OptiRed? :)
kos
-
Sumporovodik, H2S, prepoznatljiv spoj mirisa na trula jaja se u vinu - moštu treba uklanjati čim se primjeti bez odgađanja!!!
Ako se radi o vinu, treba znati koliko slobodnog sumpora imamo, po potrebi pojačano dosumporiti i otvoreno pretočiti. Ako to nije dalo rezultat treba primjeniti neki od enoloških preparata (Antibekser npr) i na taj način pokušati ukloniti nepoželjni miris.
Kod mošta ne smijemo ići sa sumporenjem jer bi zaustavili fermentaciju, dakle samo otvorenim preotokom pokušamo ukloniti sumporovodik iz mošta.
-
Mi smo, tj. moja familija je imala jedne godine problem sa sumporovodikom, slicna situacija... Problem smo rijesili na nacin da smo u most dodali modru galicu (0,02 - 0,05 g/100l) i to je bilo to. Probaj se raspitati za to, a ja budem jos provjeril ove podatke samo da 100% potvrdim to kaj sam napisal 8)
-
Ni slučajno se igrati sa galicom!!!
postojue puno manje opasni a efikasni ppreparati
-
Ok je, ne znam za druge, ali ja sam definitivno i sam vec isprobao da se miris sumporovodika otklanja otvorenim pretokom. Sigurno nece pomoci u svakom slucaju, ali je prva mjera.
No, mislio sam samo da li netko zna nesto o drugim metodama, kao sto sam naveo clanak u kojem enoloski konzultant koji radi za Lallemand prica o upotrebi OptiReda, askorbinske kiseline ili bakra.
Sumporenjem i otvorenim pretokom vino ipak nesto gubi, i sto se tice boje i sto se tice svjezine. Je, time je manja steta nego od sumporovodika, ali eto, reko da pitam.
Nemam ogromne kolicine vina i ne prodajem ga (zasad), ne zivim od toga, ali eto bas zato imam prilike "igrati se", odnosno istrazivati i skupljati iskustva.
Pa hajde, ako cemo samo pisati o najosnovnijim postupcima, necemo nikamo napredovati. :)
Pozdrav!
kos
-
Evo, kao sto rekoh, slijedi ispravak... kolicina je 0,2 - 0,5 g/100l
-
Evo, kao sto rekoh, slijedi ispravak... kolicina je 0,2 - 0,5 g/100l
Dodaj "DESULFIN" i pretoči.
-
Pa prisustvo zraka je lose jer susi masulj, a kako se odvija proces vrenja nije dobro da ima dodir sa kisikom.
Pogrešno je ostavljati masulj na vrenju duže vrijeme od navedenog kako bi se dobila jača boja, jer se ona gubi. Naime, boja se vrlo lako veže na tvari koje imaju veliku površinu - masulj, stijenke kace, stanice kvasca, a i mijenja se djelovanjem kisika iz zraka.
-
Kos, ne znam o kojem članku u vezi OptiReda pričaš i jel to ima kakve veze sa ovim napisima o sumporovodiku?
-
Kos, ne znam o kojem članku u vezi OptiReda pričaš i jel to ima kakve veze sa ovim napisima o sumporovodiku?
Konkretno o ovome, i da, ima veze sa sumporovodikom. Barem ja mislim. ;)
http://www.scottlab.com/info-center/documents/SulfurOffOdorTxDDcomplete.pdf
-
ja sam konkretno prosle godine imao jedan chardonnay koji mi je zahvatio H2S i nakon cijelog niza sumporenja, pretoka, zracenja, stavljanja diamonij hidrogen sulfata, askorbinske kiseline, na kraju sam pokusao sa Anticasse-om, nisam imao sto izgubiti jer vino je vec bilo koma, ne da nije bilo pitko vec nije bilo niti za pomirisati.. probao sam na malo tako da sam u cca 1 dcl vina u casi stavio par kapi tog Anticasse-a koji je inace 2%-tni bakar sulfat, i nakon 1-2 minute laganoj zracenja vina u casi miris se zbilja poboljsao i izgubio taj miris koji je kod mene vec presao u opake disulfide i vino je smrdilo na cesnjak, spaljenu gumu i kanalizaciju, odvratan miris! prvo sam dodao askorbinske kiseline i drugi dan malo tog preparata i vino je bilo bolje, ali nazalost samo par dana. pretocio sam ga uz zracenje, bilo je vrlo malo taloga, ali nakon para dana miris se vratio, ko da nisam nista ni radio. ove godine to vino je otislo babi za pecenje rakije i cak i rakija ima blagi miris po cesnjaku i tim disulfidima i jednostavno nije ni rakija dobra. tako da ako slutite na H2S ODMAH pretacite i zracite! pogotovo ako je vino jos u vrenju, nece vam oksidirati, dapace, poboljsat cete zavrsni rad kvasaca, previranje do suhog vina. eto, moje iskustvo koje ne bih pozelio nikome ali dobro da sam i to probao.. ::)
-
tako da ako slutite na H2S ODMAH pretacite i zracite! pogotovo ako je vino jos u vrenju, nece vam oksidirati, dapace, poboljsat cete zavrsni rad kvasaca, previranje do suhog vina.
Pretpostavljam da mislis ako vrenje jos traje onda pretok bez sumporenja?
Meni je zeznut onaj dio taman po kraju vidljivog vrenja. Izgleda mi rano za sumporenje, a bojim se da vino nece dobro podnijeti izlaganje zraku cim je vrenje proslo.
-
Pretpostavljam da mislis ako vrenje jos traje onda pretok bez sumporenja?
Meni je zeznut onaj dio taman po kraju vidljivog vrenja. Izgleda mi rano za sumporenje, a bojim se da vino nece dobro podnijeti izlaganje zraku cim je vrenje proslo.
da, tako sam mislio, ako vrenje traje pretok bez sumporenja. ako je vino u ovoj zavrsnoj fazi vrenja, pretoci ga bez sumporenja ali nemoj ga bas jako zraciti. bitno je da ga odvojis od grubog taloga sa dna bacve od kojega u biti h2s i krece, kada taj talog pocne trunuti. za pocetak ga odvoji a nakon vrenja zasumpori i po potrebi opet pretoci ako slutis h2s, opet.
-
Stavio bi Enocijanin u crno vino, a nigdje na netu nista o njemu, pa bi molio savjet u svezi toga. Kada ga stavit, tijkom vrijenja, ili poslije prvog pretoka, i na koji nacin? I koja su vasa iskustva s njim?
-
Pozdrav za sve ljubitelje vina!
Zamolio bih i ja nekog ko ima iskustva sa pravljenjem crnog vina da mi da neki savet.Naime pre tacno 6 dana sam smuljao crno grozdje (Frankovka),stavio odmah za vreme muljanja otprilike 10 g vinobrana na 100 kg grozdja(mozda i malo vise) i verovatno zbog temperature u podrumu koja je bila negde oko 20 stepeni je vino prevrelo i evo sad sam merio i vec ima nula secera u njemu.Sta sad da radim?Dal da ga presujem odmah ili da sacekam jos neki dan i treba li stavljati u opet vinobran ili neceg drugog u njemu posle presovanja.Da li je uopste dobro da prevri tako brzo?
-
Stavio bi Enocijanin u crno vino, a nigdje na netu nista o njemu, pa bi molio savjet u svezi toga. Kada ga stavit, tijkom vrijenja, ili poslije prvog pretoka, i na koji nacin? I koja su vasa iskustva s njim?
mene isto zanima nešto više o tom preparatu... da li je pouzdan, kada ga je najbolje staviti, jel ima kakvih posljedica...?
-
da, tako sam mislio, ako vrenje traje pretok bez sumporenja. ako je vino u ovoj zavrsnoj fazi vrenja, pretoci ga bez sumporenja ali nemoj ga bas jako zraciti. bitno je da ga odvojis od grubog taloga sa dna bacve od kojega u biti h2s i krece, kada taj talog pocne trunuti. za pocetak ga odvoji a nakon vrenja zasumpori i po potrebi opet pretoci ako slutis h2s, opet.
Jučer ustanovih da mi jedna bačva koja ima vrlo tiho vrenje pomalo "baca" na sumporovodik(vrenje traje mjesec dana),jutros je išlo hitno pretakanje,kako je nevedeno do umjereno zračenje.Sačekat ću malo al mislim da je i to malo neugodnog mirisa nestalo a vrenje se pojačalo u roku po ure nakon pretoka.Ako bude sve ok do kraja vrenja,tada namjeravam sumporit ovisno o daljnjim radnjama.
Pitanje:Da li pretočit nakon završetka vrenja pod obavezno ili samo pratit situaciju do drugog pretoka?
-
Ja bi pretočio čim prije nakon završetka vrenja.
Posebno ako nije dodavana hrana u toku vrenja šta se preporuča. Ovisi i koji je kvasac korišten.
Na ovom prospektu je utjecaj nekih Lallemandovih kvasaca na generiranje sumporovodika u slučaju nedovoljne količine hrane u moštevima :
http://www.vvvforum.eu/fileovi/Selekcionirani_vinski_kvasci.pdf (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Selekcionirani_vinski_kvasci.pdf)
-
Korišten je klasični CM,osim dodavanja fermaida na početku hrana nije dodavana poslije,mislio sam da će dogurati do kraja i s ovim.Evo sada vidim u podrumu da se vrenje stišava do jedva primjetnog,mirisa više nema.
Izgleda da bez detaljnije lab.analize kod ove bačve nema sreće.Ostale bačve su pretočene te pitke.
-
Dok se još nisu zahuktali radovi po vinogradu evo i jednog pitanja za dogodine...
Za iduću berbu imam određenu količinu merlota.Ima li nekih specifičnosti kod njega glede prerade,macerizacije,temp,koji kvasci,koja hrana...ili da ja pucam kao i dosad ;D
Ovo malo od ove godine iako miješano s plavinom ima jedva primjetan ali lijep miris po malini :D
-
Pozradv svima, imam jedno početničko pitanje:
naime, ove godine ću imati prvi rod crnog grožđa - portugizac, 3. vegetacija i sad me zanima, nakon što posumporim masulj vinobranom za crno vino, nakon koliko vremena (sati) da dodam kvasac (Uvaferm 299) i LALLZYM OE i opti-red? Također, da li treba imati i kakav vremenski razmak između ova tri? Unaprijed hvala.....
BTW, jučer sam mjerio slador, ima ga cca 17 i mislim da ću drugi vežiken pobrat jer će mi ga ose i stršljni popit 10% do tada i i ćuo sma da je Mladina iz jaske već pobrala dio svog portugisca....
-
2007 sam imao vinograd za obradu sa crnim grožđem, frankovka i merlot, moj proces prerade ;
muljano grožđe tj masulj sumporio vinobranom 10g/100l i prskao rastopljenim encimima za bolju razgradnju sve dobro i jako izmješao i bez dodavanja šećera i kvasaca u ovoj fazi . sve je bilo u plast kaci od 500 lit do visine oznake od 300 lit, na tu površinu masulja prilijepio čisti bijeli najlon tako da je virio izvan kace do poda (3x3m) , sada na taj najlon natočio 10cm vode koja znači služi kao uteg i dihtung jer je taj najlon pritisnula uokolo uz rub kace tako da nema prsutnosti zraka. Tako stoji 2dana, kada izlijem vodu pumpom van u drugu kacu i sve izmješam i opet vratim vodu nazad, a tako još u 2navrata sve ponovim , znači do 8 dana traje maceracija ali bez dodataka kvasaca i hrane koju dodajem u bačvu gdje se tek nastavlja fermentacija mošta, plus pojačavanje sa potrebnom količinom šećera .
Mislim da nije dobro odmah poticati vrenje sa kvascima jer je onda to preburno, stvara se veća toplina, preveliki alkohol koji topi boju i rastapa koštice, peteljke ako ih ima malo i sl. Spontano vrenje koje svakako kreće i bez odmah dodanih kvasaca je dovoljno za razgradnju masulja i dobivanje dobre boje .
znamo da je prisutnost zraka uvijek loša , tako da ideja sa onim najlonom i vodom mislim da vam može pomoći , a da ne govorim o mušicama vinskim koje nam zagorčavaju sve , a ovako niti one nemogu do masulja...
vidimo se.
-
jnix, vrenje bi trebalo krenuti bez problema iako sam posumporio sa vinobranom?
-
da lagano, ne isti dan ali ide, a pravo stigne i u bačvi uz potporu selekcion. kvasaca i hrane...
-
Kakve boje je vino koje se dobije od izabele koja se odmah nakon muljanja ispreša? Bijelo ili rose?
-
Crveno.
-
Kakve boje je vino koje se dobije od izabele koja se odmah nakon muljanja ispreša? Bijelo ili rose?
pa po logici stvari bi trebalo biti rose ako se odmah ispresa, znaci bez maceracije..
-
ne znam za izabelu, izuzev bojadisara kao što su alicante boschet i gamay te caberneta franc. i vranca kod kojih tvari boje nalazimo i u pokožici i u plodu odnosno soku, gotovo sve ostale crne sorte u soku nemaju nimalo ili vrlo malo boje te ako odmah nakon muljanja procijedimo samo tekući dio i odvojimo ga u posebnu bačvu dobit ćemo bijelo vino, prilično pristojnog okusa i bouqeta. ovisno o sorti boja ovako dobivenog vina naginje prema zlatno žutoj.
-
I ja sam načuo da bi trebalo ispasti bijelo vino pa sam htio ćuti dal neko ima slična iskustva.
-
ovako ću ja kada kupim grožđe graševine;
dan prije berbe graševine uberi kantu najljepših grozdiva, rukama odstrani peteljku , lagano stisni bobe samo da puknu, dodaj 2lit vode i 400g šećera i ostavi dobro zadihtano od mušica na sobnoj temp-18c. kada cijeli taloženi mošt budeš odvajao-pretakao, sa ovim napravi duplo veću količinu i dodaj drugi dan u svu količinu i promješaj( ne cijediti-za 10-tak dana ćeš te bobice sa cjedilkom pokupiti po površini)...4. dan hranu za kvasce...1mj vrenja najmanje na tem 15c.
-
ovako ću ja kada kupim grožđe graševine;
dan prije berbe graševine uberi kantu najljepših grozdiva, rukama odstrani peteljku , lagano stisni bobe samo da puknu, dodaj 2lit vode i 400g šećera i ostavi dobro zadihtano od mušica na sobnoj temp-18c. kada cijeli taloženi mošt budeš odvajao-pretakao, sa ovim napravi duplo veću količinu i dodaj drugi dan u svu količinu i promješaj( ne cijediti-za 10-tak dana ćeš te bobice sa cjedilkom pokupiti po površini)...4. dan hranu za kvasce...1mj vrenja najmanje na tem 15c.
hehe, spontana fermentacija.. ;) I like it a lot! ;D nemoj mi reci da ti tako radis??
-
ove godine sam si to tak napisao bilješke i razmišljanje , za 100lit proba....
-
Zanima me dal postotak secera u grozdju utjece na kasniju boju vina? Unazad par godina imamo problema sa bojom Frankovke koja nikad nije onako puna kako bi trebala biti. ??? Do prije 5 - 6 godina s tim nije bilo problema. Prosle godine smo ostavili 9 dana na komu i koristili enoloske preparate za maseraciju i iako smo imali vidno poboljsanje u boji i punoci smatram da to jos nije to. Slador je prosle godine bio 16,5, a brali smo 4.10.
Ove godine cemo brati i Cabernet Sauvignon ali dosta kasnije od Frankovke pa bi htio cut vase savjete glede dobivanja punoce okusa i boje karakteristicno za crveno vino.
Vino cemo odloziti u drvene bacve.
-
Relativno velik urod,loš postupak maceracije te pretjerana sumporenja nakon vrenja glavni su uzroci lošije obojenosti.
U dalmaciji problem sa lošijom obojenošću vina rješavaju bojadiserima,većinom vrancom.
-
brate mili, da sam ja brao frankovku 4.10., imao bi 25% secera..?! ili imas jako puno grozda ili imas jako los polozaj i opcenito uzgoj i obradu vinograda. naravno da se sa zreloscu grozda povecavaju i fenolne tvari (tvari boje i tanini) ali to se najbolje moze vidjeti po boji kostice, sto je tamnija to je bolja i jaca fenolna zrelost i opcenito ja se po tome ravnam prilikom berbe crnih sorta, secer i kiseline su mi manji bitni jer ionako fenolna zrelost nastupa poslije tehnoloske, tj. kad je najbolji omjer secera i kiselina i kada seceri vise ne rastu i kiseline su postojane.
-
Pa nije bilo nesto posebno rodno, najnormalniji urod. Grozdje je bilo jako zdravo, ali smo se bojali ga ostaviti duze zbog pticurina. Hmm ti si Ivane negdje naveo da svoje grozdje nemoras spricati niti protiv botritisa, sto je za mene naucna fantastika jer ga mi spricamo 3puta u sezoni. :o
Nevezano za temu, jucer sam bio na predavanju o enoloskim proizvodima talijanske firme Vason. Jel netko vec imao iskustva sa proizvodima te tvrtke? Susjedu su uvaljali kvasce, enzime i antioksidanse za 1500kn :D
-
ovako ću ja kada kupim grožđe graševine;
dan prije berbe graševine uberi kantu najljepših grozdiva, rukama odstrani peteljku , lagano stisni bobe samo da puknu, dodaj 2lit vode i 400g šećera i ostavi dobro zadihtano od mušica na sobnoj temp-18c. kada cijeli taloženi mošt budeš odvajao-pretakao, sa ovim napravi duplo veću količinu i dodaj drugi dan u svu količinu i promješaj( ne cijediti-za 10-tak dana ćeš te bobice sa cjedilkom pokupiti po površini)...4. dan hranu za kvasce...1mj vrenja najmanje na tem 15c.
Ja sam slican postupak naucio od starih koji su tako pripremali vino od "Noe" i "Dalavari" sorte. Ja sam u svoj postupak kojim radim vino od rajn.riezlinga i savinjona uveo talozenje koje mi traje oko 6 sati u zatvorenoj plasticnoj posudi sa ledom. Sa ovakvim postupkom nisam nikad imao problema sa vrenjem makar ne koristim hranu za kvasce.
Pitanje:
1. Da li je potrebno stavljat hranu za kvasce i da li ona moze prouzrokovat nezeljene efekte kod ovakvoga postupka?
2. Da li postoje kvasci koji bi sigurnije proveli fermentaciju kod ovakvog postupka.
3. @Ivan kako ti radis spontanu fermentaciju?
Pozdrav.
-
Koshpa:Zanima me dal postotak secera u grozdju utjece na kasniju boju vina? Unazad par godina imamo problema sa bojom Frankovke koja nikad nije onako puna kako bi trebala biti. ???
šećeri nemaju veze, već period poslije tehnološke zrelosti, probaj pokožicu jesti i kad ti postane jako fina onda u berbu, isto što kaže ivan, koštice moraju biti tamne i isto probaj ih grickati samo po površini ,moraju biti ugodne ...
a uostalom pitaj komsica, da si došao na susret vidio bi što je boja frankovke, imam još pa dojdi k meni jer ti je bliže...
komsic-slikaj frankovku u čaši u više poza pa da vide...tj da ne vide kroz nju...
-
Zanima me dal postotak secera u grozdju utjece na kasniju boju vina? Unazad par godina imamo problema sa bojom Frankovke koja nikad nije onako puna kako bi trebala biti. ??? Do prije 5 - 6 godina s tim nije bilo problema. Prosle godine smo ostavili 9 dana na komu i koristili enoloske preparate za maseraciju i iako smo imali vidno poboljsanje u boji i punoci smatram da to jos nije to. Slador je prosle godine bio 16,5, a brali smo 4.10.
Ove godine cemo brati i Cabernet Sauvignon ali dosta kasnije od Frankovke pa bi htio cut vase savjete glede dobivanja punoce okusa i boje karakteristicno za crveno vino.
Vino cemo odloziti u drvene bacve.
mislim da je optomalno držati 5-7 dana, nakon toga se boja počinje gubiti
-
mislim da je optomalno držati 5-7 dana, nakon toga se boja počinje gubiti
slažem se,
da kod onih koji odmah kvasce stave u masulj, da je optimalno držati 5-7 dana , nakon toga krene jača ferm. i brže se stvori više alkohola koji onda utiču da se boja počinje gubiti ...
-
???
-
slažem se, da kod onih koji odmah kvasce stave u masulj pa krene jača ferm. i brže se stvori više alkohola koji onda...
sorta plavina, berba 12.09.2008., slador 88 Oe, badanj od 1200 litara sumporio s 10g/100l vinobrana, doslađeno na 94 Oe, stavljen kvasac uvaferm 299, pritisnut masulj, vrenje od početka do kraja tiho, temperaturu, mješanjem pumpom držaona max 24 celzija, 7 dana vrenja, 8 dan odtakanje, okus, miris, odlični, boja odlična i postojana, a sve odrađeno u prostoriji koja se nikako ne može nazvati podrumom
-
, temperaturu, mješanjem pumpom držaona max 24 celzija,
šta si sa pumpom i kakvom mješao i kako si hladio , pumpao nekud van kroz neki hladni medij,vodu,bunar?i vraćao nazad,? ili
kako si snižavao-držao temp.?
-
šta si sa pumpom i kakvom mješao i kako si hladio , pumpao nekud van kroz neki hladni medij,vodu,bunar?i vraćao nazad,? ili
kako si snižavao-držao temp.?
čista improvizacija, oko 6 metara dugo enološko crijevo smotano u krug i potopljeno u kacu s ohlađenom vodom, otvorio pipu na badnju i prepumpavao s dna na vrh po potrebi kad bi temperatura na vrhu badnja išla preko 24 celzija
-
bravo majstore, ujedno stalno vlažiš gornje krute slojeve masulja, samo mora biti što više zatvoreno , (bar pod najlonom bijelim za prehrambene svrhe,a ne kako neki stave onaj građevinski pa smrdi po odpadnoj plastici ..) no isto pazi sa pumpom jer sve te male pumpice režu-melju koštice ako idu kroz nju, treba ispred ulaza nekak ih zaustaviti kroz sito-cjedilku .
-
Pumpa li jos netko crni most u vrenju preko "poklopca"? Kako?
Ja sam razmisljao, kad stavimo u bedanj, stavimo resetku gore, jedno dnevno gurnuti crijevo na dno i ispumpati gore na vrh, preko resetke i poklopca od stvrdnutog masulja ispod nje. Smije li se to pumpanje na vrh raditi na zraku? U velikim vinarijama, kad rade pump-over, dogadja li se to sve u zatvorenim posudama?
-
ne dogada se sve zatvoreno, dobar je pristup zraku u vrenju za crno vino, ja svoje potapam i mijesam svaki dan 1-2 puta, bez ikakve resetke gore i prepumpavanja..
-
Pozdrav svima,
Ivane, pogledao sam ovaj link http://www.cedar-hr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=1 i nije mi jasno kog dana od ubacivanja grožđa u bure dodajem enzim, kvasac i hranu za kvasac.
-
Pozdrav svima,
Ivane, pogledao sam ovaj link http://www.cedar-hr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=1 i nije mi jasno kog dana od ubacivanja grožđa u bure dodajem enzim, kvasac i hranu za kvasac.
prvog dana ubacujes sve, dakle nakon muljanja i ruljanja (odvajanja peteljki) dobijes masulj i u njega bacas sve na nacin i redoslijedom kako je objasnjeno.
-
ne dogada se sve zatvoreno, dobar je pristup zraku u vrenju za crno vino, ja svoje potapam i mijesam svaki dan 1-2 puta, bez ikakve resetke gore i prepumpavanja..
to pritiskanje masulja pri maceraciji je zadnja stvar koju nisam promijenio u mojoj tehnologiji u odnosu na moje starce. do sada sam u zadnjih tri godine uspio, zahvaljujući ovom forumu, naparaviti vino kakvo oni nisu imali zadnjih 20-30 godina. ako nije problem, možeš li objasniti u čemu i kako ti ivane maceriraš
-
to pritiskanje masulja pri maceraciji je zadnja stvar koju nisam promijenio u mojoj tehnologiji u odnosu na moje starce. do sada sam u zadnjih tri godine uspio, zahvaljujući ovom forumu, naparaviti vino kakvo oni nisu imali zadnjih 20-30 godina. ako nije problem, možeš li objasniti u čemu i kako ti ivane maceriraš
muljanje + ruljanje, odmah dodavanje kvasaca (i hrane i enzima ko ih koristi, ja samo stavljam kvasce zasada..), bacve su normalne inoxice od 600 i 900 l, prije sam radio u obicnim plasticnim kacama od 1000 l, stavim gore samo inox poklopac, ne treba ni vrenjaca jer ionako sav co2 izade sa strane. potapam masulj 1-2 dnevno, proces po bacvi 5-10 min najvise. bitno je samo da se gornji sloj (klobuk) previse ne sasusi i da bude sto je moguce duze mokar i njega je uvijek bitno potopiti. nikad nikakvih problema, vrenje mi prode unutar 10 dana do apsolutno suhog vina, zatim slijedi presanje, doviranje jos u inox bacvi, mozda 2-4 tjedna mjesanje taloga, blago sumporenje i pretok. ubuduce je plan nabaviti drvene kace (badnjeve) i u njima sve raditi, to ce biti nagodinu a imam i jedan vinifikator od letine kojeg cu ove godine probati prvi put koristiti makar mi je sad zao sto sam ga kupio..
-
Opet... mozda ce nekome pomoci imati sve ovo na hrpi
Crno vino
Kod crnog vina procedura je ista, osim što nakon muljanja i stavljanja u bačvu vina ne zaštićujemo običnim metalbisulfitom već preparatom koji u sebi sadrži tanina zbog zaštite boje. Istu večer se, reći će nam Goran, dodaje zaštita, mjeri se šećer u moštu i dodaje odgovarajući kvasac. Drugog dana dodaje se encim za omekšavanje kožice, kako bi se lakše oslobodili tamini i antoncijani, a nakon dan, dva fermentiranja masulja (dropa) potrebno je bobice miješati tri puta na dan, kako bi se potopile u moštu. Što se više miješa, više se oslobađaju tamini i antoncijani. Sedmi dan je zadnji dan miješanja i potrebno je pustiti još dva dana da odstoji i potom se pretače. Čisti mošt pretače se u bačvu, po mogućnosti od inoxa, hermetički se zatvara uz dodatak vrenjače i sve se ostavi da miruje 15-20 dana. Prije prvog pretakanja kao i kod malvazije obavezno treba kontrolirati zaštitu slobodnog SO2 u vinu, kako bi se sačuvale već stečene arome.
„Kao zaštitu preporučujem vitamin C s dodatkom metalbisulfita koji je od nedavno na tržištu i kao novi preparat pokazao se jako dobrim jer je na prirodnoj bazi te sadrži do 70 posto C vitamina. Što se tiče kvasca za svaku sortu koristi se određeni kvasac. Dok se za malvaziju koristi kvasac koji sadrži puno glicerola, a najbolji je južnoafrički Anchor, za crna vina npr. kod merlota se koristi kvasac Fermol Premier Cru, a za teran se preporuča Fermol Grand rouge ili Micoferm 211"
izvor: www.novifoji.com
-
Pozdrav svima,
Ovo mi je prvi post na forumu.
Prošle srijede, 30.9. imao sam berbu zweigelta, ispalo je cca 210 l masulja, sladora 95 Oe sa 6,5-7 g kiselina ;D.
Grožđe je izmuljano, odvojene su peteljke i stavljeno u pvc kacu. Na tu količinu masulja (210 l) dodao sam 10 grama pyrovina za crna vina,
cca. 50 g aktivnog kvasca Siha tip 10 (Red roman) i cca. 60 g Optired hrane za kvasce.
Sa komadom perforiranog inox lima sam spriječio izdizanje klobuka, daklem, bobice su cijelo vrijeme potopljene, mješam jednom ili dva puta na dan.
Danas sam sa refraktometrom izmjerio 33 Oe ostatka neprovrelog šećera u moštu. Mošt ima već solidnu boju, okus je ugodan i voćni, bez stranih mirisa ni okusa.
Namjera mi je ostaviti masulj na maceraciji do kraja vrenja (cca. 9,10 dana), te zatim provesti prešanje masulja i pretakanje mošta u bačvu (inox) na stabilizaciju.
Zanima me koliko dugo ostaviti mošt na stabilizaciji u inox bačvi i na koji način provesti stabilizaciju mošta.
Čitao sam da se za bistrenje crnih vina preporučuje koristiti bjelanjak jajeta? Ima li netko iskustva sa tim? Da li znate za neku drugu tehniku bistrenja crnih vina?
Također, koliko je potrebno dodati sumpora (pyrovina) prije tog prvogotvorenog pretoka? Kolika treba biti koncentracije aktivnog sumpora prije pretoka?
Hvala na odgovorima! :)
-
Nema odgovora?
Nastavak priče: nakon 8 dana maceracije, prošli četvrtak sam pretočio mošt u inox bačvu. Slobodnog sumpora je bilo 20 mg, šećer je pao na 25 Oe.
Opet isto pitanje na koji način provesti bistrenje vina pre prvog pretoka?
Ili polčekati da se taloženje desi prirodnim putem?
-
Nema odgovora?
Nastavak priče: nakon 8 dana maceracije, prošli četvrtak sam pretočio mošt u inox bačvu. Slobodnog sumpora je bilo 20 mg, šećer je pao na 25 Oe.
Opet isto pitanje na koji način provesti bistrenje vina pre prvog pretoka?
Ili polčekati da se taloženje desi prirodnim putem?
Sve si dobro napravio...sad samo čekaj da tiho vrenje bude dovršeno i onda pretoči i makni grubi talog.
Iskreno, nikad nisam bistrio crno vino, jednostavno se samo sve odigralo i to je to... Prošle godine zbog niske temperature i prebrze maceracije nisam dobio željenu boju, ali nema veze, vino je bilo fino...ali i ta boja se da rješit sa enocijaninom...
Za bistrenje bjelanjkom kao i bistrenje crnog vina na neki drugi način nisam upoznat, velim, meni se obično to samo stabilizira i pročisti od maglice
-
Ja se necu puno petljat jer nemam skoro nikakvog iskustva s crnim vinima, ali pretpostavljam zasto nema puno odgovora...
Pisalo se vec puno na forumu kroz razne teme - dosta ljudi smatra da vina u ovoj fazi ne treba forsirati. Bistrenje 2 tjedna nakon berbe? Koliko cujem, nema potrebe. Pustis vino da sazrijeva, kontroliras kojim tokom ide, ali ga ne silujes. A onda prije drugog pretoka eventualno napadnes bistrilom, ako treba.
-
Znam da nakon kaj bistrim s bjelancom (2 zdrava bjelanca na 100 l crnjka) vino izgubi na trpkosti podosta i pitkije je dosta.
Obbično pretočim nakon 2 tjedna. Nebi smjelo biti prehladno... Inače imaš za kupiti želatine tipa hidroclar, onda se nemoraš bojat salmonele...
;D
-
Koliko ja znam salmonela se nalazi u zumanjku !
-
Ma šalim se (ubacija sam smajlija ;D). Mislim da nebi izdržala salmonela, niti hrpa drugih bakterija, u takvim uvjetima povišenog alkohola i smanjenog pH.
-
Da parafraziram Æiru, j.... salmonelu! ;D
Jučer sam probal mošt, zadovoljan sam, tak da budem za sada ostavil da se taloži prirodno,
tome i pogoduje ovotjedno zahlađenje.
Zanimljivo je za spomenut da mi prvi put u ovoj fazi vina/mošta kiseline kod probe nisu stršale, a svake su godine mjereno bile oko 7.
-
bistrenje vina se obicno provodi poslije zime, prije drugog pretoka, obicno 2. mjesec. za crna vina se takoder mogu upotrebljavati bistrila kao i za bijela, ali u nesto manjim kolicinama.
pozdrav
mene zanima koja je razlika u bistrenju vina raznim enološkim sredstvima u odnosu na pločaste filtere,kome dat prednost odnosno nedostaci jednog ili drugog nacina bistrenja vina
hvala
-
pozdrav
mene zanima koja je razlika u bistrenju vina raznim enološkim sredstvima u odnosu na pločaste filtere,kome dat prednost odnosno nedostaci jednog ili drugog nacina bistrenja vina
hvala
prijatelju znam da si novi ali o ovome pricamo svake godine i ponavljamo jedno te isto.. bistrila i opcenito bistrenje odstranjuje termolabilne bjelancevine i ostale necistoce dok filtracijom odstranjujemo razne nepozeljne mikroorganizme u vinu kao bakterije, kvasci, enzime, itd. koji uzrokuju mikrobiolosku nestabilnost vina, narocito u boci. tako da jednim ne rjesavas oboje vec bi za kompletnu stabilizaciju trebao provesti oboje. eto ukratko i ubuduce procitaj malo starije teme i postove..
-
Dečki poštovanje! Ove sam godine kupio 750 kg Zweigelta...kako do sada nisam imao iskustva u proizvodnji crnih vina pokušao sam napraviti ono po prilici kako su nas učuli.....Dakle, mošt je imao 85 Oe, nakon muljanja u masulj su dodani kvasci i Optired, fermentacija je sada negdje na 80 % i više, i za sada relativno dobro teče, mjerio sam ostatak šećera refraktometrom negdje je na 6.2 po Babou, danas je bio plan prešati jer je 8 dan kako je pod masuljem....moje pitanje je sljedeće, probao sam mošt i osjeti mi se kiselina, znam da je to još mošt i da je to jabučna kiselina koja je snažna i opora, ali da li malolaktiku čekati do proljeća jer su mi poznati uvjeti potrebni za nju..ili da li jednostavno da sada dodam sumpovin i prekinem rad kvasaca, a vino ostavim ovakvo jer smatram da bi tim ostatkom prikrio onaj dio povišene kiseline..a vino bi bilo pitkije... ponavljam da nije skroz kiselina jaka da se nemože piti, nego da mi jednostavno na nepcu neleži za jedno crno vino....kod enjigija sam pio njegove mlade Zweigelte i puno mi to nježnije u ustima leži nego ovaj doma....poavljam da sa crnim vinima nemam puno iskustva pogotovo u ovim ranijim fazama zrenja.... tko ima iskustva ili kakav savjet dobro bi mi došao.....hvala unaprijed
-
ak ti paše sada takvo onda dodaj sumpor i ok,,,pretoči za par dana 10tak da makneš talog, i hladnoća će malo uticati na opadanje kiseline, te uz ovaj ostatak ćećera (vjerojatno 10tak g) će biti pitkije. no ako ste bambusari onda još bolje...
-
kod enjigija sam pio njegove mlade Zweigelte i puno mi to nježnije u ustima leži nego ovaj doma....poavljam da sa crnim vinima nemam puno iskustva pogotovo u ovim ranijim fazama zrenja....
e prijatelju, bilo bio jako zanimljivo da imas bolji zweigelt od enjingija.. ::) pogotovo ako nikada nisi radio crno vino.. ???
-
Ha cuj i to je moguce zasto ne? U teoriji..
-
e prijatelju, bilo bio jako zanimljivo da imas bolji zweigelt od enjingija.. ::) pogotovo ako nikada nisi radio crno vino.. ???
:)
Ah, naravno da bi bilo zanimljivo, jednako koliko i neocekivano.
No, mislim da je teznja pohvalna! Ja sam svjestan da ne mogu (s ovoliko truda, ulaganja i znanja) imati sivi pinot kao Enjingi, ali bih to volio i volio bih nauciti kako ga se moze dobiti.
@ozren
Pa posto komuniciras s Enjingijem, sto njega ne pitas? Dapace, i napises ovdje sto on kaze! :)
Osobno ne volim previse secera u vinima, posebno crnima, ali ovako napamet nemam pojma, kao vjerojatno ni itko drugi bez probanja, kakvo je vino, i je li bolje cekati ili zaustavljati...
-
vjerujem da postoji istih ili i boljih vina kod malih vinara , ali oni nikada nemogu uspjeti jer imaju male količine, nemogu na izložbe i skupe promocije , a i možda ih to sve skupa i ne zanima, tako da vina ostanu ne ocjenjena ili ne probana od nekih uticajnih ljudi iz Hr svijeta vina...
-
vjerujem da postoji istih ili i boljih vina kod malih vinara , ali oni nikada nemogu uspjeti jer imaju male količine, nemogu na izložbe i skupe promocije , a i možda ih to sve skupa i ne zanima, tako da vina ostanu ne ocjenjena ili ne probana od nekih uticajnih ljudi iz Hr svijeta vina...
ja iskreno sumnjam u to. mozda neko negdje napravi neko vino koje je bolje od polovice na trzistu ali sigurno nije najbolje od te sorte u Hrvatskoj.. i to ako se i desi desit ce se mozda 1-2 puta, treba imati svake godine visoku kvalitetu a ne kako ti se posreci u vinogradu i podrumu, to je razlika izmedu hobi i profi vinara, profi uglavnom imaju kontinuitet kvalitete..
-
Citam sad jedan program za preradu crnog vina u kojem pise da je u cjelokupan masulj dobro dodati 10-20% cijelog grozdja sa peteljkama. Da li se s time povecava kolicina tanina u vinu? Nece li takvo vino biti pretrpko?
-
Citam sad jedan program za preradu crnog vina u kojem pise da je u cjelokupan masulj dobro dodati 10-20% cijelog grozdja sa peteljkama. Da li se s time povecava kolicina tanina u vinu? Nece li takvo vino biti pretrpko?
ovisno o kojoj sorti se radi, ovisno kakve su peteljke i ovisno koliko dugo maceriras i koja je temperatura vrenja.. u vinarstvu sve ovisi. 8)
-
Citam sad jedan program za preradu crnog vina u kojem pise da je u cjelokupan masulj dobro dodati 10-20% cijelog grozdja sa peteljkama. Da li se s time povecava kolicina tanina u vinu? Nece li takvo vino biti pretrpko?
tko , gdje , daj link.... ;), pa što nisu i objasnili onda zašto tako ....
Burgundija
• odvajanje 70-80% peteljkovine
• muljanje
• sulfitacija masulja
• otvorena fermentacija
• optimalna temperatura 30-32 0C,
• trajanje fermentacije i maceracije je jednako
• obavezna MLF
-
Begerow program, imam ga na kompu, pretpostavljam da je s njihove stranice. Za bordoska vina...
-
Begerow program, imam ga na kompu, pretpostavljam da je s njihove stranice. Za bordoska vina...
pa objavi ga ovdje...
-
ja kad izmuljam stavim vinobran (10 g na 100lit masulja naravno vinobran za crno vino) i enzim dan poslje stavim kvasac a tam 3-4 dan stavim hranu za kvasce i doslađivanje ako je potrebno to govorim sve u maceraciju i tako nakon 6-7 dana presam
-
ja kad izmuljam stavim vinobran (10 g na 100lit masulja naravno vinobran za crno vino) i enzim dan poslje stavim kvasac a tam 3-4 dan stavim hranu za kvasce i doslađivanje ako je potrebno to govorim sve u maceraciju i tako nakon 6-7 dana presam
ako stavljate sve na maceraciju onda dio toga ostane u prešovini , npr. šećer koji nije provrio pa vam malo poremeti računicu oko pojačavanja do željenog krajnjeg alkohola...a i dio kvasaca ostane a oni su potrebni još i u bačvi.... ;)
sve dodano odmah u masulj, potiče preburno vrenje a to ne želimuo u nekim loše zadihtanim kacama ...stvara se previše alkohola koji previše otapa sve i čak boja može radi toga oslabiti tj, veže se za krute dijelove koji onda ostaju na tropu poslije prešanja... alkohol isto tako više hlapi iz takvih kaca..... uvijek sam imao odličnu boju samo sa potapanjem i mijšanjem i samo sa malo vinobrana i enzima i tak 6 dana...a nastavak je slijedio u bačvi... :)
... u bačvi dalje se dodaje šećer predhodno izračunat vezano uz početni prirodni šećer...kvasce selekcionirane...da odrade sigurno do kraja....
-
pa objavi ga ovdje...
Gotovani. ;D
http://www.begerow.com/fileadmin/user_upload/F_B/Anwendungen/Wein_Sekt/1B021.pdf
Inace ja dodajem sve odmah u masulj. 5g vinobrana, enzime, hranu i kvasce,
-
Ja sam pak sada u dilemi da li ostaviti merlot da odvrije do kraja na tropu ili ga pod obavezno odvojiti nakon 5-6 dana.
-
Ja sam pak sada u dilemi da li ostaviti merlot da odvrije do kraja na tropu ili ga pod obavezno odvojiti nakon 5-6 dana.
ako imaš mogućnosti , probaj jednu i drugu opciju, pa ćeš vidjeti sam razliku....tj bilo bi dobro da i mi probamo razlike ;)
-
Ja sam pak sada u dilemi da li ostaviti merlot da odvrije do kraja na tropu ili ga pod obavezno odvojiti nakon 5-6 dana.
ako mozes, najbolje ga je ostaviti da ovrije do kraja na tropu, nemoj ga presati iznad 15-20 g secera..
-
Ja sam prije 3 godine napravio ovako:
- zmuljao grožđe
- odvojio što više peteljki i zelenih dijelova koje sam pronašao u masulju
- dodao kvasce i hranu, šećer po potrebi
- potopio masulj u inoxici na način da sam plivajući poklopac opteretio sa karnisterima za vodu od 5 l, tako da je masulj bio ispod površine , a mošt od prešovine iznad
- poklopio sa poklopcem i stavio vreljnjaču
- ostavio 6 mjeseci u inoxici bez otvaranja ( samo sam probao na pipu vino)
- nakon 6 mjeseci sam otvorio, odprešao što se dalo otprešati, posumporio i pretočio
- sorta Crni Pinot 70%, dobio sam izvrsno vino sa tamno crvenom bojom
-
ako mozes, najbolje ga je ostaviti da ovrije do kraja na tropu, nemoj ga presati iznad 15-20 g secera..
Ovo je ok pokazatelj kad treba presati IMO. Istina da je tad refraktometar uzasno nepouzdan, ali opet pokazuje neku okvirnu vrijednost. Mi smo prosle godine presali kad nam je secer pao ispod 10 Brixa. To je kod oba crna vina 6 dana maceracije, 7. dan se presalo.
-
Gotovani. ;D
http://www.begerow.com/fileadmin/user_upload/F_B/Anwendungen/Wein_Sekt/1B021.pdf
Inace ja dodajem sve odmah u masulj. 5g vinobrana, enzime, hranu i kvasce,
a kaj ces, lakse je i preglednije kad je odmah link :D
ali hvala puno 8)
-
Ja sam prije 3 godine napravio ovako:
- zmuljao grožđe
- odvojio što više peteljki i zelenih dijelova koje sam pronašao u masulju
- dodao kvasce i hranu, šećer po potrebi
- potopio masulj u inoxici na način da sam plivajući poklopac opteretio sa karnisterima za vodu od 5 l, tako da je masulj bio ispod površine , a mošt od prešovine iznad
- poklopio sa poklopcem i stavio vreljnjaču
- ostavio 6 mjeseci u inoxici bez otvaranja ( samo sam probao na pipu vino)
- nakon 6 mjeseci sam otvorio, odprešao što se dalo otprešati, posumporio i pretočio
- sorta Crni Pinot 70%, dobio sam izvrsno vino sa tamno crvenom bojom
6 mjeseci na tropu.... zanimljivo...
nikad čuo..
Jel još netko to radi, zanima me jer za ovo prvi put čujem. 6 mjeseci... :o
-
to mora da se zezno kod pisanja pa to bi bilo oporo ko ,,,
-
Nije oporo, imam još par butelja iz 2007. I ja sam mislio da će biti oporo. Poanta je bila da sam rukama skupljao sve zeleno što sam vidio u masulju. I trajalo je. A osim toga kaj je to za 200 litri masulja, morao sam probati. To vino je prvo otišlo.
-
http://en.wikipedia.org/wiki/Maceration_(wine)
-
Pozdrav
Na koji način preporučate dodavanje Gamaya u srni pinot. Da ih izmuljam zajedno, da izmješam masulj ili da ih nakon vrenja i pretoka stavim u jednu bačvu. Planiram na 500 l pinota crnog stavit oko 70 l Gamaya.
tnx
-
Zanima da li netko tko dobro pozna crne sorte grozdja moze reci o kojim je ovdje sortama rijec? Meni se cini da se radi o dvije sorte jer su grozdovi a i listovi drugaciji.
Oboje dolaze ranije od caberneta sauvignona, bobice su krupnije i tamnije.
Jedni grozdovi su valjkasti izduljeni, a lisce je nesimetricno s jednim urezom, rebrasto i podosta debelo.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_9890_2.jpg)
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_9887_2.jpg)
Drugi grozdovi su vise razgranati, ali takodjer tamni. Lisce je simetricno i glatko, podosta tanko.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_9891_2.jpg)
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_9877_2.jpg)
Prvo sam mislio da se radi o cabernet francu no lisce uopce nije karakterisitcno za franc. Tako da mislim da je mozda rijec o Syrahu (valjkasti grozdovi) i Zwegeltu.
Takvih trsova imam 10ak u vinogradu.
-
hm, ovo prvo mi baca malo na zweigelt samo on kod mene u vinogradu ima vise tamnoplavu boju nego crnu makar je list cak dosta slican.. :-\ a kakav je grozd, da li ima mali sugrozdic, kao ogranak na bazi peteljke?
-
Sve vidis na slici. ;) Pojma nemam kak da ga opisem vise. Ugl. grozdovi su jako tamni i daju 2-3% sladora vise od Caberneta.
-
Imam jedno pitanje? Što vi mislite o hladnoj maceraciji Crnoga grožđa?
Moj kum iz sloveni je ove godine imao frankovku sa 17 % šečera , jako dobro grožđe za ovu godinu.
Izmuljali smo to grožđe , odvojili peteljke, on ga je sumporio sa 0.8 dlc sumpovina na 100 l , dodao enzim od sihe za maceraciju i pustio tako da se macerira 5 dana , temperatura je bila ispod 15 stupnjeva u njegovom podrumu pa njegov masulj opče nije vrijao dok se macerirao.
Nakon 5 dana isprešao je masulj , mošt stavio u inoksicu , dodao hranu i Siha 8 kvasce.
Ta frankovka mu je najbolja koju je imao do sad, čak mislim da če je odnjeti na degustaciju u udrugu pa da drugi prosude dali valja.
Jake je boje, nije trpka , ima solidan miris i jako je pitka.
Što vi mislite o takvom načinu prerade crnog grožđa , dali i netko drugi radi tako?
-
Ja sam ove godine razmisljao o hladnoj maceraciji caberneta, ali sam odustao. Kao prvo nisam ga htio tako dugo hladno macerirati jer nije bilo 100% zdravo grozdje, a kao drugo mislim da cabernet nije sorta koja bi trebala bit izrazito vocna na okusu i mirisu.
Za crni pinot bi mi to imalo smisla, cak i za frankovku. Mozda slj. godine probam na frankovki nesto duzu hladnu maceraciju, ovisi kakvo ce grozdje biti.
-
Kad sam bio prošle godine na predavanju u sloveniji ,bila je neka enologica iz Maribora. Kum mi kaže da je ona jedna od boljih u sloveniji i pričala je o maceraciji crnoga grožđa.
Rekla je da si svatko nemože priuštiti vinimatik, pa tak si ga ni oni nisu mogli priuštiti ali da su svejedno napravili vrhunsko vino.
Govorila je o klasičnom postupku a zatim je rekla za jedan za koi još nitko nije čuo.
Grožđe se izmulja , odvoje se peteljke, zasumpori se sa 3 dcl na 100l sa sumporastom kiselinom i macerira 5-7 dana na temperaturi oko 10 stupnjeva. Svi su se primili za glavu čim je rekla 3 dcl sumporaste kiseline. Kaže da dio slobodnog sumpora ispari tokom maceracije , dio se prozrači tokom prešanja i da toliki sumpor na kraju ne smeta tj izgubi se i da takvo vino normalno prevrije.
-
Ja sam ove godine razmisljao o hladnoj maceraciji caberneta, ali sam odustao. Kao prvo nisam ga htio tako dugo hladno macerirati jer nije bilo 100% zdravo grozdje, a kao drugo mislim da cabernet nije sorta koja bi trebala bit izrazito vocna na okusu i mirisu.
Za crni pinot bi mi to imalo smisla, cak i za frankovku. Mozda slj. godine probam na frankovki nesto duzu hladnu maceraciju, ovisi kakvo ce grozdje biti.
Šta se podrazumjeva točno pod hladnom maceracijom . Dali to znači temperatura oko 10 stupnjeva i masulj koji ne vrije?
-
Koliko dana bi trebala trajati hladna maceracija?
-
http://www.brsquared.org/wine/Articles/coldsoak.htm
The process of cold maturation is where temperatures of the fermenting must are kept low to encourage extraction by water and added sulfur dioxide rather relying principle on heat and alcohol to act as a solvent. This technique was popular in the production of Burgundy wines in the 1970s & 1980s but there is still some debate among enologists about the overall benefits and resulting quality of the wine.
http://en.wikipedia.org/wiki/Maceration_%28wine%29
After red grapes have been sorted and sent through the crusher-destemmer, they are kept around 10?C degrees for several days. The cool environment prevents spontaneous fermentation from taking place. During the cold soak, the grapes are punched down to increase extraction of color and other water-soluble phenolic compounds from the skins. The cold soak helps emphasize brighter fruit notes and darker color. It should not be used for grapes that have significant color and do not require an emphasis on fruitiness (e.g., some clones of Cabernet Sauvignon or wines that are too fruity).
http://www.crushnet.com/enowiki/cold-soak-or-cold-maceration
Da. Ekstrakcija spojeva iz pokozice pri niskoj temperaturi bez alkoholne fermentacije.
EDIT: A koliko dana bi trebala trajati klasicna maceracija? Na to ti nitko ne moze dati odgovor. Koliko ti mislis da je najbolje toliko bi trebala trajati. Moje misljenje je od 1-5 dana, pogotovo uz koristenje enzima.
EDIT#2: Ove godine sam crno grozdje preradjivao klasicno uz par eno dodatka, ali uvidio sam da u odnosu na preradu bijelog ima puno vise prostora za napredak i usavrsavanje samog proces vinifikacije.
-
Sad mi je pala jedna glupa zamisao. Svejedno ču je reči , možda se netko nasmije mojim glupostima.
Pa ako se vrši hladna maceracija , mogao bi se mošt nakon prešanja staviti u bačvu i pustiti jedan dan da se istaloži. Dobio bi se čisti mošt , zatim bi se pretočio i dodali kvasci. Bilo bi manje taloga i nečistoča u vinu i manja šansa da se pojavi sumporovodik. :-\
-
Uh!
5 dana maceracija s relativno niskim sumporenjem, to moraš spavati kraj kace, sve u svemu dosta riskantno.
-
Probaj pa javi kak je ispalo? :D
-
Uh!
5 dana maceracija s relativno niskim sumporenjem, to moraš spavati kraj kace, sve u svemu dosta riskantno.
3 dl bas i nije mala koncentracija sumpora. To je slobodni sumpor na 150mg/l. Ako i krene na divljim kvascima ubacis neke s killer efektom i malo jacom dozom (SIHA 8 npr.) i oni preuzmu ostatak fermentacije.
-
Uh!
5 dana maceracija s relativno niskim sumporenjem, to moraš spavati kraj kace, sve u svemu dosta riskantno.
Znači nije bezveze enologica reklasumporenje sa 3 dcl sumporaste kiseline za hladnu macerciju???
Ja neznam kolko se sumpori jer nisam nikad to radio.
-
Sad mi je pala jedna glupa zamisao. Svejedno ču je reči , možda se netko nasmije mojim glupostima.
Pa ako se vrši hladna maceracija , mogao bi se mošt nakon prešanja staviti u bačvu i pustiti jedan dan da se istaloži. Dobio bi se čisti mošt , zatim bi se pretočio i dodali kvasci. Bilo bi manje taloga i nečistoča u vinu i manja šansa da se pojavi sumporovodik. :-\
hladna maceracija se obicno vrsi na temperaturama od 8-12 °C pri kojima se vise oslobadaju vocne arome i mekani tanini, provodi se u trajanju od par dana do 7-8 dana, obicno se radi na crnom pinotu ali prakticki moze ici za sve crne sorte, ovisno sto se zeli dobiti, kakav tip vina. bas sam citao da krauthaker radi portugizac karbonskom maceracijom sto mi je zanimljivo.
mislim da kad bi vrsio hladnu maceraciju od npr. 3 dana i onda presao masulj da bi dobio slabu boju i tanine i da bi to bilo relativno slabo i tanko crno vino.. postoji postupak koji se na francuskom kaze saignee (mislim da sam dobro napisao), a na engleskom znaci bleeding, tj. krvarenje, pustanje krvi ili mozda najbolji prevod u vinskom smislu je otakanje.. radi se kod slabije obojenih crnih sorti kao sto je crni pinot a fora je u tome da se tijekom maceracije otoci 10-30% cistog soka/mosta i na taj nacin se smanji tekuci a poveca se kruti dio masulja sto ima za utjecaj bolju/jacu ekstrakciju boje iz krutih dijelova masulja a ovaj otoceni dio se preradi u rose. osobno nisam probao ali zanimljiv postupak..
Uh!
5 dana maceracija s relativno niskim sumporenjem, to moraš spavati kraj kace, sve u svemu dosta riskantno.
hm, zasto??
-
Pa zasto ne radi hladnu maceraciju recimo 3 dana i onda inokulirati neke kvasce i pustiti jos nekoliko dana na masulju da kipi. Znaci kombinacija hladne (nealkoholne) i klasicne maceracije.
-
Pa zasto ne radi hladnu maceraciju recimo 3 dana i onda inokulirati neke kvasce i pustiti jos nekoliko dana na masulju da kipi. Znaci kombinacija hladne (nealkoholne) i klasicne maceracije.
pa to vec da, tako se i radi. ali samo hladna maceracija od par dana i presanje i onda vrenje cistog mosta mislim da ne bi dalo dobro crno vino, to bi bio rose. ova kombinacija naravno da moze.
-
Znači nije bezveze enologica reklasumporenje sa 3 dcl sumporaste kiseline za hladnu macerciju???
Ja neznam kolko se sumpori jer nisam nikad to radio.
Ajde nađi negdje moje postove o ovogodišnjem sumporenju. Potrošio sam preko pola litre sumpovina na 100, oko 260 mg/l . Sve je uredno otkuhalo s 228 ( još nema smrada), CM i CS2. Neka vina još rade. Ne zagovaram toliko sumporenje, ubuduće ću koristiti i askorbinsku da bu manje sumpora. U svakom slučaju podržavam ovu Slovenku. Ja sam isto hladno maceriral črnjaka. Rano je za probati i donijeti neku ocjenu !
-
Pola litre ja za mene ipak previše. Kolko sam ja naučio od drugih ili iz literature. Bjela vina se sumpore sa 1-2 dcl sumpovina na 100 l kod taloženja, a crvena se sumpore sa 0.5-1.5 dcl sumpovina kod klasične maceracije. Tak piše u večinu literatura, ljudi svakak rade pa ispadne dobro.
Ja sam sumporio Chardonnay i Laški sa 1,2 dcl sumpovina i sve je bilo super... Crveno sam sumporio sa 0.8 dcl sumpovina. Tak piše ovdje na stranicama od vinogradarstva.
Što se tiče hladne maceracije , pretpostavljam da se treba jače sumporiti zato da nebi krenula fermentacija i zato jer masulj ne vrije pa se nema čime štititi od oksidacije osim sa sumporom.
A koliko treba sumporiti to pokušavam saznati ovdje.
-
Ovisi koliko dana mislis hladno macerirati i koliko nisku temperaturu mozes postici. 10gr vinobrana obavezno.
-
10gr vinobrana = 1dl sumpovina. ;)
Sto se samog SO2 dio njega ce se vezati, dok ce ostalo gotovo u potpunosti nestati tijekom fermentacije.
-
hm, zasto??
[/quote]
Čovjek je rekao:
"Izmuljali smo to grožđe , odvojili peteljke, on ga je sumporio sa 0.8 dlc sumporne kiseline na 100 l , dodao enzim od sihe za maceraciju i pustio tako da se macerira 5 dana , temperatura je bila ispod 15 stupnjeva u njegovom podrumu pa njegov masulj opče nije vrijao dok se macerirao.
Nakon 5 dana isprešao je masulj , mošt stavio u inoksicu , dodao hranu i Siha 8 kvasce."
Premalo sumpora 0.8 dcL/100 L, 5 dana maceracije, uz vjerojatno vinske mušice, malo trulexa.
Sve skupa dosta nelogično, ali ako je vino ok onda skidam kapu!
-
hm, zasto??
Čovjek je rekao:
"Izmuljali smo to grožđe , odvojili peteljke, on ga je sumporio sa 0.8 dlc sumporne kiseline na 100 l , dodao enzim od sihe za maceraciju i pustio tako da se macerira 5 dana , temperatura je bila ispod 15 stupnjeva u njegovom podrumu pa njegov masulj opče nije vrijao dok se macerirao.
Nakon 5 dana isprešao je masulj , mošt stavio u inoksicu , dodao hranu i Siha 8 kvasce."
Premalo sumpora 0.8 dcL/100 L, 5 dana maceracije, uz vjerojatno vinske mušice, malo trulexa.
Sve skupa dosta nelogično, ali ako je vino ok onda skidam kapu!
Trulo nije bilo ništa jer smo svaku trulu jagodu bacili (2-3 % je bulo truloga) tak je on htio.
Sa kolko sumpovina bi ti sumporio to vin o da je u tvome podrumu?
-
10gr vinobrana = 1dl sumpovina. ;)
Sto se samog SO2 dio njega ce se vezati, dok ce ostalo gotovo u potpunosti nestati tijekom fermentacije.
Da skužio sam da sam zeznuo. Za pirovin znam da 10g njega razvija 50 mg SO2
-
Da skužio sam da sam zeznuo. Za pirovin znam da 10g njega razvija 50 mg SO2
u teoriji da...
u praksi skoro upola manje
-
hm, zasto??
Čovjek je rekao:
"Izmuljali smo to grožđe , odvojili peteljke, on ga je sumporio sa 0.8 dlc sumporne kiseline na 100 l , dodao enzim od sihe za maceraciju i pustio tako da se macerira 5 dana , temperatura je bila ispod 15 stupnjeva u njegovom podrumu pa njegov masulj opče nije vrijao dok se macerirao.
Nakon 5 dana isprešao je masulj , mošt stavio u inoksicu , dodao hranu i Siha 8 kvasce."
Premalo sumpora 0.8 dcL/100 L, 5 dana maceracije, uz vjerojatno vinske mušice, malo trulexa.
Sve skupa dosta nelogično, ali ako je vino ok onda skidam kapu!
Pa nije to premalo sumpora, kod dobrog grožđa. ;D
Ja sam radio produženu maceraciju (sorta zweigelt,19°B -klasični postupak) od odvajanja peteljka do prešanja ukupno 15 dana.
Zasumporeno sa 0.8 dcL/100 L mauslja .
3 dana tem. masulja 15 °c onda se penjala do 27°c.Mješanje 2-3x dnevno. Alkoholna ferm. završila za 6 dana.
Nakon toga pokrivanje masulja strech prozirnom folijom (da izbjegnem oksidaciju) uz 1x dnevno mješanje i probavanje mošta.
Kad su na okus tanini omekšali sljedilo brzo prešanje i punjenje u drvene bačve.
Sad ima oko 8g/l sumpora i podložno je oksidaciji(provjereno) , pa ču ga prvo zasumporit do nekih 20-25g. i zatvoren pretok, ali ću ga ostavit na finom talogu s ciljem dobivanja punoće. Mislim da se produženom mac. izgubi nešto voćnih aroma ali cilj mi je drugačiji stil vina.Grožđe i nije bilo baš naj... (20 % trulog :o)®ao mi je šta nisam probao radit (saignee) ovo šta je Ivan spomenuo-15% otakanja.Inače je prod.mac. bila predviđena za caebrnet s. ali nije bilo dobre robe(osim od Koshpe he he, njegovo bi lupil do 20 dana ;D) No treba pričekat da se sve to razvije.
-
robis, fino je to, fino.. ;) bas mi je drago da netko ide i na duze maceracije jer vidim da svi maceriraju samo do maksimalnog intenziteta boje (6-7 dana). ja sam ove godine isto macerirao 15 dana, ubuduce planiram i duze, ovisno o sorti.
imao si takoder i dobru temperaturu vrenja iako ove godine nije bilo problema sa visokim temperaturama zbog hladnijeg grozda i vremena pa je u preradu doslo relativno rashladeno grozde.
hm, duzom maceracijom bi trebao dobiti vise tanina ali tesko je to reci u masulju zbog jos dosta CO2, tihog vrenja, itd. i da, produzenom maceracijom se sigurno gubi nesto vocnih aroma.
par pitanja:
da li planiras mijesati talog u bacvama, koliko dugo planiras drzati vino na talogu, koliko su bacve volumena i kakve su bacve opcenito?
-
Da teško je reći još za okus .
Bačve su 200 l , obične, plan mješanja bi išao prvih ,1-2 mjeseca/ jedanput tjedno , 2mjeseca /2x mjesečno, pa 1xmjesečno.Zajedno oko 6 mjeseci.Možda bi trebalo jednu ostavit bez mješanja, a druge kombinirat.Treba probat dobit ipak nešto drugačije od klasike.Kak si ti zadovoljan ove godine s kvalitetom pinota, zweigelta .Išao sve na spontanu , s malo sumporenja ili ....
-
Da teško je reći još za okus .
Bačve su 200 l , obične, plan mješanja bi išao prvih ,1-2 mjeseca/ jedanput tjedno , 2mjeseca /2x mjesečno, pa 1xmjesečno.Zajedno oko 6 mjeseci.Možda bi trebalo jednu ostavit bez mješanja, a druge kombinirat.Treba probat dobit ipak nešto drugačije od klasike.Kak si ti zadovoljan ove godine s kvalitetom pinota, zweigelta .Išao sve na spontanu , s malo sumporenja ili ....
koliko bacava imas ukupno? da, bilo bi zanimljivu jednu ostavit bez mjesanja, samo budi 100% siguran da ti u bacve ude samo fini talog.
pa duzim maceracijama se obicno ide na bolja vina, koja mogu duze odlezavati a i treba im duze odlezavanje, po mogucnosti u drvu ili kombinaciji sa drvom, takva vina su punija, kompleksnija, ozbiljnija..
samo je ove godine opcenito grozde bilo toliko lose za bilo kakvo crno vino a kamoli dobro ili za dulje odlezavanje jer nije bilo sunca kada je najvise trebalo pa je i slabija obojenost, seceri, losiji tanini, itd.. tesko je dobiti dobro crno vino za dulju maceraciju i odlezavanje sa 11-12 vol.% alkohola.
nisam zadovoljan nikako pogotovo jer nas je prosla godina "razmazila" sa cak i previse sunca a ove ga nije bilo ni u tragovima tako da je cno grozde bilo ispodprosjecno makar nisam nista secerio niti korigirao ni u mostu ni u grozdu. sve je proslo spontano vrenje i vina su suha, sumporenje par grama po bacvi od 900 l, 2 tjedna maceracije i rucna potapanja i mjesanja, presanje klasika, pretok nakon par tjedana. vina su ok ali to nije to kako je bilo prosle godine ali protiv toga nazalost ne mozes.. nadam se boljoj klimatskoj godini. 8)
-
Pa nije to premalo sumpora, kod dobrog grožđa. ;D
Ja sam radio produženu maceraciju (sorta zweigelt,19°B -klasični postupak) od odvajanja peteljka do prešanja ukupno 15 dana.
Zasumporeno sa 0.8 dcL/100 L mauslja .
3 dana tem. masulja 15 °c onda se penjala do 27°c.Mješanje 2-3x dnevno. Alkoholna ferm. završila za 6 dana.
Nakon toga pokrivanje masulja strech prozirnom folijom (da izbjegnem oksidaciju) uz 1x dnevno mješanje i probavanje mošta.
Kad su na okus tanini omekšali sljedilo brzo prešanje i punjenje u drvene bačve.
Sad ima oko 8g/l sumpora i podložno je oksidaciji(provjereno) , pa ču ga prvo zasumporit do nekih 20-25g. i zatvoren pretok, ali ću ga ostavit na finom talogu s ciljem dobivanja punoće. Mislim da se produženom mac. izgubi nešto voćnih aroma ali cilj mi je drugačiji stil vina.Grožđe i nije bilo baš naj... (20 % trulog :o)®ao mi je šta nisam probao radit (saignee) ovo šta je Ivan spomenuo-15% otakanja.Inače je prod.mac. bila predviđena za caebrnet s. ali nije bilo dobre robe(osim od Koshpe he he, njegovo bi lupil do 20 dana ;D) No treba pričekat da se sve to razvije.
Samo opaska. Ja moram proizvodit vina kako mi trziste nalaze. Cinjenica je da cu ove godine imat manjak cabernet savugnona.
Isto tako u narednim godinama necu produzivat maceraciju vise od 10 dana jer jednostavno nemam tehnologiju koja mi moze pruziti maksimum. Zato u datom optimumu cu probat izvuc sto vise iz grozdja. ;)
-
Ja sam ove godine Zweigelt nakon muljanja i odvajanja peteljki zasumporio s 2dcl/hl, nakon 30tak sati dodao BDX. Fermentacija je bila kontrolirana na oko 20-22C, uz mješanje 3-4 puta na dan u početku. U toku fermentacije dodao tanin i čips. Sve skupa držao nekih 18dana. Nakon presanja i otakanja zasumporio s 1dcl/hL i mješao pumpom 1×na dan cca 10tak dana.
Inače za sada zadovoljan s vinom u odnosu na godinu. Inače ova godina za crvena vina je katastrofa (slaba boja, zeleni tanini...)
-
koliko bacava imas ukupno? da, bilo bi zanimljivu jednu ostavit bez mjesanja, samo budi 100% siguran da ti u bacve ude samo fini talog.
Ima 3 bačve i nešto manjih .Promješaću i nakon 48h odtočit. Sve je to hobizam.Godina užas , vina budu ofarbane vodice.
-
Ja sam ove godine Zweigelt nakon muljanja i odvajanja peteljki zasumporio s 2dcl/hl, nakon 30tak sati dodao BDX. Fermentacija je bila kontrolirana na oko 20-22C, uz mješanje 3-4 puta na dan u početku. U toku fermentacije dodao tanin i čips. Sve skupa držao nekih 18dana. Nakon presanja i otakanja zasumporio s 1dcl/hL i mješao pumpom 1×na dan cca 10tak dana.
Inače za sada zadovoljan s vinom u odnosu na godinu. Inače ova godina za crvena vina je katastrofa (slaba boja, zeleni tanini...)
Cek i na zweigeltu? :o Pa kad si ga brao? I jos bitnije odakle si?
-
Ja sam ove godine Zweigelt nakon muljanja i odvajanja peteljki zasumporio s 2dcl/hl, nakon 30tak sati dodao BDX. Fermentacija je bila kontrolirana na oko 20-22C, uz mješanje 3-4 puta na dan u početku. U toku fermentacije dodao tanin i čips. Sve skupa držao nekih 18dana. Nakon presanja i otakanja zasumporio s 1dcl/hL i mješao pumpom 1×na dan cca 10tak dana.
Inače za sada zadovoljan s vinom u odnosu na godinu. Inače ova godina za crvena vina je katastrofa (slaba boja, zeleni tanini...)
Pa dobro si nalupal sumpora ( kaj botritis?)Isti sam kvasac i ja koristio plus hrana .A tanin i čips jer držiš u inoxu ili? Dosta slična vinifikacija ko i moja . Na kolko ti je sad sumpora?Kakve su bile kiseline
-
Taj BDX mi se cini kao premasivan kvasac za zweigelt jer po mom misljenju zweigelt treba bit jedno fino vocno crno vino koje ce se potrositi unutar 3 godine.
-
Meni je ostal neiskorišten od prošle godine pa ajd.Trebal je bit za cabernet ali...
-
Taj BDX mi se cini kao premasivan kvasac za zweigelt jer po mom misljenju zweigelt treba bit jedno fino vocno crno vino koje ce se potrositi unutar 3 godine.
Prošle godine sam baš s BDX-om imao odlične rezultate na Zweigeltu, ali ova godina je nešto drugo pa ćemo vidjeti. Inače kvasce sam nabavio nešto prije, jer ovakva godina je jedna u sto, bar kod nas (đakovačko vinogorje, trnava, južni obronci dilja, otvoreno do save).
Zweigelt je bran 2.10. cca. 5% trulex, slador 90Oe, kiseline 5,5.
Cabernet je bran 24.10. potpuno zdrav, neznam točno podatke morao bi pogledat u bilježnicu, ali tu je negdje kao i Zweigelt s nešto većim kiselinama
-
Ja sam ovu godinu poceo s hobby-vinarstvom (900 kg Plavca malog, Oe 96, 5.3 g/l ukupne kiseline, PH 3.6) i krenuo sam odmah ozbiljno, selekcionirani kvasci (Uvaferm BDX), enzimi, Fermaid E hrana za kvasce, kontrolirana fermentacija (<25 C) sa remontazom masulja i posebnim postupkom jednom dnevno koji se zove delastage sto znaci potpuno procjedjivanje mosta i odvajanje od komine preko totalnog ispusta, njegovo ozracivanje i pebacivanje u medjuspremnik, nakon sat-dva vracanje mosta u glavni spremnik tako da se komina zbog CO2 ponovo dize kroz cijeli vraceni sok i ekstrahira puno bolje boju i zaobljenije tanine.
Nakon 7 dana fermentacije slijedi otakanje i presanje, 24 sata nakon toga pretakanje radi odstranjivanja grubog taloga, 2 tjedna tiho vrenje sa mjesanjem taloga da kvasci ne bi pali na dno i bacali na H2S, zatim inokulacija s ML bakterijama i 2 tjedna MLF vrenje s mjesanjem taloga svako 3 dana. Nakon toga pretakanje u barrique bacve i inokse i odlezavanje vina sa mjesanjem laganpg taloga (sur lie) prvih 4 mjeseca u bacvama (325 l), dok je u ostatak u inoksu na mirnom odlezavanju (200 l). Zatim prvi pretok i konacno mirno odlezavanje vina barem 3-6 mjeseci prije nego vino postaje spremno za flasiranje.
Znam da sam odjednom puno toga isprobao, ali vino je za sada jako dobro i vecina prijatelja ga hvali, jedino me strah da sve ne popiju,ha,ha...
Evo u privitku i mog vinskog dnevnika sa punim opisom rada u konobi, pa ga odmah dajem na otvorenu kritiku....Volio bi cuti ima li ozbiljnih primjedbi u ovoj proceduri?
Ima li tko iskustva sa priblizno ovakvom procedurom u smislu delastage pretakanja, MLF vrenja i sur lie?
-
ako je bilo dobro zrelo grozde (iako po 96 eksla bas i ne bih rekao da je bila vrhunska sirovina..), ja bi ga duze macerirao, barem 2 tjedna. kad je brano grozde, kakva kostica je bila, koliko ga mislis drzati u drvu i kakve su ti to bacve od 325 l? ili si se zabunio i htio napisati 225.. 8)
-
ako je bilo dobro zrelo grozde (iako po 96 eksla bas i ne bih rekao da je bila vrhunska sirovina..), ja bi ga duze macerirao, barem 2 tjedna. kad je brano grozde, kakva kostica je bila, koliko ga mislis drzati u drvu i kakve su ti to bacve od 325 l? ili si se zabunio i htio napisati 225.. 8)
Ivek kolko si ti eksla imo 2010.na svom grožđu?Ovo je po meni jako dobra sirovina s obzirom na godinu,ali naravno uvijek može bolje. ;)
-
Ivek kolko si ti eksla imo 2010.na svom grožđu?Ovo je po meni jako dobra sirovina s obzirom na godinu,ali naravno uvijek može bolje. ;)
od 80 do 90 eksla, ovisno o sorti. godina je bila teza ali na jugu ipak nije bilo toliko oborina kao kod nas na kontinentu, a o suncanim satima da niti ne govorim.. ali ovdje pricamo o plavcu malom koji u najlosijoj godini daje grozde sa 100 eksla i moj komentar je isao u pravcu trajanja maceracije s obzirom na zrelosti grozda. i da, sirovina je vjerojatno bila jako dobra ali ne i vrhunska i to je ono sto sam u biti i rekao. 8) uostalom, ne mjeri se sve kolicinom secera i kiselina, ja npr. to uopce ne mjerim jer mi to ionako nista ne znaci za vino.
-
ako je bilo dobro zrelo grozde (iako po 96 eksla bas i ne bih rekao da je bila vrhunska sirovina..), ja bi ga duze macerirao, barem 2 tjedna. kad je brano grozde, kakva kostica je bila, koliko ga mislis drzati u drvu i kakve su ti to bacve od 325 l? ili si se zabunio i htio napisati 225.. 8)
od 80 do 90 eksla, ovisno o sorti. godina je bila teza ali na jugu ipak nije bilo toliko oborina kao kod nas na kontinentu, a o suncanim satima da niti ne govorim.. ali ovdje pricamo o plavcu malom koji u najlosijoj godini daje grozde sa 100 eksla i moj komentar je isao u pravcu trajanja maceracije s obzirom na zrelosti grozda. i da, sirovina je vjerojatno bila jako dobra ali ne i vrhunska i to je ono sto sam u biti i rekao. 8) uostalom, ne mjeri se sve kolicinom secera i kiselina, ja npr. to uopce ne mjerim jer mi to ionako nista ne znaci za vino.
Tko tu koga ili tko o čemu ?
-
Ne kuzis ! Kod drugih se gleda i jako je bitno a kod njega ne !! !
-
Ja sam ovu godinu poceo s hobby-vinarstvom (900 kg Plavca malog, Oe 96, 5.3 g/l ukupne kiseline, PH 3.6) i krenuo sam odmah ozbiljno, selekcionirani kvasci (Uvaferm BDX), enzimi, Fermaid E hrana za kvasce, kontrolirana fermentacija (<25 C) sa remontazom masulja i posebnim postupkom jednom dnevno koji se zove delastage sto znaci potpuno procjedjivanje mosta i odvajanje od komine preko totalnog ispusta, njegovo ozracivanje i pebacivanje u medjuspremnik, nakon sat-dva vracanje mosta u glavni spremnik tako da se komina zbog CO2 ponovo dize kroz cijeli vraceni sok i ekstrahira puno bolje boju i zaobljenije tanine.
Nakon 7 dana fermentacije slijedi otakanje i presanje, 24 sata nakon toga pretakanje radi odstranjivanja grubog taloga, 2 tjedna tiho vrenje sa mjesanjem taloga da kvasci ne bi pali na dno i bacali na H2S, zatim inokulacija s ML bakterijama i 2 tjedna MLF vrenje s mjesanjem taloga svako 3 dana. Nakon toga pretakanje u barrique bacve i inokse i odlezavanje vina sa mjesanjem laganpg taloga (sur lie) prvih 4 mjeseca u bacvama (325 l), dok je u ostatak u inoksu na mirnom odlezavanju (200 l). Zatim prvi pretok i konacno mirno odlezavanje vina barem 3-6 mjeseci prije nego vino postaje spremno za flasiranje.
Znam da sam odjednom puno toga isprobao, ali vino je za sada jako dobro i vecina prijatelja ga hvali, jedino me strah da sve ne popiju,ha,ha...
Evo u privitku i mog vinskog dnevnika sa punim opisom rada u konobi, pa ga odmah dajem na otvorenu kritiku....Volio bi cuti ima li ozbiljnih primjedbi u ovoj proceduri?
Ima li tko iskustva sa priblizno ovakvom procedurom u smislu delastage pretakanja, MLF vrenja i sur lie?
Bome si dosta tehnika koristil. Ja bi možda produžil maceraciju pošto si radio delastage , odstranjivanje koštica- manje tanina =duža maceracija ::) ali netreba bit.Pošto je bila kila grožđa?
-
Što se tiće plavca malog ispod prosjeka, zanima me kolika je bila kolićina grožđa po lozi???
-
Hvala na komentarima, evo sad po redu,
Berba je kao sta pise u dnevniku bila 8.10.2010. Medjutim, na Peljescu su u rujnu pale tri velike kise i slador je bio isti, ako ne i gori od 1.9. kada sam prvi put ostvario kontakt. Sigurno da ovaj Plavac nije ono najbolje sta Plavac daje, a pogotovo ne onaj s juga. O cijeni ne bih, ali samo mogu reci da sam naravno cijenu spustio 30-40 %.
No, ipak, to grozdje je bilo jako dobro, sve je bilo zdravo, a suvica je bilo nekih 5%, a kako su suvice pune secera, na refraktometru pokazuju preko 30 po Baboo, onda je i taj slador ipak veci nego sto bi neko drugo crno grozdje bilo sa 96 Oe. S druge strane, u prvoj godini je pitanje da li ja mogu uopce napraviti vrhunsko vino da imam ne znam kakvo grozdje.
Nisam zelio raditi maceraciju preko tjedan dana jer je unatoc niskoj temperaturi vrenja (<25 C), secer vrlo brzo vrio i nisam htio ekstrahirati sve oporije tanine nakon 7 dana. Kvasac BDX se pokazao odlicnim. Slijedece godine izazov bi moglo biti spontano vrenje!!!
Iako delastage zaobljava i smanjiva kolicinu tanina, mozda vas savjet - delastage sa produzenom maceracijom ipak ima smisla?! No, moram reci da zbog delastagea je boja ispala nevjerojatno crna, sigurno 20% izrazenija nego da sam samo potapao drop ili kominu.
Sada cu vino drzati u bacvama (francuski hrast 225 l i slavonski hrast 100 l) do najmanje rujna kada slijedi flasiranje ako se vino pokaze zrelo. No, i prije ljeta cu odluciti da li je dosta 6 mjeseci barriquea ako vidim da je vino pocelo primati previse mirisa i okusa hrasta. Na srecu, imam u inoksu 100 l rezerve, pa mogu mijesati s barriqueom da dobijem optimum njegovog utjecaja.
Još da napomenem,
ja sam iznad totalnog ispusta imao sito koje nije imalo velike otovre, pa nisam s njim uspio izbaciti mnogo kostica u delastageu, sto posebno dobro izbaciva negativne zelene tanine iz mosta. Kostice su bile zrele koliko sam ja mogao procijeniti, peteljka je bila smedja, drvena, dakle grozdje je po meni bilo zrelo (odnos kiselina i sladora), ali je bilo napunjeno vodom i to ga je unistilo. Zbog toga je po trsu bilo oko 1.5 kg grozdja, inace Dingac daje manje od kila prinosa u onim pravim godinama....
-
Nemože voda imat toliki utjecaj,ako se radila zelena berba i pravilno orezivalo po lozi je MORALO biti kilo ili manje,svi smo na otocima imali slićne uvjete kod mene je u 9 mjesecu u tri dana palo 182 litre kiše i opet mi je bio slador 22 po babou.
Maceraci smo radili naspram mjerenja šečera kad je došao na 3 po babou onda smo skinuli sa drofa i nebitno je koliko je to dana.
I mogu ti reč da za ova naša vina (dalmacija) ne priznajem nego spontanu fermentaciju pogotovo za vina koja sam pijem!
-
Ja nemam za sada niti vremena niti toliko znanja za vinograd i orijentiram se na konobu, ali zato zelim kupiti vrhunsko grozdje da eliminiram donekle taj moj nedostatak. Slazem se s tobom da ovaj tip nije dobro napravio zelenu berbu iako mi je 1.9. rekao da ce to napraviti. Vidjet cu dogodine kakva ce biti situacija kada bude nadam se bolja godina, ako zakaze opet, minjam vinogradara.
Sto se tice spontanog vrenja i meni je to izazov, ali sam prvu godinu isao na sigurno!!! Evo, reci mi koliko je tebi ove godine trajalo vrenje na divljim kvascima s tvojim plavcem od 22 baboa, mislim na burno vrenje do skidanja dropa i kasnije tiho vrenje do pretakanja u bacve? Jesi li dao vino na analizu i da li je cijeli secer provrio? Ima li manjih zastoja u tom vrenju?
-
Prvo taj ti vinogradar ništo muti zelenu berbu triba radit malo prije šaranja a to je u 7 misecu a ne 1.9.
Vrenje mi je trajalo cca 4 dana od kad je prokuhalo do pretoka(reko sam prije gledali smo da padne ispod 4 baboa),pretočili smo ga direktno iz bazena u hrastovu bačvu i stavili vreljaču,kad je prestalo vrenje napravili smo prvi otvoreni pretok sumporili i to je to.Neznam sad točno koliko je trajalo tiho vrenje ja mislim oko 40-tak dana.
Bilo je na analizi,sav šečer je provrio bez ikakvih zastoja ili problema sve drugo je isto ok,jedino je malo pre jako 15,7 alk.
-
Malo je previse alkohola za 22 baboa. To je prakticki skoro gornja granica alkohola.....Ali, to me jako ohrabruje! Znaci, Plavac mali ima tako jake i mocne prirodne kvasce da moze i kod velikih alkohola dovesti do suhog vina!!!
Jos jedno pitanje: Da li ti stavis sumpor na pocetku, nakom muljanja, tj. prije vrenja jer bi s time mogao onemoguciti divlje kvasce il prretpostavljam da stavljas sumpor kako si naveo prvi put kada zavrsi kompletno vrenje?
-
Koliko traje pocetak vrenja od muljanja grozdja? Da li se tu mora vise cekati nego kod slekcioniranih kvasaca gdje prica pocinje izmedju 24 i 48 sati?
-
Slični su divlji i selekcionirani kvasci to je sve u tri dana.
Je to sam zaboravi stavin kesicu vinobrana na otprilike 120 kg.
Nego gleda san ti postove od prije; zašto si hladi crno vino a ne bilo treba obratno bilo nesmi proč 18c a crno može i do 28 a da ne izgubi puno na kvaliteti.
-
Kesica vinobrana na 120 kg bas i nije malo, to je nekih oko 8g/100 kg grozdja. Ja sam sada stavlja duplo manje....
Ja sam hladio masulj samo tada kada temperatura prelazi 25 C da bi vrenje sto bolje sacuvalo vocne arome, pa sam i takav kvasac BDX koristio. Naravno, vrenje moze ici i do 28 C, ali preko 30 C ne bi smjelo jer kvasci pocnu prestajati s radom.
-
@traper99, sve si vrlo dobro odradio, pogotovo ako si radio prvi put. ;) nisam vidio grozde niti probao vino ali mislim da bi ubuduce mogao i trebao nabaviti jos bolje grozde (kakvo npr. ima gabro! ;)) pa s njime mozes raditi sto te volja, od spontanog vrenja do duze maceracije, sa minimumom rizika.
daj mi samo reci posto je bilo suvica, da li je bila mozda i pokoja zelena bobica?
takoder ako kazes da je peteljka bila drvena i smeda (nisi mi odgovorio kakve je boje bila kostica, zelena, polusmeda ili smeda??) to znaci da je grozde vrlo vjerojatno zaslo u fenolnu zrelost i mislim da si mogao malo duze macerirati, barem 14 dana, ne bi dobio grube i opore tanine.
ako imas dobre podrumske uvjete mogao bi ga cuvati i duze, i u drvu i nakon toga jos koji mjesec u inoxu da se malo "oporavi" i smiri, nemoj odmah u roku par dana nakon sto ga izvadis iz drva puniti u boce! daj mu jos malo vremena, barem mjesec dana u inoxu..
kakve su te bacve, nove ili rabljene?
opcenito ti vino u (novom) bariku najvise aroma drva kupi u prva 3-4 mjeseca (ovisno o jacini paljenja), nakon toga se smanjuje i sto duze stoji u bacvi to manje ima mirisa i okusa drva. tesko je napamet, bez kusanja, reci sta je sada najbolje i koliko ga jos drzati ali 6 mjeseci je minimum za takvo vino, barem 9 da je po mojem. 8) ali tu sad dolazi i ona prica o vremenu maceracije i kolicini i vrsti tanina a to je zbilja nemoguce reci bez probe.
gabro dobro kaze, zelena rezidba se ne radi tako kasno, vec nakon cvatnje ili u sari, ovo je prekasno jer je grozde vec bilo oformljeno a uslijed losih vremenskih uvjeta vise nije dobivalo mnogo.
takoder ako zelis spontano vrenje ne treba stavljati previse sumpora prije, par grama (1-3) ce biti sasvim dovoljno da inhibira pocetne kvasce narocito ako je bila kvalitetna i brza prerada.
ne prestaju kvasci sa radom na temperaturama preko 30°C. mislim da je za kompleksnija crna vina koja ce duze dozrijevati (pogotovo u drvu) bitnija malo visa temperatura, optimum 28-30°C i to im sigurno nece skoditi, dapace!
-
Ivane imam nešto novo: ovi iz firme" jako vino" tu kod mene radili su maceraciju od 40 i 60 dana trebao bi to provat za koji dan,vaša mišljenja?
-
Ivane imam nešto novo: ovi iz firme" jako vino" tu kod mene radili su maceraciju od 40 i 60 dana trebao bi to provat za koji dan,vaša mišljenja?
moje osobno misljenje je da je opcenito duza maceracija apsolutno pozeljna, cak i za bijela vina. naravno, takva vina su posebnija i najcesce ih cijene zahtjevniji potrosaci koji zele piti kvalitetnije, zdravije i bolje vino.
ne znam koje je trenutno najduze macerirano vino koje sam pio ali evo znam da npr. noviji istarski vinar roxanich (rozanic) proizvodi par linija malvazije od kojih su neke macerirane u drvenim vinifikatorima 30 i 65 dana! ima ih za kupiti kod nas, vina su zbilja dobra i originalna! zatim znam da coronica macerira sve svoje crnjake najmanje 4 tjedna, dakle 30 dana. malo me iznenadilo (doduse negativno) kad sam saznao da niko bura macerira svoj dingac 6-7 dana.. :-\
gabro, a o kojoj sorti se radi, pretpostavljam plavac mali? i tko su ti vinari ako nije tajna..!? ::)
-
ne znam koje je trenutno najduze macerirano vino koje sam pio ali evo znam da npr. noviji istarski vinar roxanich (rozanic) proizvodi par linija malvazije od kojih su neke macerirane u drvenim vinifikatorima 30 i 65 dana!
znaci vrenje tek nakon 30 dana (hladne?) maceracije. Pocetak vrenja se sprecava hladjenjem ili se vrenje provodi paralelno?
-
moje osobno misljenje je da je opcenito duza maceracija apsolutno pozeljna, cak i za bijela vina. naravno, takva vina su posebnija i najcesce ih cijene zahtjevniji potrosaci koji zele piti kvalitetnije, zdravije i bolje vino.
ne znam koje je trenutno najduze macerirano vino koje sam pio ali evo znam da npr. noviji istarski vinar roxanich (rozanic) proizvodi par linija malvazije od kojih su neke macerirane u drvenim vinifikatorima 30 i 65 dana! ima ih za kupiti kod nas, vina su zbilja dobra i originalna! zatim znam da coronica macerira sve svoje crnjake najmanje 4 tjedna, dakle 30 dana. malo me iznenadilo (doduse negativno) kad sam saznao da niko bura macerira svoj dingac 6-7 dana.. :-\
gabro, a o kojoj sorti se radi, pretpostavljam plavac mali? i tko su ti vinari ako nije tajna..!? ::)
Ma nije tajna,to ti se Jako Andabak za njega si čuo (vlasnik; sunce fonda,agrama,blue sana,i največi dioničar hajduka) želi malo hranit svoj ego pa je u postupku sadnje oko pola milijona trseva na vrhu brača,zakupio je Bolski zadružni podrum i sada pokušavaju radit vino međutim zadrugari ne slušaju pa ima strašno lošu kvalitetu grožđa (dok njegovo ne dođe na rod).
Točno sada je sorta plavac mali a što će biti u budučnost to će mo još vidit,priča se o šardoneu,pošipu,vugavi,kaberneu i sl.
Apodrum mu vodi a njega sam više puta spomenuo Leo Gracin profesor na agronomskom fakultetu u Zagrebu,a vodi i šibensku vinariju i još jednu u Kaštelima kraj Splita.
Neznam šta da kažem na sve ovo KO MO®E I KONJ MU MO®E!!! :-\
-
Ivane, kostica je bila polusmedja do smedja, ali ja nisam znao potpuno ocijeniti koliko je grozdje zrelo prema stanju kospice. Vise sam se orijentirao na izgled i okus grozdja te na izgled peteljke i naravno refraktometar, pa sam birao selektirane bolje trsove u vinogradu. Da li mozes reci sta je to fenolna zrelost i kako prepoznati zrelost grozdja?
Ste se tice duzine maceracije kod crnih vina, meni su takodjer neki enolozi iz Dalmacije rekli da preko 7 dana ne preporucavaju maceraciju, ali nije receno da to nije dobro. Plavci s Peljesca su inace jako teski i veoma bogati taninom, tako da produzena maceracija bi to jos vise izrazila i povecala kolicinu tanina. No, naravno trebalo bi probati u kombinaciji sa delastageom jer ta vinifikacija ostavlja prostor za duzu maceraciju. Sto produzena maceracija donosi vinu? Kakvo je tvoje misljenje o delastage pretakanju?
Ovo mi nije jasno skroz sa malvazijom i njenom maceracijom, pa nije valjda da rade hladnu maceraciju preko 30 dana?
-
Ej, traper iman jedno pitanje, kad govoriš o teškim vinima,o kakvoj maceraciji pričamo? nije tajna da se u dalmaciji do nedavno radila maceracija skupa sa peteljkom!!! to je davalo oporost i težinu vinu mislim da se svaku godinu treba provavat koliko može trajat maceracija na plavcu malom na maloj količini dok ne dođemo do vremena koje je najoptimalnije za plavac (to ču radit kad budem imat svoju konobu).
Vina od plavca moraju biti jaka i teška ali ne i nepitka,to nije vino koje možeš pit na litre to je vino koje se pijucka i degustira!!! ;)
-
Maceracija naravno bez peteljki i paralelno sa vrenjem.....
Slazem se, sta je to optimalna duzina maceracije, to je pitanje koje treba ispitati za Plavac i za vrst Plavca. Ja bih preferirao pitkiji Plavac, ali da se osjeti u pozadini jacina i snaga....
-
Maceracija naravno bez peteljki i paralelno sa vrenjem.....
Slazem se, sta je to optimalna duzina maceracije, to je pitanje koje treba ispitati za Plavac i za vrst Plavca. Ja bih preferirao pitkiji Plavac, ali da se osjeti u pozadini jacina i snaga....
Nema prijatelju vrhunskog a pitkog plavca to jednostavno nije moguče,isto tako graševina i rizling nije isto,postoje neke referentne vrijednosti nekog vina a u tome sve su posli varijacije na temu i umješnost vinara da izvuče maksimum, vino od 15-16 gradi alkohola nemože imat male tanine i ne može biti"tanko" to je moje mišljenje, svako vino ima svoju osobnost i svoje karakteristike!
-
znaci vrenje tek nakon 30 dana (hladne?) maceracije. Pocetak vrenja se sprecava hladjenjem ili se vrenje provodi paralelno?
neeee, maceracija se odvija skupa sa fermentacijom, zaboravio sam napisati a mislio sam da se to podrazumijeva..
@gabro, kako ne bi cuo za Andabaka! necu komentirati ovo sa njegovim vinom ali zelim reci da se nas Leo Gracin polako pretvara u M.Rollanda u nasoj zemlji.. ;D sto moze biti dobro ali i lose.
@traper99, ako je kostica bila takva to je ok, nesto slabiji seceri su vjerojtno posljedica vece kilaze grozda po trsu ali nije bitno, sada je ionako gotovo. da li si mjerio alkohole u vinu, koliko ima?
nesto o zrelosti mozes procitati na ovim linkovima, da sad ne objasnjavam, pa ako imas kakvih pitanja onda pitaj.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=358
http://www.gospodarski-list.hr/clanak.aspx?cID=180&refID=15092004
-
neeee, maceracija se odvija skupa sa fermentacijom, zaboravio sam napisati a mislio sam da se to podrazumijeva..
pa napisao si da se malvazija macerira 30 do 65 dana pa nisam bio siguran za bijelu sortu.
hvala.
-
Pa Ivane neki dan sam ti rekao da je baš taj LEO probao moje vino(a nije znao da je moje) i izjava je ;najbolji plavac koji sam probao na Braču ni mi ga ovakvog nemamo u podrumu!!
Sad jeli to dobro ili loše? ??? ;)
-
pa napisao si da se malvazija macerira 30 do 65 dana pa nisam bio siguran za bijelu sortu.
hvala.
pa da, upravo zato je nespecificno i posebno! 8) ali ima takvih primjera maceracija bijelih sorata puno vise vani, npr. dosta u sloveniji i sjevernoj italiji.
@gabro, nisam znao da se radi o leu gracinu, a mislim da to nisi niti spomenuo.. ali nema veze, bitna je pohvala, svaka cast iako vino nazalost nisam probao. plavac za mene mora biti kontrolirano divlji a to se postize uzgojem u divljim uvjetima kao sto je Dingac i slicni tereni a ne polje i loza na armaturi i vrenje sa vlastitim kvascima. kad to dvoje spojis, rezultat ne moze biti los ali ipak o finalnom vinu odlucuju nijanse. samo tako naprijed! ;)
-
pa da, upravo zato je nespecificno i posebno! 8) ali ima takvih primjera maceracija bijelih sorata puno vise vani, npr. dosta u sloveniji i sjevernoj italiji.
@gabro, nisam znao da se radi o leu gracinu, a mislim da to nisi niti spomenuo.. ali nema veze, bitna je pohvala, svaka cast iako vino nazalost nisam probao. plavac za mene mora biti kontrolirano divlji a to se postize uzgojem u divljim uvjetima kao sto je Dingac i slicni tereni a ne polje i loza na armaturi i vrenje sa vlastitim kvascima. kad to dvoje spojis, rezultat ne moze biti los ali ipak o finalnom vinu odlucuju nijanse. samo tako naprijed! ;)
Vino sam ti obečao poslat čim ga rastočimo negdje oko uskrsa!
-
Sta mislite sta bi se moglo postici duzom maceracijom koja bi trajala npr. 14 dana ili mjesec, pa cak i dva? Naime, moramo imati predstavu sto bi nam to moglo donijeti. Ja ipak sada ne vidim sto bi to donijelo plavcu malom, osim sta bi postao opor i pun tanina....
-
Znate li vi da najzanimljiviji dio priče o pelješkim plavcima dolazi šleperima iz makedonije i onda preko noći nestane po konobama i podrumima Pelješca te naravno izlazi kao vrhunski plavac mali.
Javna je tajna da na pelješac u vrijeme berbe dođe i do 50-tak šlepera sa grožđem(vranac) kojim se nadopunjava i popravlja vlastiti urod-
-
To je istina kad govorimo i vinarijama koje prave vino za prodaju. Ne vjerujem da netko tko radi plavac za sebe kupuje vranac iz Makedonije. ;)
-
Šleperi dolaze ali ne za vrhunski plavac nego većiniom na tržnice zg-zd-st-ri. Ima toga i za vinarije ali zadnjih godina sve manje zbog rigoroznijih kontrola. Obično takva vina nemaju u nazivu "plavac" i prodaju se pod stolna vina.
Što se tiče macerarije tu poštujem ukus kupaca koji traže oporija vina s više tanina ali takva vina trebaju i nešto duže dozrijevanje.
-
samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj.. :'(
Kak mislis ocaj? Pa nebi rekao da su ocaj. :-\
-
Kak mislis ocaj? Pa nebi rekao da su ocaj. :-\
a kak mislim ocaj.. pa ocaj, jad i bijeda.. da te pitam samo najobicniji kriterij po kojem se mnogi vode, koliko ti je crno grozde imalo secera u berbi? a da ne pricam o nekoj boljoj zrelosti, polifenolima, sposobnosti i potencijalu dozrijevanja, itd. obicna lagana poluprazna crna vina, za nista drugo nego za bambuse, nazalost je tako..
-
Sladori losi, ali vino u konacnici uopce nije tako lose. Tanja su na okusu, slabije boje, ali zbog toga i nesto pitkija. Treba uzet kontekst cijele godine i u tim okvirima procjenjivat kvalitet vina. Ne u usporedbi s proslom. Meni je ove godine jedino rajnski podbacio...
-
a kak mislim ocaj.. pa ocaj, jad i bijeda.. da te pitam samo najobicniji kriterij po kojem se mnogi vode, koliko ti je crno grozde imalo secera u berbi? a da ne pricam o nekoj boljoj zrelosti, polifenolima, sposobnosti i potencijalu dozrijevanja, itd. obicna lagana poluprazna crna vina, za nista drugo nego za bambuse, nazalost je tako..
75 eksla, Merlot i Crni Pinot, ali mislim da je ispao ugodan, lagani rose. ®ena ga obožava.
-
Sladori losi, ali vino u konacnici uopce nije tako lose. Tanja su na okusu, slabije boje, ali zbog toga i nesto pitkija. Treba uzet kontekst cijele godine i u tim okvirima procjenjivat kvalitet vina. Ne u usporedbi s proslom. Meni je ove godine jedino rajnski podbacio...
Eto, slažem se, mislim da su dušu dala za rose, ove godine.
-
Sladori losi, ali vino u konacnici uopce nije tako lose. Tanja su na okusu, slabije boje, ali zbog toga i nesto pitkija. Treba uzet kontekst cijele godine i u tim okvirima procjenjivat kvalitet vina. Ne u usporedbi s proslom. Meni je ove godine jedino rajnski podbacio...
sladori koliko losi..!? ali mislim da si sam dao odgovor na pitanje koliko su dobra crna vina iz 2010. berbe.. :-\
koliko je fenomenalna bila 2009. berba i ekstremna (a bit ce ih sve vise i vise!) toliko je 2010. bila losa. ma sve bi bilo ok samo da one kise u 9. mjesecu nisu ukenjale stvar i prakticki unistile cijelu berbu! ne mozes imati kvalitetno crno grozde bez (mnogo) sunca i topline, bijela jos nekak mozes, pogotovo ako imas sorte koje potenciraju svjezinu i aromatiku ali dobro crno vino ipak ne moze bez sunca..
-
Eto, slažem se, mislim da su dušu dala za rose, ove godine.
rose je nesto sasvim drugo, mi smo pricali o pravim crnim vinima.
-
rose je nesto sasvim drugo, mi smo pricali o pravim crnim vinima.
Znam, ja samo kažem da je bilo bolje raditi rose nego crno vino. Ali takav luksuz si mogu dopustiti s ovih 80 litara mošta pa sam jednostavno crno preskočio. Ove godine. Iduće mi ulazi u rod nešto Pinota pa tko zna...
-
Znam, ja samo kažem da je bilo bolje raditi rose nego crno vino. Ali takav luksuz si mogu dopustiti s ovih 80 litara mošta pa sam jednostavno crno preskočio. Ove godine. Iduće mi ulazi u rod nešto Pinota pa tko zna...
sve 5, sve kuzim, rosei su sigurno ok! 8) a ja samo kazem da su CRNA vina iz 2010. berbe ocajna.. dakle, oboje u biti navodimo cinjenice ali iz drugog kuta. meni je jos crni pinot iz 2009. berbe u drvenim bacvama na dozrijevanju tako da ipak nece biti losih crnih vina ove godine.. ;)
-
a kak mislim ocaj.. pa ocaj, jad i bijeda.. da te pitam samo najobicniji kriterij po kojem se mnogi vode, koliko ti je crno grozde imalo secera u berbi? a da ne pricam o nekoj boljoj zrelosti, polifenolima, sposobnosti i potencijalu dozrijevanja, itd. obicna lagana poluprazna crna vina, za nista drugo nego za bambuse, nazalost je tako..
Slažem se, to si dobro rekao, vidjet će se kasnije 8)
-
U Dalmaciji je kisa napravila stetu na Peljescu, ali na npr. Hvaru i sibenskom dijelu berba je bila iznimno dobra iako je kise bilo svugdje dosta u 9 mjesecu. Znaci, ne bojte se, bit ce barem nesto dobrih Plavaca u 2010 godini....
-
Tko se riješio peronospore u mom kraju u šestom mjesecu imao je odličnu berbu. Kilaža po trsu je bila veći problem ali kvalitetnije sorte tipa maraština,merlot su i iz polja imali preko 90 OE.
Bilo mi je žao u početku što merlot nisam ostavio i duže na tropu od 10 dana jer je fermentacija proticala iznimno sporo ali nakon pretoka od neki dan izgleda da nisam puno pogriješio. S bdx kvascima arome su odlične,baš sam zadovoljan..lagano dozrijeva,izuzetno je svjež,miris višnje izniman..ipak,vidi se da gustoće nedostaje,ipak je iz polja a i maceracija je bila prekratka za nešto više.
-
Iman pitanje za svih;
Nigdje na forumu nsam vidio da je itko objašnjavao kako crno vino sačuvati u bačvi 2-3 godine to me zanima jer plavac mali bi trebao tada biti najbolji a činjenica je da se vina do tada u večini slučajeva pokvare pa bih molio malo savjeta!
-
Crna vina je lakše čuvati nego bijela. Nemam pojma kak se vino može nakon 2-3 godine pokvariti. Može se pokvariti jedino ako se ne kontrolira slobodni sumpor ili ako bačva nije puna ( mislim na drvenu bačvu)...
Ja imam još 100 litara cvičeka iz 2009, to vino ima 10 % lkohola, u podrumu se temperature dišu i preko 25 stupnjeva , a vino je sada bolje nego prije godinu dana... Neznam kak ti se može vino pokvariti...
-
Iman pitanje za svih;
Nigdje na forumu nsam vidio da je itko objašnjavao kako crno vino sačuvati u bačvi 2-3 godine to me zanima jer plavac mali bi trebao tada biti najbolji a činjenica je da se vina do tada u večini slučajeva pokvare pa bih molio malo savjeta!
ja mislim da je u drvenoj bacvi mnogo lakse sacuvati vino nego u inoxici, narocito ako se radi o crnom vinu sa vise alkohola. kontroliranje i nadoljevanje su jedine mjere, cak je i sumpor tu manje bitan.
-
Evo napravio na zracnom poklopcu dodatak tako da sam zavario na njega tri nogice od 40 cm, a na nogice sito. Posto vrsim u inox spremniku zatvorenu fermentaciju i maceraciju crnog grozdja, sada imam sito na dnu spremnika iznad totalnog ispusta i sito na vrhu (ispod zracnog poklopca) pa mi se potopljena komina nalazi izmedju ta dva sita. Takodjer cu vrsiti remontazu masulja svaki dan te svako drugi dan delastage sa djelomicnim odvajanjem sjemenki. Tim izbacivanjem sjemenki cu smanjiti agresivne zelene tanine iz sjemenki, a ostaviti tanine iz kozice. Nakon fermentacije ako kostice-sjemenke budu smedje vrsit cu produzenu post-fermentalnu maceraciju da dobijem vece tanine, nadoknadim one koje sam izgubio iz sjemenki, ali sada ce svi oni biti zaobljeniji i prihvatljiviji. Takodjer, nakon ovog tretmana tanin managamenta ocekujem da 12 mjeseci u bacvi je dovoljno za ovaj mocni jaki crnjak....Zivili....
-
Sigurno ima ovdje na forumu hobi ali i profi vinogradara koji su imali barem jednom u životu crno grožđe zaraženo sa botritisom 5-10 %.
Moje je pitanje na koji način preraditi takvo crno grožđe?
Za bjelo grožđe svi znamo da ga treba jače sumporiti, brzo preraditi bez upotrebe bilo kakvih enzima, i otaložiti sa večim dozama bistrila,
ali kako preraditi botritisom zaraženo crno grožđe , koje se ne taloži niti bistri prije fermentacije? Dali takvo grožđe(masulj ) samo jače zasumporiti ili postoje neke druge cake?
Hvala.
-
Zasumporiti 10g/hl i krace macerirati, 4-5 dana max.
-
Zasumporiti 10g/hl i krace macerirati, 4-5 dana max.
Ne postoji nikakav drugačiji način? Kod fermentacije botritisom zaraženoga grožđa zna se desiti H2S... >:(
-
H2S nema direktne veze s botritisom. Nema drugog, osim kaj mozes prebrati trulo grozdje i eliminirati ga tijekom prerade.
-
H2S nema direktne veze s botritisom. Nema drugog, osim kaj mozes prebrati trulo grozdje i eliminirati ga tijekom prerade.
Prošle godine sam imao malo truloga u crvenoj mješavini, sumporio sam sa 0.8 dcl sumpovina, dodao hranu i kvasce Cm ali mi je ipak u to vino došao H2S... Jel znaš možda što sam pogriješio?
-
Ja sam na frankovki imao i 20% botritisa pa mi se nije pojavio H2S. Ne mozes to direktno povezivati. Ne znam gdje si pogrijesio, previse je faktora. Mozda nisi podizao talog nakon sto je burno vrenje zavrsilo pa su ti se kvasci istalozili na dnu (inoxa pretpostavljam) i zbog hidrostatskog tlaka poceli raspadati i sam tim generirati H2S. Kazem previse je varijabli u igri da bi se znao tocan uzrok. :-\
-
Ja sam na frankovki imao i 20% botritisa pa mi se nije pojavio H2S. Ne mozes to direktno povezivati. Ne znam gdje si pogrijesio, previse je faktora. Mozda nisi podizao talog nakon sto je burno vrenje zavrsilo pa su ti se kvasci istalozili na dnu (inoxa pretpostavljam) i zbog hidrostatskog tlaka poceli raspadati i sam tim generirati H2S. Kazem previse je varijabli u igri da bi se znao tocan uzrok. :-\
Sve je moguče, talog nisam dizao zato jer sam odmah nakon fermetacije primjetio H2S, pa sam dodao bakreni sulfat i prozračeno pretočio... Koliko sam ja skužio več na izlazu vrenjače tjekom fgermentacije mi je bio sumljivi miris ( tj mislim da sam več onda osjetio H2S), ali to nije nikako moglo doči od taloga koji je još uvjek plivao u vinu a nije bio na dnu bez zraka...
-
Jesu ti karence svih zastitnih sredstava istekle? Meni recimo prosle godine se H2S pojavio se na rajnskom i to zato sto je bran unutar karence od switcha. Pojavio se na oba uzorka i sa SIHA 7 i sa 228.
-
Karence su mi prošle godine istekle več oko 15.9 a berba crvene mješavine je bila oko 10.10, prošle godine smo koristili Teldor a ne Switch i to 25.8 zadnji put. U crvenoj mješavini je bilo do 5% botritisom zaraženoga grožđa...
Več godinu dana pokušavam dokučiti zašto mi se je pojavio H2S ali do sada niti jedna teorija ne drži vodu. Moj kum koji je dobio zlato za frankovku i to za berbu 2010, kavčinu je radio na isti način ali mu se isto pojavio H2S pa je morao dodavati bakreni sulfat i obaviti otvoreni pretok. A i puno slovenaca uz granicu je prošle godine imalo problema sa H2S na u crvenom(crnom) vinu. Kum mi je član udruge pa je pitao zbog čega se tako masovno pojavlja H2S, enologica mu je rekla da ljudi sve manje koriste bakrene preparata, pa da zbog toga u vino dolazi sve manje bakra i zbog toga dolazi do H2S-a... Ja neznam dali je moguče da zbog toga dolazi do H2S-a, možda netko ovdje na forumu stručniji zna odgovor pa bi ga zamolio da napiše svoje mišljenje?
Možda ima i nešto u tome što je enologica rekla , jer je prošle godine bilo puno kiše u devetom mjesecu pa je ispralo kontaktne bakrene preparate sa grožđa.
Možda je kod mene bio največi razlog loše grožđe koje je imalo tek 12.5% šečera, uz to još malo truloga grožđa pa je došlo do H2S-a, dugo mi više ništa ne pada na pamet...
-
Pa kaj je tak strašno ak ti se pojavi hadvaes? Pojavi se on mnogima pa se ne diže panika.
Čim ga osjetiš, ubaciš vinobran 10-20 g i pretačeš uz zračenje nakon 4-5 dana. Treba vino svaki dan kušati i mirisati tih dana iza vrenja...
H2S se javlja ako ga dugo ostavljaš na talogu ili ako si pretjerival sa sumporom pred berbu (karenca i te pizdarije).
Neki kvasci mogu izazvati pojavu H2Sa, ali ako ga na vrijeme otkriješ- lako se rješeva.
Na vrijeme maknuti s taloga!
-
Samo bi volio saznati zbog čega mi se pojavio H2S, tako da ne napravim istu pogrešku...
-
Prosla godina ti zaista nije referenca za nista. Jos jedno pitanje, jesi dodavao kakvu hranu za kvasce i na koji nacin si doseceravao masulj crnog grozdja? Tj. opisi malo postupak prerade, ako nije problem.
-
a jel si tu i tam malo promiješal te kvasce,il su pali na dno i tu se usmrdili.
-
Napisao je da talog nije dizao i da je vec tijekom fermentacije skuzio strani miris. :-\
-
Prosla godina ti zaista nije referenca za nista. Jos jedno pitanje, jesi dodavao kakvu hranu za kvasce i na koji nacin si doseceravao masulj crnog grozdja? Tj. opisi malo postupak prerade, ako nije problem.
Naravno da nije problem.
Izmuljali smo grožđe odvojili peteljke i ja sam zatim zasumporio masulj sa 0.8 dcl sumpovina. Drugi dan sam u masulj stavio pola hrane Fermaid E rehidrirao kvasce CM i dodao ih u masulj, zatim sam došečerio sa 1/3 ukupnoga predviđenoga šečera... Maceracija je trajala 4 dana, svaki dan sam nekoliko puta potapao klobuk od masulja koji se je dignuo na površinu. Nakon 4 dana isprešao sam masulj, mošt stavio u inox bačvu,dodao drugi dio hrane Fermeid E i došečerio sa 1/3 predviđenoga šečera. Zatvorio bačvu i stavio vrenjaču. Nakon 3 dana sam još dodao ostatak šečera. Tjedan dana nakon toga na vrenjači sam primjetio slabi miris kao na septičku ili na trula jaja( to mi je bilo jako sumljivo). Mošt u to vrije još nije imao jako izrašen miris na H2S , ali se taj miris svaki dan sve više pojačavao tako da sam odmah nakon završene fermentacije obavio pretok i dodao bekreni sulfat...
Dok bi pomirišao tjekom fermentacije kod vrenjaču koja je bila na graševini osjetio se fini cvijetni miris, baš onakav kakvo je imalo poslije i vino...
-
Po ovome sto si napisao, u vinifikaciji nije problem. Osim sto bi ja secer dodao odmah u masulj, ne u most.
Pojma nemam di si grijesio... ???
-
Po ovome sto si napisao, u vinifikaciji nije problem. Osim sto bi ja secer dodao odmah u masulj, ne u most.
Pojma nemam di si grijesio... ???
Kompletni šečer bi dodao u masulj?
Ni ja neznam šta se desilo, samo se nadam da se neče ponoviti... ;D
-
Da, tako ja radim, ali ja ipak duze maceriram pa da trecinu seceru dodajem u most koji je vec gotovo skroz otkipio imao bi problema sa vrenjem do suhog vina.
-
Slažem se sa tobom... ;)
-
Naravno da nije problem.
Izmuljali smo grožđe odvojili peteljke i ja sam zatim zasumporio masulj sa 0.8 dcl sumpovina. Drugi dan sam u masulj stavio pola hrane Fermaid E rehidrirao kvasce CM i dodao ih u masulj, zatim sam došečerio sa 1/3 ukupnoga predviđenoga šečera... Maceracija je trajala 4 dana, svaki dan sam nekoliko puta potapao klobuk od masulja koji se je dignuo na površinu. Nakon 4 dana isprešao sam masulj, mošt stavio u inox bačvu,dodao drugi dio hrane Fermeid E i došečerio sa 1/3 predviđenoga šečera. Zatvorio bačvu i stavio vrenjaču. Nakon 3 dana sam još dodao ostatak šečera. Tjedan dana nakon toga na vrenjači sam primjetio slabi miris kao na septičku ili na trula jaja( to mi je bilo jako sumljivo). Mošt u to vrije još nije imao jako izrašen miris na H2S , ali se taj miris svaki dan sve više pojačavao tako da sam odmah nakon završene fermentacije obavio pretok i dodao bekreni sulfat...
Dok bi pomirišao tjekom fermentacije kod vrenjaču koja je bila na graševini osjetio se fini cvijetni miris, baš onakav kakvo je imalo poslije i vino...
Imam par primjedbi/razmisljanja/sugestija na opis tvoje vinifikacije. Po meni je prva greska sto odmah nakon muljanja i dodatka sumpora nisi stavio kvasce i hranu za kvasce, a ne cekao jedan dan?. Maceracija je definitivno kratko trajala, pa si onda u tihom vrenju dodao jos hrane i secera cime si jos vise produzio tiho vrenje u kojem se i stvarao najvise H2S. Po meni je bilo bolje produziti maceraciju na 7 dana, a nakon treceg dana staviti hranu i secer da se to jednim dijelom razgradi do presanja. Takodjer, najlosija tehnika mecariranja je potapanje klobuka jer izumrli kvasci koji su na dnu se tesko, ako ne i i nikako, ne podizu gore sto znatno povecava mogucnost za H2S. Moj savjet je da obavezno barem svako drugi dan u prvih 7 dana burnog vrenja do presanja ukljucis i remontazu klobuka gdje ces sve ono sa dna otociti u pomocni sud ili spremnik ii onda to prebaciti/vratiti preko klobuka. Time se znacajno smanjiva mogucnost pojave H2S. U tihom vrenju (nakon presanja) kljucna stvar protiv H2S je mijesanje mosta svako 2-3 dana busilicom ili obicnim stapom preko rupe od vrenjace, prije svega da se odumrli kvasci dignu gore i sprijeci H2S. Nadalje, 24 sata nakon presanja (tj. nakon otakanja) bi trebalo vino pretociti da se odmah odstrani grubi talog koji upravo u tihom vrenju moze stvoriti H2S. Evo, mislim da sam naveo kljucne korake vinifikacije koje nisi upotrijebio, a smatram da bi oni vrlo vjerojatno potpuno onemogucili stvraanje H2S, a samim time omogucili sve one dobre procese koje ce kasnije dovesti do dobrog crnog vina....
-
Imam par primjedbi/razmisljanja/sugestija na opis tvoje vinifikacije. Po meni je prva greska sto odmah nakon muljanja i dodatka sumpora nisi stavio kvasce i hranu za kvasce, a ne cekao jedan dan?. Maceracija je definitivno kratko trajala, pa si onda u tihom vrenju dodao jos hrane i secera cime si jos vise produzio tiho vrenje u kojem se i stvarao najvise H2S. Po meni je bilo bolje produziti maceraciju na 7 dana, a nakon treceg dana staviti hranu i secer da se to jednim dijelom razgradi do presanja. Takodjer, najlosija tehnika mecariranja je potapanje klobuka jer izumrli kvasci koji su na dnu se tesko, ako ne i i nikako, ne podizu gore sto znatno povecava mogucnost za H2S. Moj savjet je da obavezno barem svako drugi dan u prvih 7 dana burnog vrenja do presanja ukljucis i remontazu klobuka gdje ces sve ono sa dna otociti u pomocni sud ili spremnik ii onda to prebaciti/vratiti preko klobuka. Time se znacajno smanjiva mogucnost pojave H2S. U tihom vrenju (nakon presanja) kljucna stvar protiv H2S je mijesanje mosta svako 2-3 dana busilicom ili obicnim stapom preko rupe od vrenjace, prije svega da se odumrli kvasci dignu gore i sprijeci H2S. Nadalje, 24 sata nakon presanja (tj. nakon otakanja) bi trebalo vino pretociti da se odmah odstrani grubi talog koji upravo u tihom vrenju moze stvoriti H2S. Evo, mislim da sam naveo kljucne korake vinifikacije koje nisi upotrijebio, a smatram da bi oni vrlo vjerojatno potpuno onemogucili stvraanje H2S, a samim time omogucili sve one dobre procese koje ce kasnije dovesti do dobrog crnog vina....
Sa ovim podebljanim se jedino ne slažem, zato jer mi je kum radio maceraciju 6 uz isti sumpor koji sam imao i ja, a kvasce je tek dodao u inox bačvu. Za to vino Frankovke je na izložbi dobio ocjenu 18.2. Znači u tome nemože biti problem.
Za sve ostale stvari mogu reči da su jako pametne i detaljno ču ih proučiti vjerovatno i primjeniti.
Hvala...
-
Moj savjet bi bio da si ne zamjerate razlike u nacinu proizvodnje no isto tako nemojte uspredjivati posuda vs. posuda. Jel tvoj kum imao grozdje iz istog vinograda kao i ti? Pretpostavljam da nije, stoga zakljucak ne moze bit referentan. Traper99 je zaista napisao proces koji je zahtjevan, ali itekako drzi vodu, no problem kod nas je sto si nedamo truda da primjenimo opcepoznate stvari iz enologije u nasem podrumu, jer nam se eto, cine prezahtjevne. A prosjek proizvodnje crnog vina po clanu na ovom forumu je 500l MAX! :-\
-
Je, slazem se da to nije direktno vezano za H2S, ali takodjer nije dobro drzati masulj da dugo bude izlozen zraku bez obzira sto je sumporen. No, to ipak nije toliki problem ako je u pitanju jedan dan.
<s druge strane slazem se s Koshpom da zaista mi hobisti imamo do najvise 1000 l crnog vina i nije se problem potruditi malo vise da se izbjegnu odredjene stvari. Ako je vec to hobi i gust, onda bi to moralo biti normalno....a pogotovo jer mi amateri u konacnom proizvodu nikad necemo znati finese koje koriste profesionalci da prikriju mane vina na pravi nacin, a istaknu njegove vrline....na kraju ne zaboravimo da najbolja oprema kosta svega 2-3 kune po litri, pa je stvarno steta da ne koristimo blagodati danasnjeg vremena, bar u necemu :)
-
Za 2 ili 3 tjedna počet će berbe ranijih sorti. Pretpostavljam da se svi mi najviše veselimo tome događaju.
Evo složio sam si na koji ču način obaviti vinifikaciju crvenoga grožđa ( Kavčina 90 % + Frankovka 10 %)...
Prerada crnoga grožđa:
a) Crno zdravo grožđe.
b) Crno botritisom zaraženo grožđe.
1- Muljanje,ruljanje.
2- Sumporenje masulja sa: a) 8g Pyrovina ili 0.8dcl Sumpovina na 100l masulja.
b) 10g Pyrovina ili 1dcl Sumpovina na 100l masulja.
3- Hlađenje masulja sa zaleđenim bocama na 12-14 stupnjeva.
4- Dodavanje enzimaza za maceraciju: a) 2-4g Siha Uni na 100l masulja.
b) 2g Siha Uni na 100l masulja.
5- Nakon nekoliko sati dodaje se prvi dio hrane za kvasce,prvi dio šečera,
rehidriraju se kvasci i dodaju u masulj:
a) 10g Siha proferm H+2 , ½ šečera , 20g Siha 8 kvasaca na 100l masulja.
b) 15g Siha proferm H+2 , ½ šečera , 20g Siha 8 kvasaca na 100l masulja.
6- Maceracija uz stalno potapanje klobuka 5-7 dana.
7- Prešanje, djelomično prevrijani mošt se pretače u inox bačvu u kojoj će nastaviti
fermentaciju.
8- Dodavanje drugoga djela hrane za kvasce i šečera, odmah nakon prešanja:
a)15g Siha proferm H+2 i ½ šečera na 100l mošta.
b) 15g Siha proferm H+2 i ½ šečera na 100l mošta.
9- Stavljanje vrenjače, kontrola temperature do kraja fermentacije.
10- Odmah nakon završetka fermentacije zasumporiti vino i obaviti prvi pretok.
(inače postoji velika šansa od stvaranja H2S-a, i to pogotovo u vinu koje je bilo
prerađeno od botririsom zaraženoga grožđa)
Što se tiče dodavanja drugoga dijela šečera( ako bude potrebno) i hrane, može se dodati i u masulj nakon 4-5 dana ako maceracija traje duže...
Postoji još jedan način na koji bi volio preraditi masulja a to je hladna maceracija masulja 5-6 dana, zatim prešanje, a kvasce i hranu bi dodao tek u mošt u inox bačv ( dok bi trajala hladna maceracija na masulj bi stavio najlon a na njega desetak litara vode, i na taj bi način štitio masulj od oksidacije) . Za tjedan dana idem kod kuma u sloveniju na konzultacije o takvome načinu vinifikacije, on je prošle godine radio na taj način Frankovku koja je na izložbi osvojila zlato.
Koliko sam informiran ima dosta čileanskih vinarija koje za svoja najbolja crna vina rade hladnu maceraciju od 5-7 dana na temperaturi od 8-10 stupnjeva. Čak i u vrutak-katalogu ispod nekih crnih vina koja su ocjenjena sa 90 bodova piše da su vinificirana sa hladnom maceracijom...
-
Evo malo gledam kako se to radi u velikim vinarijama:
http://www.youtube.com/watch?v=NHZ_aWqf6ro&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=b7n-AqSU_uI&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=KlMH_oq3_qM&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=WKcdlGKd-90&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=6B3bBc3inq8&feature=related - OPUS ONE
Uglavnom poanta je "selekcija grožđa" i nastojanje da se što više bobica sačuva cijelim.
E sad, koji su uopće razlozi takvog načina prerade? Znam da se radi o prirodnoj zaštiti od oksidacije,
mošt vrije u samoj bobici. Ima li još nešto?
I naravno dok ovakve strojeve gledamo na jubitu možemo li nešto slično improvizirati s onim što imamo?
Npr. ako standardnom mlinu za grožđe s odvajaćem peteljki malo razmaknemo valjke? Vjerojatno bi trećina bobica ostala cijela.
Jel netko probao? Imali li uopće smisla probati?
-
Na žalost imam prespor internet da bi mogao gledati youtube...
Ja mislim da uvjek treba težiti boljemu jer uvjek postoji neka sitnica koja bi se mogla promjeniti na bolje. ;D
-
Za 2 ili 3 tjedna počet će berbe ranijih sorti. Pretpostavljam da se svi mi najviše veselimo tome događaju.
Evo složio sam si na koji ču način obaviti vinifikaciju crvenoga grožđa ( Kavčina 90 % + Frankovka 10 %)...
...
Maceracija 8 dana. "Muški" mješati trop, samo potapanje klobuka 0 bodova. Ovo kaj kažeš za hladnu maceraciju - budi siguran da to možeš izvesti i da možeš postići takve niske temperature. I meni se čini da bi kavčinu trebalo vinificirati na način koji ne pogoduje njenoj ionalo prevelikoj "svježini". ®elim reći kraća maceracija - svježije(kiselije) vino i obrnuto. A sama kavčina je poprilično kisela.
-
franc jel tako rade samo tamo vani tako ili kod nas ima isto takav high tech.prie 25 god kad sam praksu odrađival u ondašnjo vindiji na ulazu grožđa nagledal sam se svašta.....
-
franc jel tako rade samo tamo vani tako ili kod nas ima isto takav high tech.prie 25 god kad sam praksu odrađival u ondašnjo vindiji na ulazu grožđa nagledal sam se svašta.....
pa neznam za hr. na forumu nisam ništ čital o tome. a skoro svaki video berbe koji otvorim je na tu shemu!
-
Maceracija 8 dana. "Muški" mješati trop, samo potapanje klobuka 0 bodova. Ovo kaj kažeš za hladnu maceraciju - budi siguran da to možeš izvesti i da možeš postići takve niske temperature. I meni se čini da bi kavčinu trebalo vinificirati na način koji ne pogoduje njenoj ionalo prevelikoj "svježini". ®elim reći kraća maceracija - svježije(kiselije) vino i obrnuto. A sama kavčina je poprilično kisela.
Što se tiče mješanja masulja ja si navučem rukavice do laktova i deset minuta ga muški mješam i potapa u komadu i tako 5-6 puta dnevno, ove godine ču staviti najlon preko masulja i na njega vodu tako da mi masulj bude cjelo vrijeme namočen u mošt, mješat ču ga po par puta dnevno.
Nisam vas skužio dali bi za Kavčinu bila poželjna duža ili krača maceracija?
Gražđe kavčine je slabo obojano i sa slabim taninima pa bi po mome mišljenu trebalo obaviti dužu maceraciju.
Evo karakteristika: http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=kav%C4%8Dina (http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=kav%C4%8Dina)
http://www.centerizobrazbe.com/%C5%BDametna_%C4%8Drnina.php (http://www.centerizobrazbe.com/%C5%BDametna_%C4%8Drnina.php)
Ako nakupi 15-16 % šečera a ove godine bi mogla, moglo bi se složiti jedno pitko ne prekiselo vino solidno obojano sa finim mirisom i dobrim okusom... Klasično stolno vino, kvalitetno je nemoguče proizvesti iz ove sirovine...
Što se tiče hladne maceracije, ja mogu sigurno osigurati temperaturu 12-14 stupnjeva, takvu temperaturu je imao i moj kum tjekom maceracije prošle godine i sve je prošlo u najboljem redu. Prvo moram na konzultacije kod njega a onda ču znati sve detalje i pojedinosti o načinu na koji je on vinificirao...
-
Evo i jedne internet stranice, francuske vinarije koja radi na svojim vinima hladnu maceraciju na 13 °C u trajanju od 6 dana.
http://www.internationalbeveragenetwork.com/specialreport/chateau_de_la_ligne/ (http://www.internationalbeveragenetwork.com/specialreport/chateau_de_la_ligne/)
http://www.caminoreal.cl/en/camino_real/wine_11.asp (http://www.caminoreal.cl/en/camino_real/wine_11.asp)
Samo sam htio dokazati da ne govorim o praznoj slami nego da se taj postupak u svijetu dosta primjenjuje.
-
Uglavnom poanta je "selekcija grožđa" i nastojanje da se što više bobica sačuva cijelim.
E sad, koji su uopće razlozi takvog načina prerade? Znam da se radi o prirodnoj zaštiti od oksidacije,
mošt vrije u samoj bobici. Ima li još nešto?
I naravno dok ovakve strojeve gledamo na jubitu možemo li nešto slično improvizirati s onim što imamo?
Npr. ako standardnom mlinu za grožđe s odvajaćem peteljki malo razmaknemo valjke? Vjerojatno bi trećina bobica ostala cijela.
Jel netko probao? Imali li uopće smisla probati?
najbolji nacin muljanja grozda je da valjci budu toliko razmaknuti da samo lagano raspuknu bobicu a ne da je skroz zgnjece i izmelju i pretvore u kasu. zasto? zato sto cijele i lagano izmuljanje bobice vriju sporije i vriju na nizim temperaturama te opcenito daju i bolje cuvaju vocne arome a jedan od razloga je sto se dio vrenja desava unutar same bobice koja je uslijed slabijeg muljanja zadrzala vise soka u sebi.
-
...
Nisam vas skužio dali bi za Kavčinu bila poželjna duža ili krača maceracija?
Gražđe kavčine je slabo obojano i sa slabim taninima pa bi po mome mišljenu trebalo obaviti dužu maceraciju.
...
Pa duža. Al da je neznam koliko duga... kavčina je najbolja za cviček
http://sl.wikipedia.org/wiki/Cvi%C4%8Dek :) :) :)
Vele slovenci da "čisti žile"!!!!
Al ipak treba probati nekaj napraviti. Možda buš prezadovoljan s rezultatima. Uvijek može/mora bolje!
-
Pa duža. Al da je neznam koliko duga... kavčina je najbolja za cviček
http://sl.wikipedia.org/wiki/Cvi%C4%8Dek :) :) :)
Vele slovenci da "čisti žile"!!!!
Al ipak treba probati nekaj napraviti. Možda buš prezadovoljan s rezultatima. Uvijek može/mora bolje!
Slažem se, znam da je teško imati lošiju crvenu sortu od kavčine ali se svejedno ne predajem... ;D
Inače probao sam cviček od vinske kleti Krško , nije to tak loše vino, niti nije pre kiselo, nama zagorcima je sigurno taman. Kiseline u tom vinu su 6.5 g/l , ali se osjete malo više nego bi se osjetile u ostalim vinima jer je to vino slabijeg ekstrakta.
-
Postoji još jedan način na koji bi volio preraditi masulja a to je hladna maceracija masulja 5-6 dana, zatim prešanje, a kvasce i hranu bi dodao tek u mošt u inox bačv ( dok bi trajala hladna maceracija na masulj bi stavio najlon a na njega desetak litara vode, i na taj bi način štitio masulj od oksidacije) . Za tjedan dana idem kod kuma u sloveniju na konzultacije o takvome načinu vinifikacije, on je prošle godine radio na taj način Frankovku koja je na izložbi osvojila zlato.
Koliko sam informiran ima dosta čileanskih vinarija koje za svoja najbolja crna vina rade hladnu maceraciju od 5-7 dana na temperaturi od 8-10 stupnjeva. Čak i u vrutak-katalogu ispod nekih crnih vina koja su ocjenjena sa 90 bodova piše da su vinificirana sa hladnom maceracijom...
Bio sam na jučer na konzultacijama kod kuma u sloveniji. Taj način prerade čuo je od susjeda kojemu je brat enolog, ja sam se definitivno zainteresirao za takav način maceracije i primjenit ču ga kod sebe.
Obavit ću muljnje ruljanje, masulj ću zasumporiti sa 0.8-1 dcl sumpovina, dodat ču 3g enzima Uni na 100l masulja. I tako ću ostaviti 5-6 dana, sa svakodnevnim mješanjem i hlađenjem pomoču zaleđenih boca,zatim sljedi prešanje itd...
-
Evo malo gledam kako se to radi u velikim vinarijama:
http://www.youtube.com/watch?v=NHZ_aWqf6ro&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=b7n-AqSU_uI&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=KlMH_oq3_qM&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=WKcdlGKd-90&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=6B3bBc3inq8&feature=related - OPUS ONE
Uglavnom poanta je "selekcija grožđa" i nastojanje da se što više bobica sačuva cijelim.
E sad, koji su uopće razlozi takvog načina prerade? Znam da se radi o prirodnoj zaštiti od oksidacije,
mošt vrije u samoj bobici. Ima li još nešto?
I naravno dok ovakve strojeve gledamo na jubitu možemo li nešto slično improvizirati s onim što imamo?
Npr. ako standardnom mlinu za grožđe s odvajaćem peteljki malo razmaknemo valjke? Vjerojatno bi trećina bobica ostala cijela.
Jel netko probao? Imali li uopće smisla probati?
nakon ovog razmisljam da bi svaku bobicu na svakom grozdu rucno odvojil..nemam puno crnog za odprilike 80-100litara..pa nebi to tak dugo trajalo..al kaj onda dalje? ..oke ak se poškropi sumporom..ali pirovin se nema di rastopiti..onda se ni ne stavljaju ni kvasci ni hrane ni enzimi..mislim nema mi smisla - pod pretpostavkom da se bas cuvaju bobice..ali opet maceracijom odnosno mjesanjem bi se "potrgale" bobice i izasel bi most iz njih..
..btw ja sam prosle godine..kad sam stavil macerirat vratil određeni dio peteljki u masulj (oko trecinu) i drugi dan stavil sihu 8 i secer..nakon 5 dana(u svakodnevno mjesanje i potapanje klobuka) izpresal i stavil u drvenu bacvu i tek onda ubaci hranu..normalno vise nije bilo burnog vrenja pa ta hrana mislim da nije bas pomogla..mjesal sam al je ostala na dnu kao neki bijeli talog..nakon tjedan - dva se pocel javljati miris (pretpostavaljam H2S)..kaj smo mislil da je posljedica bacve (neka stara makar ju 2 put zaparimo i stavimo one preparate za vinifikacju) pa smo stavili u inoksicu..jedini problem kaj smo imali cca 90litara a jedina inoksica koja je bila prazna je bila 400litara..ali je u inoksu jos tiho vrelo..
-
U nedjelju sam pobrao direktor "bakuš". On če poslužiti za pečenje rakije. Pošto nemam što zeznuti napravio sam pokus. Napravio sam dvije vrste maceracije. Jedna klasična sa potapanjem klobuka. A druga vrsta maceracije je bila SO2 maceracija. O toj maceraciji nam je govorila enologica na predavanju. Masulj sam zasumporio sa 3 dcl Sumovina na 100l masulja i ostavio da se macerira ( hladna maceracija) bez dodataka kvasaca. Za sada je prošlo 48 sati od početka maceracije i moram opriznati da mi se klasična maceracija pokazala puno bolja, boja mošta je dosta izraženija. Možda je kod SO2 maceracije boju vezao sumpor pa je zato boja slabija. Ja ču ipak napraviti klasičnu macerciju na Kavčini+Frankovka jer m i se pokazala boja od SO2 maceracije...
-
U nedjelju sam pobrao direktor "bakuš". On če poslužiti za pečenje rakije. Pošto nemam što zeznuti napravio sam pokus. Napravio sam dvije vrste maceracije. Jedna klasična sa potapanjem klobuka. A druga vrsta maceracije je bila SO2 maceracija. O toj maceraciji nam je govorila enologica na predavanju. Masulj sam zasumporio sa 3 dcl Sumovina na 100l masulja i ostavio da se macerira ( hladna maceracija) bez dodataka kvasaca. Za sada je prošlo 48 sati od početka maceracije i moram opriznati da mi se klasična maceracija pokazala puno bolja, boja mošta je dosta izraženija. Možda je kod SO2 maceracije boju vezao sumpor pa je zato boja slabija. Ja ču ipak napraviti klasičnu macerciju na Kavčini+Frankovka jer m i se pokazala boja od SO2 maceracije...
mozda si morao koristiti sumpor za crna vina? ???
-
Pobrao grozdje na Peljescu (1300 kg) u petak, kombinacija Dingaca (900kg, nije polivan) i Postupa (400 kg, samo jednom polivan), odlicna sirovina, nijedna bobica nije trula, dosta suvica, Oe 1106, 21 grad po Baboo, u nedjelju pocelo vrenje na prirodnim kvascima, temperatura skakala zadnja dva dana i do 28-29, ali sam ga uspio hladiti sa aparatom i vecinom drzati na 25 C. Sada dosao do Oe 1020, vec se osjeca da se oslobodilo preko 11.5 % alkohola.....bit ce to mrcina s juga...Zivili... :)
-
Pobrao grozdje na Peljescu (1300 kg) u petak, kombinacija Dingaca (900kg, nije polivan) i Postupa (400 kg, samo jednom polivan), odlicna sirovina, nijedna bobica nije trula, dosta suvica, Oe 1106, 21 grad po Baboo, u nedjelju pocelo vrenje na prirodnim kvascima, temperatura skakala zadnja dva dana i do 28-29, ali sam ga uspio hladiti sa aparatom i vecinom drzati na 25 C. Sada dosao do Oe 1020, vec se osjeca da se oslobodilo preko 11.5 % alkohola.....bit ce to mrcina s juga...Zivili... :)
Kolko češ ga dugo macerirat?
-
Pobrali danas dio frankovke sa 94 Oe. Isprobat cu kriomaceraciju ~8°C u trajanju od 48h nakon cega cu ubaciti SIHA 8icu.
-
dal stavljate kvasce isti dan kad pocinje maceracija? mislim mora se sumporiti pa kaj ne djeluje to lose za kvasce?
-
Pobrali danas dio frankovke sa 94 Oe. Isprobat cu kriomaceraciju ~8°C u trajanju od 48h nakon cega cu ubaciti SIHA 8icu.
kod mene frankovka takodje vec oko 95 a berem tek za 10 dana . Grozdje sasvim zdravo . Na rajnskom se vec lagano pojavljuje botritis i bobe su vec prilicno zute ali slador je tek nesto preko 80.Berem za trei dana .
Sumporit cu sa 5 grama vinobrana za crno vino i odmah dodajem enzim hranu 1/3 kolicine i kvasce.
-
Kolko češ ga dugo macerirat?
Imam dva spremnika, jedan cu macerirati sedam dana, a na drugi cu ici s produzenom maceracijom, znaci oko 30-35 dana. Na kraju cu vidjeti ocu li mijesati ta dva vina ili cu ih piti odvojeno...
-
dal stavljate kvasce isti dan kad pocinje maceracija? mislim mora se sumporiti pa kaj ne djeluje to lose za kvasce?
Prijasnjih godina sam stavljao sve isti dan. Ali sada cu kvasce inokulirati nakon 2 dana u frankovki i nakon 1 dana u cabernetu. Sto se tice SO2 pola ce se vezati tako da nece biti problema za kvasce ;)
-
Pobrali danas dio frankovke sa 94 Oe. Isprobat cu kriomaceraciju ~8°C u trajanju od 48h nakon cega cu ubaciti SIHA 8icu.
Sa koliko sumpora namjeravaš zaštititi masulj frankovke tjekom kriomaceracije?
-
Prijasnjih godina sam stavljao sve isti dan. Ali sada cu kvasce inokulirati nakon 2 dana u frankovki i nakon 1 dana u cabernetu. Sto se tice SO2 pola ce se vezati tako da nece biti problema za kvasce ;)
Koji cilj zelis postici time?
-
Koji cilj zelis postici time?
Povecanu vocnost..
@ podrumar: 8g/100
-
Evo citam forum vec duze vrijeme i nikako da nađem odgovor na ono sto mene muci, naime mi koji imamo doma brajde s mirisavim groždem (tudum) napravimo nekakvo vino, al to nije bas to, meni recimo svake godine ispadne kiselo iako ima sladora na kraju mi nekako kiselo, e pa sad jel ima neka ideja zasto se to desi, stavim u bacvu i meceram 7 dana dodam odmah secer da dobijem dovoljno secera u mostu poslje to otocim i stavim u bacvu s vrenjacom i po zavrsetku vrenja jos jednom otocim, naime radi se o 150 litara svake godine, al sve bi dao da mi nema taj kiselkast okus tako da ga mos piti samo kao bambus :D, negdje grijesim ocito, sve sam radio osim kvasaca jel ih kod nas nema nigdje za kupiti (u poljop. apotekama gledaju me bljedo)
-
..di zivis? imas kvasce koji ti smanjuju tu kiselinu, npr lalvin 71b..
a ovisi kaj sve radis? dal sumporis masulj (trop) dal potapljas klobuk..dal mjesas itd
-
..di zivis? imas kvasce koji ti smanjuju tu kiselinu, npr lalvin 71b..
a ovisi kaj sve radis? dal sumporis masulj (trop) dal potapljas klobuk..dal mjesas itd
Ma pored Valpova, sumporam masulj 0,8 dcl na 100 kg, mjesam sve tako i klobuk e sad neznam jel to greska posto sve stoji u kaci, koju sam pokrio odzgo s plahtom, probao sam praviti i po nekom starom receptu od jednog dede s nediranjem nicega tri tjedna pa onda otocis stavis vinobran i to do drugog pretoka nista,, ma ni to nije uspjelo, citao sam razne recepte ali sve je to ili vezano za kvasce i enzime a nema nista bez toga,, bas me zanima kako su ljudi pravili vino prije tisucu godina kad tih preparata nije bilo a vina su im bila odlicna.. na kraju negdje sto posto grijesim jer vino je pitko i bistro samo sto mi je prekiselkasto i mozda malo oporo a posto je rijec od tom tudumu mozda tak i mora biti..
-
umjesto sumporenja sumpovinom stvai pyrovin s taninom - onaj mali paketić na hl..osim kaj ima sumpor ima i kalij koji nest malo skida kiseline..eventualno došećeri..
a ak hoces mores i staviti i selekcionirane kvasce..
btw..dal odvajas petiljke? nama je prije crni tudom (noja) znal biti dobar al je to sorta koja nema bas puno secera a i ja sam iz zagorja..pa uvijek ima viska kiselina..al uspjevalo nam je vino bez priovina/sumpovina/vinobrana i bez kupljenih kvasaca..
al vjerjuem da negde u valpovu bi trebalo imati u poljoprivrednom ducanu kvasca..ja zivim na selu pa u selskom ducanu ima za kupiti ;)
-
btw..dal odvajas petiljke? nama je prije crni tudom (noja) znal biti dobar al je to sorta koja nema bas puno secera a i ja sam iz zagorja..pa uvijek ima viska kiselina..al uspjevalo nam je vino bez priovina/sumpovina/vinobrana i bez kupljenih kvasaca..
al vjerjuem da negde u valpovu bi trebalo imati u poljoprivrednom ducanu kvasca..ja zivim na selu pa u selskom ducanu ima za kupiti ;)
Da odvojio sam peteljke, sad je gotovo vec sam sumporovo masulj, bilo je na mostomjeru secera 12 sto mi kazu da je malo pa sam doseceravao danas cu izmjeriti kolko sam uspio, stavio sam 3 kg jer sam negdje procitao da nesmije vise od 3 kg na 100 kg masulja, ma nema nigdje prije sam nasao u jednoj malo apoteci u predgrađu osijeka, sad oni vise nerade,, kvsac imam od lane i hranu za kvasce od vrelka to sam nasao u pevcu, kad otocim nakon 7 dana cu ih dodati pa cemo vidjeti,, vinbran dodajem kad je vrijenje gotovo 3 dana prije pretoka mozda to nevalja? ma neznam negdje garant grijesim!
-
ak se ne varam tu se radi o Seksardi(crna noja).No sa 12 bi to išlo u nezrelo grožđe,i ne kužim čemu si ga po ovako lijepom vremenu uopće išo brati.Neka zakonska regulativa je do 3% jer poslije ionako samo dižeš alkohole a ne dobivaš na slatkoći.Ak je već tak duga maceracija(normalno uz sumpor),obavezno miješanje i potapanje klobuka jednom do dva puta na dan,i poslije procedura kako slijedi(ak ju poštivaš...taloženje,kvasci itd).No uz bilo kakve intervencije od tako slabih šećera u pobranom grožđu teško se da izvući neko čudo od toga.Pa ne mjere ljudi bez vraga omjer šećera i kiselina u grožđu još dok je na trsu ;)
-
VINOBRAN ODMAH NA POČETKU ... u muljanje najbolje
i dajte to svatite jednom , bez obzira jel imate 10 trsi ili 10 000 :-\
-
Neznam kako nezrelo kad otpadaju bobice i slatko je poprilicno ??? pojedose ga ose i pcele, da sam ostavio jos nebi imao sto ni brati,, i to s vinobranom isto netko kaze odmah kod pocetka meceranja a netko kaze kad otocis nakon sedam dana ???, dakle nigdje jos nisam procitao tocan recept!!! ili svatko radi drugacije ili nemam pojma sto reci sto vise citam i pisem sve manje mi je jasno ko da pravim svemirski brod a ne vino :-\
-
Danas smo spresali frankovku. Dobili je oko 900l. Miris i boja fenomenalni, okus bas onakav kakvom sam se nadao. :)
Jos sad da cabernet ne podbaci i sve ce zavrsiti super. :)
-
ja jucer i prekjucer ispresao crni pinot, vrenje bez ikakvih dodataka, bez kvasaca, hrane, enzima jedino par grama vinobrana na 1000 l nakon muljanja. vino je kompletno suho, macerirano 14 dana, predivna boja i jos relativno nedefiniran miris ali dosta se osjeti cvijece, najvise ljubicice (!?) iako crnom pinotu treba vremena da postane pravi, minimum 6 mjeseci.
skrlet fino i polako vrije u inoxu vec 12ak dana sa vlastitim kvascima i po istom principu bez dodatka icega kao i crno i to na temperaturi izmedu 16 i 18 °C, sad ga trenutno drzim na 17°C.
chardonnay vrije po istom principu kao i sve ostalo, bez dodatka icega sa vlastitim kvascima, samo sto ga klasicno maceriram bez ikakve kontrole temperature u otvorenim kacama, plan je 7 dana (dakle presanje ovu subotu), da sam uspio prije nabaviti vece drvene cisterne macerirao bih ga i duze ali to cemo na godinu.. 8)
frankovka i zweigelt su jos na trsu, plan je ostaviti ih jos tjedan-dva, ovisno o vremenu.
-
Kod mene je skroz drukacija filozofija. Frankovka ce mi bit laksa i vocna, ali cabernet ce bit pravi kakav treba bit. :) BTW. SIHA 8 odradila odlican posao. ;) Ove godine sam radio krio maceraciju u trajanju od 48h pri temp od 8°C, suhim ledom dakako i pokazalo mi se odlicno. Na cabu cu sprovesti isto to samo u kracem trajanju (do 36h) ali ce mi cjelokupno trajanje maceracije biti nesto duze ~ 10 dana.
-
Kod mene je skroz drukacija filozofija. Frankovka ce mi bit laksa i vocna
ja kod sebe ciljam da to bude zweigelt jer on je izuzetno dobar kao mlado vino sa prekrasnom bojom i aromama dok osobno mislim da frankovki treba vise vremena i dozrijevanja u drvu pa cu tako i napraviti.
-
chardonnay vrije po istom principu kao i sve ostalo, bez dodatka icega sa vlastitim kvascima, samo sto ga klasicno maceriram bez ikakve kontrole temperature u otvorenim kacama, plan je 7 dana (dakle presanje ovu subotu), da sam uspio prije nabaviti vece drvene cisterne macerirao bih ga i duze ali to cemo na godinu.. 8)
Otvorenim kacama? Sto je u tome slucaju sa oksidacijom? Znaci sva vina imas ove godine sa vlastitim kvascima? Ja sam svoje macerirao samo 5 sati, i isto tako bez icega, sa svojim kvascima.
Pozdrav.
-
Evo kod mene zavrsava tiho vrenje Dingaca na vlastitim kvascima (2 tjedna je trajalo burno i tiho vrenje). Radit cu produzenu maceraciju oko 30-35 dana, znaci barem 2 tjedna nakon tihog vrenja. Manji spremnik sam otocio i ispresao nakon 7 dana, pa cu viditi razliku izmedju kratke i produzene maceracije......
-
Danas obavili posljednju berbu. Brali mješavinu za cviček.
Naša mješavina je sastava: 63 % kavčina crna+10 % frankovka+22 % žuti plavec+ 5 % graševina.
Šečeri u mješavini su 76 Oe ili 15.6 po babou, a kiselina 6.4 g/l.
Masulj sam zasumporio sa 0.8 dcl Sumpovina na 100 l i dodao 2g Siha Uni enzima za maceraciju. Kvasce i hranu ću dodati u inox bačvu nakon prešanja. Masulj sam prekrio sa prehranbenim najlonom i na njega stavio vodu .Na taj način sam dobro zaštitio masulj od oksidacije. Maceracija če trajati 7 dana . Jedamput dnevno ću skinuti najlon i dobro promješati masulj.
Masulj je zasumporen sa 0.8 dcl sumpovina ali to nije nikako ubilo sve prirodne kvasce pa če tjekom maceracije trajati lagano vrenje na vlastitim kvascima. Nakon prešanja u mošt ču dodati Siha 8 kvasce i 15-20 g Siha soli za vrenja Plus. Mošt nemam namjere doslađivati jer mi je cilj proizvesti lagano crveno vino ( cviček) sa 10 % alkohola.
Ovako to sada izgleda:
(http://www.pohrani.com/f/3K/1l/2xvNwqvi/dsc00293d.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/11/qI/oRxbkJW/dsc00296ase.jpg)
-
Podrumar,
znaci ne radis hladnu predfermentalnu maceraciju jer masulj ne hladis, a pustio si kvasce da pocnu raditi. Zar nece poceti burno vrenje u tih 7 dana? Koja korsit od kvasaca nakon tih 7 dana? Crno vino od 10% alkohola. Bojim se premalo..... Maceracija jako losa, samo jednom dnevno mijesas masulj. Samo neke moje zamjerke......
-
Masulj je zasumporen sa 0.8 dcl sumpovina ali to nije nikako ubilo sve prirodne kvasce pa če tjekom maceracije trajati lagano vrenje na vlastitim kvascima. Nakon prešanja u mošt ču dodati Siha 8 kvasce i 15-20 g Siha soli za vrenja Plus. Mošt nemam namjere doslađivati jer mi je cilj proizvesti lagano crveno vino ( cviček) sa 10 %
Kvasci se za crno vino stavljaju u maceraciji! Nakon prešanja nemaš šta stavljati ???
Dobro ti traper veli...
-
Da, puno je tu nelogicnosti. Nakon 7 dana nema smisla ubacivati selekcionirane kvasce kada ce autohtoni odraditi glavninu fermentacije...
-
pa na ovaj način koji je naveo da će raditi vino i ne bi valjalo ćešće miješati masulj, jer bi tek onda potaknuo burno vrenje. Æak i da ga miješa jednom u dva dana, ne može se desiti da mu se napravi suha kapa na moštu, jer je sve prekrivewno najlonom i zaliveno vodom. Nisam tako nikada radio vino, ali ne vjerujem da će ovo biti loše. Treba pokušati napraviti nešto drukčije od uobičajenog :) Možda bi valjalo dodati nešto šećera.
-
Masulj je zasumporen sa 0.8 dcl sumpovina ali to nije nikako ubilo sve prirodne kvasce pa če tjekom maceracije trajati lagano vrenje na vlastitim kvascima. Nakon prešanja u mošt ču dodati Siha 8 kvasce
Ne, ili kvasci prilikom maceracije, ili uopće ne...
-
Podrumar,
znaci ne radis hladnu predfermentalnu maceraciju jer masulj ne hladis, a pustio si kvasce da pocnu raditi. Zar nece poceti burno vrenje u tih 7 dana? Koja korsit od kvasaca nakon tih 7 dana? Crno vino od 10% alkohola. Bojim se premalo..... Maceracija jako losa, samo jednom dnevno mijesas masulj. Samo neke moje zamjerke......
Na takav način mi je prošle godine kum radio Frankovku, na izložbi su mu je ocjenili sa 18.2 tj zlatom... Dali takav postupak valja ili ne to ja neznam ali znam da je kod kuma valjao. Nije to crno vino, to je mješavina od 70 % crnih sorata i 30 % bijelih. U cvičeku alkohol nikada ne prelazio 10 %.
-
Da, puno je tu nelogicnosti. Nakon 7 dana nema smisla ubacivati selekcionirane kvasce kada ce autohtoni odraditi glavninu fermentacije...
Autohtoni kvasci sigurno neče odraditi glavninu fermentacije jer mi masulj jedva polako vrije ili uopče ne vrije.
Znam da ima tu puno nelogičnosti ali ovaj način sigurno valja. Prije tjedan dana pobrao sam nešto frankovke (50l), zasumporio sam je sa 0.8 dcl sumpovina , dodao enzime i macerirao na isti način na koji namjeravam macerirati i mješavinu. Autohtoni kvasci su mi u 7 dana prevrijali tek nekoliko Oe (5-10), a boja je bila odlična... Tjekom macercije trajalo mi je lagano vrenje jer sam na površini masulja primjetio laganu pijenu koju kvasci stvaraju....
Siha 8 kvasce namjeravam dodati u mošt nakon fermentacije zato jer ti autohtoni kvasci nisu sposobni prevrijati mošt do kraja ( malo ih je preživjelo jer sam masulj zasumporio). Siha 8 je kvasac koji je kiler aktivan i on če napraviti dominaciju nad autohtonima i odraditi fermentaciju do kraja.
-
Klasična maceracija:
Masulj se zasumpori, rehidriraju se kvasci i dodaju u masulj, maceracija i alkoholna fermentacija traju zajedno na temperaturi 20-25 stupnjeva u trajanju od 5-8 dana. Potrebno nekoliko puta dnevno potapati klobuk.
Hladna maceracija:
Masulj se zasumpori, radi se hladna maceracija bez alkoholne fermentacije na temperaturi od 8-13 stupnjeva. Nakon 5-7 dana masulj se preša a u mošt se dodaju kvasci koji če odraditi alkoholnu fermentaciju.
Moj način:
Masulj zasumporen, maceracija na 15 stupnjeva ( može se nazvati "hladna" maceracija jer masulj praktički ne vrije, u 7 dana če prevrijati max 10 Oe), masulj zaštičen sa najlonom od dodira sa kisikom. Nakon prešanja dodavanje kvasaca koji če odraditi alkoholnu fermentaciju.
Ja iskreno ne vidim neki veliki problem kod mojega načina fermentacije (isproban je prošle godine kod moga kuma) , moj način je kopija hladne maceracije. jedina razlika je u tome što tjekom maceracije traje tiho vrenje jer nemem mogučnost ohladiti masulj na 10 stupnjeva.
-
Radi onda kak znas. ;) Vidjet cemo rezultate za par mj. :)
-
Radi onda kak znas. ;) Vidjet cemo rezultate za par mj. :)
Naravno da ču podjeliti rezultate ovdje na forumu, ako nebudem zadovoljam pokušat ču na drugi način. Klasični sam prošle godine isprobao i nisam bio zadovoljan.
Druga stvar je u tome što je iz moga satava mješavine teško proizvesti kvalitetno vino, ali se zato može proizvesti lagano sviješe i koretno vino...
-
Podrumaru, ja sam radio prošle 2 godine skoro isto kao i ti i bilo je okej.
Tak slično radi i jedan "bivši" forumaš (Jnix), ona fora s vodom na najlonu... ;)
Jedino sam macerirao 5 dana, manje sumpora i meni je prevrelo dosta više do prešanja.
-
pirou
Hvala na podršci... Za mjasec dana javim rezultate...
-
Možda je i OK, ali mi se čini da će se kožice posve odvojiti od soka - slabije će biti izlučivanje svih tvari iz njih. Neću reći da imam neko iskustvo s crnjacima, prošle godine sam radio rose, a ove godine prvi puta crnjak jer je godina izvrsna pa će i tvoj način vjerovatno polučiti solidan rezultat.
Ja sam svojih 100 kg masulja odmah sumporio kod muljanja, stavio u 200L bačvu i posve hermetički zatvorio. Dva dana sam masulj vrtio povremeno u bačvi, nakon dva dana (nije počelo vrenje) dodao sam Opti red i CM kvasce. Vrenje je počelo istoga dana. Bačva je ostala hermetički zatvorena, nekoliko puta dnevno masulj je miješan okretanjem bačve, a dvaputa dnevno sam u otvarao bačvu, nakratko, i malo prozračio uz potapanje klobuka. Maceracija i vrenje 7 dana. Na pola dodao hranu za kvasce. Prešanje. Refraktometar je pokazao 30 Oe. Tiho vrenje prava milina. Vino je crno kao noć, gusto kao med, već sada se osjeća klasični miris bobičavog voća i vrlo je pitko bilo već kod prešanja (ostatak šećera je prikrio laganu grubost mladog vina), s laganom, ugodnom kiselošću (naslijeđe Crnog Pinota i nekoliko kila Kavčine). Ukratko, malo sam glumio vinifikator i pokušao arome maksimalno zadržati "unutra". Sastav uglavnom Merlot (kaže prijašnji vlasnik vinograda, no meni grozd, mirisi iz vina, a i mala rodnost, više sliče na Cabernet), Pinot crni 20%, Kavčina 10%, a unutra je završio i Sivi Pinot s dva trsa i par grozdova Slankamenke.
-
Danas sam skinuo vodu i najlon sa mješavine za cviček, komina se uopče nije dignula prema gore nego je bila podjednako izmješana po cjelome moštu. To je znak da masulj ne vrije.Uopče nije bilo potrebe obaviti mješanje. Boja je odlična za ovaj tip vina.Mislim da če ovo biti dosta tamniji cviček.
Malo prije sam bio kod kuma jer mu je bio rođendan. On je nabrao 200l Kavčine sa šečerom od 17 po babou, to je rekord za tu sortu, nakon dva dana maceracije boja mu ništa ne zaostaje za bojom frankovke...
-
Hmh, to je tak kad se radi nit crno nit bijelo vino, a bome nije ni rose. Za takve stvari trebas pitat iskusnjare iz tog podrucja. ;)
-
Siguran sam da to što ja radim možda nije najbolji način za preradu crnoga grožđa, ali kod mene se za sada ovaj postupak pokazao jako dobro. Boja je dobra a masulj nije uopče potrebno mješati, ja ga svake večeri svejedno dobro promješam. Treba uzeti u obzir da se kod mene uz crne sorte maceriraju i bijele... Vidjet ču rezultate za nekih mjesec dana...
-
Danas dodani kvasci SIHA 10 u cabernet pa neka odrade svoje kak spada. ;D U subotu, nedjelju presamo...
-
ne se žuriti s presanjem, ja ću cabernet držat cca 4-5 tjedana
-
Pa cuj ovisi kaj zelis dobiti od njega? Ako zelis dobiti masivno vino puno tanina i spremno na dozrijevanje 10-20 god onda je tvoj nacin ispravan. ;) Ja si to ne mogu priustiti niti pucam na takva vina
-
Ove godine crno mi je provrelo gotovo do kraja za 8 dana. Tek sam ga tada otočio. Čak mislim da mi je u tijeku MLF,lagano se čuje pucketanje iz bačve a vino je dobilo na mekoći zadnja dva-tri dana. Meni kupci i inače traže crnjake bogate taninima tak da sam odlučio do daljnjeg vrenje provoditi do kraja prije otakanja. Sorte su merlot-plavina-vranac.
-
Ali šteta je neiskoristiti ovakvu godinu
-
Pa s obzirom da nisam neki ljubitelj pretanicnih crnih vina ni sam ih ne zelim proizvoditi. A brijem da ove godine zaista nece biti problema s taninima jer je grozdje gotovo svugdje dostiglo i prestiglo fenolnu zrelost.
No dobro, o ukusima se ne raspravlja... :)
-
Skinuo Frankovku + nešto mixa s taloga. Neprovreli šećer 2. 20 Oe po refraktometru. Mojem novom, koji nije kineski ! ŠLM !
-
Danas sam skinuo vodu i najlon sa mješavine za cviček, komina se uopče nije dignula prema gore nego je bila podjednako izmješana po cjelome moštu. To je znak da masulj ne vrije.Uopče nije bilo potrebe obaviti mješanje. Boja je odlična za ovaj tip vina.Mislim da če ovo biti dosta tamniji cviček.
Malo prije sam bio kod kuma jer mu je bio rođendan. On je nabrao 200l Kavčine sa šečerom od 17 po babou, to je rekord za tu sortu, nakon dva dana maceracije boja mu ništa ne zaostaje za bojom frankovke...
Tek danas mi se po prvi puta dignula komina na vrh mošta. Od početka maceracije je prošlo 5 dana. Počelo je lagano vrenja na vlastitim kvascima. Sutra namjeravam obaviti prešanje i dodati 10-15 grama Siha 8 kvasaca na 100 l mošta. Možda bi mi i vlastiti kvasci odradili fermentaciju do kraja ali bi to trajalo jako dugo, zato ču dodati minimalnu dozu Sihe 8. Maceraciju sam radio sa 2g Siha Uni enzima.
-
Evo stoji mi 29 dana Dingac-Postup na dropu(komini),tj. na produzenoj maceraciji. Dao sam na analizu i ima cak 15.6 % alkohola i tanini su mu veliki. Kiseline su 6.2 g/l, od cega je jabucne 1.0 g/l. REducirajuci seceri su 4.3 g/l sto znaci da je vino ipak provrelo do kraja. :)
Slijedeci tjedan skidam vino s dropa, pa cu nakon presanja i dizanja s taloga odraditi i malolaktiku. Sada svaki dan probajem vino i vrlo je vazno da pogodim onih par dana kada se tanini zaoble., tj kada se dobije osjecaj da unatoc velikim taninima oni nisu grubi kao sto to trenutno izgleda. Hocu li osjetiti tu razliku veliko je pitanje???? Nakon malolaktike cu dati na nalizu isto vni iz bacve, ali koje je proslo kratku maceraciju (7 dana). Znaima me koliko ce tu alkoholi biti manji jer ossajanje na dropu je izvuklo sve secere iz suvica.
-
Evo stoji mi 29 dana Dingac-Postup na dropu(komini),tj. na produzenoj maceraciji. Dao sam na analizu i ima cak 15.6 % alkohola i tanini su mu veliki. Kiseline su 6.2 g/l, od cega je jabucne 1.0 g/l. REducirajuci seceri su 4.3 g/l sto znaci da je vino ipak provrelo do kraja. :)
Slijedeci tjedan skidam vino s dropa, pa cu nakon presanja i dizanja s taloga odraditi i malolaktiku. Sada svaki dan probajem vino i vrlo je vazno da pogodim onih par dana kada se tanini zaoble., tj kada se dobije osjecaj da unatoc velikim taninima oni nisu grubi kao sto to trenutno izgleda. Hocu li osjetiti tu razliku veliko je pitanje???? Nakon malolaktike cu dati na nalizu isto vni iz bacve, ali koje je proslo kratku maceraciju (7 dana). Znaima me koliko ce tu alkoholi biti manji jer ossajanje na dropu je izvuklo sve secere iz suvica.
skidam ti kapu sto radis tako duge maceracije na plavcu, za mene je to jedini ispravan put dobivanja pravog plavca koji moze dozrijevati i razvijati se godinama. vrlo rado bih zelio probati to vino.. 8)
kiseline su ti zbilja fenomenalne (naravno ako je tocan podatak) a ova jabucna ce ti ionako otici kroz malolaktiku i ako nesto ne zeznes imat ces sigurno bombu od vina za godinu, dvije.. ;)
e sada, vezano za ovo boldano, ne mogu ti se tanini zaokruziti i zaobliti par dana nakon maceracije i vrenja pogotovo nakon sto je ona trajala 30ak dana. tom vinu sada treba dobra veca drvena bacva (koliko uopce imas litara?), mogu i klasicni barici od 225 l samo da nisu prejako paljeni i 2-3 godine vremena u njima, naravno, treba kusati i provjeravati i onda odlucivati.
-
Danas sam isprešao cviček sastva je: 63 % Kavčina crna, 10 % Frankovka, 22 % ®uti plavec, 5 % Graševina.
Bakon muljanja sam izmjerio 76 Oe i 6.4 Ukupne kiselien, danas nakon 6 dana maceracije izmjerio sam šečere i opet su bili 76 Oe što znači da mi tjekom maceracije nije trajala alkoholana fermentacije, tek jučer se počeo dizati klobuk ispod najlona. Masulj sam jedamput dnevno dobro promješao, maceracija je bila na temperaturu 15-20 stupnjeva. Ovo slike pa sami procjenite dali je moj način maceracije bio pogrešan.
Lijeva čaša je ovogodišnji mošt a desna je prošlogodišnje vino istoga sastava macerirano na klasičan način (maceracija trajala 6 dana).
(http://www.pohrani.com/f/2F/e1/34PnBldz/dsc00317aaa.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1n/Xj/1ELdzFIs/dsc00318aaa.jpg)
U mošt sam dodao Siha 8 kvasce 17g/100l i SIha sol za vrenje plus 17g/100l.
Zanimljivo je to da sam iz 400 l masulja uspio dobiti 340 l mošta...
-
skidam ti kapu sto radis tako duge maceracije na plavcu, za mene je to jedini ispravan put dobivanja pravog plavca koji moze dozrijevati i razvijati se godinama. vrlo rado bih zelio probati to vino.. 8)
kiseline su ti zbilja fenomenalne (naravno ako je tocan podatak) a ova jabucna ce ti ionako otici kroz malolaktiku i ako nesto ne zeznes imat ces sigurno bombu od vina za godinu, dvije.. ;)
e sada, vezano za ovo boldano, ne mogu ti se tanini zaokruziti i zaobliti par dana nakon maceracije i vrenja pogotovo nakon sto je ona trajala 30ak dana. tom vinu sada treba dobra veca drvena bacva (koliko uopce imas litara?), mogu i klasicni barici od 225 l samo da nisu prejako paljeni i 2-3 godine vremena u njima, naravno, treba kusati i provjeravati i onda odlucivati.
Ivane, apsolutno za godinu-dviije moramo probati ovo vino jer si me ti na forumu prvi potaka da uopce razmisljam u tom pravcu. Dakle Dingaca ima 70% , a od toga je 30% sa starih loza koje su ove godine davale ekstremne secere. Postup je iz Trstenika, ne iz Donje Bande i on sam za sebe ne bi dao neko vino, ali ovom vinu je dao vece kiseline (sigurno tocan podatak) nego sto bi sam Dingac mogao imati.
Po teoriji koju sam proucavao Ameri i Francuzi tvrde da se obicno par dana nakon 30 dana dogodi klik u taninima te da na osjet postanu mnogo meksi nego dan dva prije jer kratki lanci prelaze u duge koji su onda uugodniji.
Prava stvar sta imam 225 l u jednom barrique kratke maceracije i 400 l ove produzene maceracije od cega cu 225 l drzati u drugom barrique, a ostalo u inoksu za nadolijevanje. No, te barrique su kupljene u Vinovaka i stare su 2, odnosno 4 godine tako da zaista davaju jednu malu notu drva, originalno su srednje paljene i znam po proslogodisnjem vinu da nece nikako dominirati u vinu. E, sada kako to sve skupa mijesati i kupazirati nakon 1, vjerojatno 2 godine to cemo vidjeti na kraju.
-
Danas sam isprešao cviček sastva je: 63 % Kavčina crna, 10 % Frankovka, 22 % ®uti plavec, 5 % Graševina.
Bakon muljanja sam izmjerio 76 Oe i 6.4 Ukupne kiselien, danas nakon 6 dana maceracije izmjerio sam šečere i opet su bili 76 Oe što znači da mi tjekom maceracije nije trajala alkoholana fermentacije, tek jučer se počeo dizati klobuk ispod najlona. Masulj sam jedamput dnevno dobro promješao, maceracija je bila na temperaturu 15-20 stupnjeva. Ovo slike pa sami procjenite dali je moj način maceracije bio pogrešan.
Lijeva čaša je ovogodišnji mošt a desna je prošlogodišnje vino istoga sastava macerirano na klasičan način (maceracija trajala 6 dana).
Ne mozes nikako usporedjivati proslu i ovu godinu ::) ???
-
Ne mozes nikako usporedjivati proslu i ovu godinu ::) ???
upravo to sam i ja htio napisati..
-
Ivane, apsolutno za godinu-dviije moramo probati ovo vino jer si me ti na forumu prvi potaka da uopce razmisljam u tom pravcu. Dakle Dingaca ima 70% , a od toga je 30% sa starih loza koje su ove godine davale ekstremne secere. Postup je iz Trstenika, ne iz Donje Bande i on sam za sebe ne bi dao neko vino, ali ovom vinu je dao vece kiseline (sigurno tocan podatak) nego sto bi sam Dingac mogao imati.
Po teoriji koju sam proucavao Ameri i Francuzi tvrde da se obicno par dana nakon 30 dana dogodi klik u taninima te da na osjet postanu mnogo meksi nego dan dva prije jer kratki lanci prelaze u duge koji su onda uugodniji.
Prava stvar sta imam 225 l u jednom barrique kratke maceracije i 400 l ove produzene maceracije od cega cu 225 l drzati u drugom barrique, a ostalo u inoksu za nadolijevanje. No, te barrique su kupljene u Vinovaka i stare su 2, odnosno 4 godine tako da zaista davaju jednu malu notu drva, originalno su srednje paljene i znam po proslogodisnjem vinu da nece nikako dominirati u vinu. E, sada kako to sve skupa mijesati i kupazirati nakon 1, vjerojatno 2 godine to cemo vidjeti na kraju.
drago mi je da sam i ja imao utjecaj na nekoga, ako sve dobro odradis to nikako ne moze biti lose.. ;)
hm, ne znam koliko je taj klik realan nakon 30og dana, inace se taj proces zove polimerizacija i obicno se ne dogada na klik nego kroz odredene procese i kroz dulji vremenski period. daj mi neke linkove gdje to pise, bas me zanima..
koje su to bacve od vinovaka, koja bacvarija jer znam da su uvoznici vise toga ali vrhunskih francuskih bacvarija.. i koliko si platio tu bacvu od 225 l?
to ces jos vidjeti kako ces i sto kupazirati ali nemas previse bacava pa ti izbor nece biti nesto pretezak..
-
Ne mozes nikako usporedjivati proslu i ovu godinu ::) ???
Pa ja ih ne uspoređujem, niti ne uspoređujem hladnu maceraciju sa klasičnom. Slike sam stavio da dokažem da je boja odlična. Prošla godina je bila najlošija a ova najbolja, na mojim slikama se najbolje vidi prema boji vina kakva je koja godina bila. Maceracija je prošle i ove godine trajala isto oko 6 dana.
-
drago mi je da sam i ja imao utjecaj na nekoga, ako sve dobro odradis to nikako ne moze biti lose.. ;)
hm, ne znam koliko je taj klik realan nakon 30og dana, inace se taj proces zove polimerizacija i obicno se ne dogada na klik nego kroz odredene procese i kroz dulji vremenski period. daj mi neke linkove gdje to pise, bas me zanima..
koje su to bacve od vinovaka, koja bacvarija jer znam da su uvoznici vise toga ali vrhunskih francuskih bacvarija.. i koliko si platio tu bacvu od 225 l?
to ces jos vidjeti kako ces i sto kupazirati ali nemas previse bacava pa ti izbor nece biti nesto pretezak..
Ja isto ne ocekujem taj klik, ali nadam se u ovom tjednu ipak nekoj promjeni okusa tih tanina. Ako to ne osjetim onda ga svejedno dizem izmedju 30 i 35 dana.....
Jedna bacva je iz nepoznate vinarije, ali se prosle godine pokazala fenomenalna, to je polovni barrique sto znaci da je 3 godine stara i onda je rastavljena te ponovno zapaljena. Kostala je 170 EURA što je 3 puta manje od iste takve bacve kada je bila nova. Druga bacva je polovna i dolazi iz bacvarije Nadalie koja je sada stara 4 godine:. Prosle godine sam je platija 90 Eura. Meni su te bacve fenomenalne i pune bolje od naseg barriquea kojeg sam imao. No, ne kazem da npr. nas Tolfrado koliko sam vidio u nekim vinarijama isto nije jako dobar.....
-
Evo nekih linkova za produzenu maceraciju:
http://www.metacafe.com/watch/1651797/wine_making_at_crushpad_extended_maceration/
http://findarticles.com/p/articles/mi_m3488/is_6_88/ai_n27296278/
http://www.associatedcontent.com/article/2361564/winemaking_comparing_presseddry_with.html
http://www.google.hr/search?q=extended+maceration+wine+making&hl=hr&rlz=1T4SKPB_enHR371HR371&prmd=imvns&ei=u7-QTrv0HIPS4QSzsdy7AQ&start=10&sa=N
-
drago mi je da sam i ja imao utjecaj na nekoga, ako sve dobro odradis to nikako ne moze biti lose.. ;)
hm, ne znam koliko je taj klik realan nakon 30og dana, inace se taj proces zove polimerizacija i obicno se ne dogada na klik nego kroz odredene procese i kroz dulji vremenski period. daj mi neke linkove gdje to pise, bas me zanima..
Ovo je i meni ful nerealno. I otkud bas period od 30 dana? ::) 30 dana na 15°C ili 30 dana na 25°C nikako nije isto za bilo koju biokemijsku reakciju. Polimerizacija je proces koji se u nasem mediju-vinu odvija kroz duzi period (mjeseci, godina).
-
Evo nekih linkova za produzenu maceraciju:
http://www.metacafe.com/watch/1651797/wine_making_at_crushpad_extended_maceration/
http://findarticles.com/p/articles/mi_m3488/is_6_88/ai_n27296278/
http://www.associatedcontent.com/article/2361564/winemaking_comparing_presseddry_with.html
http://www.google.hr/search?q=extended+maceration+wine+making&hl=hr&rlz=1T4SKPB_enHR371HR371&prmd=imvns&ei=u7-QTrv0HIPS4QSzsdy7AQ&start=10&sa=N
Hvala na linkovima. :) Cisto da razjasnimo; produzena maceracija DA za vina koja trebaju imati dug period odlezavanja i koju na trziste ne idu 3 god. nakon berbe. Svatko mora znati sta mu je trziste i kako najbolje moze naplatiti svoj znoj. ;)
Najbesmislenije mi je kad ljudi od dugomaceriranog grozdja ocekuju da ce iste godine biti bolje od onoga sto je macerirano u nekim konvecionalnim granicama. To je jednostavno nemoguce! Takva vina su izrazito neharmonicna jer im barem jedna komponenta strsi. No nakon odredjenog perioda dozrijevanja stvaraju se veliki kompleksi molekula (polimerizacija) gdje se tanini, polifenoli i antocijani vezu u dugacke lance molekule. To je organolepticki prepoznato kao "omeksavanje" vina te samom procesu pogoduje odredjeno prisustvo kisika.
Tko se odluci za proizvodnju takvog vina mora biti jako strpljiv i trud ce mu se zasigurno isplatiti. Ako ne novcano onda osobnom satisfakcijom nakon 5-10 godina, sto je mozda i i bitnije. ;)
-
Vi naravno bolje od mene razumijete postupak omeksivanja tanina (polimerizacije) i ja intuitivno se slazem da tog strogog klika nema. Kako pisu neki autori i vinari obicno oko 30 dana (dakle 15-ak dana nakon vrenja ako vrenje uobicajeno traje 15 dana) kontakta vina s dropom dolazi do stagnacije povecanja tanina i veceg vezanja malih u velike molekule i onda se naglo nama promijeni okus tanina "na bolje". Naravno da proces ni izbliza nije zavrsen jer ta vina traze daljnje duze odlezavanje.
Molim vas jos jedno razmisljanje:
Radio sam sa vlastiitim kvascima. Sada moram napraviti malolaktiku jer imam ipak jedan udi jabucne kiseline u vinu. Da li bi Vi cekali spontani proces (koji mi se cini da je mozda i krenio) ili da inokulriam sada bakterije i to odradim odmah prije odlezavanja? Ako je pocela spontana malolaktika da li bi doslo do problema ako stavim ML selekcionirane bakterije???
-
Ako si sve radio prirodno zasto ne sacekati spontanu malolaktiku? Pogotovo ako nisi jako sumporio masulj...
-
Danas mi je masulj poceo dobivati onu zlocestu tamno ljubicastu boju. ;)
-
Stavio sam hranu u mošt SIHA Sol za vrenje plus i dok sam je rastapao u manjoj količini mošta , sve je poprimilo jako tamno ljubičastu boju. Da li je to normalno i da li će to utjecati na krajnju boju vina..
-
Vi naravno bolje od mene razumijete postupak omeksivanja tanina (polimerizacije) i ja intuitivno se slazem da tog strogog klika nema. Kako pisu neki autori i vinari obicno oko 30 dana (dakle 15-ak dana nakon vrenja ako vrenje uobicajeno traje 15 dana) kontakta vina s dropom dolazi do stagnacije povecanja tanina i veceg vezanja malih u velike molekule i onda se naglo nama promijeni okus tanina "na bolje". Naravno da proces ni izbliza nije zavrsen jer ta vina traze daljnje duze odlezavanje.
Molim vas jos jedno razmisljanje:
Radio sam sa vlastiitim kvascima. Sada moram napraviti malolaktiku jer imam ipak jedan udi jabucne kiseline u vinu. Da li bi Vi cekali spontani proces (koji mi se cini da je mozda i krenio) ili da inokulriam sada bakterije i to odradim odmah prije odlezavanja? Ako je pocela spontana malolaktika da li bi doslo do problema ako stavim ML selekcionirane bakterije???
moje misljenje znas, cekaj spontanu mlf a ako ne krene sad, krenut ce na proljece. nemoj nista sad sumporiti i napuni drvene bacve vinom, ako mlf ne krene kroz mjesec dana onda vjerojatno ove godine niti nece nego na proljece. u tom slucaju blago zasumpori i svejedno preko zime kontroliraj bacve i eventualni mlf. ako je zelis potaknuti spontano, kada napunis drvene bacve vinom mozes dodati jedan manji dio finog taloga u bacve (ako ga jos imas od vrenja).
-
problem je jedino kako vidjeti da je MLF zavrsio ili je u tijeku jer se to ne moze bas lako primjetiti??? Oslobadjanje CO2 je malo, jedino vidjeti da li se vino zamutilo i onda pretpostaviti da je to razlog. Naravno, najlakse je laboratorijski pratiti nivo jabucne kiseline i onda je sve sigurno, ali to ne mogu često raditi. Jer nakon MLF vino treba preliti i zato me muci taj korak ako ga sad ne odradim....
-
Danas mjerio secer na cabernetu. 2 kace su na 13 brixa, a 1 na 15. Temperatura je izmedju 18 i 19°C.
-
Danas mjerio secer na cabernetu. 2 kace su na 13 brixa, a 1 na 15. Temperatura je izmedju 18 i 19°C.
Koliko je to u Oe jedinicama?
-
55-65 Oe.
-
Kolio traje vrenje? Je li to ide malo sporo....
-
Ide da, ali hladno je vrijeme i temperatura masulja je niska 18-19C preko dana. Proslo je 7 dana od berbe, tj. 6 dana od inokulacije kvasaca.
Presat cu u subotu ili vjerojatnije u nedjelju.
-
ja ću cabernet brati u subotu ili nedjelju, radit će izgleda grijalica
-
Jesi radio mjerenje sladora sad? Ja sam jucer izmjerio na jednom polju sto smo ostavili i sladori su izmedju 110 i 115Oe.
-
na refraktometar cca 110 oe, ali bit ću pametniji kad oberem
-
e ekipa da li stavljate bentonit u crna vina ....
-
Nisam prosle godine pa bome necu ni ove. ;)
-
a cuo sam od vise ljudi da crna nema potrebe bistriti s bistrilima neg da sam proteram kroz filter
ma nemam vise starog crnog vina pa bih profiltrirao 100-200lit mladog zweigelta da moze ic van ;)
-
Ma ja izbjegavam dirati crna vina. Jedino sto radim je pretacem 2-3 puta u godini...
Ako ti treba, sibni ga kroz neki grublji filter.
-
Ma ja izbjegavam dirati crna vina. Jedino sto radim je pretacem 2-3 puta u godini...
Ako ti treba, sibni ga kroz neki grublji filter.
ma i mislio sam na k700 sam da mi ono ne sjeda za par dana u bocama ;)
-
Danas mjereni ostaci sladora na cabernetu. 2 bacve na 10,5 brixa, a ona jedna na 12 brixa.
-
Danas spresan cabernet. Na kraju ga je ispalo 1300l. Moram priznat da sam razocaran ishodom. Arome su fenomenalne, ali tijelo pa cak i boja nisu ono sto sam ocekivao. Takodjer mi ima i premalo tanina. Sutra u polovicu ubacujem MLF bakterije, a sad gibam na festu. ;D
Stavim fotke kasnije...
EDIT:
(http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/308316_163808617043470_130924293665236_301379_2095135315_n.jpg)
(http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/299235_163808640376801_130924293665236_301380_1843210608_n.jpg)
-
pa na slici izgleda suuuuper ! Ko crna kava !!!!
-
Ma boja je jos ok, ali sam ocekivano malo neprobojniju. No na okus mi je malo preslabog tijela. :-\
Vidjet cemo kak ce se razvijati. Imam ga u 3 drvena suda i u jednom inoxu pa bas da vidimo razliku. Na 2 drvena suda radim MLF s 2 razlicite kulture. Ugl. bit ce sarenila ;D
-
sa cabernetom samo polako...
ja nebi još forsirao MLF
-
Zasto?
Prosle godine sam inokulirao nakon presanja i sve je ok proslo.
-
Moja iskustva i nekih drugih vinara su takva da cabernet treba ostaviti što više na miru. Malolaktika će doći sama od sebe.
Možda eventualno vidjeti opciju čipsa, ako neće ići u barrique. Ionako cabernet nije vino kojeg ćemo brzo plasirati na tržište.
Ja ću svoj macerirati 40-90 dana (vidjet ću), nakon presanja ide u inox + čips (mješanje 2-3 puta tjedno), a dio u barrique (mješanje 2-3 puta tjedno).
-
Slazem se da vino treba prilagoditi zahtjevima kupaca. Upravo zato ni ne zelim raditi neka pretenciozna vina jer su mi potrebna vina za potrosnju unutar godinu - dvije.
Jedno pitanje? Kako stitis masulj od oksidacije kod tako duge maceracije? I kakvo je to vino primjerice tamo negdje u 5om mjesecu? Jel grubo ili se zaokruzi u tom periodu?
-
Mora se svakodnevno probavati i mješati, po potrebi i dodati SO2. Kace ili tankovi su pokriveni ali ne posve hermetički. Mala oksidacija neće ništa smetati, a i pred nama je period koji bi trebao bit hladniji.
Od caberneta ne očekujem puno prije godine dana. Lanjski cabernet koji je u barrique-u tek sad polako nadoilazi mada od njega uopće puno ne očekujem jer znamo kakva je bila lanjska godina.
U petom mjesecu cabernet strši na sve strane nema ništa od zaokruživanja u tom periodu.
Cabernet se može plasirati u istoj godini jedino kroz rose, ali onda se mora brati nešto ranije.
-
Ej apostol i koshpa kakve su vam kiseline na cabernetu?
-
Ako dodajes SO2 kako ti onda krene malolaktika? Definitivno se slazem da cabernetu treba vremena da bude onaj pravi, ali kao sto sam napisao, ja rijeko kad imam vremena napraviti ga takvim zbog same potrosnje i prodaje. Frankovku pustam van vec u 4.-5.om mjesecu slj. godine, a cabernet u 10om, 11om. Eventualni razvoj pratim kroz vlastitu arhivu prema kojoj prillagodjavam proizvodnju u narednim godinama.
@robis: stvarno ne znam. Kasnije cu raditi analizu svih vina pa cu znati tocne podatke. Sudeci prema organoleptici vise su nego prosle godine. Samo sto sam prosle godine brao mjesec i pol kasnije.
-
Ali ima vremena za malolaktiku i nakon presanja
-
Temperatura me muci ???
-
E temperatura bi mogla biti problem, ako ovako nastavi satat će fermentacija, bit će grijanja i grijalica
-
Upravo zbog toga inokuliram MLF bakterije kad je 50% alkoholne odradjeno. Dok je jos temperatura mosta na malo povisenoj temperaturi. A i prosle godine mi je to vino imalo stabilniju boju.
-
Cab se drasticno popravlja kako ostatak secera pada. :) Boja, punoca sve nekako sjeda na svoje mjesto. 8)
-
@robis: stvarno ne znam. Kasnije cu raditi analizu svih vina pa cu znati tocne podatke. Sudeci prema organoleptici vise su nego prosle godine. Samo sto sam prosle godine brao mjesec i pol kasnije.
[/quote]
Čisto okvirno su me zanimale kiseline radi usporedbe. Meni so oko 7,6 -7,8 . Dio sam macerirao 7 dana pa isprešao i sad to odrađuje malolaktiku sa ch-16 bakterijama , a dio je još na produženoj maceraciji (sad je 14 dan) . Kasnije i to ide na malolaktiku.
-
..e..imam problem..nakon pretoka crvenog vina mi je vino posmeđilo..a nakon kaj sam ga pretocil sam stavil negde oko 7 grama pyrovina s taninom na oko 70-80 litara..prijetoga je bilo s.sumpora oko 15..i vino je prije pretoka ima lijepu tamno crvenu boju..pretok je bilo direktni iz drvene bačve u plasticnu (onakvu kakvu prodaju u pevecu i konzumu)..
..cital sam malo po netu da bi sad trebalo opet stavit sumpor i nakon par dana pretocit..al me zanima dal bi se ta boja mogla skinuti s nekim bistrilo? npr želatinom ili pvpp?
..vino je malo izgubilo na mirisu ali mislim da je to zanemarivo..
-
Jučer ispresali 8000L zweigelta, danas ide 5000L caberneta
-
Jučer ispresali 8000L zweigelta, danas ide 5000L caberneta
Ne kužim? Sprešeli ste kaj? Trop? :-\
-
Masulj.
Berba je bila 14 i 15 10.
-
Kakvo ti je vino od prošle godine Apostole ? Jel trpko ili su tanini polimerizirali.
Ja bi volio tak probat manju količinu na frankovki, ali me strah da ne zajebem.
-
S obzirom kakva je bila prošla godina, zadovoljni smo crnim vinima. Prošle godine smo nešti kraće držali na komu (cca 30 dana).
Ne treba se bojati držati duže vrijeme na komu, ali treba redovito kontrolirati, pogotovo oksidaciju (mikrooksidacija ništa neće smetati).
Što se tiče tanina, oni vremenom omekšaju
-
S obzirom kakva je bila prošla godina, zadovoljni smo crnim vinima. Prošle godine smo nešti kraće držali na komu (cca 30 dana).
Ne treba se bojati držati duže vrijeme na komu, ali treba redovito kontrolirati, pogotovo oksidaciju (mikrooksidacija ništa neće smetati).
Što se tiče tanina, oni vremenom omekšaju
Znaci, drzao si vino na dropu skoro 50 dana. Kakvi ti je kriterij za dizanje? Kusanje ili nesto drugo. Koliko ti vino stoji onda u bacvi????
-
Kad skinuti s koma određujemo kušanjem vina, žvakanjem koma.
Kad se ocijeni da više ništa ne dobivamo daljnim držanjem (fini tanini iz pokožice), presanje
Moram napomenuti da je potrebno dosta iskustva oko toga, ja ga još uvijek skupljam, pa ako netko ima neke dobre ideje.....
Nakon presanja vino ide u inox, a tek onda u barrique.
-
Zasto prvo u inox?
-
Zasto prvo u inox?
Pa vjerovatno zato što je lakše skinuti talog i oprati bačve od taloga, pa nakon pretoka u drvo
-
Pa vjerovatno zato što je lakše skinuti talog i oprati bačve od taloga, pa nakon pretoka u drvo
potpisujem
-
To m je bilo logicno, ali mislio sam da imas neki drugi "skriveni" razlog. ;D
-
Jedno opće pitanje za sve vas? Ja kupujem grožđe u Pelješcu i vozim ga 4 sata do Splita sto znaci da od branja do prerade prodje ipak dosta vremena (12-24 sata). Kako je po vama najbolje prevesti to grožđe? Koristiti hladnjacu kamion, suhi led, samo sumpor ili nista posebno....???? ???
-
Jedno opće pitanje za sve vas? Ja kupujem grožđe u Pelješcu i vozim ga 4 sata do Splita sto znaci da od branja do prerade prodje ipak dosta vremena (12-24 sata). Kako je po vama najbolje prevesti to grožđe? Koristiti hladnjacu kamion, suhi led, samo sumpor ili nista posebno....???? ???
Unas je zadruga isto kupovala sa korčule i vozili su hladnjaćom to je ipak najbolje.
-
A da prevoziš mošt? Naravno, uz hlađenje.
-
A da prevoziš mošt? Naravno, uz hlađenje.
tamo vjerovatno kupuje crno grožđe
-
Je, kupujem naravno crno grozdje. Ovo s masuljem nije losa ideja, tamo odma iz vinograda sve smuljam, stavim u kace koje imaju poklopac, sumporim i bacim unutra hladne boce s ledom. Masulj nece tada izgubiti nista, u prijevozu ce se lijepo mijesati..... Hladnjaca je isto dobra opcija, ne znam kolike temperature grozdja se postizu u njoj??? kakva je opcija suhi led po vama???
-
Je, kupujem naravno crno grozdje. Ovo s masuljem nije losa ideja, tamo odma iz vinograda sve smuljam, stavim u kace koje imaju poklopac, sumporim i bacim unutra hladne boce s ledom. Masulj nece tada izgubiti nista, u prijevozu ce se lijepo mijesati..... Hladnjaca je isto dobra opcija, ne znam kolike temperature grozdja se postizu u njoj??? kakva je opcija suhi led po vama???
po meni je onda bolja opcija voziti grozde u nekoj hladnjaci..
-
Hladnjaca ili suhi led po grozdju.
-
Dvi godine zaredom radim svoje crno vino uglavnom od sorte Blatina,malo vranca zbog boje, postupak je uvik isti izmuljam ,odvojim peteljkovinu,drzim 8 dana otočim i pustim tiho vrenje i danas baš mjerio jačinu vina i pokaže mi 23%, a prošle godine mi je bilo 21% , može li mi itko objasnit što se dogodilo?
P.S. vino je fenomenalno i svi oduševljeni koji piju jer brzo opija :)
hvala
-
Dvi godine zaredom radim svoje crno vino uglavnom od sorte Blatina,malo vranca zbog boje, postupak je uvik isti izmuljam ,odvojim peteljkovinu,drzim 8 dana otočim i pustim tiho vrenje i danas baš mjerio jačinu vina i pokaže mi 23%, a prošle godine mi je bilo 21% , može li mi itko objasnit što se dogodilo?
P.S. vino je fenomenalno i svi oduševljeni koji piju jer brzo opija :)
hvala
Ajde malo sve pojasni i kaži čime ti to miriš?
-
možda 13 al 23 nemoguće :D mislim da kvasci ne mogu napravit više od 17 % alkohola ono u nekim ekstra uvjetima
-
onaj obični refraktometar , s njim mjerim i pokaže mi 23%
-
Ajde malo sve pojasni i kaži čime ti to miriš?
Pa sve sam pojasnio ne znam šta još tribam navesti,radim standardno kako svi rade crno vino i danas uvatio vrimena da ga pretočim (malo zakasnio,triba u 1 misecu) i aj da izmjerim i ono 23%,a ositio sam da je jače dok ga pijem,e sad kakvi su to kvasci kod mene ne znam,nijedne ni ne dodajem nego pustim sve samo da prirodno bude ;)
-
onaj obični refraktometar , s njim mjerim i pokaže mi 23%
Refraktometar mjeri šećere,a ne postotak alkohola,očitao si ostatak šećera u vinu ;)
-
Refraktometar mjeri šećere,a ne postotak alkohola,očitao si ostatak šećera u vinu ;)
ovako kako se zove uređaj ne znam sad , ja kriv,ajmo ovako izgleda kao pipeta ,na vrhu ima proširenje di uspem malo vina i pustim da prokapaju 3,4 kapi da se izjednači sve kroz uski otvor ,zatim okrenem kontra i imam skalu do 25 e meni se zaustavi na 23! šta je to???
-
možda 13 al 23 nemoguće :D mislim da kvasci ne mogu napravit više od 17 % alkohola ono u nekim ekstra uvjetima
krivo mislis.. 8)
-
Hladnjaca ili suhi led po grozdju.
Di nabavit suhi led i koliko to kosta?
-
ovako kako se zove uređaj ne znam sad , ja kriv,ajmo ovako izgleda kao pipeta ,na vrhu ima proširenje di uspem malo vina i pustim da prokapaju 3,4 kapi da se izjednači sve kroz uski otvor ,zatim okrenem kontra i imam skalu do 25 e meni se zaustavi na 23! šta je to???
To ti je alkoholometar. Problem je kod njega da ga nakon svake uporabe moraš isprati sa čistim alkoholom, ali to nije naglašeno u uputsvima.
Ja sam tako najprije mjerio chardonnay i dobio 11posto a nakon toga crni pinot koji je pokazao preko skale, dakle više od 20 posto.
Kad sam ga isprao sa čistim alkoholom, rezultat je bio normalan.
-
Di nabavit suhi led i koliko to kosta?
Messer, 7kn/kg
-
Kod mene je skroz drukacija filozofija. Frankovka ce mi bit laksa i vocna, ali cabernet ce bit pravi kakav treba bit. :) BTW. SIHA 8 odradila odlican posao. ;) Ove godine sam radio krio maceraciju u trajanju od 48h pri temp od 8°C, suhim ledom dakako i pokazalo mi se odlicno. Na cabu cu sprovesti isto to samo u kracem trajanju (do 36h) ali ce mi cjelokupno trajanje maceracije biti nesto duze ~ 10 dana.
Kako se radi krio maceracija sa suhim ledom? ... molim te da opišeš, kako apliciraš suhi led u masulj...
Sory, možda je banalno, ali stvarno bih htio znati... ;)
-
Odmah nakon muljanja sam dodao suhi led.
-
Messer, 7kn/kg
Danas mi zenska iz Messera kaze 13 kn/kg??????
-
ovako kako se zove uređaj ne znam sad , ja kriv,ajmo ovako izgleda kao pipeta ,na vrhu ima proširenje di uspem malo vina i pustim da prokapaju 3,4 kapi da se izjednači sve kroz uski otvor ,zatim okrenem kontra i imam skalu do 25 e meni se zaustavi na 23! šta je to???
To je prirućni alkometar prilično je točan ako se dobro ispire,čistoča je tu vrlo bitna,ali i bez toga vrlo je teško imati tolike alkohole kod normalnih vina (nemoguče),potkrala ti se greška lani je meni plavac imao 15,7 i bio je brutalno jak i to sam ga mjerio profi ebuliometrom,a šečer u berbi mu je bio 24 baboa,eto ti nešto za usporedbu,jednostavno bez šečera nema alkohola ma s ćim ti mjerio!
-
Danas mi zenska iz Messera kaze 13 kn/kg??????
Mozda van sezone :-\
-
To je prirućni alkometar prilično je točan ako se dobro ispire,čistoča je tu vrlo bitna,ali i bez toga vrlo je teško imati tolike alkohole kod normalnih vina (nemoguče),potkrala ti se greška lani je meni plavac imao 15,7 i bio je brutalno jak i to sam ga mjerio profi ebuliometrom,a šečer u berbi mu je bio 24 baboa,eto ti nešto za usporedbu,jednostavno bez šečera nema alkohola ma s ćim ti mjerio!
hvala na odgovoru, i meni je to čudno baš ću isprati sa čistim alkoholom pa vam javim rezultate!
-
Je, kupujem naravno crno grozdje. Ovo s masuljem nije losa ideja, tamo odma iz vinograda sve smuljam, stavim u kace koje imaju poklopac, sumporim i bacim unutra hladne boce s ledom. Masulj nece tada izgubiti nista, u prijevozu ce se lijepo mijesati..... Hladnjaca je isto dobra opcija, ne znam kolike temperature grozdja se postizu u njoj??? kakva je opcija suhi led po vama???
Ja bih odmah sve smuljao u vinogradu , pa u kace ,sumpor, staviš ledene boce i vozi doma.Čist posao a i masulj ti je odmah u fazi maceracije. Isprobano
-
Danas mi zenska iz Messera kaze 13 kn/kg??????
Evo opširnije informacije o suhom ledu.
;)
-
SUHI LED GRANULE:13,01 KN / KG (PDV UKLJUČEN) - za količine izad 100 kg- za manje količine je cijena 13,94 kn/kg
KAUCIJA ZA KONTEJNER: 1.845,00 KN (PDV UKLJUČEN) - vršimo povrat kaucije umanjene za dane najma nakon što vratite kontejner
NAJAM KONTEJNERA: 12,47 KN / 1 DAN / 1 KONTEJNER (PDV UKLJUČEN)
manji kontejner- do 120 kg
veći kontejner- do 205 kg
Led možete naručiti od ponedeljka do petka 07 - 15 h
Preuzimanje leda moguće svaki dan u tjednu 0-24 uz obaveznu raniju narudžbu i nakon uplate po predračunu.
Transport organizirate sami.
;) :) ;D
-
ovo uopce nije jeftino....ja imam dva mala uredjaja za hladjenje (pivska) koji svaki ima snagu 1 kW. Ja s njima mogu ohladiti za 24-48 sati masulj ili most (1500 kg ili l) na 8-10 C i potrositi najvise 100 kWh a to je negdje 75 kn. Za to bi trebao imati barem 80 kg suhog leda sta je cca 1000 kn. Ovo je preskupo, ali je stvarno zgodno za brzo hladjenje, a pogotovo prijevoz grozdja ili masulja.....
-
Gdje se mogu nabaviti ti uređaji i koja im je cijena - treba i to ukalkulirati u trošak.
-
Evo da otvorimo i temu prerade crnog grozdja. ....
Ja prosle godine radio Plavac mali sve na prirodnim kvascima i pokazao se kao potpuni pogodak. Kao sto sam izvjestavao imao sam na kraju 2 barrique-a sa 33 dana maceracije i 1 sa 7 dana. Produzena maceracija se pokazala kao mnogo komplesnije i punije vino sa naglasenom aromom i mirisom prosusenog voca s tim da je vrijeme odlezavanja u bacvi barem 1.5 godina. No, to je takvo vino i mislim da to zasluzuje. Kraca maceracija po meni nece dati sve kvalitete koje ima Plavac mali, a bitno mu smanjiva vrijeme trajanja radi slabije stabilizacije i brzog pojavljivanja oksidacije boje. Ove godine mislim raditi u vise spremnika od kojih ce 25% u inoxu biti duga maceracija do 30 dana sa temperaturom oko 28 C prvih sedam dana, kasnije malo hladnije oko 20 C da dobijem sto vise arome prosusenog voca kao i ove godine, 50 % kolicine (pola u drvetu, pola u inoxu) cu raditi produzenu maceraciju od 14-18 dana sa temperaturom oko 28 C cijelo vrijeme s prvo hladjenjem a onda grijanjem masulja da dobijem maksimalnu ekstrakciju i 25% kratku klasicnu maceraciju u inoxu oko 7 dana da dobijem jednu kolicinu za maksimalnu boju posto boja bude uvijek losija kod produzene maceracije. Nakon toga ide malolaktika vecinom u drvu i po mogucnosti spontana bez inokulacije. Odlezavanje u drvu - francuski hrast i nakon cca 1.5- 2 godine sljubljivanje svih frakcija u inoxu par mjeseci prije buteljiranja.
-
Pobrao caringan i grenache. izmjerio šećer 22 g/l.
Izmuljao te zasumporio sa 10 g pyrovina, zatim dodao kvasce (vrenje je počelo sutradan, temp.mošta 23 stupnjeva). Mislio sam macerirati pet dana te šesti ili sedmi dan pretočiti.
Nakon pretoka da li bi trebalo dodati hranu za kvasce ili još zasumporiti ??
-
Pobrao caringan i grenache. izmjerio šećer 22 g/l.
Izmuljao te zasumporio sa 10 g pyrovina, zatim dodao kvasce (vrenje je počelo sutradan, temp.mošta 23 stupnjeva). Mislio sam macerirati pet dana te šesti ili sedmi dan pretočiti.
Nakon pretoka da li bi trebalo dodati hranu za kvasce ili još zasumporiti ??
A zašto hrana i sumpor, i ovih 10g ti je pobilo vrlo malo divljih kvasaca!
-
Znači ne treba ništa dodavati?
-
Ne treba nista dodavati, ali 24 sata nakon pretoka bi trebalo vino "dignuti sa grubog taloga" sto znaci opet ga pretociti i maknuti donjih 2-5, mozda 10 cm tog grubog taloga i pustiti vino da lagano tiho vrije slijedecih 15-30 dana zavisno o brzini vrenja i uvjetima u konobi.....
-
Može mala pomoć. Ove godine bi probao napraviti crno vino. Imam nekih 20tak trsova što zweigelta, frankovke i burgundca. Do sad sam to ostavljao ili dao susjedima, no ove godine bi htio probati napraviti za sebe. Kolega na poslu to radi na prirodan način, a ja bi ipak htio taložiti i napraviti kako spada.
Pročitao sam što i kako ste vi radili ali bilo je tu i za i protiv.
Ono što me zanima je sljedeće.
Smeljem grožđe, dobijem masulj bez peteljki. Ostavim masulj u kaci i dodam 0,8dcl sumpovina na hl i 30/40g Opti-reda na hl. Unutra ubacim boce leda. Koliko dugo moram tako držati pa da dodam kvasac?
Koji kvasac preporučate?
Nakon toga držim na maceraciji, potapam klobuk i promiješam par puta dnevno te nakon 4-5 dana prešam.
Sipam u inox i opet dodajem kvasac? U kojoj količini? (ovo ću vjerojatno morati malo bolje objasniti :D).
Eto, ako me možete malo bolje uputiti bio bi vam zahvalan.
-
Crno vino se ne talozi.
Selekcionirnai kvasac ili na pocetku ili u bacvu iako ovo drugo po meni nema smisla..
-
ja sam zmuljal,malo enzima,5g pirovina,zmiješal..gore najlon,20cm vode,i mješal savki treći dan.Tak ne moraš mješat svaki dan,a i ne oksidira,i ne kiseli se na zraku,i ne hlapi.Danas sam upravo metnul u bačvu.Sad bum pričekal da krene,ak bi se nečkal onda selekcionirani ide.
-
Znači samo izmuljam, pa dodam Opti red. Sad da ja bolje shvatim što je Opti red. To je zapravo enzim koji se dodaje nakon muljanja, jel tako? To nije kvasac?! Sad, što preporučate da se odma nakon muljanja i dodavanja Opti reda stavlja selekcionirani kvasac (ako da koji?) ili da se pusti maceracija 4-5 dana pa u bačvu pa tek onda selekcionirani kvasac?
-
U subotu sam imao berbu i ubrao crno grožđe. Znači, ima nešto Zweigelta, Burgundca i Frankovke. Nisam nigdje našao Opti red pa sam uzeo od Sihe Sihazym Extro. Danas ide drugi dan maceracije. Na Sihazymu Extro piše maceracija od 5 - 20 dana. Mislio sam nakon 5 dana prešati, al me sad interesira dal je bolje da još odstoji koji dan više ili je 5 dana sasvim dovoljno?
Što se tiče kvasca,koristit ću Siha Red Roman.
-
....to je stvar tvog izbora, sve preko 7 dana se zove produzena maceracija i u tom slucaju imas jacu ekstrakciju tanina i ostalih polifenola. Ako to ne zelis najbolje je odliti nakon 7 dana kada je boja najjaca, sve poslije toga boja slabi, ali tanini i ostali ekstrakti se povecavaju. Tu vinar treba odluciti sta zeli, slabije ili malo jace vino, ekstaktnije ili ne, vocnije ili ne........
Npr. ja sam ovu godinu s Merlotom radio tako da sam 40% odlio nakon 7 dana zbog boje, a ostatak sam odlio nakon 16 dana da bi dobio jaci ekstrakt, pa sam s tim trazio neki optimum maceracije.
-
Ostavit ću onda 7 dana. Nego opet sam malo čitao i napunio glavu novim pitanjima. Da li je potrebno hladiti masulj tokom maceracije ledom? tj. na kojoj temp da održavam masulj?
-
Nije mi vrag dao mira pa sam jučer nazvao kolegicu enologinju, što i kako pa sam dobio sljedeće savjete. Iskreno, vjerujem joj jer pod sobom drži par odličnih vinarija/seoskih turizama. Dakle, prvo što sam trebao napraviti, a nažalost nisam je staviti u masulj odmah nakon mljevenja vinobran, enzime i kvasac. Nakon toga pokriti najlonom, spriječiti oksidaciju i svaki dan po dva puta promiješati/potopiti. Nakon 2-3 dana dodati prvi dio šećera, a 5-6 dan dodati drugi dio šećera. 7-8 dan isprešati i staviti u bačvu.
Ja nisam stavio vinobran, već sam nakon mljevenja stavio enzime SIHAZYM EXTRO pokrio najlonom i drugi dan san stavio SIHA aktivni kvasac 3. Imao sam sreću da je bilo hladno u podrumu i da temp masulja nije prešla 16C pa nije još počelo vrenje. Danas ujutro sam došao da potopim/promiješam i već je to druga priča. Fino se macerira i počelo je vrenje. Za sad sam sretan. :)
-
Temperatura vrenja moze biti 23-25 C za dobivanje vece vocnosti i blazu strukturu, ali takodjer za crno moze biti 28-29 C ako zelis vecu ekstrakciju. Ali, ne vjerujem da je sada kada vrenje traje tebi 16 C, mora da je 20 i vise????
-
Ne, ne, sad je više, izmjerit ću kad dođem doma. Problem je bio da kvasce nisam stavio u nedjelju kad sam izmuljao, već sam ih stavio tek jučer pa sam se bojao da sam zakasnio s dodavanjem selektivnih kvasaca.
No jučer kad sam došao doma s posla izmjerio sam temp (16-18C) i pogledao masulj i prirodno vrenje nije još počelo te sam ubacio SIHA-ine kvasce. Danas ujutro sam pogledao kako napreduje i bio sam zadovoljan. Malo sam promiješao i potopio klobuk i jedva čekam da dođem doma da vidim kakvo je stanje :)
-
Eto, da javim neke rezultate. Nakon što sam stavio kvasce, pokrio sam sve najlonom i ulijao vodu na najlon. Tko tako ne radi ne zna što propušta. Gornji sloj masulja je uvijek mokar i puno ga je lakše potopiti nego kad je samo najlon stavljen preko njega.
Masulj veselo krčka i sad me zanima sljedeće.
Nakon prešanja i taloženja, da li je potrebno opet ubacivati selektirani kvasac? Znači na masulj od 80l u maceraciji sam već stavio 18-20g SIHA aktiv. Da li je potrebno i ako je koliko da stavim aktivnog kvasca?
-
ja ovako radim
izmuljam grožđe mješam 3 puta dnevno tj potapam kominu
prvi dan;; dodam enzim i vinobran 10 g na 10 lit masulja
drugi dan; dodam pola doze hrane za kvasce
treci dan ; dodam kvasce
četvrti dan pa tamo do 6-7 dana dodam šećer ako je potrebno (pola doze ) drugu polovicu kad isprešam pa stavim u bačvu
6-7 dan prešam
kad stavim taj isprešani mošt al više to liči na vino stavim drugu polovicu doze hrane za kvasce i šećera ako je potrebno
kad zavrsi fermentacija opet stavim 10 g vinograna na 100lit i nakon tako 5-6 dana obavim prvi pretok
ovog recepta se držim več 5 god i super mi se pokazao i ne bih ga mjenjao ;)
-
ja ovako radim
izmuljam grožđe mješam 3 puta dnevno tj potapam kominu
prvi dan;; dodam enzim i vinobran 10 g na 10 lit masulja
drugi dan; dodam pola doze hrane za kvasce
treci dan ; dodam kvasce
četvrti dan pa tamo do 6-7 dana dodam šećer ako je potrebno (pola doze ) drugu polovicu kad isprešam pa stavim u bačvu
6-7 dan prešam
kad stavim taj isprešani mošt al više to liči na vino stavim drugu polovicu doze hrane za kvasce i šećera ako je potrebno
kad zavrsi fermentacija opet stavim 10 g vinograna na 100lit i nakon tako 5-6 dana obavim prvi pretok
ovog recepta se držim več 5 god i super mi se pokazao i ne bih ga mjenjao ;)
zasto tek treci dan dodajes kvasce????
-
Znači nakon prešanja i stavljanja u inox više nije potrebno stavljati kvasce, već samo hranu za kvasce i ostatak šećera?
-
Pa može se ovo kaj Miha radi u 3 dana, napraviti u jedan dan. Ja sam tako radio, ali ako njemu tak ispada ok-super.
Matt750- da!
-
Sve super, ali nema logike cekati 3 dana pa stavljati kvasce jer ce u nekim godinama vlastiti divlji kvasci vec poceti vriti, pa onda upotreba selekcioniranih kvasaca nije ni potrebna ako je to vinar zellio....
-
Upravo tako. ;) Ili selekcionirani kvasci odmah na pocetku ili autohtoni. Po meni je besmisleno u crna vina sibati selekcionirane kvasce nakon sto vrenje vec krene ili se dio vrenja odradi autohtonim kvascima.
-
vidim da su autohtoni kvasci kod crnih sorata u upotrebi a kod bjelih bas i ne? Zasto je to tako?
-
vidim da su autohtoni kvasci kod crnih sorata u upotrebi a kod bjelih bas i ne? Zasto je to tako?
Veca je sigurnost koristiti autohtone kvasce na masulju nego u mostu. A i opcenito je puno vise bijelih vina no crnih, pa je i rizik manji. IMO
-
zasto tek treci dan dodajes kvasce????
iskreno nemam pojma tako sam dobio recept od jednog covjeka koji se razumije mal vise u vino i tak radim stalno
al meni to ne krene fermentacija dok ne stavim te selek, kvasce ;)
-
iskreno nemam pojma tako sam dobio recept od jednog covjeka koji se razumije mal vise u vino i tak radim stalno
al meni to ne krene fermentacija dok ne stavim te selek, kvasce ;)
Zato sto sumporis sa 10g. ;)
-
a s koliko ti sumporiš
-
s 5g/hl. Spontano mi krene za 2 dana, a ako ubacujem selekcionirane isti dan.
-
Kupio sam Sauvignon cabarneta ~250 kg nakon greštanja i odvajanja peteljki ispalo je oko 200l masulja sa secerom ~80 Oe (dodao secer do 90 Oe). Nakon 6 dana sam ga otocio i ispresao. Dobio sam oko 150 l mošta.
Proces kuhanja je zapoceo 14.9 i jos uvjek malo kuha.
Jucer kad sam ga probao stekao sam dojam da ima prejaku gorčinu. Da li postoji neki nacin da se taj okus smanji ili da jos malo sacekam pa da sud donesem nakon prvog pretoka?
-
Gorko ili trpko?
Cabernet samo s 80 eksla?
-
Dobro si to uocio. Nedozrelo grozdje, prezeleno zato i je takav okus. I potpuno dozrelo grozdje caberneta kao mlado vino djeluje divlje i neuravnotezeno, a kamoli ne ovakvo zeleno.
-
Gorko ili trpko?
Cabernet samo s 80 eksla?
Ispričavam se, krivo sam napisao ne 80 nego 84 Oe (ali to samo malo mjenja situaciju)
Rec bi trpko ali ipak mozda malo previse ???
-
bit ce bolje za 2-3 mjeseca kada se svi procesi vrenja (burno, tiho i eventualno malolaktika) potpuno smire.....
-
Od takvog caberneta nema sreće. Cabernet se tako rano (s takvim parametrima) bere jedino ako se radi rose.
-
Trpko je od tanina, osobito zelenih, za sada ne diraj ništa. Uostalom, Cabernet mlađi od godinu dana nije vrijedan spomena. Vremenom će se stvari poboljšati, a možda ćeš malo morati zaviriti kod pavina ili kokota i proučiti enološka sredstva... ako je ipak gorka, bistri sa želatinom, ona reducira gorkost.
Ako si nestrpljiv, kupio si krivo grožđe (na stranu to što je i nezrelo), za mlado vino je bolji Portugizac ili Gamay (Borgonja, Frankovka). Cabernet je malo kvrgav, kao što kaže i Koshpa, dok je mlad, kao recimo i moj Lovrijenac, ali je zato vrijeme na njegovoj strani.
-
ma ne zuri se meni nikamo, ali ovo mi je prva godina da imam SC pa pitam da li je to normalno ili ne.
Znaci za sada ne diram nista pa cemo vidjet u kojem ce se smjeru prica razvijati.
-
pričekaj dok se kvasce malo ne slegnu ima dosta tog okusa kod crnog od kvasaca bar meni to tako izgleda na okusu
ja svoj miks merlota i cvajgla vec pijem na veliko bambusam itd hehehhe ;)
-
Jučer sam išao provjeriti šećer i po Babou je 5%. Stavio sam 0,6dcl sumpovina i mislim pričekati 4-5 dana i napraviti prvi pretok. Dal da ga radim ranije?
-
Ako nemaš sumporvodika na donjoj pipi, 4-7 dana je optimalno vrijeme za pretok.
-
Nema nikakvog lošeg mirsa, nit po jajima, nit po sumporovodiku. Pipu sam svakih dan dva malo otpuštao po pola dcl. Istu stvar radim na bijelom vinu i totalnoj cijevi. Super, znači nek još malo odleži i onda pretok. Dal da prakticiram otvoreni pretok, s visoka? Čitao sam da se mlado crno vino mora prozračiti. Ili da normalno pretočim (crijevo pri dnu bačve)?
-
Nema nikakvog lošeg mirsa, nit po jajima, nit po sumporovodiku. Pipu sam svakih dan dva malo otpuštao po pola dcl. Istu stvar radim na bijelom vinu i totalnoj cijevi. Super, znači nek još malo odleži i onda pretok. Dal da prakticiram otvoreni pretok, s visoka? Čitao sam da se mlado crno vino mora prozračiti. Ili da normalno pretočim (crijevo pri dnu bačve)?
Prvi pretok se radi otvoreno. ;)
I bolje je staviti 1 dcl sumpovina/100 l vina. :)
-
Pa onda sam dobro stavio. Imam 50tak litara crnog i stavio sam 0,6dcl. Mislim mogu izmjeriti sumpor, koliko bi ga za crno vino i pretok trebalo biti? 15-20?
-
Pa onda sam dobro stavio. Imam 50tak litara crnog i stavio sam 0,6dcl. Mislim mogu izmjeriti sumpor, koliko bi ga za crno vino i pretok trebalo biti? 15-20?
Dodavanjem 10g vinobrana, odnosno 1 dcl Sumpovina /hl podiže se količina slobodnog sumpora za 50 mg/l. Naravno, računa se da je nakon vrenja količina slobodnog sumpora u vinu 0 mg/l.
Nemoj se sad zamarati s računanjem koliko ima unutra sumpora, bitno je da ga nakon pretoka redovito kontroliraš i da količina bude 20-25 mg/l (pravilnikom o vinu max je dozvoljeno 30 mg/l) budući da mlada vina dosta "troše" sumpor. :)
-
Molim savjet. Je li tijekom tihog vrenja mošta u inoks bačvi moguće prazni prostor bačve štitit mješavinom limunske kiseline i vinobrna na plivajućem poklopcu?
-
Molim savjet. Je li tijekom tihog vrenja mošta u inoks bačvi moguće prazni prostor bačve štitit mješavinom limunske kiseline i vinobrna na plivajućem poklopcu?
Koliko ima toga praznoga prostora? Dali više ili manje od pola bačve?
-
Molim savjet. Je li tijekom tihog vrenja mošta u inoks bačvi moguće prazni prostor bačve štitit mješavinom limunske kiseline i vinobrna na plivajućem poklopcu?
Djelomicno je. Iako, dok god vrenje traje proizvodi se CO2 koji je dostatan za zastitu mosta.
-
Koliko ima toga praznoga prostora? Dali više ili manje od pola bačve?
Inoks bačva je 320 litara, od 97 cm visine bačve, prazno je 25cm.
-
Inoks bačva je 320 litara, od 97 cm visine bačve, prazno je 25cm.
Sve dok traje burnoi vrenje mošt je zaštičen, a ako se bojiš oksidacije možeš pod kraj tihoga vrenja staviti plivajuči poklopac koji će štititi vino do prvoga pretoka...
-
Inoks bačva je 320 litara, od 97 cm visine bačve, prazno je 25cm.
Znači cca 1/4 je prazno. Ja otprilike tako štitim prazan prostor inoxice nakon što pretočim vino. Odnosno na plivajući poklopac stavim plastični tanjurić na kojem je vinobran koji vremenom isparava. Nakon mjesec dana stavim novu vrećicu vinobrana. :)
Nebih to radio dok traje vrenje budući da je SO2 teži od zraka pa da ne ugrozim vrenje.
Tijekom vrenja se ionako oslobađa CO2 koji sasvim dovoljno štiti mošt.
Ako ti je vrenje pri kraju možeš staviti unutra plivajući poklopac i ulje. Ono malo CO2 bude moglo van, a zrak opet ne bude mogao do mošta.
-
Eto, jučer sam pretočio crno vino i vratio natrag u cisternu. Bilo je taloga pri dnu. Neugodnog mirisa nije bilo pa smatram da će sve biti ok. Ubacio sam na tih 50tak litara 1dcl sumpora stavio plivajući poklopac i ulje. Sad neka miruje do Martinja.
-
Matt750 stavio si nakon pretoka 1 dcl sumpovina na 50 l crnog vina. Srky ti je odgovorio koliko da staviš.
Znači slobodni sumpor ti bude oko 100 mg, što nije za ljudsku upotrebu dok ne padne na barem 40 mg.
Ništ se ne sluša kaj vam se govori na ovom forumu...
-
bas ::) ??? svi pametuju po svome...
-
Hmm, vino ne mislim točiti/koristiti prije martinja sigurno. Dal da sad tako ostavim ili da idem opet raditi otvoreni pretok? I morat ću pitati jer ne pronalazim na netu. Kako točno izmjeriti sumpor? Da li je vjerodostojno mjeriti sa SO2 reagensom (VINUM) crno vino? Makar u mom slučaju vino nije tamno, tamno da se ne vidi promjena.
-
Kemijskom analizom za crna vina.
Ostavi ga sad, neka miruje nemoj pretakati. Mlada vina brzo trose sumpor, samo isto tako ocekuj dodatan pad boje s obzirom na, po mom iskustvu, cetverostruki overdose sumpovinom. ::)
-
1dcl sumpovina na 50l će povećeti slobodni SO2 za 50mg/l. Za mjesec dana evo ga na 30
-
1dcl sumpovina na 50l će povećeti slobodni SO2 za 50mg/l. Za mjesec dana evo ga na 30
ne.
povećat će na 100mg.
http://sumpovin.com/primjena1.htm
-
pola se veže
-
Kemijskom analizom za crna vina.
Ostavi ga sad, neka miruje nemoj pretakati. Mlada vina brzo trose sumpor, samo isto tako ocekuj dodatan pad boje s obzirom na, po mom iskustvu, cetverostruki overdose sumpovinom. ::)
Postoji li komplet za analizu crnih vina kojim se može provjeriti ukupni i slobodni sumpor kod kuće a da su rezultati pouzdani.
-
http://assets.diylol.com/hfs/d43/b13/99e/resized/dwight-schrute-meme-generator-false-821633.jpg
Moje iskustvo:
Nakon dan-dva će vini komplet pokazati 100 mg,
nakon cca desetak 10dana i otvorenog pretoka možda mu padne u najboljem slučaju na 60 mg što je još uvijek previsoko.
Pošto on neće pretakati (luftati), pitaj Boga koliko se bude vezalo sumora. Za njegvo dobro nadamo se što više.
-
Postoji li komplet za analizu crnih vina kojim se može provjeriti ukupni i slobodni sumpor kod kuće a da su rezultati pouzdani.
http://shop.vinar.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=33&Itemid=26&lang=hr
-
pola se veže
To je znanstveno dokazano? Naravno da nije. Vezanje sumpora je poprilicno kompleksna tematika, ovdje na forumu napisane su litanije o doziranju pa nek svak radi kako misli da je najbolje.
-
Iskreno, mislio sam danas izmjeriti što sam napravio i ako je previše onda ću ponovo pretočiti.
-
A zašto da ponovno pretačeš? Mlado će vino potrošiti sumpor po potrebi. Sada si dodao previše, značajan dio se već vezao, onaj nevezani dio ćeš pretokom smanjiti, no vezani nećeš. Budući da ne znaš koliko ćeš pretokom izgubiti slobodnog sumpora, može ti se uskoro dogoditi da moraš ponovno sumporiti, a time ćeš zapravo opet povečati količinu vezanog sumpora i napraviti dodatni udar na boju vina, a podsjećam da niti vezanog ne može biti u neograničenoj količini! Ne diraj ništa, samo nakon nekog vremena provjeri kako se stanje razvija.
-
Ok, onda ću ostaviti.
-
Sutra presam cabernet. Bit ce 9. dana na maceraciji vec jcuer su tanini bili fino izrazeni a i boja je u redu, bolja nego lani. Seli se u 3 drvene bacve na tiho vrenje i MLF.
-
Sutra presam cabernet. Bit ce 9. dana na maceraciji vec jcuer su tanini bili fino izrazeni a i boja je u redu, bolja nego lani. Seli se u 3 drvene bacve na tiho vrenje i MLF.
Isto tako, sutra presanje, stim da sam bio kupio tonu cabarneta na Venju dodao Sihu 8 pa budem usporedio sa svojim cabernetom......
-
Kako su ti se kretali sladori, jedani drugi? Koliko dugo si macerirao?
-
Preko vikenda ispresan zweigelt bran 29.9., 2 prese, otočeno oko 7000 l, te cabernet sauvignon bran 15.10.. 1 presa, otočeno cca 2500 l. Slijedi odležavanje u inoxu, a zatim dio ide u barrique.
-
Kako su ti se kretali sladori, jedani drugi? Koliko dugo si macerirao?
Moj cabarnet je imao 99 Oe a onaj s Venja je bio 103 Oe... po okusu su isto ti negdje stim da mi je ovaj s venja puno trpkiji tako da ce mu trebati duze zrenje u drvetu.....
-
Ja sam danas prekontrolirao svoj cabernet i vidim da je na svim bacvama odradila malolakticka fermentacija, a samo u 1 sam ubacio MLF kulturu. Vina su full zaobljena i meka, smirene boje. Uskoro ga micem s taloga pa neka se formira u drvetu. :)
-
Pitanje za sve koji dodaju kvasce u maceraciju,a prije presanja: nakon koliko vremena dodajete kvasce, koliko sumpora poslije muljanja?
Drugo pitanje, imam cca 2 sata transporta od berbe do muljanja, mislio sam prskat grozdje s sumpavinom, kako da prskam, nakon svake brente ili?
-
Kvasce dodas odmah nakon muljanja, vinobran 5-10 grama/hl. Ja nebi sumpovin na crno grozdje, bolje suhi led ak mozes, ili transport u hladnjaci.
Koja sorta?
-
Portugizac.... Daleko mi do suhog leda
-
Ako je transport u nosiljkama (gajbama 40L) nema tu nikakvih problema
-
Transport je u plasticnoj kaci od 1000 l
-
Ništa onda sumpovin
-
I mene zanima suhi led, pogotovo za transport grožđa.
Dali netko zna gdje se može nabavit i po kojoj cijeni?
Ja sam iz varaždinske županije.
-
Onda je najblizi Zapresic 14kn po kili. Kila je dovoljna da ohladi 100njka kg grozdja.
-
Pa nemogu vjerovati da nigdje u vž županiji nema za kupiti suhi led.
-
Evo jedno pitanje. Inace smo kod prijatelja radili vino i uvijek vrenje radili u hrastovim bacvama a nakon prvog pretoka ga stavljali u inox. Medjutim danas mi jedan prijatelj kaze sljedece : bolje e da se vrenje odvija u inoxu ( radi higijene i ciscenja) a nakon pretoka stavit vino u hrastove bacve na mirovanje. Ajde reci te mi dali je ovaj nacin bolja opcija ?!?
-
Ako higijena nije na nivou drvena bacva svakako nije pogodna za odlezavanje kroz duzi period. ;)
-
Ne govorim o odlezavanju na duze. Nego samo dok vino vrije prije prvog pretoka. Dali je bolje u toj fazi ( u kojoj ima puno ostataka ) ostaviti vino da obavi vrenje u inoxu. Pa tek onda prebacit u hrastovu bacvu na odlezavanje. Naime teorija prijatelja je da se nakon vrenja lako ocisti inox a da vino se sljubi ionako sa hrastovom bacvom nakon toga u odlezavanju.
Evo kako s do sada radio:
Vino nakon burnog vrenja premjestim u hrastovu bacvu. I tako odstoji do prvog pretoka kad ga premjestam u inox
A evo prijedloga od prijatelja :
Drzati vino u inoxu da obavi svo vrenje a nakon prvog pretoka ga premjestiti u hrastove bacve ( prednost ovoga je lako ciscenje inoxa naspram hrastove bacve)
-
Drvo u svim varijantama - prednost inoxa jedino u plivajućem poklopcu koji se kreće sa površinom vina tjekom vremena - sve drugo na strani drveta,kod mene je tako
-
Drvo u svim varijantama - prednost inoxa jedino u plivajućem poklopcu koji se kreće sa površinom vina tjekom vremena - sve drugo na strani drveta,kod mene je tako
Znaci po tebi i vrenje je bitno da bude u hrastovim bacvama ?!
-
Kod mene je vrenje i odlezavanje u drvetu. E sad da je lakse oprat inox, je. ;)
-
Kod mene je vrenje i odlezavanje u drvetu. E sad da je lakse oprat inox, je. ;)
Ok. Moram malo razmislit sto ucinit. Sutra imam sasanak sa ekipom.
Hvala
-
Evo jedno pitanje. Inace smo kod prijatelja radili vino i uvijek vrenje radili u hrastovim bacvama a nakon prvog pretoka ga stavljali u inox. Medjutim danas mi jedan prijatelj kaze sljedece : bolje e da se vrenje odvija u inoxu ( radi higijene i ciscenja) a nakon pretoka stavit vino u hrastove bacve na mirovanje. Ajde reci te mi dali je ovaj nacin bolja opcija ?!?
Daj malo objasni to vrenje u bačvama,nije mi baš jasno,opiši cili postupak i kakve su bačve i inoksi i kakvu masu stavljaš na vrenje????
-
Daj malo objasni to vrenje u bačvama,nije mi baš jasno,opiši cili postupak i kakve su bačve i inoksi i kakvu masu stavljaš na vrenje????
Hocu cim dodjem do kompjutora. Tesko mi je na mobitel sve istipkat.
-
Daj malo objasni to vrenje u bačvama,nije mi baš jasno,opiši cili postupak i kakve su bačve i inoksi i kakvu masu stavljaš na vrenje????
po napisanom izgleda da radiš po ;starinski; pa te prikan dobro savjetuje..... ;)
-
po napisanom izgleda da radiš po ;starinski; pa te prikan dobro savjetuje..... ;)
Bas zato sam malo promislio i odlucio pisat pitanje na forum. Jer ove bacve u koje smo radili vino su dosta stare. ( iako smo zadovoljni)
Koshpa kaze i jedno i drugo u drvo ( vrenje i odlezavanje)
Sada sam u francuskoj nabavi 3 x 225 lt bacve ( polovne )
Pa postoji opcija vrenje u velike dvije hrastove ( koje smo sada koristili ) pa na odlezavanje u 3 male.
-
Pravo pitanje bi mozda bilo: dali da pokusam svakako i vrenje i odlezavanje u drvu. Ili nije grijeh vrenje obaviti u inoxu pa nastavit sa drvom.
Ako je odgovor da idem na drvo i jedno i drugo dali da koristim stare velike bacve za vrenje ( jesu prastare ali su zdrave ) pa pretok u male pd 225 lt.
Alrernativa je koristiti tri nove * bacve za vrenje pa istocit u neku posudu , oprat te iste tri bacve pa vino opet nazad. ( malo mi je u ovoj opciji problem odlezavanje u otvorenoj posudi dok cistim bacve.
-
po napisanom izgleda da radiš po ;starinski; pa te prikan dobro savjetuje..... ;)
Dock jel ovo napisano meni ili MarkoMarinu,pitam samo da znam dali da objasnim kako radim?
-
isprešao sam jutros frankovku nakon 5,5 dana maceracije i dobio 55 litara mošta od 95l masulja.
međutim ostavio sam je u staklenim bocunima od 25 litara i pustio da se nataloži do navečer i imam što vidjet, oko 15 litara je talog?! je li to moguće da će toliko čak biti za baciti?
ja sam ovih preostalih 40 litara pretočio u bačvu od 60 litara i stavio vrelnjaču, unutra je i kvas, ali me malo zabrinjava jer sam računao da će bačva biti skoro puna, ovako je 2/3 puna i strah me da ne oksidira radi toliko zraka, je li to moguće?
a ovih 15 litara taloga nisam bacio nego sam ostavio u jednom bocunu da se dalje taloži i da vidim je li to stvarno za baciti, pa me zanima vaše mišljenje što da s tim napravim sad? i hoće li ovo u bačvi oksidirati?
-
kako zaštititi crno vino od oksidacije?
imam ove godine oko 280 l crnog, al 2 bačve za crno, mislim sa su oko 180 l
E sad mi jedna bude puna a druga ne.
Kako ovo vino u polu-punoj bačvi zaštiti od oksidacije?
-
Valjda su bačve drvene,jer nije navedeno?
A kaj se tu drugo more napravit već sumporit masulj i održavat sumpor na nekih 30 -35 mg.Ili možeš ko u Inox-ici nalijat gore ulje,s tim da ga onda treba stavit dosta više pošto bu se lovilo na stijenke prilikom vađenja vina.Što manje otvarat gornji otvor,i ne bućkat sa šlaufom,već vadit na pipu.
-
Valjda su bačve drvene,jer nije navedeno?
A kaj se tu drugo more napravit već sumporit masulj i održavat sumpor na nekih 30 -35 mg.Ili možeš ko u Inox-ici nalijat gore ulje,s tim da ga onda treba stavit dosta više pošto bu se lovilo na stijenke prilikom vađenja vina.Što manje otvarat gornji otvor,i ne bućkat sa šlaufom,već vadit na pipu.
samo jedno pitanjce,skinul bi 200 l crnog mošta s taloga vrenje je završilo,sad bi stavil 2 pirovina za crno vino i za tri dana pretočil i to otvoreni pretok u bednjec i nakon pranja bačve odmah nutra ,taj pirvin kad ga stavljam dva na 200 l podiže slobodni SO2 za 50 mg pa me interesira kolko če ga ostati nakon tog pretoka dal se otprilike može reči ili bez mjerenja ništa ?
-
Vjerojatno ti bude ostalo 50 mg/l. Tak je ostalo i meni. Isti postupak. Samo sam ja stavil vinobrana za crno vino i to za 35 mg/l.
-
Valjda su bačve drvene,jer nije navedeno?
A kaj se tu drugo more napravit već sumporit masulj i održavat sumpor na nekih 30 -35 mg.Ili možeš ko u Inox-ici nalijat gore ulje,s tim da ga onda treba stavit dosta više pošto bu se lovilo na stijenke prilikom vađenja vina.Što manje otvarat gornji otvor,i ne bućkat sa šlaufom,već vadit na pipu.
Zaboravio napomenuti, da drvene su. Jedna bude puna. Al mi žao ove druge koja nije. Znači može ulje u drvenu?
-
Ha,lično nisam isprobal,al po pisanju nekih kolega ide i to.Uglavno prisutnost kisika u drevnoj bačvi ionak nemreš izbjeći,je nije vrag da bu cijelu godinu puna :o
Al kao što sam napomenuo ulja prilićno više,ja bi na tu 180L natoćil bar minimalno 2 litra da budem miran
-
Imao sam neplaniranu hladnu maceraciju budući da je tri jutra zaredom nakon muljanja temperatura bila 1-2°C...masulj se lagano pokrenuo tek 5. dan,otočio ukupno nakon 8 dana u inox..sve ide puuuno laganije,burnog vrenja gotovo da i nema,temperature mošta nisu prešle 15°C. Očekujem voćnije i pitkije vino s manje tanina ali i slabijeg tijela. Najobičniji vrelko sam ubacio ali mi se čini da su divljaci vodili kolo ;D
Merlot i plavina su u pitanju plus nešto vranca za boju ;D
-
Meni frankovka spontano krenula na masulju, 6. dan, na preburno, hlađena, ali ... taložeje djelomično uspjelo, sad vrie na vlastitim, a ja htio sihu 8, neka, t = 16 °C.
OZREN 007@Jucer pobran cabarnet sauvignon tako da smo za ovu godinu gotovi sto se tice berbi....slador 97 Oe ...sa 2100 loza izmuljano 2600 l masulja...zadovoljan sam...sad cemo vidjeti kakve ce nam kiseline dati posto ih nisam mjerio.......mjesanje 3 dnevno i za 8 dana presanje...
Kako češ macerirati? Hladno? Pustiti ga na vlastitim ili neki drugi kvasci?
-
Kako češ macerirati? Hladno? Pustiti ga na vlastitim ili neki drugi kvasci?
[/quote]
za grasevinu san koristio cryaromu, pinot sivi whitearomu, a cabarnet ove godine ide na vlastitim....jedino bi volio napraviti malolaktiku na njemu posto prije ju nisam radio....nista hladna maceracija......ferm. sto prije, ocekujem sutra da bi mogla krenuti, najkasnije preksutra...temp masulja je oko 17 celzijevih i u jednoj posudi kao da vec lagano reska.....
-
Meni frankovka spontano krenula na masulju, 6. dan, na preburno, hlađena, ali ... taložeje djelomično uspjelo, sad vrie na vlastitim, a ja htio sihu 8, neka, t = 16 °C.
OZREN 007@ Kako češ macerirati? Hladno? Pustiti ga na vlastitim ili neki drugi kvasci?
Frankovka i talozenje?! Nije mi jasno. ???
Kod mene cabernet radi s D254 jos od petka. :)
-
Prosle godine radio sa tim kvascem, ferm. je krenula u roku 3-4 sata od inokulacije, daje finu harmoniju, lijepo zatvori alkohol i fenomenalan bude na nosu ....odlicno je bilo vino...no ove bi godine pokusao na vlastitim i mlf....doduse nemam iskustva s mlf....pa ako imas savjet sto i kako, slusam.....
-
Stavio sam ti na temu malolakticna fermetnacija. ;)
-
Danas sam dodao drugu dozu enzima. Prva dva dana fermentacija mi se odvijala na nekih 17-8 stupnjeva dok je danas u rasponu 25-27°C sto mislim da je optimum za cabernet. S obzirom na sve faktore mislim da cu ga u petak presati jer dosta brzo fermentira na masulju. :)
-
Danas sam dodao drugu dozu enzima. Prva dva dana fermentacija mi se odvijala na nekih 17-8 stupnjeva dok je danas u rasponu 25-27°C sto mislim da je optimum za cabernet. S obzirom na sve faktore mislim da cu ga u petak presati jer dosta brzo fermentira na masulju. :)
a zasto ga ne ostavis barem 14 dana na dropu da dobije sto vise ekstrakta, tanina i strukture. Mislim da tvoj Cabernet nije toliko jak i da mu treba dati prostora za starenje i malo duze odlezavanje????
-
Zato sto je grozdje bilo malo inficirano botritisom i ne zelim riskirati oksidaciju koja je izvjesna ukoliko se grozdje duze ostavlja na masulju, a napadnuto je botritisom zbog pojacanog djelovanja enzima lakaze. Moj cabernet je uvijek lagan, ali istovremeno i elegantan bez obzira na godinu i tu nema govora o nekoj masivnosti juznjackih ili istocnih caberneta.
Morate shvatiti da su dolje i kod nas skroz drugi uvjeti proizvodnje, ali isto tako i zahtjevi. Tvoj plavac i moj cabernet nemaju nikakivh dodirnih tocaka osim sto su crnjaci. ;)
-
koshpa, slazem se, to sto govoris ima smisla.......
-
Frankovka i talozenje?! Nije mi jasno. ???
Ni meni, ali radoznalost, da probam, da vidimo kaj bu zišlo ... ionak se popije kao bambus.
-
Pozdrav,
ove godine sam kupio 200 kg Cabernet Sauvignona, doma sam imao malo frankovke, to sam sve zajedno smuljao i pustio na maceraciju od 6 dana. Kako je bilo hladno u to vrijeme, vrenje nije krenulo sve dok ga nisam isprešao i stavio u bačvu. (Neka hladna maceracija :) )
Kvasac je bio Vason Rouge + hrana.
Ono što me brine je slaba boja, jučer sam malo povukao s vrha bačve, bistro je, al imam osjećaj kao da je rijetko. Ima li netko ideju dal će se boja pojačati s vremenom?
Jel za to kriva hladna maceracija?
-
Ove godine su boje u crnim vinima slabije. S obzirom na hladnije vrijeme trebao si duze drzati od 6 dana, tj. pratiti opadanje secera tijekom vremena. Boja ce se malo zgusnuti, ali nemoj ocekivati neke fascinantne pomake.
-
Imam Pinot crni koji bi trebao otičiti odnosno skinuti sa taloga za nekih 5-7 dana. Ono što me interesuje kad dodati vinobran pre pretakanja ili posle i naravno koliko.
Takođe sam mjerio slobodan SO2 vin reagensom. Sad koliko sam mogao tačno izmjeriti pošto je u pitanju crno vino, pa nemožeš vidjeti tačno za razliku kao kod bijelog. Uglavnom počne plaviti lagano negdje na 25 mg dok na 30mg baš poplavi.
-
Evo danas sve gotovo,turnali crno napunili bačve stavili vreljače i čekamo sv. martina! :D
-
Neka je sa srecom :)
-
Neka je sa srecom :)
Hvala,ako ove godine ispadne ikakvo vino to će bit ćudo! ;)
-
Koliko dana ove godine mislite macerirati? Jel mjerite ostatak šećera pa onda pretok kad sve provrije ili neovisno o tome o broju dana?
-
Ja cu vjerojanto krace, oko 5 dana.
-
Ja sam svoju mješavinu Frankovke, Cabernet Sauvignona i Pinota crnog macerirao 7 dana i za sad izgleda super. Vrenje je pri kraju, svaki dan promiješam, da donjoj pipi miris je ok... zadovoljan sam. :)
-
Ja idem s Plavcem kao i inace iznad 15 dana, ali necu vise od 18-19 dana, znaci produzena maceracija. Ipak je grozdje relativno dobro i moze se malo pojacati struktura koja ove godine nece biti toliko jaka kao sta je to uobicajeno za Plavce s juznih padina....
-
Prije 10-tak dana sam skinuo Crni pinot sa taloga, grožđe je bilo jako lošeg kvaliteta, uglavnom zdravo bez botritisa, sa jako malo šećera 12 (po babou) i mnogo kiseline preko 10. Šećer sam popravio medom, pošto je mala količina bila u pitanju i izvukao od grožđa što se dalo izvući. Kad sam skinuo sa taloga, osatao mi je pun stakleni galon 25 l i boca od 2l. Ono što me interesuje to su kiseline koje se baš puno osjete. Razmišljo sam da ga stavim u frižider na plus 7 - 8 stepni kako bi se što više istaložila kiselina. Nije mi problem pošto može stati komplet galon i ako bi to radio da li bi trebao još spustiti temperaturu. Drugo da ništa ne diram, sad je na nekih 15 stepeni.
-
Spresali danas cabernet. Iznenadjujuce dobra boja, i punoca, ali kiselina je previsoka i strseca. Ubacene MLF bakterije pa cemo vidjeti kad odrade
-
I ja sam ubacio MLF bakterije u Plavac prije 10-ak dana. Nevjerojatne kiseline oko 8.5 g/l, a jabucne ima 2.2 g/l. Ajde ove godine cemo i mi na jugu imati visak kiseline. One sada strse, cak vise od tanina, no nakon malolaktike, i dvi zime odležavanja doci ce one na 6 g/l, a to onda i nece biti tako lose, cak stovise......
-
Koju si kulturu koristio?
Ovako izgledaju moje crno i moje rose vino od cabernet sauvignona.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/cab_zpsbbbb1f39.jpg)
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/rose22_zpsa92fd4b8.jpg)
-
Sinizo kiselinu masulja "super kiselog caberneta" sa karbonatom: 13g -> 10g, dodao starter 71b, navečer koinkulacija MLF, pa da vidimo.
-
Merlot 2013
(http://s8.postimg.org/sjpchey75/20150123_122044_resized.jpg) (http://postimg.org/image/sjpchey75/)
-
Nedoumica oko vina. Stavio sam Vranc (98 Oe°) na vrenje prije 11 dana. Proces je bio ovakav. Grožđe izmuljano i odvojeno od peteljki, sumporisao sa vinobranom 10g/100l. Ubačen kvasac, koji je već drugi dan počeo da radi. 3 puta dnevno sam potapao kom, 5-ti dan sam ga ispreso i vratio u bačvu koju sam zamotao streč folijom. Temperatura 21-22 stepena.
Juče i danas kušao vino, nije više ni truna slatko i čini mi se nakao prazno, miris je prijatan i svjež karakterističan za sortu, boja tamno crvena. Međutim ono što me brine je kiselost koja baš udara u nepce. Pa me interesuje da nije krenulo šta kako ne treba ili je to normalno u ovoj fazi pošto je dosta brzo prevrelo. Vino još susti u bačvi i počinje da se bistri sa vrha. Mjereno jutros vin reg kiselost 7.5g/l, slobodan sumpor 22mg/l.
Savjet o čemu trebam da povedem računa, šta korigovati kad raditi pretok.
Prošle godine kad sam ga radio vranje je išlo mnogo sporije jer je temperatura bila nekih 14-16 stepeni, tak 25 -26 dan prestajalo je da bude slatko. Te kiselosti nije bilo ni traga, iako su kiseline bile nešto malo veće 8g/l.
-
Otislo je ti je skroz u suho. Ostavi jos jedno vrijeme da se vini iscisti pa zasumpori. Nakon 10ak dana pretoci s grubog taloga.
Takodjer je moguce da ce ti zbog vise temperature odraditi malolaktika koja ce reducirati ostru jabucnu kiselinu. ;)
-
Kako da znam da je krenula malolaktika, koji si znaci?
-
CO2, ali puno lakse nego u alkoholnoj fermentaciji. Odredjeni miris na maslac, mlijeko zbog stvaranja diacetila te omeksavanje okusa.
-
Koshpa@ Veliko hvala. ;)
-
Evo da javim rezultat oko vina.
Vino nije toliko kiselo, jedva da se osjeti na napcu kiselina. Skroz se već izbistrilo. Osjeća se još malo CO2. Miris i boja po mom ukusu. Sutra dodajem vinobran i samo ću staviti plutajući poklopac bez ulja, pa kroz 3-4 dana pretok, pa onda ulje i poklopac. Jel to OK.
-
je
-
U vino nisam ubacio vinobran, jer kad sam digao poklopac vino je još tiho radilo. Samo sam stavio plutajuci poklopac i opet zatvorio. Pa ću kroz 2-3 dana provjeriti pa onda ubaciti vinobran. Jel to OK. Samo da napomenem da mi je vino još na talogu.
-
Evo danas turnali,maceracija trajala 13 dana,prezadovoljan ovo će bit brutalno jak plavac,vino po mom guštu,a možda ga i neće bit za prodaju!!!
-
Evo sada jos jedne budalastine koju sam ucinio. htio sam nesto lagano ali kao jako(!) vocno vino od crnog pinota i zweigelta (jer je opterecenje bilo cca. 2 kg/trs). zbog toga i kvasci 71b...bla,bla,bla.. ali citam neke tablice po kojima ima most sa 97oe i acide nize od 7,5 g/l u prosjeku kao 223,5 g/l sladora. a kvasac 71b po specifikaciji trosi samo 16 g/l sladora za proizvodnju 1 vol % alc. sto po racunici znaci na kraju oko 14 % alkoja. ok, optimalni uvjeti i tako dalje...vrenje gotovo a (redovito) ;D organolepticko testiranje - u startu odmah u glavu. ocito nesto valja od toga. po pretoku hocu da nosim na analizu. iskazala mi se takva kombinacija za fenomenalno za proslo loso godino ali sto ce biti ovo za malog monstruma ....? dilema je u tome: pet dana kao "cold soak" a dalje pet dana vrenje na masulju. tanine se lepo oseti, ok. nema jih previse. koji bi znalo to imeti potencial za staranje ali ga odmah potrositi kao pijano vino ?
-
Evo sada jos jedne budalastine koju sam ucinio. htio sam nesto lagano ali kao jako(!) vocno vino od crnog pinota i zweigelta (jer je opterecenje bilo cca. 2 kg/trs). zbog toga i kvasci 71b...bla,bla,bla.. ali citam neke tablice po kojima ima most sa 97oe i acide nize od 7,5 g/l u prosjeku kao 223,5 g/l sladora. a kvasac 71b po specifikaciji trosi samo 16 g/l sladora za proizvodnju 1 vol % alc. sto po racunici znaci na kraju
-
Vrelko, jel si si malo gotnol toga alkoholnog monstruma dok si pisal ? ;D ;D ;D
-
@ pirou
100 bodova ;D
-
Sudevsi prema vremenu i stilu pisanja, svakako jest. :D
-
a nocas "is tudum time !" ;) ;D
-
http://www.morewinemaking.com/public/pdf/wredw.pdf
Odlicna skripta o proizvodnji crnog vina
-
awri, winepress, wine business monthly, scottlab, morewine ... imaju pregrst materijala za sve koji su voljni da citaju. ;)
-
Oduvijek sam volio ovakvu lektiru! Tnx! :)
-
Tnx mester Koshpa ! Nesto za nasu mikro, nano... praksu. Previse abstrakcije kod principa ako trazis "put" :D kod Romanee Conti ili Mouton/Rotschild-a ;D ;D ;D
-
Trebam savjet. Kupio sam danas 200 kg vranca makedonskog (pošto je moje svo obrano u 4 mjesecu). Nisam baš puno mogao birati, grozdje je uhvatila malo pljesan, vjerovatno prilikom trnsporta. Intresujeme sa koliko bi vinobrana išao i nakon koliko vrmenski poslije suporenja da ubacim kvasac. Pljesni ima sigurno 5-10%.
-
Stavi 10g/hl. I po mogucnosti neki tanin
Kvasac moze nakon 2h.
-
Hvala puno Koshpa@, Tako sam i uradio jedino sam išao malo više vinobrana 12g/100l.
A zbog čega preporuka za tatin? Njega sam stavio 5g/100l.
-
Mjesavina (plavac+crljenak, 85 Oe, PH 3.6) mi vrije vec 3 dana. I imam jedan problem tj. nedoumicu. Vrije na kvascu Premium Zinfandel, prethodno rehidriran(uz Siha SpeedFerm) i razmnozen(15 sati) u prokuhanom i ohladjenom mostu. Prije vrenja dodana hrana Siha Optired. 3 puta dnevno pretacem po 50-80 l sa donje pipe i polijevam po klobuku. Dali uz sve ove postupke postoji mogucnost da mi ne odvrije do kraja, buduci da sam samo uzeo 100g kvasca, a mosta je na kraju bilo vise nego sam mislio - 600l ??? Jer ovdje na otoku nema za kupit tog kvasca. . Dali je ovo premalo kvasca za tu kolicinu mosta, ili se brinem bespotrebno ???
-
Brines se bespotrebno. ;)
@ tatko: tanin zbog plijesni, inaktivira lakazu. Po meni malo previse sumpora pa bi vrenje moglo biti sporije. I onemogucio si malolaktiku.
-
OK primio ka znanju. da znam za ubuduće, ipak iskustvo je iskustvo ;). Iskreno bojao sam se pošto nikad nije bilo ovakvo groždje.
Koshpa @ I samo još jedno pitanje da znam u buduće, kad je sve OK sa grožđem koliko ideš vinobrana u startu i koliko kad se završi vrenje.
-
Muškat hamburg cca 150 kg...nikad nisam pravio ali sam ljepih hamburga popio od susjeda preko...e sad me zanima kako da mi ostanu one fine arome i slast..kolikod dugo ga držati na tropu...plan je najlon i gore h20+ kvasac slabe kinetike...svaka pomoč dobro došla .-)
-
Maceriraj ga 8 dana. Cim vidiš da je stalo vrenje odmah posumpori i pretoci nakon par dana. Stalno prati sumpor jer je jako sklon oksidaciji. Kod mene vrije na Sihi 8.
Ja ga imam u vinogradu, naslijedio sam ga od dede. Bilo ga je 230 trsova pa sam to smanjio na nekih 25. Ove godine vjerojatno i oni idu van. Mozda ostavim 2-3 trsa za zobanje.
Strasno je osjetljiv i cudljiv kao sorta i meni se vise s tim neda gnjaviti. Posadit cu grasevinu, zweigelt, mozda par merlota za pokus i svi sretni. :)
-
@tatko: ja idem s 5g/hl ako je zdravo grozdje, a 7-8g/hl ako je losije kvalitete. Ali ja odradjujem MLF.
Tko ne zeli MLF moze i do 10g/hl.
-
Ove godine sam odlučio malo eksperimentirati i na maloj količini (80-tak litara) probati vrlo kratku maceraciju (cca 24h). Grožđe je većinom frankovka uz nešto muškata i dosta alicante boucheta (žestoki bojadiser, pa boja nije problem).
Obično crno grožđe maceriram 4-7 dana (ovisi o godini) ali uvijek me zanimalo kakvo bi vino ispalo da ga radim baš kao bijelo. Za boju neće biti problem, ali baš me zanima što će biti s aromom i ostalim svojstvima jer nije maceracija samo zbog boje...
Sto vi mislite, kakve efekte mogu očekivati? Mošt je za sada prekrasne voćne arome, ušmsko voće, višnja...
-
Ici ce u smjeru rosea. Jagode, maline, grejp.
-
Pozdrav ekipa,
zanima me iskustvo podrumara koji rade alkoholnu fermentaciju crnih sorti sa autohtonim kvascima. Koje temperature vrenja ciljate? Koja su vam iskustva s različitim temperaturama vrenja, kako su utjecale na aromatski profil vaših vina?
-
Ja ovih par godina kaj imam crne sorte imal sam kojekakva vina.Od vrhunskih do slabo obojenih,nestabilnih,kiselih,okus sumporovodika...Ove godine prelazim na drugačiju preradu.Boja bude sigurno kao tinta crna a za sve ostalo tam prije Božića nebum znal.No veselim se ovom postupku.
-
Kakav je to postupak ako se smije znati?
-
Diabolic ga opisal ovdje na forumu.Skoro da se sa svim slažem s njim,osim vremenski.
Dakle zmuljal budem,odvojil peteljke,masulj stavil u bačvu.Dodal bum kvasce za vrenje i hranu za kvasce.Stavil vrenjaču i nakon 3 tjedna išel budem prešati.Ja tak nikad nisam radil,no ljudi koji isprobali vele da bolje vino ne postoji od tog postupka.Probal budem pa napišem iskustva.
-
A koja sorta?
Ovo je poprilicno konvencionalan postupak za crna vina.
-
Miješano.Frankovka prevladava,ima nešt malo i pinota,merlota,syrah i regenta.Jedno 70% crnjaka čini frankovka.
-
A zasto ne prirodnim kvascima?
Odnosno zasto te onaj tvoj opisani postupak toliko iznenadio?
-
Da, bijelo radiš sve prirodnim putem a crno što je još ''lakše'' preraditi prirodnim putem dodaješ kvasce i hranu...
-
To je i meni kontradiktorno malo
-
Diabolic ga opisal ovdje na forumu.Skoro da se sa svim slažem s njim,osim vremenski.
Dakle zmuljal budem,odvojil peteljke,masulj stavil u bačvu
Drvenu bačvu? Kak stavljaš masulj unutra? Koliki je otvor?
-
Mislil sam inoksicu ne drvenu bačvu.Ja to sve zovem bačva-:)
-
Tak se radi crno vino.Nema veze kaj niste nikad do sad čuli,nije to od jučer.A i nema logike da namačeš masulj 5-7 dana i očekuješ da buš svu kvalitetu iz kožice izvukel van, aha budeš.Dok ovaj postupak maksimalno izvuće.Imaš i boju i sve.A zakaj kvasce stavljam?Pa zato jer mi na prirodan način neuspijeva.Nakon par dana prestaje vrenje i vino dobi okus po trulim jajama.Nije to bijelo,bijelo sve radim prirodno, i solaris i šardonej i uvijek odlično vino.Za crno još trazim savrsenu formulu.Ovo mi ima logike i budem isprobal,obavezno javim.
-
Prije svega ne postoji univerzalni recept za dobiti bilo koje vino. Tako ni ovo tvoje nije univerzalno.
Ajmo obrazloziti zasto nije.
Kao prvo nisi naveo koristis li enzime? Ako ih ne koristis onda je potrebno duze vrijeme za ekstrakciju. 3 tjedna je svakako pausalna, neutemeljena procjena. Zasto bas 3 tjedna? A ne 2, 4 ili 5?
Enzimi kao spojevi koji kataliziraju (ubrzavaju) reakcije svakako pospjesuju ekstrakciju antocijana i ostalih polifenola (tanina) te aromatskih spojeva i zato je potrebno krace vrijeme kontakta.
Takodjer produljene maceracije najcesce se odradjuju na vinima koja ce duze vrijeme (1-2 god) odlezavati u drvetu te nakon 3 sezone biti spremna za konzumaciju/trziste. Ne znam jel kod tebe takav slucaj.
Inace najveci sadrzaj antocijana (boje) je u periodu 6-8 dana maceracije.
http://oeno-one.eu/article/viewFile/781/html/1379
http://oeno-one.eu/article/view/781/0
Iz mog iskustva dodavanjem selekcioniranih kvasaca (bez dodavanja hrane) vrijeme fermentacije do suhog traje 7-8 dana, ako govorimo o normalnim berbama (95-100Oe). U nekim izvanrednim godinama to moze biti dan vise ili manje. Sto se dogadja s masuljom jednom kad vrenje prestane (nema proizvodnje CO2) i na koji nacin se stiti od oksidacije? U tvom slucaju to je period od cca 2 tjedna.
Kada se kvasci ne dodaju vec se masulj pusti autohtonim kvascima vrijeme fermentacije je nešto duže, ali gotovo nikad ne traje preko 10-12 dana. Ovo ti govorim iz perspektive branja cabernet sauvignona u izuzetno nepovoljnim uvjetima (citaj jako kasni termin berbe) kada je temperatura poprilicno niska.
Ovo sto si naveo za prirodne kvasce i zastoj u fermentaciji je poprilicno banalno, da ne kazem pocetnicki. Ukoliko ti je iz godine u godinu isti problem s fermentacijom prirodnim kvascima onda imas problem u vinogradu ne u podrumu.
Sve u svemu koncept vinifikacije s nekog strucnog stajalista ti je obrnut za bijela i crna. Bijela koja zahtjevaju generalno vise intervencije proizvodis prirodno i po tvojim rijecima ti uspjeva, dok crna koja su poprilicno zahvalna za prirodnu vinifikaciju proizvodis konvencionalno.
M2C
-
Vjerojatno je to sve točno kaj si napisal,uostalom nemam temelja da se pravdam s nekim tko to radi godinama...ali koliko god ti znanja imal i zvučilo to bezveze na kraju nije ni bitno,vidjet ćemo kak bu to u čaši izgledalo.Na kraju je sam to važno.Kaj se vinograda tiče,da vjerojatno je problem kaj prskam najmanje od svih,kaj ne trujem grožđe bayernovim deherbanima,kaj berem crno grožđe kad koštica smeđa i slično.Zakaj vjerujem u ovaj postupak?Jednostavno jer vjerujem osobi koja mi to rekla,temelj mi je njegovih 30 tisuća trsa posađeno kaj bijelog kaj crnog.
-
E tak čujemo se tam negdje za Božić kad napišem prve dojmove.A tebe Koshpa možda izazovem na ocjenjivanje vina,tvoje i moje.Kaj veliš?Nebi se valjda bojal mene potpunog amatera?-:)
-
A svvašta li ovdje možeš pročitati!!! :D
-
Jedino mi ima smisla što ne špricaš bijelo pa sve ide prirodnim putem, za ovo drugo nebi stavio ruku u vatru. ;D
-
Ja nemam crnog grožđa, ali tast ima frankovke, godišnje 300 - 500 kg.
Macerira 2-3 dana i nakon toga preša, uvijek mu je nekak octikavo, a boja je slabi rubin.
Sad ću ga nagovoriti da napravimo ovo po Koshpinom, slično kao i u uputama SIHA za proizvodnju crnih vina. Količina nije velika, ali može se dobiti to puno bolje, nego do sada.
Ak ga uspijem nagovoriti, a onda preuzmem brigu na sebe, javim kak je ispalo. Nisam za dodavanje umjetnih boja, već baš ono iz kožice grožđa. Možda dobijemo kantu nekog francuskog bojadisera.
-
E tak čujemo se tam negdje za Božić kad napišem prve dojmove.A tebe Koshpa možda izazovem na ocjenjivanje vina,tvoje i moje.Kaj veliš?Nebi se valjda bojal mene potpunog amatera?-:)
Moze, jednom kad posadim regent ili kad ti posadis cabernet sauvignon. ;)
-
Sutra je u planu berba crnog pinota i hladna maceracija 3-4 dana. Nisam uspio nabavit specifican enzim za crno, jedini dostupan mi je Sihazym Uni. Da li ici s njim ili da jednostavno izostavim enzim?
I još jedno pitanje: u kojem trenutku da stavim tanine, odmah nakon muljanja ili na početku fermentacije?
-
Mozes uni. Tanine 1 dan nakon enzima.
-
Jel netko radi fermentaciju na vlastitim kvascima, kakva su vaša iskustva u ovakvim sušnim godinama, na što treba paziti?
Predomišljam se još da li probati?
Također da li radite delestage tokom burnog vrenja, razlike i iskustva od običnog potapanja klobuka?
-
Jel netko radi fermentaciju na vlastitim kvascima, kakva su vaša iskustva u ovakvim sušnim godinama, na što treba paziti?
Predomišljam se još da li probati...
Također da li radite delestage tokom burnog vrenja, razlike i iskustva od običnog potapanja klobuka?
-
Jel netko radi fermentaciju na vlastitim kvascima, kakva su vaša iskustva u ovakvim sušnim godinama, na što treba paziti?
Predomišljam se još da li probati?
Također da li radite delestage tokom burnog vrenja, razlike i iskustva od običnog potapanja klobuka?
Problem moze biti visoki pH odnosno slaba mikrobioloska stabilnost tj. raznovrsnost organizama (dobrih i losih) koji sudjeluj u fermentaciji.
Najcesce povisena lakohlapiva.
-
Također da li radite delestage tokom burnog vrenja, razlike i iskustva od običnog potapanja klobuka?
A joj, tko bi se jos i s tim gnjavio? Ako imas malo zasto se s tim zezati, stalno peruckanje sudja i pumpe, ako imas puno, trebas opremu. Ali fanovi crnog? Zasto ne?
-
Problem moze biti visoki pH odnosno slaba mikrobioloska stabilnost tj. raznovrsnost organizama (dobrih i losih) koji sudjeluj u fermentaciji.
Najcesce povisena lakohlapiva.
Koliki raspon ph bi trebao biti da ne dođe do nepovoljnih uvjeta za razvoj štetnih bakterija...?
Jel bi se moglo da 1/3 ferm. odradu divlji kvasci a da poslije ubacim selekcionirane radi sigurnosti?
-
Sto nizi pH to je nepovoljniji za razvoj stetnih mikroorganizama, a pogodan za razvoj kvasaca.
Mozes tako 1/3 pa selekcionirani.
-
Pitanje za iskusnije vinare. Nakon što se završi proces maceracije crnog grožđa (cca 7 dana nakon muljanja), te pretoka u bačvu od inoxa, zanima me stavi li se odmah plutajući poklopac i parafinsko ulje ili se samo stavi gornji poklopac i ostavi tako da ostoji nekih dvadesetak dana do prvog pretoka. Također, zanima me dodaje li se vinobran odmah prilikom skidanja vina s dropa i pretoka u inox bačvu, ili dodavanje istog je bolje ostaviti za prvi pretok. Inače sam, nakon što sam završio muljanje grožda (prije 5-6 dana) dodao 3 kesice (10 gr. u jednoj) vinobrana na otprilike 320 kg samljevenog crnog grožđa. Odmah drugi dan nakon muljanja, masulju sam pridodao potrebnu količinu šećera, te Begerow Siha aktivni kvasac i Siha hranu za kvasce. Zasad sve ide super. Unaprijed zahvaljujem svima koji odgovore na upit.
-
Pitanje za iskusnije vinare. Nakon što se završi proces maceracije crnog grožđa (cca 7 dana nakon muljanja), te pretoka u bačvu od inoxa, zanima me stavi li se odmah plutajući poklopac i parafinsko ulje ili se samo stavi gornji poklopac i ostavi tako da ostoji nekih dvadesetak dana do prvog pretoka. Također, zanima me dodaje li se vinobran odmah prilikom skidanja vina s dropa i pretoka u inox bačvu, ili dodavanje istog je bolje ostaviti za prvi pretok. Inače sam, nakon što sam završio muljanje grožda (prije 5-6 dana) dodao 3 kesice (10 gr. u jednoj) vinobrana na otprilike 320 kg samljevenog crnog grožđa. Odmah drugi dan nakon muljanja, masulju sam pridodao potrebnu količinu šećera, te Begerow Siha aktivni kvasac i Siha hranu za kvasce. Zasad sve ide super. Unaprijed zahvaljujem svima koji odgovore na upit.
Moraš se naučiti osnove procesa prerade crnog grožđa.
Dakle: ti si stavljanjem 10g vinobrana na 100 kg masulja (nadam se da je bio s taninom za crno grožđe) unoštio sve štetne mikroorganizme i nakon toga ostavio na maceraciji i pokrenuo vrenje s kvascima.
Nakon maceracije od cca 7 dana mošt se odtoči ,a trop ispreša i mošt ide na vrenje u inox. To nije odstajanje nego vrenje.
Tek nakon što vrenje završi mlado vino se pretaće sumpori i stavlja se plutajući poklopac i ulje.
-
Evo meni su "divlji" odradili posao do kraja u 12 dana na temp od 18°C, sa 82Oe sad je na 26Oe, prakticki gotovo
-
Moraš se naučiti osnove procesa prerade crnog grožđa.
Dakle: ti si stavljanjem 10g vinobrana na 100 kg masulja (nadam se da je bio s taninom za crno grožđe) unoštio sve štetne mikroorganizme i nakon toga ostavio na maceraciji i pokrenuo vrenje s kvascima.
Nakon maceracije od cca 7 dana mošt se odtoči ,a trop ispreša i mošt ide na vrenje u inox. To nije odstajanje nego vrenje.
Tek nakon što vrenje završi mlado vino se pretaće sumpori i stavlja se plutajući poklopac i ulje.
Kako mislite kad vrenje završi? Kad Babbov moštomjer pokazuje 4 ili neki drugi pokazatelj?
-
Pa dobro jeli itko više čita ovaj forum prije nego pocne nesto pitat!!! Kad zavrsava vrenje? Po cijenu baniranja dali je moguce da je to pitanje postavljeno??? Mislim stvarno!!!
-
Kušaj vino da li slatkasto ili kiselkasto na jeziku tako ces najbolje znati.
-
Pa dobro jeli itko više čita ovaj forum prije nego pocne nesto pitat!!! Kad zavrsava vrenje? Po cijenu baniranja dali je moguce da je to pitanje postavljeno??? Mislim stvarno!!!
Ne postoje glupa pitanja, već glupi i arogantni odgovori. Ako netko, tko se poput mene u početničkoj i hobby varijanti bavi proizvodnjom crnog vina onda i ovakva pitanja ne bi trebala kod pojedinaca izazivati jedan otvoreni inzult. Kao da se ne radi o forumu ovakve varijante, već nekakvoj TV emisiji u kojoj svi sudionici moraju zadržati potrebnu razinu znanja i PR-a., inače im u suprotnom prijeti mogućnost da postaju predmetom poruge u javnosti.
-
Kušaj vino da li slatkasto ili kiselkasto na jeziku tako ces najbolje znati.
Hvala na odgovoru.
-
Pozdrav svim članovima. Interesira me kada vino (crno) stavim u inoks na vrenje i poklopac učvrstim trakom ili folijom i postavim vrenjaču da li je potrebno i da li je štetno na vino staviti parafinsko ulje radi dodatne sigurnosti. Tx
-
Kako mislite kad vrenje završi? Kad Babbov moštomjer pokazuje 4 ili neki drugi pokazatelj?
Vrenje je završilo kad je sav šećer odvrio ili do željene razine.Neprovreli šećer može se mjeriti samo u Brix-ima(postotak suhe tvari)
U prilogu ti savljam tabelu za izračun neprovrelog šećera.
-
Pozdrav svim članovima. Interesira me kada vino (crno) stavim u inoks na vrenje i poklopac učvrstim trakom ili folijom i postavim vrenjaču da li je potrebno i da li je štetno na vino staviti parafinsko ulje radi dodatne sigurnosti. Tx
UF... Ulje se stavlja na odvrelo vino kako bi onemogučilo dodir vina sa kisikom i tako spriječilo negativne procese(oksidacija,vinski cvijet ...) U vrenju NE!
-
Ne postoje glupa pitanja, već glupi i arogantni odgovori. Ako netko, tko se poput mene u početničkoj i hobby varijanti bavi proizvodnjom crnog vina onda i ovakva pitanja ne bi trebala kod pojedinaca izazivati jedan otvoreni inzult. Kao da se ne radi o forumu ovakve varijante, već nekakvoj TV emisiji u kojoj svi sudionici moraju zadržati potrebnu razinu znanja i PR-a., inače im u suprotnom prijeti mogućnost da postaju predmetom poruge u javnosti.
Master-vinar34 - s obzirom da si već 4god. član foruma mislim da si mogao pročitati toliko da ne postavljaš nekakva elementarna pitanja.Tak da ti ne dajem za pravo da se ljutiš na Gabrinu reakciju(koja će te vjerojatno ponukati da proučiš temu prije postavljanja pitanja.)Čitaj---ući---a tek onda pitaj.
-
A covjek si je dodijelil i titulu Master vinara zanimljivo:)))) Neznas jel bi se smijal ili plakal
-
Master-vinar34 - s obzirom da si već 4god. član foruma mislim da si mogao pročitati toliko da ne postavljaš nekakva elementarna pitanja.Tak da ti ne dajem za pravo da se ljutiš na Gabrinu reakciju(koja će te vjerojatno ponukati da proučiš temu prije postavljanja pitanja.)Čitaj---ući---a tek onda pitaj.
Hvala,samo sam to i mislio,prije prvog posta na forumu pročitao sam sve teme koje su me zanimale i za to mi je trebalo cca misec dana,a kad sam procitao tada sam vidio da ono sto sam mislio pitat vec imam u temama!!!
Sadasnje rasprave bi trebale sluziti da idemo naprijed,ucimo nesto novo a ne zavisno od sezone ponavljaju se uvik ista i sto je najgore najosnovnija pitanja koje bi i pocetnici trebali znati prije nego se uopce odluce pravit nesto sto se zove vino!!! ;)
-
Tako je. Iskreno ovaj forum vec duze vrijeme stoji na mjestu dubinom i sirinom znanja i ne napreduje tematikom. Problem su upravo elementarna pitanja na koja se konstantno vracamo, a napisana su nekoliko destaka puta po razno raznim temama.
-
Ove godine radim crno vino drugačije (upute i savjeti s foruma) nego do ovih godina. Danas mi je 9 dan maceracije. Buni me to što sam do sada čekao 10- 14 dana da refraktometar padne na cca 8 brixa. Meni je sad refraktometar na 16 brixa, da li da prešam ili da još čekam.
-
Presaj. Nemas kaj cekat vise...tvoje vrijeme je davno isteklo
-
Radi se o crnom grožđu Babić i Plavina, navodim da sam i do sada uvjek bio zadovoljan ali zašto ne provati i nešto drugačije. Bojim se da vino ne iskuha do kraja i da ne ostane slatko
-
Ja već 2 godine ostavljam 14 dana. Lani mi je došlo do 8 brixa ove godine oko 9, sad kuha u inoxu... Takva vina trebaju duže odležavati, ja sam ostavio na finom talogu ali to je sad druga tema...
Meni se od lani vino tek nakon ljeta zaoblilo i puno je harmoničnije, tek sad ga mogu piti da sam zadovoljan. :D
-
Frankovka + mix odležali u kaci 5 dana, lijepo lagano vrije sa Siha 8, sutra otačem i prešam. Nastavak u drvu.
-
Ja već 2 godine ostavljam 14 dana. Lani mi je došlo do 8 brixa ove godine oko 9, sad kuha u inoxu... Takva vina trebaju duže odležavati, ja sam ostavio na finom talogu ali to je sad druga tema...
Meni se od lani vino tek nakon ljeta zaoblilo i puno je harmoničnije, tek sad ga mogu piti da sam zadovoljan. :D
Ja sam isto tvog mišljenja jer jedne godine silom prilike sam ga ranije prilija u inox (gdje je nastavilo vrenje) nego inače i ostao mi slatkasto. Iako svugdi se preporuča prešanje do 10og dana
-
Ja frankovku školski, 8 dana držim u masulju. Kad stigne u inox vec je na 6brixa. Tak je bar bilo zadnje dvije godine. U buducnosti cu probati i dulje drzati na masulju
-
Pa dobro ljudi zašto ste se uvatili "dana vrenja",nije svaka godina i svako vrenje isto najbitniji parametar je ostatak šečera i organoleptička proba bez obzira koliko dana vrije!!! Ima godina kad je vruće,pa prije izvrije,pa temp. vrenja,pa dali su kvasci divlji ili selek.,pa koliki su šečeri..... Ja čekam da oni najjednostavniji baboov moštomjer potone cili u menzuru i onda prešam,lani je bilo 11 dana a ovu godinu 16 i šta sad!!!
-
E da, "jako vno" svoje najskuplje i najbolje vino "stina maistor" macerira u drvenim vinifikatorima četrdeset i nešto dana!!!
-
Pa dobro ljudi zašto ste se uvatili "dana vrenja",nije svaka godina i svako vrenje isto najbitniji parametar je ostatak šečera i organoleptička proba bez obzira koliko dana vrije!!! Ima godina kad je vruće,pa prije izvrije,pa temp. vrenja,pa dali su kvasci divlji ili selek.,pa koliki su šečeri.....
-
U tom pogledu nijedna godina nije ista, pa zato ne postoji recept za vino, poput recepta za kolace.
-
quote author=jnix link=topic=243.msg9632#msg9632 date=1251055439]
2007 sam imao vinograd za obradu sa crnim grožđem, frankovka i merlot, moj proces prerade ;
muljano grožđe tj masulj sumporio vinobranom 10g/100l i prskao rastopljenim encimima za bolju razgradnju sve dobro i jako izmješao i bez dodavanja šećera i kvasaca u ovoj fazi . sve je bilo u plast kaci od 500 lit do visine oznake od 300 lit, na tu površinu masulja prilijepio čisti bijeli najlon tako da je virio izvan kace do poda (3x3m) , sada na taj najlon natočio 10cm vode koja znači služi kao uteg i dihtung jer je taj najlon pritisnula uokolo uz rub kace tako da nema prsutnosti zraka. Tako stoji 2dana, kada izlijem vodu pumpom van u drugu kacu i sve izmješam i opet vratim vodu nazad, a tako još u 2navrata sve ponovim , znači do 8 dana traje maceracija ali bez dodataka kvasaca i hrane koju dodajem u bačvu gdje se tek nastavlja fermentacija mošta, plus pojačavanje sa potrebnom količinom šećera .
Mislim da nije dobro odmah poticati vrenje sa kvascima jer je onda to preburno, stvara se veća toplina, preveliki alkohol koji topi boju i rastapa koštice, peteljke ako ih ima malo i sl. Spontano vrenje koje svakako kreće i bez odmah dodanih kvasaca je dovoljno za razgradnju masulja i dobivanje dobre boje .
znamo da je prisutnost zraka uvijek loša , tako da ideja sa onim najlonom i vodom mislim da vam može pomoći , a da ne govorim o mušicama vinskim koje nam zagorčavaju sve , a ovako niti one nemogu do masulja...
vidimo se.
[/quote]
Bilo bi korisno kad bi nas ekipa koja obavlja postupak maceracije crnog grožđa na ovaj način malo upoznala sa nekim detaljima ovog postupka (debljina najlona, količina vode na kacu od 500 litara), pa do iduće berbe nabacila neki filmić. Ne znam, nekako mi se čitav postupak čini rizičnim, posebno opasnost od pucanja najlona pod pritiskom vode...a to u prevodu znači “piši kući propalo“.
-
Pozdrav ekipa!
Kupio sam 500 kg crnog grožđa (300 merlot + 100 syrah + 100 cabernet sauvignon) u Nadinu.
Naručio sam Siha 10 kvasac pa me zanima koja hrana bi bila najbolja za taj kvasac i da li je potrebno dodvati dvije vrste hrane (jednu na početku fermentacije, drugu poslje)?
Također da li je potrebno dodavati enzime?
Hvala.
-
Ajde kolege s iskustvom u proizvodnji crnog vina pomognite novom clanu. Nemam iskustva s crnim vinom, ali vidi ovo: http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=24:proces-prerade-crnog-gro&catid=15:agro&Itemid=120 . Mozda se netko ukljuci pa ti dodatno pojasni. Korake 4, 5 i 7 mozda i mozes preskociti. Pozdrav.
-
Ja osobno za crno ne koristim hranu. Hrana se više koristi za bijele mošteve koji su osiromašeni nakon taloženja. Ako želiš koristiti uzmeš koje ima u butigi nećeš pogriješiti.
-
Ja radim samo bijelo, ali uzmem hranu koju imaju? Ne znam da li griješim ali mislim da sa hranom baš ne možeš nešto zeznuti?
-
Danas sam pretočio crno vino, planirano je bilo prije 5-7 dana, bio sam u nekoj gužvi (prije toga na 4-5 dana sam sumporio). Javio mi se u među vremenu sumporvodnik (miris pokvarenih jaja). Uradio sam otvoren pretok uz prelevanje 2x iz kante u kantu. Skoro da je nestao miris. Vratio sve u bačvu. Sad se vrlo blago osjeti. Šta dalje preduzeti?
-
pricekati par dana, kontrola i korekcija sumpora, trebao bi se izgubiti miris, ako se ne izgubi za 3-4-5 dana, onda nesto od kemije za sumporovodik pa pretok
Tesko bit pametan pa komentirat, mozda da se odmah islo minimalnom dozom kemije i otvoreni pretok...al opet, ne znamo koliko i u kojoj mjeri smrducka, jel
-
Ok. Pratim dalji tok pa javim. Šta od sredstava je preporuka, čisto da imam na umu?
-
Reduless ::)
-
Tatko : pogledaj ovdje ,sve ti piše
http://www.vinogradarstvo.com/vinarstvo/mane-vina/156-miris-vina-na-sumporovodik-miris-na-pokvarena-jaja
-
Merlot i cabernet sauvignon, maceriran 5 dana. Nakon toga pretočen u inox. Odrađeno do kraja i pretočeno. Nakon tri tjedna primječujem miris ljepila. Kod pretoka i u obradi grižđa je korišten pirovin s taninom.
-
Etil acetat.
Jesi sumporio na kraju vrenja?
-
Da. I sad ima 20 jed sumpora. Da stavim još i pretočim?
-
Etil acetat je krajnji proizvod izlozenosti kisiku.
Ako si sumporio kad je potrebno onda je jedino uzrok lose grozdje.
Negdje je kisik prekomjerno usao ili se nije reagiralo na vrijeme.
Tu ti pomoci nema, osim maskirati taj miris sa brutalnim dozama chipsa
-
Hvala
-
Danas sam pretočio crno vino, planirano je bilo prije 5-7 dana, bio sam u nekoj gužvi (prije toga na 4-5 dana sam sumporio). Javio mi se u među vremenu sumporvodnik (miris pokvarenih jaja). Uradio sam otvoren pretok uz prelevanje 2x iz kante u kantu. Skoro da je nestao miris. Vratio sve u bačvu. Sad se vrlo blago osjeti.
Evo samo da se javim, Miris sumpor vodonika je nestao. Nisam koristio ništa od sredstava, samo sam uradio pretok. Polako se osjećaju voćni mirisi, takođe se vino skoro i izbistrilo.