VVV Forum
Vinarstvo => Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina => Topic started by: toplichanec on 07 Srpnja, 2006, 12:15:00
-
Otvaram temu oko filtracije i bistrenja vina.
Da li filtrirate, kada s čim, koliko puta?
Da li je bolje napraviti bistrenje vina nego filtraciju?
-
Uopće nije upitno bistriti ili ne, nego čime bistriti.
®alosno je što se u Hrvatskoj enološka sredstva još nazivaju kemijom, a pokazatelj je da smo na samom kraju u Europi što se tiče upotrebe enoloških preparata (zajedno sa Albanijom u Bugarskom).
-
Uopće nije upitno bistriti ili ne, nego čime bistriti.
®alosno je što se u Hrvatskoj enološka sredstva još nazivaju kemijom, a pokazatelj je da smo na samom kraju u Europi što se tiče upotrebe enoloških preparata (zajedno sa Albanijom u Bugarskom).
Možda nisam dobro formulirao pitanje.
Filtrirati - kada, koliko puta čime, kako
Bistriti - kada, kolko puta, čime, kako
Nekako mi se čini u postovima neka ljutnja u odgovorima od Quercus-a >:(. Svi koji posjećuju ovu stranicu, bilo anonimno ili su se registrirali, žele nešto saznati, naučiti, informirati se, podjeliti iskustva. Tome i ovaj forum služi. Možda bi trebali biti svi malo dobronamjerniji i susretiljiviji, a posebno admini koji su koliko vidim vrlo stručni.
Pozdrav.
-
e ovako, da sad ne pisem sve o tome, jer mi se neda, evo ti izvadak o tome iz skripte koju sam ja pisao (a moram se pohvalit.. ;D), pa procitaj kaj te zanima i onda ako imas pitanja pitaj konkretno, pozdrav.
TALOZENJA
Taloženje bjelančevina – bjelančevine dospijevaju u vino preko grožđa, te izumiranjem i autolizom kvašćevih stanica i čine koloidni sistem vrlo nestabilne prirode. Nalaze se u svim vinima, a naročito u mladim, bijelim vinima. Najčešće do zamućenja uslijed taloženja bjelančevina dolazi pod utjecajem promjena temperature i sadržaja tanina u vinu.
Taloženje bjelančevina pod utjecajem visokih temperatura od 80 °C, odvija se u dvije faze jer bjelančevine prvo gube vodu, tj. denaturiraju se, a tek nakon toga nastupa koagulacija za koju je neophodno prisustvo tanina i kationa. Bjelančevine se talože i nižim, ali ipak relativno visokim temperaturama od 30 °C i ta su taloženja spontane prirode i duže traju. Tako se neka bijela vina mute i bez prethodnog zagrijavanja ako se izlože niskoj temperaturi do blizu točke njihovog smrzavanja, dok se neka ne mute na visokoj, a mute se na niskoj temperaturi, što se događa u vinima se nedovoljno tanina. To znači da u nedostatku tanina u vinu koagulirajuću ulogu može imati niska temperatura.
Taloženje bjelančevina pod utjecajem tanina – za utvrđivanje sklonosti vina prema taloženju bjelančevina osim zagrijavanja i hlađenja, služimo se i dodatkom 1 do 2 g/l tanina i ako dođe do zamućenja i stvaranja taloga to je znak da vino sadrži nestabilne bjelančevine.
STABILIZACIJA
Vino sadrži mnogobrojne tvari koje se više ili manje nalaze u otopljenom stanju, a nalaze se u obliku pravih otopina (najmanje čestice), pseudo otopina (koloidne čestice) i čestica u suspenziji i ako se stanje pojedinih tvari bliži ka pravim otopinama vino će biti bistrije, a ako se bliži stanju suspenzije biti će manje bistro pa čak i mutno. Mućenja i pojava taloga može biti posljedica poremećaja ravnoteže fizičko-kemijskog stanja pojedinih sastojaka u vinu ili mogu biti biološke prirode kao posljedica rada mikroorganizama.
1. Fizičko-kemijska stabilizacija – spojevi koloidne prirode kao bjelančevine, polifenoli, sluzaste i smolaste tvari, te ferifosfat, feritanat i bakreni sulfid mnogo su manje zastupljeni u vinu ali značajno utječu na njegovu stabilnost i bistroću. Tvari koloidne prirode imaju određeni elektronski potencijal koji se izražava u obliku električnog naboja pri čemu se čestice istog naboja odbijaju, a suprotnog privlače i na taj način dolazi do stabilizacije ili destabilizacije vina kao koloidne otopine.
2. Biološka stabilizacija – je spriječavanje razvoja nepoželjnih mikroorganizama, a posebno kvasaca i različitih bakterija i najčešće se upotrebljava za vina u kojima je ostalo neprevrelog šećera jer takva vina predstavljaju stalnu opasnost od pojave naknadne fermentacije, tj. refermentacije.
Za taloženje i stabilizaciju soli vinske kiseline, tj. tartarata, najefikasniji način je izlaganje vina niskim temperaturama, a jedan od načina je pomoću frigo uređaja. Kristalizacija tartarata je potpunija ako je temperatura vina niža i bliža njegovoj točki smrzavanja, od 1 do 2 °C iznad te točke. Do temperature hlađenja može se doći ako se alkohol u % podijeli sa dva i oduzme jedan, ali općenito je to temperatura oko -4 do -5°C, koja cijelo vrijeme mora biti stalna, a dužina držanja vina u izotermičkim cisternama iznosi 6 do 8 dana. Dobiveni talog predstavlja tartarate ili vinski kamen koji pada na dno ili ostaje na stijenkama bačve i odvajanjem 2,5 g vinskog kamena iz vina, ukupna kiselost se smanjuje za 1 g/l. Umjesto hlađenja može se upotrijebiti i metavinska kiselina, koja snagom adsorpcije inhibira stvaranje i taloženje tartarata.
ORGANSKA BISTRILA
Najčešće su bjelančevinaste prirode kao što je želatina, riblji mjehur, bjelance jajeta, mlijeko, kazein kao i tanin, agar-agar, aferin i kalcijfitat.
1. ®elatina – dobiva se kuhanjem životinjskih kostiju, hrskavica i kože, za bijela vina koristi se od 2 do 10 g/hl, a za crna vina od 5 do 20 g/hl, ovisno o vrsti i stupnju zamućenja. Najčešće se kombinira sa taninom jer su oba koloidne prirode i u vinu želatina ima pozitivan, a tanin negativan električni naboj ali mehanizam djelovanja im nije na principu međusobne koagulacije već tanin adsorbira želatinu i ona mjenja naboj iz pozitivnog u negativan i koagulacija želatine dolazi tek pod utjecajem kationa kalija, kalcija i magnezija. Višak želatine u bijelim vinima nakon bistrenja naziva se sirkolaža i izbjegava se dodatkom tanina u količini od 2 do 3 g/hl.
Pri bistrenju crnih vina sa želatinom mogućnost pojave sirkolaže je znatno manja jer su crna vina bogatija taninskim tvarima i zato se njima dodaje samo želatina od 10 do 15 g/hl. Vinu se najprije dodaje otopina tanina uz miješanje pa tek onda otopina želatina, također uz miješanje.
2. Tanin – proizvodi se iz drva i kore hrastova drva i najčešće se primjenjuje u kombinaciji sa želatinom, a rjeđe pojedinačno.
3. Riblji mjehur – u vino se dodaje u obliku 1% otopine, a pri bistrenju se ponaša slično kao želatina, pogodan je za bistrenje bijelih vina i to bez upotrebe tanina i mogućnost sirkolaže je svedena na minimum, dok za crna vina nije preporučljiv. Vrlo rijetko se koristi i jako je skup.
4. Bjelance jajeta – zastarjeli je postupak bistrenja, zasniva se na djelovanju albumina i globulina, primjenjuje se za bistrenje crnih vina bogatih taninima u količini od 1 do 3 jaja/hl, dok za bijela vina nije pogodan. Za bistrenje crnih vina može se upotrijebiti i čisti albumin u količini od 10 do 15 g/hl.
5. Mlijeko i kazein – zastarjeli je postupak bistrenja, zasniva se djelovanju kazeina koji u vinu podliježe koagulaciji. Obično se upotrebljava za odstranjivanje stranih mirisa u vinu u količini 0,2 do 0,4 l mlijeka/hl vina, u crnim vinima djeluje slabije od želatine.
6. Agar-agar – u vinu se ponaša kao koloidna tvar s negativnim električnim nabojem, te je pogodan za vina sa sirkolažom i za sluzava vina. Upotrebljava se kao 1% otopina koja se pri temperaturi od najmanje 80°C unaša u vino što pričinjava određene teškoće u tom postupku.
MINERALNA BISTRILA
Danas su vrlo zastupljena i većina ovih sredstava u vinu se ponašaju kao koloidi sa više ili manje izraženim adsorptivnim svojstvima kao bentonit, španjolska zemlja i kaolin, te kremična kiselina, dok se kod nekih djelovanje izražava u obliku kemijskih reakcija sa sastojcima vina koje želimo eliminirati (kalijferocijanid).
1. Bentonit – ime je dobio po nalazištu minerala u SAD-u, Fort Bentonu. Po svom sastavu je vrsta gline koja se sastoji od više minerala od kojih je najvažniji montmorilonit. Primjena bentonita za bistrenje i stabilizaciju vina se zasniva na njegovim adsorptivnim i elektrostatičkim svojstvima i zahvaljujući svom negativnom električnom naboju taloži termolabilni dio bjelančevina i smanjuje pojavu posmeđivanja, te odstranjuje tirozinazu. Eliminiranjem većeg dijela bjelančevina smanjuje mogućnost taloženja ferifosfata, feritanata i sulfida bakra i na taj način indirektno smanjuje mogućnost pojave lomova u vinu. Također adsorbira i neke ostatke pesticida ali i djelomično blokira enzime te na taj način smanjuje prelazak aromatskih tvari u mošt i vino pa ga se ne preporuča za bistrenje mošta već samo za prevrela vina. Upotrebljava se u količini od 50 do 150 g/hl i na efekt bistrenja utječe kiselost vina, sadržaj tanina i temperatura.
2. Španjolska zemlja i kaolin – predstavnici su gline, njihova primjena zasniva se na adsorptivnim svojstvima kaolinita kojeg sadrže. Upotrebom španjolske zemlje dolazi do smanjenja kiselosti vina jer sadrži kalcij karbonat i prema ZOV-u je kod nas zabranjena, dok je kaolin dopušten ali se rijetko koristi jer postoje bolja sredstva.
3. Kremična kiselina – ili silicijev dioksid, upotrebljava se za bistrenje vina u obliku 5%, 10% ili 15% vodene otopine u kojoj se nalazi u koloidnom stanju s negativnim električnim nabojem. Upotrebaljava se za bistrenje vina siromašnih u taninu, desertnih vina i vermuta, te sluzavih vina i to u kombinaciji sa želatinom.
4. Kalijferocijanid – upotrebljava se za postupak tzv. plavog bistrenja koje odstranjuje teške metale (željezo, bakar, cink) iz vina i prevodi ih u netopljivo stanje. To je sol koja nije otrovna ali pod utjecajem kiselina u vinu razlaže se uz oslobađanje cijanovodične ili plave kiseline koja je jedan od najjačih otrova.
FILTRACIJA
Zadatak filtracije je da iz vina odstrani čestice mutnoće i njihov talog kako bi vino ostalo bistro, a to se postiže propuštanjem vina kroz pregrade na kojima se zadržavaju čestice u suspenziji, a prolazi bistro vino. Za filtraciju je bitna porozna tvar kojima mora ispunjavati uvjete da ne mijenja kemijski sastav vina, da ne mijenja organoleptička svojstva vina, da se čestice lako hvataju i zadržavaju na filteru i da brzo ne začepljuju filter. Filtracija može biti na principu djelovanja adsorpcije ili djelovanja poroziteta materijala kroz koje prolazi vino. Rad filtera može biti dvostruki, a najčešće se primjenje rad pri stalnom pritisku od 0,4 do 0,6 bara uz postupno smanjenje brzine filtracije, a rjeđe rad pri stalnoj brzini filtracije uz postepeno povećanje pritiska. Dijele se na naplavne i pločaste filtre.
1. Filtracija putem adsorpcije – najznačajniji predstavnik tvari ove vrste filtracije je celuloza i celulozna vlakna vrlo velikih dimenzija od 20 do 30 mikrona. Propuštanjem mutnog vina kroz celulozna vlakna prvo ćemo dobiti bistro vino, a nakon nekog vremena ono će biti sve mutnije jer celulozna vlakna imaju ograničenu adsorptivnu moć sa pozitivnim električnim nabojem i nakon nekog vremena se iscrpljuju pa ih je potrebno obnavljati. Zbog toga se celuloza ne upotrebljava za filtraciju jako mutnih vina već za bistrija vina kod kojih je već izvršena gruba filtracija pa je potrebno samo da dobiju kristalnu čistoću. Ta tzv. fina filtracija se obično obavlja pri punjenju vina u boce.
2. Filtracija putem poroziteta – kod ovog načina filtracije pore filtracijskog sloja su manje od dimenzija čestica mutnoće pa se zadržavaju na njemu dok s druge strane prolazi bistro vino.
Vina koja u sebi sadrže sluzaste i smolaste tvari kao zaštitne koloide vrlo brzo i često začepljuju filtar tako da se vina dobivena od grožđa napadnutog plemenitom plijesni vrlo teško filtriraju jer sadrže veće količine dekstrana kao sluzaste tvari. Na brzinu filtracije ima utjecaj viskozitet vina i temperatura jer vina bogata ekstraktom sporije prolaze kroz filtar, a ako je temperatura vina viša viskozitet će biti manje pa će brzina filtracije biti veća i obrnuto. Prije su se upotrebljavali materijali kao azbest i infuzorijska zemlja, a danas je to celuloza, pamuk i perlit.
PLOCASTI FILTERI
Kod pločastih filtera fltracijske komore za mutno i bistro vino čine naizmjenično postavljeni okviri sa ulošcima od celuloznih ploča koji se postavljaju između njih. Te ploče su istih dimezija kao i okviri i sa jedne strane su sa hrapavom, a sa druge sa glatkom površinom koje se postavljaju tako da hrapava strana uvijek bude okrenuta prema dotoku mutnijeg vina.
Kada se okviri slože jedan uz drugi , stvara se cijev na sva četiri kraja kroz koju protječe vino. Dovodna cijev s mutnim vinom je donji dio, a odvodna s bistrim vinom je gornji dio. Vino kroz filtar protječe pod tlakom od 1 do 1,5 bara koji stvara crpka koja je obično ugrađena na filtru. Da vino ne bi poprimilo miris ploča, prvo se kroz pročistač propusti vodena otopina limunske kiseline, te manja količina vina i tek onda počinje prava filtracija. Dimenzije okvira i ploča mogu biti različite pa o njima ovisi i propusna moć filtra uz faktor zamućenja vina. Pločasti filtri se najviše koriste za finu filtraciju neposredno prije punjenja vina u boce.
EK filtracija označava postupak sterilne filtracije na pločastim filterima sa posebnim EK pločama (entkeimen=bez mikroba) koje ne propuštaju mikroorganizme, što je posebno značajno za vina sa ostatkom šećera u kojima želimo odstraniti kvasce i otkloniti mogućnost refermentacije u boci, tzv. biološka stabilizacija. Mora se obavljati pod strogo sterilnim uvjetima i prije filtracije filtar se mora sterilizirati sa vodenom parom niskog pritiska ili sa toplom vodom od 80°C.
-
Hvala Ivanu na odgovoru. Konačno sam riješio i jednu dilemu.
Naime, na stranici Vinogradarstvo, a u vezi filtracije vina napisano je slijedeće:
"Kako vino ne bi poprimilo miris ploča, u početku filtriranja kroz filtar se propusti voda zakiseljena limunskom kiselinom, ili manja količina vina koja se odvoji, a tek potom počinje filtriranje.
Za razliku od drugih dijelova filtra, filtar slojnice su potrošni materijal i moraju se mijenjati nakon začepljenja nečistoćama. Zbog njihove presudne važnosti u procesu filtriranja, posvetit ćemo im više prostora u ovom tekstu. S jedne su strane hrapave, a s druge glatke. Postavljaju se tako da glatka strana uvijek bude okrenuta prema dotijeku mutnog vina. Filtriranje je finije na manje poroznoj ploči, pa je na temelju toga obavljena nomenklatura ploča, a intenzitet poroznosti označen je brojevima ili slovima."
Ja sam prvo filtrirao kako piše u postu od Ivana. Ulaz mutnog vina na grubu stranu filetera, a izlaz kroz finu.
Tad sam pročitao na gore navedenoj stranici, da je potrebno obrnuto. Naravno, ja odmah probao prema preporuci. Susjed veli nije dobro, a ja ma mora biti dobro kad tako piše na stranici VINOGRADARSTVO, tu nema sumnje ni daljnje rasprave. To je zakon. Ali nije bio. Filteri su se odmah začepili, učinak nikakav. Sva sreća da je susjed imao u rezervi filter ploča koje mi je slavodobitno posudio.
Ovo pišem kako ne bi netko kao i ja pogriješio.
Pozdrav
-
Zahvaljujemo Ivanu i Topličancu na informaciji o uočenoj pogrešci.
Ispravili smo uočenu pogrešku i ispričavamo se u ime autora i uredništva.
Admin
-
Nekako mi se čini u postovima neka ljutnja u odgovorima od Quercus-a >:(. Svi koji posjećuju ovu stranicu, bilo anonimno ili su se registrirali, žele nešto saznati, naučiti, informirati se, podjeliti iskustva. Tome i ovaj forum služi. Možda bi trebali biti svi malo dobronamjerniji i susretiljiviji, a posebno admini koji su koliko vidim vrlo stručni.
;) Nisam ljut, možda je tako zvučalo jer mi je odgovor štur, pisan na brzaka.
Ni jedno pitanje nije bedasto, nabedastije je ono nepostavljeno.
Ljutit me može jedino neutemeljena tvrdnja. ;)
-
5. Mlijeko i kazein – zastarjeli je postupak bistrenja, zasniva se djelovanju kazeina koji u vinu podliježe koagulaciji. Obično se upotrebljava za odstranjivanje stranih mirisa u vinu u količini 0,2 do 0,4 l mlijeka/hl vina, u crnim vinima djeluje slabije od želatine.
Svaka čast na prikupljenim podacima, no treba ih svakako updatati kao npr. ovo za mlijeko koje se već odavno ne koristi kao bistrilo, nego se dodaje čisti kazein. Isto je i sa jajima, tanin više nije isključivo hrastov....
Osim toga, podatak da se bentonit ne koriti za bistrenje mošta je u potpunosti neispravan, direktnije netočan, jer mnoga vrhunska svjetska, ali i Hrvatska vina ne bi bila takva da nisu bistrena bentonitom kao moštevi u vremenu od 24 sata.
Silicijeva sol je na tržištu zastupljena ugavnom kao 30 %-a
Bitnije je napomenuti u svim preparatima da je potrebno učiniti preliminarne testove, točno odrediti količine i tek onda primjeniti potrebnu dozu, a pod obavezno pratiti upute i preporuke proizvođaća.
Dakle, kompletno prije predaje u javnost treba napraviti dobru recenziju, provjeriti nove podatke i saznanja da skripta već prije objavljivanja ne bi bila zastarjela.
-
Ja sam isto učio lani da se smiju moštevi taložit s Bentonitom. Treba samo znat jednu stvar da prebistri mošt teško vrije.
Ne bi htio također nikom preporučit da bistri vino s kalijevim ferocijanidom - plavo bistrenje.
To je jaki otrov, to treba kem. inženjer napravit, a onda se to još i pije...
Čudi me da kad ste se već raspisali o bistrilima, da nitko nije spomenuo aktivni ugljen!?
Koliko vas je imalo problema i sa pljesnivim bačvama i sa nepovoljnim mirisima i sa nepovoljnim bojama u vinu ? Od akt. ugljena možete napraviti " vodu od vina", mislim da bi alkohol trebao ostati.
No, treba probu napravit na 100 ml, na više uzoraka i onda vidjet i probat.
Ovisi o granulaciji ugljena, čim je sitniji, aktivnija mu je površina i treba ga manje.
Ovo je krajnja mjera, ovo je spašavanje onog šta se spasiti da. Ali,vjerujem da i takvih ima.
-
Ja sam isto učio lani da se smiju moštevi taložit s Bentonitom. Treba samo znat jednu stvar da prebistri mošt teško vrije.
Ne bi htio također nikom preporučit da bistri vino s kalijevim ferocijanidom - plavo bistrenje.
To je jaki otrov, to treba kem. inženjer napravit, a onda se to još i pije...
Čudi me da kad ste se već raspisali o bistrilima, da nitko nije spomenuo aktivni ugljen!?
Koliko vas je imalo problema i sa pljesnivim bačvama i sa nepovoljnim mirisima i sa nepovoljnim bojama u vinu ? Od akt. ugljena možete napraviti " vodu od vina", mislim da bi alkohol trebao ostati.
No, treba probu napravit na 100 ml, na više uzoraka i onda vidjet i probat.
Ovisi o granulaciji ugljena, čim je sitniji, aktivnija mu je površina i treba ga manje.
Ovo je krajnja mjera, ovo je spašavanje onog šta se spasiti da. Ali,vjerujem da i takvih ima.
ma ok, smiju se mostovi bistrit sa bentonitom, to je cak i pozeljno. prebistri, ali i premutni mostevi tesko vriju, to je bitno znati. plavo bistrenje se provodi kod vina i mosteva sa vrlo visokom kolicinom metala u sebi (zeljezo, bakar, cink) i to se ni pod kojima uvjetima ne smije raditi sam jer se pri tom postupku oslobada cijanovodik koji je smrtonosan. kod nas ima svega par ustanova koje provode ovaj postupak i koji je, srecom, sve rjedi zbog uvodenja i rabljenja inox materijala koji nemaju teskih metala. ako nekoga zanima, imam ja i odogovore na aktivni ugljen..
Ugljen može biti biljnog ili životinjskog porijekla, a u vinarstvu se upotrebljava za odstranjivanje nepovoljnih okusa i mirisa iz vina, te oduzimanje boje vinu jer ima vrlo jaku adsorpcijsku sposobnost. Za oduzimanje nepovoljnih mirisa dolazi pod nazivom dezodorans, a za uklanjanje boje dekolorans. Primjenom životinjskog ugljena vrlo dobro se uklanjaju pojave taloženja spojeva željeza i bakra, te se spriječava pojava lomova, dok primjenom biljnog ugljena (eponita) u velikoj mjeri možemo spriječiti taloženje bojenih tvari kod crnih vina. Kod primjene ugljena vrlo je važno odrediti optimalnu količinu tzv. probom na malo, jer veće količine ugljena u vinu neće odstraniti sve strane mirise i okuse, nego će čak i narušiti pozitivna organoleptička svojstva i buké vina. Vinu se obično dodaje 20 do 80 g/hl ugljena uz dobro miješanje, te se vino tako ostavi 3 do 7 dana, a zatim se otoči sa taloga i sumpori.
-
Ono što je dobro rečeno, niti vino niti mošteve se ne smije prebistriti.
Nažalost, u Hrvatsko jse još uvijek bistri napamet i to sa vrlo jakim bistrilima kao što je npr. Pentagel, i onda još u pojačanoj dozi, gdje dovodi do totalnog isšmirgljavanja vina i gubitka velikog broja poželjnih sastojaka.
-
Ja sam isto učio lani da se smiju moštevi taložit s Bentonitom. Treba samo znat jednu stvar da prebistri mošt teško vrije.
Ne bi htio također nikom preporučit da bistri vino s kalijevim ferocijanidom - plavo bistrenje.
To je jaki otrov, to treba kem. inženjer napravit, a onda se to još i pije...
Čudi me da kad ste se već raspisali o bistrilima, da nitko nije spomenuo aktivni ugljen!?
Koliko vas je imalo problema i sa pljesnivim bačvama i sa nepovoljnim mirisima i sa nepovoljnim bojama u vinu ? Od akt. ugljena možete napraviti " vodu od vina", mislim da bi alkohol trebao ostati.
No, treba probu napravit na 100 ml, na više uzoraka i onda vidjet i probat.
Ovisi o granulaciji ugljena, čim je sitniji, aktivnija mu je površina i treba ga manje.
Ovo je krajnja mjera, ovo je spašavanje onog šta se spasiti da. Ali,vjerujem da i takvih ima.
Nikad više aktivni ugljen, preagresivan je i jako teško odrediti količini, a i vrijeme reakcije.
-
o bistrenju, talozenju, filtraciji i stabilizaciji provjerite ovaj clanak:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=654
-
Pozdrav svima!
Koliko vidim svi pričate o bistrenju pri prvom, drugom pretoku.
Ja sam još novi u tom poslu, te sam jako skeptičan prema taloženju (kemijanju), ali čitajuči članke pravih znalaca sa zivotnim i školskim znanjem uviđam da nama mjesta sumnjama. Ove sam godine odlučio kacu 175 litara grožđa istaložiti .
na internetu sam našao postupak: 1. mljevenje, 2. pirovin 10-15 g/100 l, 3. bentonit, 4. želatina, 5. stoji nekih 24 sata, 6. pretok u bačvu, 7. kvasac, 8. hrana za kvasce.
U ovom postupku kao što vidite, bistrenje je odmah. Ili postoji bistrenje mošta i bistrenje vina?
i još pitanje, dali je za taloženje dovoljan samo pirovin ili trebam i hladiti grožđe? postupak je u ukopanom podrumu (15-20°C)
-
kao prvo, talozenje=kemijanje, nije istina, dakle to ne stoji, jer ako je nesto nekemijanje onda je to talozenje jer je to potpuno prirodan proces. ne razumijem sta je ovo mljevenje, vjerojatno muljanje.. a sta je s presanjem? ili si to mozda zaboravio napisati jer ne mozes taloziti samo masulj (izmuljano ali ne ispresano grozde, dakle s pokozicom i sjemenkama i eventualno s peteljkama ako ne provodis ruljanje..). moras odvojiti krutu fazu od tekuce, dakle mozes taloziti cisti most i njega prije dodavanja kvasaca bistriti. a sta je pirovin, jel su to mozda pektoliticki enzimi, ne mogu se sad tocno sjetiti..? ako mozes, najbolje je hladiti most prilikom talozenja, temperatura od 8-10°C uz sumporenje 8-10 g/100 l je dovoljno.
-
... a sta je pirovin, jel su to mozda pektoliticki enzimi, ne mogu se sad tocno sjetiti..?...
vidi:
http://www.cedar-agro.hr/pyrovin.htm ili
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=461
-
hm, (ne)obican kalij metabisulfit. ne znam zakaj sam ja zapamtio da su to neki enzimi.. svejedno, hvala na osvjezivanju pamcenja. :)
-
Bistrenje, taloženje mošta nema veze sa bistrenjem vina.
u roku 24 sata, koliko obično traje taloženje (uz neke nove enzime i kraće) se iz mošta ne maknu sve bjelančevine koje je onda potrebno kasnije uklanjati. postupak služi prvenstveno, ako ne koristimo enološke preparate, da uklonimo ostatke zemlje, nešto pesticida, i ostali grubi otpad koji silom teže pada na dno posude u kojoj se taloženje vrši, a ako koristimo enološke preparate, onda uklanjamo i nepoželje enzime (važno za smanjenje oksidativnog kapaciteta vina kasnije), ostatke pesticida, inaktiviramo enzime divljih kvasaca i bakterija, uklone se najgrublje i nepoželjne bjelančevinste tvorevine....
-
Ok hvala.
Znači: branje grožđa i muljanje, pirovin (20 g na 175 l tropa), lalzim HC (1g na 175 l tropa), ostavim da stoji 5 sati, prešanje, bentolit 100g na 100l mošta, hidroclar H30 30ml na 100l ,taloženje na 10 stupnjeva 24 sata,skidanje sa taloga, kvasac 30g + fermaid 30g i vrenje.
- koja temperatura mošta je potrebna za uspješno vrenje?
- talog od taloženja se baca?
- kada prvi pretok i šta treba staviti u vino prije pretoka?
-
Ok hvala.
Znači: branje grožđa i muljanje, pirovin (20 g na 175 l tropa), lalzim HC (1g na 175 l tropa), ostavim da stoji 5 sati, prešanje, bentolit 100g na 100l mošta, hidroclar H30 30ml na 100l ,taloženje na 10 stupnjeva 24 sata,skidanje sa taloga, kvasac 30g + fermaid 30g i vrenje.
koja temperatura mošta je potrebna za uspješno vrenje?
talog od taloženja se baca?
kada prvi pretok i šta treba staviti u vino prije pretoka?
Sve ti je lijepo napisano i poslikano ovdje: http://www.cedar-agro.hr/talozenje.htm
ja to malo drugačije radim, ali to su nijanse.
Talog ne bacam već ga prešam sa onom bijelom zemljom u jednoj gustoj vreći kupljenoj lani direktno u Pa vinu. Zemlja je pakirana u papirnatoj vreći kao vapno, a quercus će reći kak se zove, ja sam zaboravil. Ostane samo blato koje se baci, a mošt iz taloga je potpuno čist kao staro vino.
Ali za 175 l se to ne isplati jer je vreća dosta skupa (bila je oko 800 kn).
Prvi pretok napravim kad se mošt izbistri, a stavim 10 g vinobrana tjedan dana prije pretoka.
-
Moj prijedlog je 1 g HC na 100 kg grožđa prije muljanja (u toku muljanja), ne mora ništa stajati nego odmah prešanje.
Taloženje na nekih 10-15°.
Oprez kod odavanja kvasca da temperatura mošta ne bude preniska u odnosu na temperaturu pripremljenog kvasca, odnosno, ako je kvasac preipremljen na 35° a mošt ohlađen na 10° bila bi prevelika razlika. prije dodavanja kvasca temperatura mošta bi se morala dići na 18° a manju količinu dodati u kvasac da mu se spusti temperatura. Tako jedno dva tri puta u roku pola sata i dodati u ukupnu količinu.
-
Moj prijedlog je 1 g HC na 100 kg groµđa prije muljanja (u toku muljanja), ne mora ni±ta stajati nego odmah pre±anje.
Taloµenje na nekih 10-15°.
Oprez kod odavanja kvasca da temperatura mo±ta ne bude preniska u odnosu na temperaturu pripremljenog kvasca, odnosno, ako je kvasac preipremljen na 35° a mo±t ohlađen na 10° bila bi prevelika razlika. prije dodavanja kvasca temperatura mo±ta bi se morala dići na 18° a manju količinu dodati u kvasac da mu se spusti temperatura. Tako jedno dva tri puta u roku pola sata i dodati u ukupnu količinu.
Pozdrav, idem i ja uskoro po svojih 1.000 l :D pa da još nešto naučim od Quercusa i ostalih iskusnijih od mene, ak stignete ovaj vikend odgovoriti ;).
Lallzym HC, nisam dosad koristio, ali vidim po postovima da se preporuča pa ću ga staviti.
Ne stavljam pyrovin u trop nego u ocijeđeni mošt, jel griješim? (Usput,stavim u škaf u koji muljam grožđe plastičnu građevinsku drenažnu cijev,u koju gurnem šlauf od pumpe i kako muljam odma pumpam u kacu mošt. Natočim 100 l stavim 10 g kalijevog metabisulfita i tako svakih 100 l, poslije ostatak naravno čim prije isprešam).
Ne hladim mošt, ako je oko 18°C, jer kao što veli Quercus kad se doda kvasac temp. mošta bi trebala biti oko 18°C.
Taložim najmanje 48 sati,nisam stavljao bentonit i dobro se izbistrilo, sklon sam eksperimentiranju radi poboljšavanja kvalitete (miješano bijelo grožđe), što dobivam s bentonitom?
Jel obavezno dodati uz kvasac i hranu, nisam ju stavljao dosad, a nisam imao problema s vrenjem?
Općenito, nemam tak puno toga, ali bih želio izvući max. kvalitetu kad se već cijelu godinu trudim i špricam po propisu. Fala bogu imam zdravo grožđe, možda 1-2 kg samo botritisa pa je svaki savjet u vezi najkvalitetnijeg sredstva i kojeg proizvođača kao i postupka dobrodošao.
Hvala ;)
-
Ne bentonit na mošt bez dobrog znanja i iskustva!!
Koliko od vas je svoje vijčane preše ofarbalo s prehrambenom bojom?
Da li znate koliko kiseline otope metala s preše u vino. Većina vas nema inox preše ili centrifugalne, da dalje ne nabrajam.
Dalje, vidim puno ljudi koristi led za taloženje. Pitam jednu stvar, da li znate kako je teško pokrenuti vrenje hladnog mošta bez primjerenih tehničkih uvjeta! Ja se osobno s tim ne slažem, a svako ko je probao mislim da je uvidio određene probleme koji se javljaju.
Molio bi Quercusa za mišljenje o ovom zadnjem, da malo pojasni drugima!
Botrytis na grožđu u određenim uvjetima je čak poželjan za vinifikaciju! Mislim da bi Ivan više znao o tome reći!
-
Ok, Razor cijenim tvoje mišljenje, sutra dobro naoružan napadam vinograd i bentonit preskačem za ovu godinu stavit ću onaj enzim Lallzym HC u mljeveno grožđe, 10g kalijevog metabisulfata u 100 l ocijeđenog mošta, neću ga hladiti jer ne očekujem preko 18C temperaturu, inox prešu se nadam da ću nabaviti slijedeće godine, a kaj se tiče botritisa imam ga 1-2 kg pa se neću puno žaliti, kolko je poželjan kak ti veliš ne znam, našprical sam se ove godine i sretniji sam da konačno imam super zdravo grožđe tak da mi susjedi lagano zavide, ali to moram zahvaliti i savjetima stručnjaka popud tebe,Quercusa, Ivana i ostalih mahera. ®ivjeli ;D
-
Ne bentonit na mošt bez dobrog znanja i iskustva!!
Koliko od vas je svoje vijčane preše ofarbalo s prehrambenom bojom?
Da li znate koliko kiseline otope metala s preše u vino. Većina vas nema inox preše ili centrifugalne, da dalje ne nabrajam.
Dalje, vidim puno ljudi koristi led za taloženje. Pitam jednu stvar, da li znate kako je teško pokrenuti vrenje hladnog mošta bez primjerenih tehničkih uvjeta! Ja se osobno s tim ne slažem, a svako ko je probao mislim da je uvidio određene probleme koji se javljaju.
Molio bi Quercusa za mišljenje o ovom zadnjem, da malo pojasni drugima!
Botrytis na grožđu u određenim uvjetima je čak poželjan za vinifikaciju! Mislim da bi Ivan više znao o tome reći!
sto se tice vrenja hladnog mosta i na niskim temperaturama, postoje za to odredeni kvasci, tzv. krio kvasci (lat. krio=led) koji podnose bez problema vrlo niske temperature vrenja (cak i nize ispod 10°C). ja sam prosle godine imao malvaziju na fermentaciji na 12°C sa tim krio kvascima i vrenje je proslo bez ikakvih problema, vino je bilo suho (oko 2 g ostatak secera) i cak je vrlo brzo proteklo (oko 3 tjedna). prednosti su kod vrenja na nizim temperaturama izbjegavanje burnog vrenja koje traje prvih 3-6 dana i gdje uslijed velikog oslobadanja CO2 i pjenusanja dolazi do gubitaka i isparavanja aroma, a to se posebno odnosi na vrlo aromaticne sorte koje imaju izrazite arome, posebno cvjetne, tipa muskati, sauvignoni.. jedini je nedostatak sto sa takvim vrenjem dolazi do nesto brzeg hlapljenja takvih sortnih aroma i takva vina nemaju veliki potencijal starenja i dobra su za brzu potrosnju, 6-8 mjeseci max.
-
a sta je pirovin, jel su to mozda pektoliticki enzimi, ne mogu se sad tocno sjetiti..?
PYROVIN (100% kalijev metabisulfit - K2S2O5, E224 (kalij disulfit,kalij pirosulfit) z
-
Osnovne značajke prilikom vrenja koje trebamo zadržat za sortna vina su prije svega voćni esteri kao nosioci arome, drugi su visokovalentni alkoholi, kao sekundarne arome, Za spojiti sve to treba malo iskustva i malo znanja osnova vinifikacije!
-
sto se tice vrenja hladnog mosta i na niskim temperaturama, postoje za to odredeni kvasci, tzv. krio kvasci (lat. krio=led) koji podnose bez problema vrlo niske temperature vrenja (cak i nize ispod 10°C). ja sam prosle godine imao malvaziju na fermentaciji na 12°C sa tim krio kvascima i vrenje je proslo bez ikakvih problema, vino je bilo suho (oko 2 g ostatak secera) i cak je vrlo brzo proteklo (oko 3 tjedna). prednosti su kod vrenja na nizim temperaturama izbjegavanje burnog vrenja koje traje prvih 3-6 dana i gdje uslijed velikog oslobadanja CO2 i pjenusanja dolazi do gubitaka i isparavanja aroma, a to se posebno odnosi na vrlo aromaticne sorte koje imaju izrazite arome, posebno cvjetne, tipa muskati, sauvignoni.. jedini je nedostatak sto sa takvim vrenjem dolazi do nesto brzeg hlapljenja takvih sortnih aroma i takva vina nemaju veliki potencijal starenja i dobra su za brzu potrosnju, 6-8 mjeseci max.
Da, postoje ako misliš na Saccharomyces bayanus vrste. Nisu bitni toliko ti sojevi, budući da imaju specijalazaciju (specialization is much easier to type). Napiši nešto ako imaš drukčije izvore!
-
preporuke su da se ko početnik ne igram sa bentonitom u mošt?
mošt ću spremati u drvenu bačvu, da li ju trebam sumporiti?
-
Da, postoje ako misliš na Saccharomyces bayanus vrste. Nisu bitni toliko ti sojevi, budući da imaju specijalazaciju (specialization is much easier to type). Napiši nešto ako imaš drukčije izvore!
nisu bayanusi, al ne mogu se sad sjetiti kak se tocno zovu i odkud su, mislim da je to fax nabavio iz Italije negdje.. javit cu ti za par dana kad saznam.
-
jesu, to su i bayanusi između ostalog. To su sojevi koji su pogodni za fermentaciju u takvim uvijetima, a mogu biti i običe cerevisiae, uvarumi, bayanusi.....
-
jesu, to su i bayanusi između ostalog. To su sojevi koji su pogodni za fermentaciju u takvim uvijetima, a mogu biti i običe cerevisiae, uvarumi, bayanusi.....
a ok, mogu biti, oni su za sve neprikladne uvjete uglavnom. ali ovi s kojim sam ja radio mislim da nisu bili, moze biti da su bili uvarum..
-
Da, postoje ako misliš na Saccharomyces bayanus vrste. Nisu bitni toliko ti sojevi, budući da imaju specijalazaciju (specialization is much easier to type). Napiši nešto ako imaš drukčije izvore!
evo ga, naso sam ga. i bio sam u pravu, uvarum je soj.
Lalvin S6U : This strain was selected for its unique ecological characteristics, such as the ability to ferment at low temperatures in musts with low levels of suspended solids. The most unique properties of this strain are its high glycerol production (1-2 g/l higher than other strains) and high titratable acidity (1.5 g/l higher) at the end of fermentation, adding to increased mouthfeel. Repeat fermentations with this strain have shown lower alcohol conversion compared to other Saccharomyces uvarum strains when fermented under cool conditions
-
Pozdrav kolegama sa foruma,
vezano za talozenje mosta Malvazije bentonitom,
u literaturi i deklaraciji proizvoda svugdje pise da se talozi u vremenu od 12 - 24 sata.
Prijatelji koji isto rade vino pustaju most na talozenju i do 48 sati.
Moze li netko tko ima vise znanja/iskustva prokomentirati koje su posljedice talozenja mosta ako se predje granica od 24 sata,
odnosno ima li to pozitivnih ili negativnih konzekvenci.
Hvala
-
malvazija slovi za sortu koja se najtože taloži, bistri....
No, vrijeme taloženja, odnosno razmak između prešanja i početka fermentacije bolje da je što kraći da ne dođe do negativnih procesa u moštu, odnosno, da bi vrijeme taloženja bilo 48 sati moramo mošt dobrano nafilati sa sumporom, što nikako nije poželjno i može izazvati mnogovrojne probleme.
Za bistrenje, da bi bilo što kraće, i što efikasnije se preporučuje koristiti enzime, jake pektolitičke, i nakon njihovog djelovanja koristiti bentonit u optimalnim dozama da se već u startu reduciraju bjelančevine, ali i drugi spojevi koje bentonit veže na sebe i na taj način dobijemo mošt sa punjo manje potencijalnih problema.
-
Quercus,
hvala na informacijama imao bih jos neka pitanja ako mi imas vremena pomoci/odgovoriti.
Mi radimo vino za vlastite potrebe (za gust, prvi puta :) ) u relativno skromnim uvjetima jucer smo presali 200 L mosta.
Mjereno refraktometrom po Oe skali presani most ima 86 stupnjeva. Da li je potrebno raditi korekciju secera s obzirom da bi tu bili na granici oko 11,5 % ?
Za kiseline i pH nemam podataka jer na zalost nemam kit za mjerenje.
Masulj smo sumporili, stavili Lallzym HC enzim, pustili kratko da odstoji, presali most stavili u inox posudu, te stavili Hydroclar H-30 oko 30 ml/100 L, te bentonit oko 65 g/100 L.
Sljedeci upute proizvodjaca sa boce supmovina stavili smo 2dcl / 100 L, odnosno ukupno 4 dcl sumpovina na 200 L mosta, te pokusavamo malo smanjiti temperaturu sa bocama leda. Jucer je iznosila cca 20 stupnjeva celzijusa prije stavljanja leda.
Ima li jos kakva preporuka, da li da pretocimo most sa taloga veceras kada istice period od 24 H ili da pricekamo do sutra popodne ?
Koristilli bi od Lalvina UVAFERM CS2 kvasac i UVAFERM E hranu za kvasce. Koliko je realno ocekivati da ce porasti temperatura prilikom vrenja i koliko bi bilo pozeljno da bude temperatura kad vrenje pocne ?
Unaprijed zahvaljujem.
-
Osobno, po meni, ali i mnogim stručnjacima, količina od 2 dcl Sumpovina, odnosno 20 g vinobrana je maksimalna gornja granica sumporenja. Polovična doza od toga je najčešće dovoljna za sumporenje mošta.
Mislim da će ti 24 sata biti dovoljno. Kontroliraj stanje da ti ne dođe do "probijanja" divljih kvasaca i kretanja vrenja prije pretoka, tek onda nisi napravio ništa. rađe da imaš do 5% taloga više nego da ti se sve uzburka.
-
Quercus,
mislim da je 2 dcl sumpovina previse, ali meni je ovo prakticno prvi put da prolazim kroz proces vinifikacije pa nastojim vezati teorijska znanja sa praksom, iskreno i pretpostavljao sam da cu negdje pogrijesiti, ali svaka skola kosta :)
Trazio sam na webu i po literaturi podatak koji me zanima kolika kolicina (mg/L) SO2 generalno moze osamutiti/umrtviti i selekcionirane kvasce tako da vrenje ne moze nastupiti. Pretpostavljam da je to negdje oko 30 mg/L ? Dosao sam do podatka da vise od 15 mg/L So2 inhibira malolakticke bakterije.
Koliko most izgubi na kvaliteti stajanjem npr. ako fermentacija ne krene u roku od 24 sata nego kasnije npr. za 3 - 4 dana ?
Koliko bi trebalo odrzavati slobodnog SO2 u kasnijim fazama npr. nakon zavrsetka fermentacije manje od 20 mg/L ili negdje izmedju 20 - 30 mg/ L ?
-
Pozdravljam sve forumaše, te ujedno molim za dosta hitan savjet ili pomoć.
Naime, u subotu sam vršio berbu, a budući da mi je to doslovno prva samostalna berba (kupio sam vinograd), nemam previše iskustva iz prakse, samo nešto teoretskokg znanja što sam pokupio od pričanja sa drugim ljudima i sa ovog foruma. Vršio sam taloženje i na kraju su ispala dva puna škafa, jedan od 500 l i drugi od 700 l. Stavio sam oko 1,5 dcl sumpovina na 100 l mošta (sve sam hladio sa ledom) i imam namjeru to danas popodne pretočiti u dvije inoxice. Mjerenjem sa moštnom vagom mi je pokazalo da ima 15,5 % šećera u moštu, a sorte su chardonnay, rajnski rizling, rizvanac, štajerska belina, muškat i nešto plemenke bijele te muškata. Također sam stavio pektolitički emzim u masulj prije prešanja. Sada me zanima, a tiče se kvasca koje ću staviti, hrane za kvasac. Što stavljam prije i u kojoj količini, te cijeli postupak istog. Znam, i vjerojatno je to već negdje na ovo furumu napisano, ali bih molio ako nije problem da mi netko točno pomogne odgovorom na ovaj post, jer nebih htio nikako pogriješiti. Unaprijed se zahvaljujem.
-
Mozda za prve korake mogu pomoci sljedeci tekstovi vezano za izbor kvasaca i okvirni postupak
http://www.cedar-agro.hr/talozenje.htm
i
http://www.pavin.hr/vinarstvo2.htm
-
Ovako, na Sumpovinu ako se ne varam, a već sam se bunio kod proizvođaća, piše da 200 ml sumpovina daje 50 mg/L SO2.
Oni su se ravnali teorijom da se dio sumopra veže (što i je istina), dio se oslobodi (i to je istina) ali nitko ne može znati koliko.
jako su različita mjerenja od mošta do mošta, od vina do vina, tako da takav podatak objaviti je po meni neozbiljno.
I sada, realno gledajući, sa 200 ml Sumpovina ti si zapravo dodao 100 mg/L SO2, i onda moraš očekivati da će se vezati - ishlapiti 70 mg (barem) da bi fermentacija mogla krenuti, a kod nekih sojeva i puno više.
S te strane ja sam za tako velike doze samo kod jako bolesnog trulog grožđa, velikih vrućina, problema u berbi....
-
pozdrav!
ja kao friški vinogradar, ove sam godine prvi puta taložio. radi sam to pirovinom 20 g na 175 l masulja. bistrio sam bentonitom i hidroclarom. nakon skidanja sa taloga pretočio sam u drvenu bačvu i dodao hranu za kvasce i kvasce UVAFERM. ali , sumporio sam bačvu 150 l sa 1 trakom sumpora. dali je to greška? danas sam pročitao da se sumpori samo jednom?
inače, bio sam zakleti protivnik taloženja, ali sad sam sretan što sam to pokušao, jer je to zakon. naravno, ako mi počne kipiti zbog sumporenja bačve.
-
Koliko stete nanese takvo prekomjerno dodavanje SO2 samom mostu, odnosno buducem vinu ako se mora cekati da se SO2 oksidira (pretokom mosta), odnosno veze pa zbog toga fermentacija pocinje nakon 3 - 4 dana ?
-
Ovako, na Sumpovinu ako se ne varam, a već sam se bunio kod proizvođaća, pi±e da 200 ml sumpovina daje 50 mg/L SO2.
Oni su se ravnali teorijom da se dio sumopra veµe (±to i je istina), dio se oslobodi (i to je istina) ali nitko ne moµe znati koliko.
jako su različita mjerenja od mo±ta do mo±ta, od vina do vina, tako da takav podatak objaviti je po meni neozbiljno.
I sada, realno gledajući, sa 200 ml Sumpovina ti si zapravo dodao 100 mg/L SO2, i onda mora± očekivati da će se vezati - ishlapiti 70 mg (barem) da bi fermentacija mogla krenuti, a kod nekih sojeva i puno vi±e.
S te strane ja sam za tako velike doze samo kod jako bolesnog trulog groµđa, velikih vrućina, problema u berbi....
Pozdrav ;), evo jedno pitanje ak mi možete sutra odgovoriti, nemam fala bogu problema sa vrenjem mošta, nego skupio sam sav talog oko 100 l u jednu plastičnu bačvu i još sam ga dodatno sumporio oko 20 g metabisulfata s ciljem da još za dan-dva navučem sa tankim šlafićem nešto mošta, a ostatak bacim.
Neplanirano mi se ukazala mogućnost da sav talog isfiltriram sa Bentoliteom u preši na vodu pa sam još izvukao pa preko 90 l mošta ;D pa sam pripremio još jednu 100 l bačvu. E sad, sigurno je jače sumporen, nisam mjerio sumpor budem sutra probao sa onom plavom tekućinom, ako vrijedi za mošt. Stavio sam sinoć kvasac i hranu, isti postupak kao i prije, vidio sam odmah da kvasac nije pokazao neku aktivnost nakon pol sata, svejedno sam stavio u bačvu pa da vidim. Evo sad 24 h kasnije nije još reagirao, vidjet ću sutra ujutro, zanima me kolko da još pričekam ili da sutra navečer ponovim postupak sa kvascem? Napominjem da mi je isti kvasac i hrana bez problema pokrenuo vrenje nakon 24 h.
Puno,hvala ;)
-
Pomoć gospodo
Radio sam sve po PS-u od branja do vrenja, a vino mi je mutno tj jako mutno.
Planiram ga slijedećih dana pretočiti ali me zanima da li ponovo koristiti preparate za bistrenje i ako da, koliko sumporiti.
Hvala
-
Normalno je u ovoj fazi da vino bude mutno, nakon vrenja!
-
Korištenje preparata za bistrenje ne isključuje u niti jednom slučaju kasnije bistrenje vina.
Koristi se u moštu za eliminaciju sastojaka koji su nepotrebni, ili mogu štetiti fermentaciji, te za uklanjanje nekih sastojaka koje je lakše eliminirati u moštu u ranijoj fazi nego kasnije u vinu.
24 satno bistrenje sa želatinom i bentonitom nikako nije dostatno da bi se eliminirale sve bjelančevine!
Mlado vino je dugo mutno, ovisno od tipa do tipa, tanka do tanka.
Prvi pretok se najčešće radi bez enoloških preparata, a prije drugog pretoka u adekvatnom vremenu se napravi tretiranje enološkim preparatima.
-
Hvala lijepo na brzom odgovoru.
Znači, ako sam dobro shvatio, da obavim prvi pretok (otvoreni), pa da vidim šta će dalje biti?
-
Lijepi pozdrav svima! :D
Interesira me da li je pogrešno prije prvog pretoka, a nakon dodavanja sumpora (1 dl/hl) dodati hydroclar i bentonit pa tek onda nakon cca 10 dana obaviti prvi pretok?
-
za 10 dana želatina i bentonit neće "odraditi" posao kako treba
-
Quercus puno ti hvala na odgovoru, ali molio bih nešto preciznije. Da li sam pogriješio što sam prije prvog pretoka krenuo sa bistrenjem i kada će želatina i bentonit odraditi svoje? BTW ove godine sam brao Sivi pinot - 370 l, Rajnski riesling - 800 l (igram se sa CEG i CS2 kvascem, OptiWhiteom, koristio sam HC, a namjeravam i Betu), graševinu - 470 l (ista priča kao i rr) sve područje Vetovo- Kutjevo. Isto tako brao sam i Plavac mali - 200 l na Visu (igram se sa OE, OptiRedom i BDX-om). Rezultate ću objavljivati ovdje na forumu.
Unaprijed hvala na odgovoru.
-
®elatini i bentonitu okvirno treba oko 20 dana da efekat bude potpun, opet ovisno od temperature, a naravno i od vina do vina, te da li je izvršeno prebistrenje mošta sa njima.
Opasnost se može jeaviti jedino kod hitnog pretoka u slučaju pojave sumporovodika, ali opasnost samo u smislu prekidanja bistrenja sa pretakanjem, te ponovno bistrenje kad se kompletna količina izbistri.
Jednako tako ne očekivati previše od betaglukozidaznih enzima kod graševina i rajnskog (Lallzym Beta). Oni najveći učinak daju kod sorata koje imaju aromatskog potencijala, nešto manje kod skupine ponota, a najmanje kod navedenih sorata.
-
samo malo!!!
ja sam iz prijašnih postova shvatio da se napravi prvi pretok samo sa pyrovinom, a tek kod drugog pretoka se bistri sa bentonitom i želatinom??
inaće brao sam 30.09. i bistrio sa želatinom i bentonitom, te sam u ovom tjednu mislio staviti pyrovin te za tjedan dana pretoćiti.
-
Dobro si shvatio.
Preporuka je da se prvi pretok obavi bez dodavanja bistrila no kako je Ginacarlo već stavio navedene preparate ja sam mu samo odgovorio kako da sad izvede što je moguće bolje do kraja.
-
Puno hvala na odgovoru :)
-
30.09. sam imao berbu, most sam otalozio i pretocio, oko 170 litara. Sve radim u inoxici. Jucer sam natocio 2 litre u flasu i vidim da se bistri odozgo prema dolje. Nije jos bistro ali izgleda lijepo i zdravo, mjesano je grozdje (stari vinograd) pa je roze boja, samo mislim da je prejako i malo gorci. Ima oko 12-13 % alkohola, domaci su mi rekli da stavim vode dok sam radio most ali ja nisam htjeo. Zapravo radio sam onako kako mi je Razor dao uputstvo i jako sam mu zahvalan. Drugi tjedan se spremam pretociti, staviti za bistrenje i zasumporiti, naliti ulje i to bi bilo to. Prije nego sta to napravim zanima me dali se da sta napraviti da malo smanjim gorcinu (za moj ukus malo previse gorci) ili ce se to kasnije samo ispraviti dok pretocim. Za jakost je vjerovatno jedini lijek ...Jamnicka. Napominjem da mi je ovo prvo vino u zivotu koje sam napravio. ..jos ne do kraja.
-
Molim savjet za bistrenje crvenog vina konkretno Plavac mali. Da li samo sa Hydroclarom, kombinirati sa još nečim (čuo sam da bentonit skida boju) npr. taninom ili... Da li je bolje da prekidam vrenje sa sumpovinom ili sa pyrovinom sa taninom. Koliko može smetati to dodavanje tanina obzirom da ga plavac mali ima podosta. Unaprijed hvala na savjetu.
HALLO QUERCUS, RAZOR, IVAN. Molim HITNO savjet. Naravno da Vas u proljeće zovem na degustaciju.
-
Molim savjet za bistrenje crvenog vina konkretno Plavac mali. Da li samo sa Hydroclarom, kombinirati sa još nečim (čuo sam da bentonit skida boju) npr. taninom ili... Da li je bolje da prekidam vrenje sa sumpovinom ili sa pyrovinom sa taninom. Koliko može smetati to dodavanje tanina obzirom da ga plavac mali ima podosta. Unaprijed hvala na savjetu.
HALLO QUERCUS, RAZOR, IVAN. Molim HITNO savjet. Naravno da Vas u proljeće zovem na degustaciju.
Giancarlo imam pitanje, kao i uvijek.. 8) ako se radi o plavcu malom iz 2006. berbe s obzirom na vrlo dobru godinu pretpostavljam da je grozde, i nadalje most, bilo vrhunsko, i sada mi nije jasno ZASTO takvo mlado crno vino vec sada u ovoj njegovoj ranoj "silovati" bistrilima?! takvom vinu treba vremena i maksimalne prirodne stabilizacije i bistrenja i nije mi jasno to prekidanje vrenja? zasto bi se jednom plavcu malom prekidalo vrenje, sto se zeli time dobiti, vrhunsko crno vino sa ostatkom secera? to nikako ne moze ispasti dobro.. sad me zanima kemijski sastav grozda, mosta,vina, ili sta vec je u ovoj fazi, s kojeg je lokaliteta, kakav je bio proces prerade i u kakvim je trenutno bacvama i sta se na kraju krajeva od toga vina ocekuje, tj. sto se zeli dobiti? mozda sam bio malo agresivan i ostar u pristupu ali sve zbog dobrobiti vina.. ;) pozdrav.
-
Bok Ivane.
Nisi bio ništa agresivan nego sam ja postavio krivo pitanje. Naime Plavac je bran 14.10.06 na Visu lokacija Posšpilje i nije imao nešto previše šećera kako sam ja očekivao. Imao je 89 Oe. Odmah nakon berbe sam odvojio bobice od peteljka i dodao LALLZYM OE. Nakon toga je masulj sumporen sa 1dl sumpovina/hl te je dodan BDX kvasac i Optired. Masulj je bio potpuno potopljen inox rešetkom koju sam dao napraviti specijalno za kacu od 700l (Inox lim plazmom odrezan na okruglu dimenziju kace i nakon toga perforiran na rupice od fi=3 mm) tako da nije bilo izbijanja klobuka. Gornju površinu sam konstantno hladio ledenim oblozima. Nakon 4 i pol dana je izvršeno prešanje i mošt je prebačen u inox. Na današnji dan je burno vrenje već odavno gotovo i ima 7,8 Brixa neprevrelog šećera. Moje pitanje nije kako prekinuti vrenje nego kakvu vrstu sumpora staviti prije pretoka koji mislim obaviti ovaj tjedan? Da li sumpovin, pyrovin sa taninom, klasični kalijev metabisulfit...Vezano za bistrenje njega ne namjeravam provoditi ako nije potrebno, ali me načelno interesira kako i sa čime se provodi bistrenje crvenih vina.
-
da, pa imao je malo secera s obzirom da je dosta kasno bran.. trebao si ga mozda malo duze macerirati, barem 10 dana. znaci vrenje je sad u potpunosti gotovo? hm, i dobio si plavac sa oko 18 g/l ostatka secera.. meni se osobno ne svida ostatak secera kod crnih vina, pogotovo toliko puno kod jednog plavca. pa mozes sumporiti sa pyrovinom s taninom, a sto se tice bistrenja, napravi prvo probu na malo pa ces vidjeti. opcenito se crna vina bistre manjom kolicinom bistrila nego bijela i upotrebljavaju se zelatina, bentonit, tanin, albumin i globulin ili bjelance jajeta, ovisno o tipu vina. tesko je pricati o tome ovako napamet..
-
Zašto maceracija 10 dana kad nakon 5-7 dana gubi antocijane a povećava tanine? Ako će biti potrebno kojom kombinacijom bistriti? ®elatinom i bentonitom?
-
Zašto maceracija 10 dana kad nakon 5-7 dana gubi antocijane a povećava tanine? Ako će biti potrebno kojom kombinacijom bistriti? ®elatinom i bentonitom?
a zasto ne? Coronica sve svoje crne sorte macerira po 30ak dana, isto tako rade i sa najboljim crnim vinima u svijetu, pogotovo u Francuskoj. gotovo da i nema razlike u intenzitetu boje u vinu maceriranom 4,5 ili 7 dana, a drugi sastojci se puno bolje ekstrahiraju i u vecim kolicinama.. uostalom, antocijani su nestabilni spojevi koji su podlozni talozenju i u vinima starijima od 2,3 godine gotovo da ih vise ni nema vec njihovu ulogu boje preuzimaju tanini koji isto tako utjecu na intenzitet i stabilnost antocijana. ali opet, sve ovisi o tome sta se u konacnici zeli dobiti.. plavac bi trebao odlezati barem 2,3 godine da bi bio onaj pravi i za potrosnju. i ako mozes, obavezno probaj nabaviti drvenu bacvu, ne mora biti paljena.
-
Hvala Ivane na odgovoru, ali nije mi jasno ako maceriraš 30 dana onda ti se opako povećava količina nepoželjnih tanina. Zar nije takvo vino previše oporo?
-
Zaboravio sam ti reći da imam iskustva sa Plavcem sa položaja Ivan Dolac na Hvaru. Još imam 20-tak butelja iz 2003. Vino je odležalo u ganc novom bariku i to je stvarno nešto posebno međutim za normalnu degustaciju moraš ga dekantirati bar 1h. Kada sam radio metodom koju sam ti naveo vino mi je bilo puno harmoničnije, svježije i prepuno mješavine voćnih i zemljanih mirisa. Zašto mnogi autori tvrde da nema smisla masulj ostavljati na maceraciji duže od 7 dana? Što misliš o karbonskoj maceraciji?
-
za duge maceracije treba biti izvrsno zdravo i zrelo grozde i takvo vino je predvideno za duze dozrijevanje u kojem ce se ti tanini polimerizirati i vino nece biti tako grubo i oporo. takoder je tu obavezna malolaktika i dozrijevanje u drvu. takva vina i postizu dobre cijene i naravno da se dobro prodaju. ja sam osobno sit tih milijona plavaca. sjecam se prije 3-4 godine bilo je samo par proizvodaca, plenkovic, milos, pz svirce, dalmacijavino.. a sad kad dodes u ducan ima najmanje 30ak razlicitih butelja plavaca i sve kostaju iznad 80ak kuna, rijetko koja je ispod toga, samo vise. e sad, da li su oni povecali proizvodnju grozda 10 puta ili tu imaju prste i makedonci sa svojim vrancem.. ??? tako da sam postao jako skeptican prema tim plavcima i pijem samo one priznatije jer mi se bas nece eksperimentirati sa vinom koje sam platio 150 kn.. a ok, ako je ovo tvoje iskustvo za tvoj ukus, nema problema, ja samo kazem da bi mozda trebalo pokusati drugacije. osobno nemam iskustva s karbonskom maceracijom ali znam da se tako proizvode svjezija crna vina koja su za brzu potrosnju, kao francuski bozole.
-
osobno nemam iskustva s karbonskom maceracijom ali znam da se tako proizvode svjezija crna vina koja su za brzu potrosnju, kao francuski bozole.
Ili možda portugizac!
-
Nikako i nikada ne macerirati 10 dana!!!
Ne dobije se ne intenzitetu boje. Ako enzim nije uspio ekstrahirati boju neće niti dugo stajanje na masulju, a dobiju se jako grubi tanini, smeđe crvena boja, ekstrigencija maksimalna.....
-
:) Slažem se. Meni je iskustvo ovo potvrdilo. Ja sam uvijek stavljao enzime i macerirao 4-5 dana dok je moj prijatelj izbjegavao enzime i macerirao uvijek preko 14 dana. Nikada nije htio priznati, ali svi koji su probali oba vina rekli su da je moje neusporedivo bolje od njegovog. Uvijek mu je vino bilo oporije, grublje i nakon cca. 1 god. poprimalo smeđu boju.
-
a cujte, svatko ima svoj nacin i svoj stil proizvodnje, krivog nacina u vinastvu nema dok god je vino zdravo i nepokvareno.. ;)
-
a cujte, svatko ima svoj nacin i svoj stil proizvodnje, krivog nacina u vinastvu nema dok god je vino zdravo i nepokvareno.. ;)
8) 8) 8) Yes. ®ivili :P :P :P
-
Jel može netko malo pojasniti karbonsku maceraciju? Imam portugizac pa me zanima. Inače ga maceriram 5-6 dana otvorenim postupkom potapanjem klobuka, ispadne sasvim solidno, pitko.
-
Maceracija u CO2 atmosferi. Postupak se vrši u fermentoru, bobice se ne trupaju (grožđe je cijelo).
Nakon fermentora (nekoliko dana, određena temperatura) ide prešanje i dalje normalni završetak vrenja u tanku.
Vina imaju manje tanina, manje kiselina, lagana su i svježa. Mogu se odmah piti. Nisu namijenjena dužem stajanju.
-
Poštovanje!
Molim Vaše mišljenje,
dali je vrijeme ili možda prerano filtrirati sa filterom (200; 250)
Pozdrav!
-
Koja je onda razlika između bistrenja vina raznim bistrilima i filtriranjem pločastim filterima i da li jedno drugo isključuje (koje su prednosti i mane)? Koje je najbolje bistrilo za crna vina, lagana vina?
-
Koja je onda razlika između bistrenja vina raznim bistrilima i filtriranjem pločastim filterima i da li jedno drugo isključuje (koje su prednosti i mane)? Koje je najbolje bistrilo za crna vina, lagana vina?
bistrila otklanjaju bjelancevine i ostale nestabilne spojeve i eventualno neke blaze mane vina dok se filtracijom odstranjuju razni nepozeljni mikroorganizmi kao sto su bakterije i kvasci koji bi mogli prouzrociti kvarenja vina u boci. dakle, jedno ne iskljucuje drugo.
-
Koje sve analize vina bi trebalo napraviti prije bistrenja vina bistrilom? Koja su vam iskustva sa bistrenjem crnih vina, koja bistrila ste koristili i kakvi su vam rezultati bili?
-
nema odgovora. ??? Čitao sam malo nekakvu američku literaturu gdje piše da crna vina, ako nema nekih većih problema, nije potrebno bistriti jer tanini u crnom vinu obave jedan dio bistrenja. Koliko je to točno i jel zna tko šta o tome???
-
>:( >:( >:( To sve i mene zanima, a nitko da odgovori. Hej Quercus...
-
Istina, crna vina rijetko zahtijavaju bistrenje kao takav pojam. Tanini reduciraju proteinski kompleks (bjelančevine).
No, često je potrebno reducirati estrigenciju (gorčinu, trpkost) što se kod nas još uvijek jako rijetko radi. Pri tome se upotrebljava želatina ili neki kombinirani preparati (razne kombinacije), a kada se koristi bentoniti, onda su to najčešće polovične doze od onih za bijelo.
-
Istina, crna vina rijetko zahtijavaju bistrenje kao takav pojam. Tanini reduciraju proteinski kompleks (bjelančevine).
No, često je potrebno reducirati estrigenciju (gorčinu, trpkost) što se kod nas još uvijek jako rijetko radi. Pri tome se upotrebljava želatina ili neki kombinirani preparati (razne kombinacije), a kada se koristi bentoniti, onda su to najčešće polovične doze od onih za bijelo.
Hvala na odgovoru. Molim konkretan savjet kako i sa čime reducirati estrigenciju kod plavca malog onako "odokativnom" metodom, a da se ne mora raditi nekakvo laboratorijsko testiranje budući da je količina mala?
-
Različiti preparati na bazi želatine, kazeina, malih doza PVPP-a (npr. GERBINOL) se koriste u mnogim vinarija i bez testiranja, na osnovu dugogodišnjih iskustava, u dozi od kojih 5-10 g/100 l. To je doza koja ne može napraviti štetu, a pomaže kod mnogih sitnih nedostataka, otvaranju vina....
-
Sretan Božić svima!!!
Molim Vas savjet.
Dio vina (500 l) nisam taložio. U studenom sam pretočio, uz dodavanje pyrovina (1 g/100 l).
U siječnju je potrebno ponovno pretočiti, pa me zanima dali treba dodati nešto za bistrenje ili samo pyrovin?
Puno hvala
-
Pozdrav svima !!!
imam jedno pitanje vezano za bistrenje vina - radi se o malvaziji
most je talozen sa bentonitom, 10-tak dana poslije zavrsetka fermentacije napravljen je prvi pretok (cisti bez koristenja enoloskih preparata).
Od prvog pretoka pa do sada se je formirao odredjeni talog. Da li da prije bistrenja bentonitom napravim pretok sa postojeceg taloga pa zatim dodam bentonit ili to nije potrebno ciniti ?
Na trzistu ima vise vrsta bentonita - koji bi bio preporucljiv za zavrsno bistrenje bijelih vina ?
I na kraju jedna dvojba - koliki utjecaj na otvaranje bukea kod vina ima filtracija i koliko je to isplativo kod proizvodnje malih kolicina 300-600 litara za osobne potrebe, odnosno da li je za tu kolicinu bolja opcija bistrenje, filtracija ili oboje ?
Zahvaljujem u naprijed svima na komentarima, a posebno bih zamolio Quercusa i Ivana ako nije problem da pomognu savjetom ...
Hvala
-
Sretan Božić svima!!!
Molim Vas savjet.
Dio vina (500 l) nisam taložio. U studenom sam pretočio, uz dodavanje pyrovina (1 g/100 l).
U siječnju je potrebno ponovno pretočiti, pa me zanima dali treba dodati nešto za bistrenje ili samo pyrovin?
Puno hvala
gospodo znalci pomozite početniku.
-
Dobro nakon sve rasprave ja bih sada lijepo molio kratko i jasno. Kako točno bistriti vino sa želatinom i bentonitom. Dobio sam preporuku da prvi dan stavim želatinu i dobro promiješam vino, a u isto vrijeme da stavim bentonit u vodu da se namače 12-24 sata te ga onda mikserom dobro promiješat i ulit u vino sa miješanjem. Da li smeta što je već ulje u vinu i točno koje količine žele odnosno bentonita stavljat na 100 lit.
Hvala svima.
-
bok
neznam zašto si išao s bistrenjem nakon što si stavio ulje. napravi to prije.
znači nakon odrađene fermentacije kada se vino stabilizira i smiri te kada ga odvojiš od kvasaca koji padno na dno (znači u međuvremenu dovoljno sumporit), stavaljaš bentolit istovremeno kada i želatinu te tada sve odjednom i samo jednom dobro izmješaš znači ne umješat jedan dan želatinu pa neki drugi ponovno miješat bentolit............ne smiruješ taloženje već ga storniraš!
nadam se da sam pomogao.
-
Dali netko može objasniti utjecaj temperature na bistrenje vina uobičajenim bistrilima (želatina, bentonit). Naime čuo sam da temperatura u podrumu (vinu) mora biti preko 15°C ako se želi da želatina odradi svoje ??? Nisam siguran da je to istina pa, ako netko ima više saznanja molio bih ga da to objavi.
-
pa ne, kod mene nije takva temperatura, a k tome i ovisi kakva je jesen, topla ili hladna. Znači nije ti bitno prema mojem saznanju a i enolozi iz Pavina nisu bili previše komitirajući po tom pitanju.
tak da nemaš brige, dapače može ti biti i hladniji podrum.... što je ipak bolje, ako koristiš kvasce.
lp
-
Kaj znači "enolozi iz PA-VIN-a nisu bili komitirajući po tom pitanju"?
-
Više niko ne odgovara na ovom forumu! Kaj ste svi zamrli?
-
ne mogu reči da su bili 100% ,.
...................... no ima svakakvih poduma i podrumara....kak bi rekli tisuću ljudi, tisuću čudi, sve je to individualno.
stvar je iskustva a preporuke i savjeti uvijek dobrodošli jer ipak daju neke smjernice
-
Gunsho ti si malo zabrijal. Halo baza !!! Pogledaj pitanje i odgovori na hrvatskom. ®ivili!
-
Evo mene opet :(
U vezi bentolita kaze da se stavlja od 60 do 150 gr na 100 litara ... E sad od jedne do druge krajnosti ima puno hoda, o cemu tocno ovisi koliko se stavi bentolita u mošt nakon prešanja ???
zahvaljujem
-
Evo mene opet :(
U vezi bentolita kaze da se stavlja od 60 do 150 gr na 100 litara ... E sad od jedne do druge krajnosti ima puno hoda, o cemu tocno ovisi koliko se stavi bentolita u mošt nakon prešanja ???
zahvaljujem
bilo mnogo puta, citaj starije postove i provjeri ove clanke pa pitaj, pozdrav.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=221
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=654
-
Hm ovo se odnosi na bistrenje vina nakon prvog pretoka, u vezi toga čak mi se više svidja i test iz Zoričićeve knjige "Podrumarstvo", mene je konkretno zanimala količina koaj ide u mošt prije alkoholnog vrenja. Po forumu sam našao koliko je ko stavio, ali nisam našao koi čimbenici utječu na količinu koju trebam staviti. Vidio sam da je malvazija mošt koi se najteže bistri dali to onda znači da moram staviti više bentonita ili ne? i tako ustvari neznam kako da odedim količinu bentonita koi cu stavit a da ne bude baš odokativno ;)
-
@Deane
Znam da je teško čitati iz početka sve, a ne možeš niti sve u jednom danu naučiti. Često postavljaš pitanja potpuno ne pripremljen, a očio da čitaš i knjige i pratiš Internet,...
A onda ispadne da se Razor, Ivan, Quercus,... ljute.
1. BENTONIT
Izvor: mineralna glina – montmorilonit (Al, Mg, Ca silikat)
Vrste: Na, Ca, kombinirani bentonit (prah, granulirano)
Upotreba: bistrenje i stabilizacija termolabilnih bjelančevina
Doziranje: 10 – 250 g/hl za mošt i 10 – 200 g/hl za vino → ovisno o vrsti bentonita
Priprema: 10 sati do 1 dan namakati u 10 x većoj količini vode te dobro promiješati sa moštom ili vinom
2. ®ELATINA –Izvor: kuhanjem kostiju i kože
Vrste: listići, prah, tekuća želatina (20,30,50,60%)
Upotreba: samostalno ili u kombinaciji sa drugim bistrilima, odstranjuje polifenole i gorčinu, čisti miris i okus
Doziranje: ovisno o koncentraciji; 5 – 10 g/hl ili 5 – 50 ml/hl za mošt odnosno 2 – 15 g/hl ili 5 – 60 ml/hl za vino
Priprema: suha želatina se mora pripremiti kombinacijom sa hladnom vodom te potom sa toplom (35 – 40°C), a tekuća je pripremljena za direktnu upotrebu – po dodavanju u mošt ili vino dobro promiješamo
Mutnoća mošta ovisi o:
- Zdravstvenom stanju grožđa
- Visini uzgojnog oblika, agrotehnici
- Vrsti upotrebljenih zaštitnih sredstava i intenzivnosti prskanja
- Načinu prerade (vrsta muljača, ruljača, i pumpe)
Osim navedenog količina bistrila ovisi o sredstvu koje koristimo. A smatram da možeš malo i eksperimentirati, zapisivati i kroz dvije, tri godine pronaći tebi najbolje količine i omjere.
-
Ok hvala nemojte se ljutiti ;D
pokušati ču se suzdržati sa brdom pitanja, ponekad sam prebrz na tipkovnici, i inače sam tip što na umu to na drumu ::)
Inače zahvaljujem se svim sudionicima foruma, posebno znalcima, stvarno ste mi pojasnili puno stvari, bolje nego knjige koje sam pročitao
pratim i dalje ;) ;)
-
Hm ovo se odnosi na bistrenje vina nakon prvog pretoka, u vezi toga čak mi se više svidja i test iz Zoričićeve knjige "Podrumarstvo", mene je konkretno zanimala količina koaj ide u mošt prije alkoholnog vrenja. Po forumu sam našao koliko je ko stavio, ali nisam našao koi čimbenici utječu na količinu koju trebam staviti. Vidio sam da je malvazija mošt koi se najteže bistri dali to onda znači da moram staviti više bentonita ili ne? i tako ustvari neznam kako da odedim količinu bentonita koi cu stavit a da ne bude baš odokativno ;)
ma gle, niko se ne ljuti, nema problema, ali nama koji mnogo pratimo, pisemo i odgovaramo je malo i problem ispocetka pisati i objasnjavati stvari koje su vec nekoliko puta prozvakane, zato ponekad ljudi i ne dobe konkretan odgovor pa se ljute.. ovako, sto se tice malvazije kao sorte, ona je opcepoznata kao izrazito bogata bjelancevinama i teze se bistri, tj. trazi nesto vece kolicine bistrila od ostalih vina da bi bila potpuno stabilna. sad sve ovisi o zdravstvenom stanju grozda, polozaju i terminu berbe i nemoguce je napamet reci koliko je bistrila potrebno. zato treba probati, uzme 3-4 vece menzure, stavi vino, stavi razlicite kolicine bentonita (npr. 80, 100, 120, 150 g/hl) pa ces sam vidjeti koji uzorak ti se cini najbistriji, koji ima najvise a koji najmanje taloga, na kojem ti se najmanje izgubila aroma i okus, itd.. zatim pitaj o konkretnom rjesenju pa cemo ti tad pomoci, ajde, pozdrav.
-
Hvala Ivane sve 5 ;) Rekao sam vec da sam pocetnik i kad sam otkrio forum sa hrpom informacija i podataka nisam se mogao suzdržati :o mislim da sam one osnovne stvari pohvatao i shvatio da u stvari nema 100 % tne recepture (koju sam ja uporno pokusao nac) i u tome je zapravo i draz svega toga, u subotu je berba bice onda vjerojatno jos pitanja ;D ;D ;D
pozzzdrav ;)
-
poštovani vinogradari trebam pomoč. brali smo u subotu tj prebirali ranije sorte bijeloga grožđa, ali mi je uletilo nekoliko čokota frankovke nakon taloženja dobio sam vino lagane ružičaste boje pretočeno i stavljeno na vrijenje.s ve je rađeno pa pavinovim uputama za preradu mošta i dali sada nakon vrijenja postoji koja procedura da mu skinem tu boju na čisto bijelo.
hvala
-
Granucol Fa uklanja suvišak boje.
Bilo bi bolje da ga se eliminiralo u staru, sad će se povezati i složenije komplekse :(
-
ok hvala, a kada se stavlja, prije pretoka ili...
-
2-3 dana prije pretoka.
-
Moze hitno pitanje evo sad sam skinuo mošt sa taloga i ustanovio da je ostalo jako puno taloga od 135 litara cca ostalo je sigurnih 50 litara mutnoga prošlo je oko 18 sati dali da još čekam da se još otaloži ili šta da radim neda mi se baš bacati 50 litara >:( >:(ž
-
Bok Dean !
Ako si dovoljno sumporio npr. 50 mg/L SO2 i ako ti je temperatura nije vise od 15 stupnjeva mala je vjerojatnost da ce krenuti vrenje samo, tako da u principu mozes pustiti jos par sati. Ako imas dvije posude teoretski
mozes pokrenuti vrenje u "cistom" mostu i onda dodati prestali dio kada se odtalozi.
Pozdrav
-
hvala na odgovoru pustit cu jos par sati pa cu viditi, i onda cu u ovo sta je cisto dodati kvasce a s ovim ostalim šta bude pustit cu jos neka se talozi
i odmah pitanje šta ce se desiti ako u most koi vec kuha (vrije) dodam jos mošta koi ne vrije ???
-
hvala na odgovoru pustit cu jos par sati pa cu viditi, i onda cu u ovo sta je cisto dodati kvasce a s ovim ostalim šta bude pustit cu jos neka se talozi
i odmah pitanje šta ce se desiti ako u most koi vec kuha (vrije) dodam jos mošta koi ne vrije ???
Pozdrav ;), ovo mutno stavi u posudu koja je čim uža i dodaj 5 g sumpora da se još bistri do sutra. Stavi posudu na povišeno mjesto da možeš lakše tankim crijevom izvući bistri mošt van. 18 sati si ga držao? Nema veze kaj mošt kipi može se poslije dodati. Koja ti je temperatura mošta i u kakvoj si posudi radio postupak? Za usporedbu ja sam ga ostavio 48h (bio je i nakon 24 h potpuno bistar, ali nisam stigao to riješiti), enzim u masulj, a u mošt pirovin 10 g/100 l,temperatura 16°C,na dvije posude po 500 l sam imao 100 taloga.Talog isprešao i dobio još oko 90l.Nakon 24h uredno počeo kip.
-
Ovako tempertura mu je 16 stupnjeva, posuda je ona bordo plastična za vino ima ih svugdje za kupiti (od 225 l ) stavio sam 20 g pirovina na 200 l masulja, i stavio sam bentonit i želatinu, nisam siguran dali sam negdje kiksao ili je to normalna količina taloga, vidit cu sta ce biti do sutra,
hvala na odgovorima,
-
Ovako tempertura mu je 16 stupnjeva, posuda je ona bordo plastična za vino ima ih svugdje za kupiti (od 225 l ) stavio sam 20 g pirovina na 200 l masulja, i stavio sam bentonit i želatinu, nisam siguran dali sam negdje kiksao ili je to normalna količina taloga, vidit cu sta ce biti do sutra,
hvala na odgovorima,
a cuj, ako si jos bistrio most i to sa bentonitom i zelatinom (kolicine si pretpostavljam dodao napamet..) ne mozes ocekivati da ces imati vrlo malo taloga..
-
da, svaka škola se plaća >:(, danas se još malo otaložilo ali zanemarivo, jedino još uvijek nisam siguran zašto se to desilo...radio sam po uputstvima sa cedar - agro stranice...
Ivane@
nisam shvatio iz tvog odgovora dali si sarkastican, ili je normalno da nakon taloženja mošta sa bentonitom i želatinom ima toliko taloga ??
šta bi značilo "dodao si napamet" stavio sam srednju količinu, ako je od 60 - 150 gr na 100/l stavio sam 100 g na 100/l
I u stvari sa ovim šta se izbistrilo ja sam zadovoljan (ako zakuha ::), jedino nisam zadovoiljan sa količinom taloga računao sam na tu količinu negdje oko 20 litara -
a dobro svo zlo sa time, samo sam htio viditi di je kiks - ako je ??
-
da, svaka škola se plaća >:(, danas se još malo otaložilo ali zanemarivo, jedino još uvijek nisam siguran zašto se to desilo...radio sam po uputstvima sa cedar - agro stranice...
Ivane@
nisam shvatio iz tvog odgovora dali si sarkastican, ili je normalno da nakon taloženja mošta sa bentonitom i želatinom ima toliko taloga ??
šta bi značilo "dodao si napamet" stavio sam srednju količinu, ako je od 60 - 150 gr na 100/l stavio sam 100 g na 100/l
I u stvari sa ovim šta se izbistrilo ja sam zadovoljan (ako zakuha ::), jedino nisam zadovoiljan sa količinom taloga računao sam na tu količinu negdje oko 20 litara -
a dobro svo zlo sa time, samo sam htio viditi di je kiks - ako je ??
pa logicno je da ima vise taloga ako si dodavao bistrila nego da si samo proveo spontano talozenje i sumporenje od 24 do max. 48 sati.. e sada je pitanje da li si trebao uopce dodavati bistrila, i pogotovo u toj kolicini jer 100 gr/100 l je relativno mnogo, tom kolicinom se bistre vina. zato sam rekao napamet jer kao prvo sve ovisi o tome kakvo si grozde imao, tj. da li je bilo botritisa i mozda vise necistoca tako da se ne treba cuditi vecoj kolicini taloga, ubuduce trebas biti oprezniji, ne znam da li imas ikakvih prijasnjih iskustava..
-
Pozdrav,
meni izgleda puno da je Deanu kod bistrenja bentonitom i želatinom od 135 l mošta ostalo 50 l taloga ??? Znam da ovisi o puno faktora po tome bi kod mene npr. u jednoj punoj posudi od 500 l bilo 185 l taloga. Ja osobno stavljam samo pirovin,zasad nisam probao u mošt bentonit i želatinu i zadnjih 4 g, ista 500 l posuda, različite godine 50-60 l taloga. Zanima me imaš nekakve prosječne vrijednosti iz iskustva ili neko drugi?
-
Kod mene je talog nekih 10-12%. Ovisi o godini.
-
pa logicno je da ima vise taloga ako si dodavao bistrila nego da si samo proveo spontano talozenje i sumporenje od 24 do max. 48 sati.. e sada je pitanje da li si trebao uopce dodavati bistrila, i pogotovo u toj kolicini jer 100 gr/100 l je relativno mnogo, tom kolicinom se bistre vina.
Upssss,
sa bistrilima se dobija kompaktniji talog, dakle manje!!! Više je ako se gleda količina suhe tvari i to za količinu težine bistrila, ali je razdioba bistrog i mutnog dijela jasnija, sa lakšim pretokom!
No mora se dobro sve skupa izbalansirati, uvijeti godine, sumpor, sredstva!!!
Drugo je da količina od 100 g bentonita nije previše u ni u kom slučaju ako se koriste bentoniti koji su i namjenjeni za bistrenje mošteva.
Ponavljam, bistrenje mošta nema veze sa bistrenjem vina, trajanje je puno kraće tako da se doze kod mošteva i vina ne mogu uspoređivati.
Naprotiv, vrlo često se neke sorte bistre sa većom količinom bentonita u moštevima nego u vinu zbog specifičnosti sadržaja mošteva.
-
Pozdrav,
meni izgleda puno da je Deanu kod bistrenja bentonitom i želatinom od 135 l mošta ostalo 50 l taloga ??? Znam da ovisi o puno faktora po tome bi kod mene npr. u jednoj punoj posudi od 500 l bilo 185 l taloga. Ja osobno stavljam samo pirovin,zasad nisam probao u mošt bentonit i želatinu i zadnjih 4 g, ista 500 l posuda, različite godine 50-60 l taloga. Zanima me imaš nekakve prosječne vrijednosti iz iskustva ili neko drugi?
Po mojem nekakvom iskustvu, trebalo je ostati 20 L taloga max. za 135 L
50 L taloga ne dobijem niti u 400 L bačvi punoj do vrha.
-
je... nesto je islo krivo - a najgore je sto neznam sta ??? jedino da sam na neki nacin krivo dozirao bentonit...sta bi se konkretno desilo da ga je bilo premalo ili previse dali bi znao neko reci ?? inace bitno je da sad vrije ;) iako sam ne bas strucno razmnozio kvasce ali bolje da se ne hvalim previse :-[
-
Ako je premalo, neće odraditi posao kako bi trebalo, ako je previše, prebistrit će mošt.
Ni jedno ni drugo ne možemo vizuelno vidjeti nego samo analizom :)
-
hm i šta sad :), bilo je dosta toplo taj dan pa sam stavio 3 boce od 1,5 litara leda u kacu sa moštom kao da ga malo rashladi ali mislim da to isto nema veze ...jedino ako je gornji sloj bio hladniji pa se sve otaložilo do donjeg koi je bio topliji ???? ali isto mi nije bas neka teorija, neznam koju pouku da izvučem iz ove pogreške, ono ako se vec na pogreškama uči ????
-
Pozdrav svima,
Da li ima ko iskustva sa bistrenjem mošta prilikom taloženja sa SIHA OPTIGELOM (tekuća želatina+ K-kazeinat)
-
kolko otprilike traje fermentacija
-
;) dok ne odkipi ;D
-
Nisam siguran u koju temu bih stavio ovo pitanje, jer se dotice i bistrenja, i savjeta oko inoxica...
Uglavnom, priblizava mi se vrijeme pretoka sivog pinota. Nakon pretoka mislim dodavati lallyzim betu.
Trebam praktican savjet: kako dodati enzim s obzirom da ce na vinu nakon pretoka biti plivajuci poklopac i oko njega ulje? Kako izmijesati sve to?
Naravno, mogao bih dodati enzim prije stavljanja poklopca i ulja, ali onda imam isti problem kako dodati i izmijesati bentonit nakon sto zelim prekinuti djelovanje enzima.
I, kad smo vec tu... Ako dodam enzim odmah sada nakon prvog pretoka, i pretpostavimo da ga ostavim da djeluje 3 tjedna, pa onda dodam bentonit kojeg ostavim jos 4 tjedna, hoce li drugi pretok za 7 tjedana mozda biti prerano?
-
Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.
-
Nisam siguran u koju temu bih stavio ovo pitanje, jer se dotice i bistrenja, i savjeta oko inoxica...
Uglavnom, priblizava mi se vrijeme pretoka sivog pinota. Nakon pretoka mislim dodavati lallyzim betu.
Trebam praktican savjet: kako dodati enzim s obzirom da ce na vinu nakon pretoka biti plivajuci poklopac i oko njega ulje? Kako izmijesati sve to?
Naravno, mogao bih dodati enzim prije stavljanja poklopca i ulja, ali onda imam isti problem kako dodati i izmijesati bentonit nakon sto zelim prekinuti djelovanje enzima.
Mislim da ne bi trebalo biti nekog problema oko umješavanja enzima ili bentonita s vinom nakon što se u inoksicu s vinom stavi ulje i plivajući poklopac. Barem to nije problem kada se vino dosumporava (doliješ koliko treba i miješaš da se rasporedi), jer je ulje laganije od vina i nakon dan dva se digne na površinu oko poklopca.
Ili se varam?
-
Ne nakon dan, dva već odmah. Ulje je uvijek na površini i to upravo između stijenke bačve i plivajućeg poklopca koliko istiskuje svojom težinom.
Tako da ako je potrebno naknadno bilo šta dodavati tipa bentonita, enzima, želatine, sumpovina, slobodno se digne poklopac, promiješa i zatim natrag postavi gdje je bio.
Problem je jedino ako se dodalo premalo ulja da slučajno ne pokriva taj prostor. Ako se netko boji da nema dovoljno ulja uvijek može prstom isprobati da li je masno oko poklopca.
-
Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.
Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?
-
ja imam problem s bojom jer sam bral i crno, pa je boja sa štihom crvenim, da li mogu kak si pomoći da maknem tu nijansu tj. da "izbjelim" vino?
-
Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.
Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?
Svakako je miješanje poželjno, i za otapanje odumrlih kvasaca, ali i bolju rekaciju za enzimom.
Kod graševine vrlo mali pomaci, neznatni i Beta kao takva ne daje željeni učinak.
-
Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.
Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?
Svakako je miješanje poželjno, i za otapanje odumrlih kvasaca, ali i bolju rekaciju za enzimom.
Kod graševine vrlo mali pomaci, neznatni i Beta kao takva ne daje željeni učinak.
Dosta se spominje BETA Lallyzim, koja je njegova uloga kod mladog vina? (na stranicama pa-vin i cedar govori se samo općenito o enzimima)
pozdrav
-
Evo nešto o BETI na slovenskom:
LALLZYME SPROŠCANJE AROME
OPIS PROIZVODA:
AKTIVNOST:
DELOVANJE:
REZULTATI:
LALLZYME ß je encim pektinaze z zelo mocno glukozidazno aktivnostjo.
LALLZYME ß je razvit za povecanje intenzivnosti aromatIcnih komponent v vinu. Cim vecji je aromaticni potencial grozdja (vec pred aromaticnih komponent), tem vecja je ucinkovitost tretiranja vin s tem encimom.
Standardna aktivnost LALLZYME ß je:
590 Pgu/g (poli-galakturonaznih enot)
<5 Plu/g (pektin-liaznih enot)
180 Peu/g (pektin-esteraznih enot)
Tipicne arome vin so rezultat prisotnosti velikega števila spojin, ki imalo razlicne kemicne lastnosti.
Nekatere od glavnih spojin, ki so odgovorne za tipicno aromo so terpeni (muškat in druge aromaticne sorte) in norizoprenoidi (Chardonay in mnoge druge sorte ter nekatere rdece sorte), ki so prisotni v razlicnih koncentracijah. Vvinu se nahajajo v dveh oblikah.
Prosta forma aromaticne prvine
Glukozidna forma aromaticne molekule so vezane z enim ali vec sladkorji
In zaradi tega niso zaznavne.
LALLZYME ß je sposoben prekiniti vezi ter lociti aglikon od sladkorja in tako osvoboditi sortne arome, kar se kaže v izboljšanju intenzivnosti arome tretiranih vin.
Poizkusi, izvedeni z razlicnimi vini, kažejo markantno povecanje kolicine prostih terpenov v vinih, ki so bila tretirana z LALLZYME ß.
NACIN UPORABE:
LALLZYME ß se uporablja v kolicini
2,5 - 5g / 100l vina. Encim se raztopi v vodi (razmerje 1:20) in se doda v vino.
Cas reakcije je ponavadi 4 - 6 tednov,oziroma tako dolgo, da se zaznajo želeni ucinki encima na vino.
Encimska aktivnost se zaustavi z dodatkom bentonita.
Pomembno:
Encim ß-glukozidaza je neaktiven ob prisotnosti glukoze. Iz tega razloga se priporoca, da se encim ne uporabi pred koncem alkoholnega vrenja.
Za preverjanje prisotnosti vezanih aromaticnih snovi v vinu, se priporoca narediti test. V nekaj litrov vina dodamo trikratno kolicino encima in to
vino hranimo na temperaturi 28-34°C.
Po tednu dni, se bi morala pokazati razlika v intenzivnosti arom.
Kak bi to šljakalo sa crnim pinotom?
-
ja imam problem s bojom jer sam bral i crno, pa je boja sa štihom crvenim, da li mogu kak si pomoći da maknem tu nijansu tj. da "izbjelim" vino?
Jače sumporenje i bistrenje će ti skinuti rose boju, ako je više od toga postoje preparati na osnovi aktivnog ugljena, ali ne bih ti to preporučio, jel to skida i dosta dobrog u vinu.
Dosta se spominje BETA Lallyzim, koja je njegova uloga kod mladog vina? (na stranicama pa-vin i cedar govori se samo općenito o enzimima)
pozdrav
Dosta je pisano o tome, ne govori se općenito o enzimima na tim stranicama jer svaki od tih enzima koji su pisani ima svoju svrhu! Prije svega ovisi o sorti mladog vina, konkretno šta se tiče bete.
Enzimi se dijele na grupe prema svome učinku, dakle funkciji koju imaju.
-
Hm, a meni je boja za crni pinot presvjetla (crvenkasta) Maceriran je 8 dana, ali na tem. 15°C. Postoji kakav način korekcije?
-
Previše si sumporio najvjerojatnije. Za jače obojenje iz masulja kod crnih vina možeš koristiti enzim ili bojadiser (sorta grožđa tipa gamay, alicante bouchet).
Ove godine radi dobre kvalitete nije čak ni to trebalo kod većine sorata.
Postoji način korekcije, ali to više nije to. Možeš dodati prirodnu antocijaninsku boju u vino (enocijanin i sl.). Imaš ga za kupiti u većini poljoapoteka.
-
Hm, a meni je boja za crni pinot presvjetla (crvenkasta) Maceriran je 8 dana, ali na tem. 15°C. Postoji kakav način korekcije?
cekao sam ovakvo pitanje o crnom pinotu.. ;D on je izuzetno zahtjevna sorta, i u vinogradu i u podrumu i sa njime treba oprezno i treba znati. mnogo je javnih tajni o crnom pinotu i o njegovoj boji jer prirodno je takva sorta, siromasna antocijanima i bogatija taninima i treba biti vrlo oprezan tijekom maceracije. ono sto u ovom slucaju mogu reci je to da si predugo macerirao i na preniskoj temperaturi. optimalna ekstrakcija boje se dobije od 5-7 dana i takoder treba biti visa temperatura (ne samo zbog izlucivanja boje vec i drugih pozitivnih stvari) od 25-30°C. takoder mnogo ovisi i o vrsti fermentacije, tj. o ucestalosti potapanja klobuka i remontaze, a i dalje nakon presanja. treba se "igrati" sa onim talogom na dnu bacve jer on je cista prirodna boja i relativni stabilizator te boje.. ne znam u kojoj ti je fazi vino sada i sto si tocno radio sa grozdem, dakle zanimaju me uvjeti prerade?
-
Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).
-
Šećer je bio 19 Oe°
Valjda 19 po Babou (Kl°)
-
Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).
da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.
-
Hvala na savjetu. Je greška - mislil sam 89°Oe.
-
Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).
da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.
Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!
-
Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).
da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.
Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!
hehe, hvala. za sada je odlican, upravo sam sada popio kojih 2 deci.. ;D boja mu je strasna, gusta, intenzivna, gotovo neprobojno crna, nisam to ocekivao od crnog pinota. ali opet kada razmislim, bio je savrseno zrel, cak i prezrel naravno, 22% secera, dobre kiseline, sa prosjekom oko 0,5 kg po trsu, di ces bolje. 8) i da, dosta brijem na crni pinot i crpim sve dostupne i moguce nacine vinifikacije, pozdrav! ;)
-
Još nešto. Radi se o mirisnim aromama koje su bile inezivnije prije 15 dana (sad su dosta izgubile). Pomaže li i tu mješanje taloga u bačvi ili neki drugi način? Kod bijelog sam dosta izvukao mješanjem ali za crno nemam baš iskustva. Hvala
-
Još nešto. Radi se o mirisnim aromama koje su bile inezivnije prije 15 dana (sad su dosta izgubile). Pomaže li i tu mješanje taloga u bačvi ili neki drugi način? Kod bijelog sam dosta izvukao mješanjem ali za crno nemam baš iskustva. Hvala
trebalo bi pomoci makar crnom pinotu treba malo vise da bi se kvalitetno razvio, a sve ovisi naravno i o koristenim kvascima i kvaliteti grozda. s njim treba oprezno i polako, ne bi ga smio previse dirati i pretakati, pusti ga da radi svoje. pogotovo ako imas kakvu dobru drvenu bacvu pa ga ostavi u njoj nekoliko mjeseci, trebao bi se bolje razvijati ali opet, tesko je to reci ovako napamet, bez kusanja vina..
-
Jel' može netko reći nešto o bistrenju (i filtriranju) bijelih muškatnih vina? Koriste li se iste količine npr. bentonita kod graševine i muškata žutog? Ili se koristi neko drugo sredstvo itd. ? Kako se čuva aroma kod muškatnih sorti?
-
pretočeno 01.11. , kad da stavim bentonit?
-
Kada želiš i ovisno o stanju vina. Računaj da ti treba oko dvadesetak dana ovisno o temperaturi vina da ti postigne puni efekt. Do tada nemoj pretakati. Naravno, sami bentonit ne riješava uvijek kompletni postupak bistrenja.
-
Jel' može netko reći nešto o bistrenju (i filtriranju) bijelih muškatnih vina? Koriste li se iste količine npr. bentonita kod graševine i muškata žutog? Ili se koristi neko drugo sredstvo itd. ? Kako se čuva aroma kod muškatnih sorti?
Ovo će ti bolje znati Ivan odgovoriti, ali samo da znaš kod takvih intenzivnih aroma kakve imaju traminac, muškat žuti, sauvignon, trebaš stvarno vražje uprskati vino da ih izgubiš. Imam traminca, i nešto sauvignona, vjeruj mi ne koristim nikakav aromatski enzim pri vinifikaciji jer jednostavno ne treba. I ovako su arome jake. Samo prirodna maceracija max 6 h.
-
Kada želiš i ovisno o stanju vina. Računaj da ti treba oko dvadesetak dana ovisno o temperaturi vina da ti postigne puni efekt. Do tada nemoj pretakati. Naravno, sami bentonit ne riješava uvijek kompletni postupak bistrenja.
temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?
-
temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?
Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.
A način umješavanja u drvenu bačvu?
Pa razmutiti i pripremiti preparate po preporuci, te potom razrijediti sa još većom količinom vina te potom dodati u bačvu. nakon toga sa pumpom izvršiti miješanje.
-
temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?
Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.
A način umješavanja u drvenu bačvu?
Pa razmutiti i pripremiti preparate po preporuci, te potom razrijediti sa još većom količinom vina te potom dodati u bačvu. nakon toga sa pumpom izvršiti miješanje.
Ako je 10°C preniska temp. kolika je onda optimalna za bistrenje želatinom (tekućom-Hydroclar) i bentonitom?
-
Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.
A ako je temperatura 10°C preniska za bistrenje, stavlja li se svejedno bentonit ako bas sada zelim prekinuti djelovanje beta enzima? Iako je vino npr 10°C?
I, kad smo vec kod pitanja, ako sada stavim bentonit, i trebam pretakati za npr 3 tjedna, kada staviti zelatinu? Isto odmah, da stoji 3 tjedna s bentonitom, ili kasnije?
-
Stvarno idete u krajnost.
Zasto uopce bistrit , pa zar se vino nece izbistrit samo od sebe.
Koliko ja ovaj forum pratim vidim,ovdje vecina ljudi ima par stotina litara vina i nije mi jasno zasto ce bistriti?
To sto oni imaju popit ce za par mjeseci, vino im nije za prodaju, zasto komplicirat?
Po mojim iskustvima nijedno izbistreno vino se ne moze mjeriti sa prirodno odbistrenim vinom.
Pokusajte prirodno odbistreno vino zaflasirat i ostavite ga nekoliko mjeseci pa provajte (mislim na zdravo vino).
Talog koji nastane sadrzi sva aromatska svojstva sorte, protresite bocu i ZIVJELI...
-
Stvarno idete u krajnost.
Zasto uopce bistrit , pa zar se vino nece izbistrit samo od sebe.
Koliko ja ovaj forum pratim vidim,ovdje vecina ljudi ima par stotina litara vina i nije mi jasno zasto ce bistriti?
To sto oni imaju popit ce za par mjeseci, vino im nije za prodaju, zasto komplicirat?
Po mojim iskustvima nijedno izbistreno vino se ne moze mjeriti sa prirodno odbistrenim vinom.
Pokusajte prirodno odbistreno vino zaflasirat i ostavite ga nekoliko mjeseci pa provajte (mislim na zdravo vino).
Talog koji nastane sadrzi sva aromatska svojstva sorte, protresite bocu i ZIVJELI...
hm, nije to sve bas tako, pogotovo ovaj zadnji dio koji se tice taloga jer ovo je eventualni stvoreni talog od bjelancevina koji bas i ne sadrzi neke aromatske komponente za razliku od taloga kvasaca. pusti sad te Movia spike, nisu sva vina napravljena u tom pravcu.. 8) ali ima istine u tome sta kazes, ljudi imaju 100-200 l vina i sad ga forsiraju na sve moguce nacine a popit ce ga prije 2. pretoka. potpuno stabilno vino je mnogo bitnije kada ide na trziste i kada se nalazi u boci koja se moze naci u raznoraznim temperaturnim uvjetima i razlikama pa ako vino nije potpuno i/ili dovoljno stabilno stvoriti ce se odredeni talog, bilo od bjelancevina ili od tartarata.. mnogo je lakse (i po meni ne treba toliko forsirati bistrila) ako je vino cijeli svoj vijek u jednoj inox bacvi u podrumu gdje nema velikih oscilacija temperature i relativno brzo se popije i prakticki kada je u casi nitko ne moze reci da li je bistreno ili nije, za takve stvari bitnije je da je cisto i da nema vecih cestica mutnoca. takoder, u inoxu se vina ne bistre i ne stabiliziraju i to je cinjenica, treba dodavati bistrila. za razlika od vina koja su dozrijevana u drvenoj bacvi, to je vec druga prica sa prirodnim bistrenjem i stabilizacijom.. 8)
-
bez obzira na temperaturu bentonit treba dodati kod zasutavljanja rada enzima. On će prekinuti procese, ali na samo bistrenje neće utjecati brzo nego polako.
Što se tiče samobistrenih vina, i ovih dana sam se imao priliku uvjeriti u izgled i događanja u boci.
Oprostite ali meni nije nimalo lijepo piti mutnjikavo vino, bjelkasto zelenkaste boje.
A osim toga, prvo treba proučiti svrhu i namjeru bistrenja preparatima, pa tek onda dati sud i mišljenje o tome.
Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.
Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.
-
Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.
to je bilo i za ocekivati nakon ovakve vruce i susne godine..
-
bez obzira na temperaturu bentonit treba dodati kod zasutavljanja rada enzima. On će prekinuti procese, ali na samo bistrenje neće utjecati brzo nego polako.
Što se tiče samobistrenih vina, i ovih dana sam se imao priliku uvjeriti u izgled i događanja u boci.
Oprostite ali meni nije nimalo lijepo piti mutnjikavo vino, bjelkasto zelenkaste boje.
A osim toga, prvo treba proučiti svrhu i namjeru bistrenja preparatima, pa tek onda dati sud i mišljenje o tome.
Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.
Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.
Zaista zahvaljujem Q na svim praktičnim "cakama" kojima nam itekako pomaže ovdje na forumu. Ovo sa različitim redoslijedom dodavanja želatine i bentonita obzirom na cilj bistrenja je super fora.
Ovim putem molim njega ili nekoga da objavi egzaktne podatke o uticaju temperature kod kojih se provodi bistrenje sa gore navedenim preparatima. Isto tako osim na forumu dobio sam informacije i iz drugih izvora da pentagel baš i nije preporučljiv izbor za bistrenje jer je navodno "prejak" i relativno dosta uništava vino. Slijedom toga zaključujem da treba koristiti neki drugi kvalitetni bentonit, ali jedniostavno nisam siguran koji upotrijebiti jer ima dosta različitih trgovačkih naziva i jako različitih doziranja, a da ne govorim o čudnim cijenama. Molim neku preporuku iz osobnih iskustva.
-
Recimo Kieselsol ( Sil flock) + želatina. Bez bentonita.
-
Recimo Kieselsol ( Sil flock) + želatina. Bez bentonita.
Pa moglo bi i bez bentonita za lakša vina, neopterečena bjelančevinama, jer iako istog naboja silicijeva sol nije toliko djelotvorna kao bentoniti.
-
Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.
Super, hvala na savjetu.
Iako, nemam iskustva je li ok da se onda zelatina i bentonit ostave 2-3 tjedna u vinu prije drugog pretoka? Za bentonit sam citao (i ovdje) da treba toliko, no nigdje se ne spominje zelatina...
-
Možda sam dosadan, ali zaista bih volio znati koja je optimalna temperatura za bistrenje vina te da li treba biti različita temp. kod bistrenja bijelih i crnih vina? Preporuka tj. da li je bolji Bentonit pluxkompact ili Bentolit super? Molim konkretan odgovor, a ne osvrt na jedno od pitanja! ;) >:( :o ::) ??? :-*
-
15 stupnjeva optimalna čak i više za bentonit, za želatinu i za kieselsol!
Ispod 10°C nije pametno bistriti s navedenim sredstvima i mali je učinak, ako se to ide raditi!
Natrijev bentonit (Na) je koliko znam najbolji (pluxcompact)
-
15 stupnjeva optimalna čak i više za bentonit, za želatinu i za kieselsol!
Ispod 10°C nije pametno bistriti s navedenim sredstvima i mali je učinak, ako se to ide raditi!
Natrijev bentonit (Na) je koliko znam najbolji (pluxcompact)
Razor puno ti hvala na odgovoru! Konačno konkretan odgovor na konkretno pitanje. To bi trebalo biti pravilo ovog foruma!!! Poslaću ti fućkaljku (Tom i Jerry spika) pa kad god nešto zatrebaš ti samo zafučkaj i ja sam tu ;D :D ;) ;D. Mala šala, ali zaista puno hvala jer već mi je dosta poluodgovora. Neka se nitko ne uvrijedi!
-
Pozdrav
Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
-
Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?
Djemomično da, samo dok bi čekali da bentonit odradi (2-3 tjedna) sumoprovodi kse može vezati u merkamptane i eto sr...a :)
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
Od kada to???
-
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
Od kada to???
Od kada to?
Pitanje na pitanje, a na koji dio rečenice je vezano Vaše pitanje: na moje pitanje da li bentonit čisti vino od vinskih gljivica na način da stvarajući talog na dnu bačve time vezuje i gljivice?
Ili je Vaše pitanje usmjereno na dio rečenice u kojem navodim da su vinske gljivice generatori sumpovodika?
Zahvaljujem
-
Pozdrav
Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
1. ovisno u kojoj fazi se provodi bistrenje i ovisi o mnogo drugih uvjeta jer npr. ako samo grozde sadrzi mnogo ostatka elementarnog sumpora onda mu nikakvo bistrenje nece pomoci da se sumporovodik ne pojavi.
2. kvasceve gljivice se u potpunosti "ciste" filtracijom kao i drugi mikroorganizmi sto opet ovisi o vrsti filtera, tj. porama. kvasceve gljivice se nalaze svuda oko nas, pogotovo na biljkama, pa tako i u vinu. ne moze se tocno reci da su samo kvasci krivi za pojavu sumporovodika, to je jedna kompleksna pojava i ovisi o jos mnogo drugih faktora.. ne znam zasto te bas zanima odstranjivanje kvasaca bistrenjem, to nije uobicajena praksa.. ::)
-
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
Dakle podcrtao i podebljao sam upitni dio.
Od kada su selekcionirani vinski kvasci generator pojave sumporovodika?
-
Ja sam stavio vino pet dana na hladno vremeni (napravio sam provetrenje, kad je hladno vani) i tako sam dobio bistro vino.
-
Dakle podcrtao i podebljao sam upitni dio.
Od kada su selekcionirani vinski kvasci generator pojave sumporovodika?
Bilo koji kvasci (divlji i selekcionisani) kao i neke vrste bakterija mogu redukovati elementarni sumpor i prevesti ga u sumporvodonik..
-
Pa naravno, cilj bistrenje je da se gljivice taloze dole i da se oni zatim izdvoje od vina, kako bi se dobilo kvalitetnije vino bez losik mirisa i ukusa.
-
ljudi moji ja mislim da vec lagano pricate gluposti.. ::)
-
Ivane ako se ovo odnosi i na moj komentar vrlo lako cu ti dokazati da nisi u parvu, ne pricam iz glave, prvo proverim pa onda napisem...
-
Dioda, tvoja tvrdnja je jos koliko toliko u redu ali ovo je, recimo, malo bezvezno napisano..
Pa naravno, cilj bistrenje je da se gljivice taloze dole i da se oni zatim izdvoje od vina, kako bi se dobilo kvalitetnije vino bez losik mirisa i ukusa.
-
Evo Ivane, kao sto si sam napisao...
1. ovisno u kojoj fazi se provodi bistrenje i ovisi o mnogo drugih uvjeta jer npr. ako samo grozde sadrzi mnogo ostatka elementarnog sumpora onda mu nikakvo bistrenje nece pomoci da se sumporovodik ne pojavi.
samo sto se sumporvodonik javlja jos cesce kada se npr. spaljuju sumporne trake (ili sumpor u prahu) u bacvama pa ne sagori sve nego jedan deo kapne u sud ili se prospe prah , onda ce se sigurno javiti miris na sumporvodonik... Moze se pojaviti cak i ako je grozdje pred berbu tretirano nekim sredstvom koje sadrzi sumpor.. Kao sto sam vec napisao u takvim slucajevima celije kvasca i bakterije redukuju elementarni sumpor i nastaje H2S koji se moze kuloniti iz vina, veci problem su merkaptani...
-
Dioda, tvoja tvrdnja je jos koliko toliko u redu, ali ovo je, recimo, malo bezvezno napisano..
Ja se izvinjavam za zabunu koju sam stvorio kao rezultat nedovolno poznavanje hrvatskom jeziku posto sam ja od Makedonije, molim za oprostaj.
Ja sam mislio na pretakanje (pretocuvanje ) vina i to prvo pretakanje kako bi se odvoili talozi koji se formiraju u tijeku fermentacije, kad sam napisao glivice - mislio sam na vinski talozi.
-
???
Sumporovodik u vinu i silne teorije, prenošenje "sa koljena na koljeno", a nažalost i tvrdnje "struke" i uglavnom krivi "selekcionirani" kvasci, a zanimljivo npr. da je prošle godine sumporovodika bilo strašno puno kod par vinara koji ništa ne koriste.
Elementarni sumpor?
Problematika puno veća od praznih tlapnji i teorije u par rečenica.
-
@"prazne tlapnje" - no comment
-
Bilo koji kvasci (divlji i selekcionisani) kao i neke vrste bakterija mogu redukovati elementarni sumpor i prevesti ga u sumporvodonik..
To je djelomično točno.
Ja sam samo reagirao na "tvrdnju" da su:
selekcionirani kvasci generator pojave sumporovodika
-
...a kad prvi put filtrirati,prosim odgovor
-
hitno tražim pomoč...naime u subotu moram iznenada na put i nema me natrag do kraja prvog tjedna u siječnju 2009...zato moram pretočit vino koje je u zadnjoj fazi tihog vrenja...vino ima manje od 2 % nepreverela šečera...sutra prekidam tiho vrenje i pretačem...pitanje je dali je moguče da ostavim bentonit u vinu do polovice siječnja...ako je moguče brz i konstruktivan odgovor u toku ove večeri...hvala...
http://dalmacija.kovacevic.nl (http://dalmacija.kovacevic.nl)
dalmacija moja inspiracija
-
Evo malo sam čeprkao po strarijim postovima i naišao na jedan koji bi mi mogao pomoći
Ja obično nakon završetka vrenja, pretočim, dodam bentonit i sumpovin i zatvorim s uljem i tako je do 2. mjeseca. Pretočim negdje oko 40. dana od poč. vrenja,ovisno o tijeku vrenja.
Praksa mi je dosada bila da tek krajem prosinca stavim bentonit i onda 20-tak nakon tog pretočim.Ove godine mošt se i nije nešto izbistrio(taloženje tek uz led i sumpovin),još uvik vrije ali razmišljam i o ovoj razorovoj metodi.Velim razmišljam jer ću to u hodu odlučit dok završi vrenje.
Velika večina bistrenja ide uobičajenom medotom prije 2. pretoka pa me zanima koji bi to slučajevi bili da se ide s bentonitom odmah poslije 1.pretoka te kakve rezultate mogu očekivat ???
Ovdje se radi o bijelom vinu,crno ne želim dirat do drugog pretoka.
Pozdrav..
-
"brzo" bistrenje mladog vina, odnosno dodavanje bentonita pred kraj ili odmah nakon fermentacije preporučujem samo u slučajevima kada želimo čim prije neku manju količinu vina imati za popiti ili ako se radi o stolnom vinu, niže kvalitete i manjeg potencijala.
U ostalim slučajevima, kada je ipak poželjno malo dozrijevanja vina, ovakav, pa recimo, agresivni zahvat, ne bih preporučio.
-
fala na savjetu...Qu....nisam dodavao bentonit...samo je pretočeno u inox bačve i stavio sam ulje...onda bentonit dodajem u drugi misec...napominjem da se radi o vrnom vinu...
http://dalmacija.kovacevic.nl (http://dalmacija.kovacevic.nl)
dalmacija moja inspiracija
-
Uh, gdje ste to iskopali od 2006g ;D!
Sad malo drugačije radim, bistrim mošt, vino tek na proljeće, kad se dignu temperature u podrumu oko 15°C, ako je potrebno i to s lijevim i desnim bistrilima ( hydroclar + bentonit pluxcompact ili sil flock).
Ne žuri mi se nikud da ga prodajem za Martinje i Božić ko većina mojih susjeda. Također ne koristim filtere.
Nekima je vino kristalno bistro do Martinja u mojem kraju. Uvreda im je da im kažeš tada da mu je još mutno. ;D
-
polyvinylpolypyrrolidon. Ima li širih spoznaja o ovom kemijskom spoju i praktična iskustva s viniclarom kojem je PVPP u sadržaju?
Moja iskustva:
Bistrina vrlo dobro vezuje nečistoće i ne utiče na okus.Bjelanjak jajeta stavljen iza bistrine takodjer jako dobro bistri, no iako je na okus bjelanjak neutralan, nakon primjene u vinu, vino ispolji jedan grubi detalj u okusu koji s vremenom se smanjuje, no bude prisutan.U vinima sorti debit, marastina i toscano
-
pozdrav
ja sam bistrio belo vino posle zavrsene fermatacije bentonitom,i dodao sam vinobran u kolicini 10gr na 100l a bentonit 100gr na 100lit
od pretakanja je proslo 7 dana ali vino je bas mutno nikako da se izbistri...
sta raditi?
-
3 tjedna mora raditi bentonit najmanje, ali nekad moramo dodati i druga bistrila u kombinaciji da izbistrimo.
Poželjno je imati lijeva i desna bistrila u kombinaciji ( bentonit + želatina, kremična kiselina ( sil flock) + želatina npr.)
No, ono najbitnije je da temperatura vina prije bistrenja ne bi smjela biti manja od 15°C jer je efekt slab.
-
ok hvala ,samo da pitam jos jedno da li bentonit i zelatin idu zajedno ili ide prvo bistrenje bentonitom pa posle odredjenog vremena zelatinom?
pozdrav
-
Zajedno
-
Imam dva pitanja: Kupio sam pumpu s filterom rover-colombo. Filteri za ovaj tip pumpe imaju oznake 4, 8, 12, 16, 20 i 24 pa me sad zanima koji filteri s oznakama 100, 150, 200, 250 itd su ekvivalentni colombovim filterima npr. da li colombo 16 odgovara filteru 150 ili nekom drugom? I drugo pitanje: na colombovim filterima nije neka razlika između jedne i druge strane, pa me zanima da li je strana s natpisom i kod jednog i kod drugog tipa filtera "fina" strana, a strana bez natpisa "gruba" strana (okrenuta dotoku vina)? Hvala.
Može mi neko pomoći?
-
-odnos je obrnut, filteri sa oznakama 4,-24 , 4-grubi, 24-najfiniji
filteri sa ozn K 50- K 900 , K50-najfiniji a K900 najgrublji
-
Da li je netko taložio mošt samo uz dodatak Lallzyma HC i kako mu se to pokazalo?
Ako se koristi Lallzym HC i uz njega npr. želatina, bentonit itd. da li ista zaustavljaju djelovanje enzima, te ako da, koliko vremena bi trebalo proći između dodavanja kako bi isti odradio "posao"?
Da li je itko za taloženje koristio Siha Optigel?
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.
Pozdrav,
-
preporučam sve pročitati iz ove teme od početka
ja to radim i odlučujem ovako tj tako sam naučio vremenom i malim iskustvom
:
tek kada doneseš ubrano grožđe pred podrum i vidiš u kakvom je zdravstvenom stanju odlučuješ o slijedu dodavanja svega:
1.-ako je malo trulo ili jako ili ima puno onih od ove god.sasušenih dijelova grozdića od peronosp. moraš pojačano sumporiti 15-20g/100lit odmah ispod ruljače, znači masulj kako bi spriječio oksdaciju i djelovanje loših prirodnih kvasaca, znači supor služi samo za to jer on ne taloži već samo onemogućuje rad kvasaca-fermentaciju, a time i mutnoću pa mrtvi kvasci padaju na dno, a veće čestice padaju same jer su "teške"...
2.-isto u tom slučaju najdu nikakvi enzimi jer bi oni još više pospješili razgradnju i tih bolesnih suhih bobica..
3.-zbog svega toga sada se preporuča pomoć sa želatinom (+naboji) i bentonitima (-) i ne samo za bistrenje već za da na sebe privuku upiju loše spojeve nastale od lošog grožđa, peteljki, zemlje, špric mat... a bistrenje se događa jer se na želatinu vežu negativni naboji loših spojeva,a na bentonit pozitivni i još znači i želatina tako da onda oteženi brže padnu na dno...za 12 ili 24 ili čak 48h, ponavljam odluka zbog stanja grožđa
Ako je grožđe dobro:
1.-ja špricam otopinom vinobrana 10g/ svakih novih 100lit masulja ispod greštvalice i otopinom enzima hc te tako stoji 2-4h ovisno o količini grožđa koje se mora preraditi
2.-prešanje i prebacivanje kantama na taloženje u plast. kacu, a ne pumpom da mi ne samelje koštice,jer tu pjenu onda je teško staložiti
3.-taloženje 24h i prbacivanje u sud i tu znam dodati još jenu dozu enzima da još malo odradi, normalno kvasci, hrana 2-3dan...i proba svaki dan
rezime,
-nema taloženja samo sa enzimima,
-obavezan sumpor slobodno veće doze jer ga puno ishlapi i veliki dio ostane na prešovini, a ono što ostane ne smeta selekcioniranim kvascima ,
-bent, i želat da za loša i nezrela,opora grožđa,a toga nebude ove g. negdje sam čitao ili čuo na predavanjima ; prvo bentonit da na sebe upije
što može pa onda za 1h želatina ,ali neka stručnjaci kemičari to potvrde.
-da bentoniti onemogućuju rad enzima...
Ja vjerujem da je to netko već sve napisao prije , ali mislim da nije loše ponoviti , bar za sve koji se uključuju, a za vas starije znam da je dosadno...
i na kraju to je samo moje razmišljane , ta forum i je valjda za razmjenu istog...
-
Gledaj, ja također dodajem sumpor (aromax) na svakih 100 l masulja i enzime za lakše prešanje, te držim na enzimima 4-6 sati. Taložio sam zadnjih par godina sa želatinom i silflockom ali nikad nisam dobio "kompaktni" talog kako bi mošt bez problema istočio u posudu za vrenje (možda kriva dozacija, prekratko vrijeme, ne znam) .
Kod međaša sam vidio da on taloži mošt samo sa Lallzymom HC i na dnu posude mu se istaloži "kompaktan" talog te mošt bez problema pretoči u posudu za vrenje. Zato sam postavio to pitanje.
E sada, što se tiće zdravstvenog stanja grožđa, to je druga priča. Međutim, znam da su ljudi, bez obzira što je grožđe pretrpjelo dosta štete od peronospore, naručili enzime za maceraciju i da će iste i koristiti, a dosta njih će masulj na enzimima ostaviti preko noći.
Ponovno molim, ako je itko koristio za taloženje Siha Optigel, da podijeli svoja iskustva . Hvala.
-
Da li je netko taložio mošt samo uz dodatak Lallzyma HC i kako mu se to pokazalo?
Ako se koristi Lallzym HC i uz njega npr. želatina, bentonit itd. da li ista zaustavljaju djelovanje enzima, te ako da, koliko vremena bi trebalo proći između dodavanja kako bi isti odradio "posao"?
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.
Pozdrav,
Vezano na moj gore navedeni upit našao sam podatke o Lallemand enzimima pa koga zanima...
http://www.pavin.hr/Item.aspx?Id=172
Po ovome ispada da je Lallzim HC prvenstveno namijenjen bistrenju mošta.
-
Našao sam stranicu i na Njemačkom gdje kažu da Lallzym HC smanjuje viskozitet mošta i stime poboljšava sedimentaciju i filtraciju.
Dodavanjem Lallzyma HC sedimentacija mošta kod temperature od 14 C° traje ca 8h a bez do ca 24 h
http://www.thonhauser.net/pix/Weintechnologie/Oenologie/Lallzyme/Lallzyme%20HC.pdf (http://www.thonhauser.net/pix/Weintechnologie/Oenologie/Lallzyme/Lallzyme%20HC.pdf)
-
Pozdrav svima najprije,novi sam član i mladi vinar.Molim pomoć. Pretjerao sam sa trajanjem procesa bistrenja mosta koje se odužilo na cca 40 sati.Hladio sam ga bocama leda i prilikom pretakanja je bio bistar do po bačve ÿod inoxa nakon toga se počeo dizati talog sa dna prema vrhu.Možda je počelo kuhati doli jer su boce sa ledom plivale na vrhu bačve a ispod je sigurno bilo toplije a i kasnio sam sa pretakanjem.Uglavnom se zamutilo i od 500 lit malvazije 40 litara najguščeg taloga sam izdvojio a u ostalo stavio uvaferm cm kvasac,i u frci u hladni most 10 stupnjeva. odmah sam ga grijao do 15 stupnjeva i nakon 4 sata je lagano počelo vrenje.Inox bačva je puna 90 % zatvorena gumom i vrenjačom.Dodao sam unutra 50 lit mosta od drugog prešanja koje je bilo u drugoj bačvi i kuhalo 1 dan.Od branja grožđa u Istri do prerade u Dalmaciji je prošlo cca1.5 dana ,slador je bio 17 dignut je na 19 dodan pyrovin 10 g na 100 l masulja. Molim za savjet što dalje
-
ništa , čekaš i pratiš-kušaš kak vrije , po tvojoj priči sve si dodao , kad i što točno ne znamo ali ako vrije to je to...
-
Jos jedno pitanje,naime procitao sam sve ovo u svezi bistrenja i filtriranjna te sam shvatio da bez obzira na vizualno stanje vina(kod mene je vino jednogodišnje koje je bistro skoro kristalno bez tih radnji)da bi bio siguran da ne dođe do pomućenja morao bi napravit sve te radnje da bi vino ostalo stabilno
nadam se da ste razumjeli
hvala
-
Jos jedno pitanje,naime procitao sam sve ovo u svezi bistrenja i filtriranjna te sam shvatio da bez obzira na vizualno stanje vina(kod mene je vino jednogodišnje koje je bistro skoro kristalno bez tih radnji)da bi bio siguran da ne dođe do pomućenja morao bi napravit sve te radnje da bi vino ostalo stabilno
nadam se da ste razumjeli
hvala
vino se prirodno izbistri, tj. vise se ocisti nego izbistri, narocito tijekom zimskih mjeseci kada su niske temperature ali to ne znaci da je bistro i stabilno ako nije nicim bistreno. sva vina se prirodno ociste i razbistre par mjeseci nakon vrenja i pretoka.
-
Evo kod mene u podrumu gotova sva vina otkipila (osim Skrleta i Frankovke) sumpor je dodan 10g/100l. Most je bio talozen sa OptiGELom i ledenim bocama 48h. Nakon prvog pretoka nismo mislili dodavat nikakva bistrila u mlado vino vec ga profiltrirati sa K300. Sta mislite o tome? Temperatura u podrumu tijekom zime ce zasigurno biti ispod 10°C (vjerojatno blizu 0°C) tako da mislim da sada nema smisla bistrenje pentagelom. Sto mislite o prirodnoj hladnoj stabilizaciji? Naime uz otvorene prozore i hladnu zimu, temp zasigurno moze ici bliizu -5°C i to kroz duzi period
Kakvo je vase misljenje o Pentagelu kao bistrilu? Neki s foruma kazu da je prejak? Sta bi to tocno znacilo?
Takodjer me zanima da li ga je moguce koristiti samostalno i kakva mu je tada efikasnost, ili je bolje koristiti ga u kombinaciji sa zelatinom?
HVALA na odgovorima :)
-
Maloprije sam pregledao onaj link od PA-VIN-a i sve mi se čini OK osim dodavanja bentonita.Ne želim to raditi ukoliko ne moram.Jedne godine smo imali problema sa bistrenjem pa sam dodavao bentonit i vidio sam da je to katastrofa.Ima li možda neki drugi naćin micanja enzima ili da stavim neke druge gdje mi kasnije neće trebat bentonit?
-
ne razumijem zasto je katastrofa dodavati bentonit? da se razumijemo, ja sam apsolutno za nedodavanje i ne koristim ga ali opet ne kuzim zasto je to katastrofa..?! ako ti se vino nakon njega zeznulo onda je to definitivno tvoja greska jer bentonit je vrlo lako koristiti kao i uostalom sve enoloske preparate, nema tu neke mudrije..
i da, ove beta enzime za izvlacenje mirisa mozete koristiti sada, nakon vrenja, kada je vino jos mlado i kada se razvija, dakle sada je povoljno vrijeme za to.
-
Maloprije sam pregledao onaj link od PA-VIN-a i sve mi se čini OK osim dodavanja bentonita.Ne želim to raditi ukoliko ne moram.Jedne godine smo imali problema sa bistrenjem pa sam dodavao bentonit i vidio sam da je to katastrofa.Ima li možda neki drugi naćin micanja enzima ili da stavim neke druge gdje mi kasnije neće trebat bentonit?
Ja ga isto koristim i ne vidim nikakvog problema. U čemu je bila ta "katastrofa"?
Da pogodim, nije se izbistrilo dobro. Ako je to slučaj onda je bila greška u primjeni. Zamjena za bentonit je sil-flock ili kremična kiselina.
-
razor pitanje, pišeš da si metal bistrila u mlada vina, mislim da si prije godinu-dvije pisal da to radiš na proljeće( ili sam nekaj pobrkal), kak to da već sad bistriš i dal si opće do sad pretočil mlado vino
ja sam pretočil prije dva tjedna, bistrilo mislim staviti početkom dvanestog meseca i pretočiti u prvom, aj bu to tak dobro
-
Dobro malo sam to prejako izrekao.Nije katastrofa koristiti bentonit,ali mi ružno izgleda.Jednostavno rečeno ne želim ga koristiti ukoliko ne moram.Mislim da je ispravno mišljenje i za druge preparate koji se koriste za bistrenje,taloženje itd.Treba težiti što prirodnijim putem.Naravano treba imati i opremu za to.Najjednostavnije je ubaciti želatinu i bentoniit.Ja koristim naplavni filter i to je najbolja sprava za čišćenje vina.
-
Evo kod mene u podrumu gotova sva vina otkipila (osim Skrleta i Frankovke) sumpor je dodan 10g/100l. Most je bio talozen sa OptiGELom i ledenim bocama 48h. Nakon prvog pretoka nismo mislili dodavat nikakva bistrila u mlado vino vec ga profiltrirati sa K300. Sta mislite o tome? Temperatura u podrumu tijekom zime ce zasigurno biti ispod 10°C (vjerojatno blizu 0°C) tako da mislim da sada nema smisla bistrenje pentagelom. Sto mislite o prirodnoj hladnoj stabilizaciji? Naime uz otvorene prozore i hladnu zimu, temp zasigurno moze ici bliizu -5°C i to kroz duzi period
Kakvo je vase misljenje o Pentagelu kao bistrilu? Neki s foruma kazu da je prejak? Sta bi to tocno znacilo?
Takodjer me zanima da li ga je moguce koristiti samostalno i kakva mu je tada efikasnost, ili je bolje koristiti ga u kombinaciji sa zelatinom?
HVALA na odgovorima :)
Kaj se tice ovih bistrila i filtriranja, tu ti nazlost ne mogu nist odgovoriti. Mogu ti reci da imam srecu da mi podrum ima 2 razine. Prva nije tako dobro izolirana i ima prozore, tako da vanjska tem. bitno utjece na temp u podrumu. Preko zime mi je u toj prostoriji temp. dosta niska ( cak padne i u minus) te su vina nakon 2 mjeseca bistra. Na proljece, poslije drugog pretoka selim vina u drugu prostoriju koja je bolje izolirana i ima konstatnu temperaturu od oko 14°. U toj prostoriji mi vina skroz stabilno docekaju svoj "kraj" ;)
Pozdrav.
-
Dobro malo sam to prejako izrekao.Nije katastrofa koristiti bentonit,ali mi ružno izgleda.Jednostavno rečeno ne želim ga koristiti ukoliko ne moram.Mislim da je ispravno mišljenje i za druge preparate koji se koriste za bistrenje,taloženje itd.Treba težiti što prirodnijim putem.Naravano treba imati i opremu za to.Najjednostavnije je ubaciti želatinu i bentoniit.Ja koristim naplavni filter i to je najbolja sprava za čišćenje vina.
pa istina, ali ako želiš težiti prirodnim putem, zašto onda koristiti enzime?
vrlo je jednostavno, kao što si enzime stavio u mlado vino, tako ih obavezno trebaš i izvaditi...a to možeš jedino sa bentonitom koji ga taloži na dno i nakon toga pretok...
-
Mislio sam probati na 100 litara da vidim razliku.Ako je jedini način bentonit onda ću probati s njim iako nisam pobornik toga.
Hvala svima na pomoći.
-
razor pitanje, pišeš da si metal bistrila u mlada vina, mislim da si prije godinu-dvije pisal da to radiš na proljeće( ili sam nekaj pobrkal), kak to da već sad bistriš i dal si opće do sad pretočil mlado vino
ja sam pretočil prije dva tjedna, bistrilo mislim staviti početkom dvanestog meseca i pretočiti u prvom, aj bu to tak dobro
Radim ovisno o stanju vina, uvjetima, prodaji itd. Ali ono najvažnije je temperatura u podrumu. Pošto je zadnjih dana toplije, ne vidim zašto bi čekao sve do proljeća, ako mogu sada. Nisam još pretočio, za mjesec dana ću pretakati, opet ovisno o stanju vina.
-
fala, idem mam deti v inoxicu hydroclar + sil flock
-
netko je postavio pitanje da li sada ići sa pentagelom samo ili u kombinaciji sa želatinom
-
netko je postavio pitanje da li sada ići sa pentagelom samo ili u kombinaciji sa želatinom
treba ih staviti skupa
-
Ja sam postavio...
Evo kod mene u podrumu gotova sva vina otkipila (osim Skrleta i Frankovke) sumpor je dodan 10g/100l. Most je bio talozen sa OptiGELom i ledenim bocama 48h. Nakon prvog pretoka nismo mislili dodavat nikakva bistrila u mlado vino vec ga profiltrirati sa K300. Sta mislite o tome? Temperatura u podrumu tijekom zime ce zasigurno biti ispod 10°C (vjerojatno blizu 0°C) tako da mislim da sada nema smisla bistrenje pentagelom. Sto mislite o prirodnoj hladnoj stabilizaciji? Naime uz otvorene prozore i hladnu zimu, temp zasigurno moze ici bliizu -5°C i to kroz duzi period
Kakvo je vase misljenje o Pentagelu kao bistrilu? Neki s foruma kazu da je prejak? Sta bi to tocno znacilo?
Takodjer me zanima da li ga je moguce koristiti samostalno i kakva mu je tada efikasnost, ili je bolje koristiti ga u kombinaciji sa zelatinom?
HVALA na odgovorima :)
A sta ako se ne stavljaju skupa?
-
želatina skuplja samo određene tvari-čestice, a bentonit druge određene(znači ne iste) i još je kao uteg jer privuče(+ i -) i želatinu sa njezinim "otpadom" te tako otežani brže padnu na dno....
el dovoljno slikoviti ili da crtamo...pa crtež na zid u podrum i svi ga gledamo i više ne pitamo ;D (e to sam se dobro sjetio , to ću napraviti. onak kao likovi iz crtanih f., kao strip ;D ;))
-
Dobro malo sam to prejako izrekao.Nije katastrofa koristiti bentonit,ali mi ružno izgleda.Jednostavno rečeno ne želim ga koristiti ukoliko ne moram.Mislim da je ispravno mišljenje i za druge preparate koji se koriste za bistrenje,taloženje itd.Treba težiti što prirodnijim putem.Naravano treba imati i opremu za to.Najjednostavnije je ubaciti želatinu i bentoniit.Ja koristim naplavni filter i to je najbolja sprava za čišćenje vina.
bentoniti su stvarno nešto najčišće od enoloških preparata,
je nemam naplavni filter ali daj opiši šta ono mećeš u njega pa da dobro očisti vino ;)
-
Jedno pitanje: zasto dosta ljudi koristi pentagel, kad je ovdje prije nekog vremena bilo receno da je to "preagresivno" sredstvo za vina?
-
negde sam čital, pentagel je aktivni dio bentonita, upotrebljava ga se pet puta manje od bentonita, pa shodno tome ima puno manje taloga
-
Treba se držati preporuka dozacije. Može se umjesto bentonita koristiti i kremična kiselina sa želatinom.
Ili može se nešto treće. Već je sve napisano u prijašnjim postovima.
-
inače pretočil sam prije dva tjedna, jućer sam stavil hydroclar + sil flock, planiram drugi pretok u prvom mjesecu
dal do onda mogu u vinu ostati bistrila ili bu to predugo
-
inače pretočil sam prije dva tjedna, jućer sam stavil hydroclar + sil flock, planiram drugi pretok u prvom mjesecu
dal do onda mogu u vinu ostati bistrila ili bu to predugo
;)
-
Ja sam neki dan stavil tekuću želatinu + silicijeva kiselina drugi dan. Pretok kad se očisti, valjda oko 1. XII.
-
Kremeno brašno se stavlja za bistrenje.Već kad smo kod bistrenja i bentonita raspitao sam se malo na agronomsom faksu o toj temi.Ukratko bentonit je povijest,više se ne koristi.Koriste se puno bolja i učinkovitija sredstva.
-
Kremeno brašno se stavlja za bistrenje.Već kad smo kod bistrenja i bentonita raspitao sam se malo na agronomsom faksu o toj temi.Ukratko bentonit je povijest,više se ne koristi.Koriste se puno bolja i učinkovitija sredstva.
a to su..??
-
Kremeno brašno se stavlja za bistrenje.Već kad smo kod bistrenja i bentonita raspitao sam se malo na agronomsom faksu o toj temi.Ukratko bentonit je povijest,više se ne koristi.Koriste se puno bolja i učinkovitija sredstva.
Od kad se povijest promijenila za par godina ???
-
Provjerit ću to i javiti.Nosio sam uzorke mošta na analizu na agronomski pa sam se usput raspitao o bentonitu.Radim neke projekte sa agronomskim faksom pa imam neke ljude tamo koji su mi to rekli.Uglavnom oni bentonit više ne koriste kao ni večina drugih poznatih vinara.Koriste se neka druga sredstva.Teško je doć do svih informacija,ali javit ću ćim saznam.
-
Moštovi se pomalo čiste, nejednako kako koji, još su lagano gorkasti, lijepo uravnotežene arome , kiseline, a mirisi ludnica. Još kad se dio toga ne bi pretokom izgubio !?! Kavi su vam moštovi, isprobavate li ?
-
Moštovi se pomalo čiste, nejednako kako koji, još su lagano gorkasti, lijepo uravnotežene arome , kiseline, a mirisi ludnica. Još kad se dio toga ne bi pretokom izgubio !?! Kavi su vam moštovi, isprobavate li ?
crna vina su odlicna, bistra i crni pinot i frankovka su pretoceni, ovaj tjedan dolazi ostalo na red makar su bijela jos malo maglusasta ali nema veze, nakon pretoka ce se izbistriti. jedino mi se desio problem kod skrleta u vrenju, imam ga oko 3500 l a nemam jos hladenje pa je temperatura u vrenju isla i do 35°C i izgubio je dobar dio aroma i ima pomalo ukuhani miris, nije tipicno svjez i miristan skrlet nazalost.. :'(
-
Moštovi se pomalo čiste, nejednako kako koji, još su lagano gorkasti, lijepo uravnotežene arome , kiseline, a mirisi ludnica. Još kad se dio toga ne bi pretokom izgubio !?! Kavi su vam moštovi, isprobavate li ?
Naravno da isprobavamo!
Moštevi iz drvenih bačvi su prilično čisti, zdravi, jakih mirisa i aroma... talog također uredan tak da još ne mislim pretakat...
Ovo kaj mi je u inoksu je još mutno, jebiga, ali niti mi se ne žuri. Njega sam pretočil, ali komotno sam ga mogao ostavit još na talogu...
-
Moštovi se pomalo čiste, nejednako kako koji, još su lagano gorkasti, lijepo uravnotežene arome , kiseline, a mirisi ludnica. Još kad se dio toga ne bi pretokom izgubio !?! Kavi su vam moštovi, isprobavate li ?
Rizling - se lagano poceo cistiti, lagani gorkasti okus sa malo vise izrazenijima kiselinama.
Sauvignon Blanc - slabije izrazeni gorki okus nego kod rizlinga a i kiseline se ne primjecuju tako jako kao kod rizlinga, mislim da bude dobro uskladjeno sve skupa. Ovaj vikend skidam sa grubog taloga i stavljam na fini, planiram mjesati svaka 2 tjedna do 3 mjeseca.
Mozda da probas nesto pretociti uz minimalno zracenje pa nece toliko izgubiti na aromama, samo to ce ti netko drugi morat odgovorit ???
-
Moštovi se pomalo čiste, nejednako kako koji, još su lagano gorkasti, lijepo uravnotežene arome , kiseline, a mirisi ludnica. Još kad se dio toga ne bi pretokom izgubio !?! Kavi su vam moštovi, isprobavate li ?
nisam baš zadovoljan kak mi se vino čisti, pretočil sam prije mjesec dana, na okus je ok, ali boja je jako maglušata(čak mislim da je ista ko i prije tri tjedna), inače vino je v inoxici
prije tjedan dana sam del bistrila(žl+slf), ali je zadnjih per dana pala temperatura pa se niš ne događa
neznam možda bi trebal profiltrirati
-
nisam baš zadovoljan kak mi se vino čisti, pretočil sam prije mjesec dana, na okus je ok, ali boja je jako maglušata(čak mislim da je ista ko i prije tri tjedna), inače vino je v inoxici
prije tjedan dana sam del bistrila(žl+slf), ali je zadnjih per dana pala temperatura pa se niš ne događa
neznam možda bi trebal profiltrirati
ISTO I KOD MENE! :o
Al ja bum ostavil još 2 tjedna, pa bume vidli.... pušiona jer je temp. pala.
Koje bi bilo rješenje ako se ni do onda ne izbistri? Jel se može ostaviti do proljeća? ??? Filtriranje?
-
Dečki. Pil sam sinoć na jednoj karmini mlado vino profiltrirano. Čisto je, naravno, fino i već skoro formirano, ali imam dojam da mu je narušen buke, nekak mi nije svježe užitno kao moja vina, još maglušasta i malo gorkasta. Pa Bože moj još nije ni Martinje, a mi bi već gotova vina. Ne znam , čini mi se da paničarimo i kak veli jedan moj stari susjed, delamo bedake z vina. Možda bi ih trebalo pustiti da naprave svoje do hladnih dana. Dali smi im kaj smo dali, isprobavati ih i onda pretok kad nam se učini potrebnim. Ne znam...treba nam strpljenja. Da lakše reči, nego sprovesti. I sam sam zato na forumu i špijuniram kaj se događa !
-
Ma nebum ubuduće u ovoj fazi stavljal bistrila. Eventualno u 2-3 mjesecu ak se sama ne razbistre.
Ovo je bil jedan eksperiment. (ne baš uspješan.. :P), jednostavno je prehladno.
>:(
-
izgleda da sam ja ovaj clanak pisao bezveze posto vidim da ga bas i niste proucili.. :(
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=654
-
""(još i kieselgur) je trgovački naziv za kremeno brašno koje se priprema mljevenjem algi kremenjašica. Služi za filtriranje vina naplavnim filtrima. Da bi se povećao učinak filtracije bez zaustavljanja i češćeg pranja i da bi se pri tome štedjelo filtracijski materijal, dodatak kiselgura u tijeku rada obično se obavlja posebnom dozirnom napravom. ""
izvor vinopedija
Skoro da je taj izvor i točan,ali u praksi baš i nije tako.Sve ovisi koliko želiš da ti vino bude čisto.Ukoliko ga ne želiiš kasnije filtrirati pločastim filterom najbolje ga je ljepše isfiltrirati odnosno staviti najviše ultra grubog brašna,manje extra brašna i minimalno finog brašna.Puno toga ovisi i o čistoči vina.U konačnici opet se svodi na praksu.
-
Skoro da je taj izvor i točan,ali u praksi baš i nije tako.Sve ovisi koliko želiš da ti vino bude čisto.Ukoliko ga ne želiiš kasnije filtrirati pločastim filterom najbolje ga je ljepše isfiltrirati odnosno staviti najviše ultra grubog brašna,manje extra brašna i minimalno finog brašna.Puno toga ovisi i o čistoči vina.U konačnici opet se svodi na praksu.
kaj ne ide najviše finog brašna ?
-
Možete li poslikat pokoju čašisu da vidimo koliko je to za vas maglušasto.
Moja se lagano biste,još to nije ni blizu ugodne bistrine i za sada ne stavljam ništa,tek na proljeće budem interventirao ako bude trebalo.
-
pa momci ja sam u subotu pretocil ono malo kaj sam nabral sardonea i mogu reci da se lijepo izbistril.nisam ga ni talozil ni nis.samo sam na 20 litri del 1gram vinobrana i pretocil za tri dana i to je to.opet sam ga pretocil u 30 litarnu plasticnu bacvicu i gore nalijal pol litre ulja ,a inace stalno pretacem u sijecnju kad se dobro stalozi i zima ga izbistri,onda ide iz drva u inox i gotovo...dalje se samo pije :D
-
kaj ne ide najviše finog brašna ?
Najviše ide ultra grubog-Ako staviš najviše najfinijeg filter ti se odma zaštopa.Vjeruj mi isprobao u praksi.
-
izgleda da sam ja ovaj clanak pisao bezveze posto vidim da ga bas i niste proucili.. :(
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=654
Slažem se,većina odgovora se nalazi na forumu ili na glavnoj stranici,naravno postoje stvari koje su specifične,ali za osnovne stvari odgovori postoje i treba to sve pročitati i onda izlaziti sa konkretnim problemima ;)
-
Dečki. Pil sam sinoć na jednoj karmini mlado vino profiltrirano. Čisto je, naravno, fino i već skoro formirano, ali imam dojam da mu je narušen buke, nekak mi nije svježe užitno kao moja vina, još maglušasta i malo gorkasta. Pa Bože moj još nije ni Martinje, a mi bi već gotova vina. Ne znam , čini mi se da paničarimo i kak veli jedan moj stari susjed, delamo bedake z vina. Možda bi ih trebalo pustiti da naprave svoje do hladnih dana.
Slažem se,ne znam čemu panika i zbog kojeg razloga bi sad filtrirao vino koje zapravo to još nije ???
-
Možete li poslikat pokoju čašisu da vidimo koliko je to za vas maglušasto.
Moja se lagano biste,još to nije ni blizu ugodne bistrine i za sada ne stavljam ništa,tek na proljeće budem interventirao ako bude trebalo.
evo par slika mog maglušavog vina, s blicom i bez blica
-
Ovo s blicem izgleda bistrije nego ono bez.Treba po danjem svjetlu slikati.
-
slikal budem u subotu
-
Slažem se,većina odgovora se nalazi na forumu ili na glavnoj stranici,naravno postoje stvari koje su specifične,ali za osnovne stvari odgovori postoje i treba to sve pročitati i onda izlaziti sa konkretnim problemima ;)
za sve svi odgvori negdje postoje , po tome onda ne trebamo uopće imati forum :'(
-
Što je bolje kod bistrenja vina koji preparat bentonit ili pentagal. Pentagal nikad nisam koristio, ali to je navodno neki glavni koncentrat od bentonita i stavlja se u puno manjoj količini.
-
Što je bolje kod bistrenja vina koji preparat bentonit ili pentagal. Pentagal nikad nisam koristio, ali to je navodno neki glavni koncentrat od bentonita i stavlja se u puno manjoj količini.
sve si sam odgovorio , i jedno i drugo je ok...
-
sve si sam odgovorio , i jedno i drugo je ok...
da, ali terba staviti i želatinu uz to (lijeva i desna bistrila)
-
da, ali terba staviti i želatinu uz to (lijeva i desna bistrila)
tj. pozitivna i negativna bistrila (cestice naboja)..
-
dečkik ja bi stavio par slikica ne forum čisto zbog razgovora ali neznam princip........bistro je kao vino u 6 mjesecu, i graševina i pinot sivi........tak da sam sivog već i 100-tinjak litri prodao rinfuze......
-
dečkik ja bi stavio par slikica ne forum čisto zbog razgovora ali neznam princip........bistro je kao vino u 6 mjesecu, i graševina i pinot sivi........tak da sam sivog već i 100-tinjak litri prodao rinfuze......
dal si taložil , ako jesi ne kužim, kak more biti bistro ko v šestom mesecu ...ili si možda stavljal bistrila
-
dečkik ja bi stavio par slikica ne forum čisto zbog razgovora ali neznam princip........bistro je kao vino u 6 mjesecu, i graševina i pinot sivi........tak da sam sivog već i 100-tinjak litri prodao rinfuze......
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=179.msg13038#msg13038
-
Nikada ne koristim bistrila......jedino što koristim su selekcionirani kvasci....ali izbisrilo se nevjerovatno......budem probao poslikati pa ako se snađem stavim par slika.........
-
(http://img231.imageshack.us/img231/4286/img0043au.jpg) (http://img231.imageshack.us/i/img0043au.jpg/)
hvala moslavac
Graševina izgleda ovako,......ali je slikano mobom tak da izgleda dostaloše....žao mi je što nemogu bolje poslikati.....
-
stavi čašu na stol ili nekaj kaj ima drugu boju nego vino...ovak ti je zid iste boje ko i vino pa se slabo kuži...
inače, jel to čaša od fera vina? :D
-
je čaša je od feravina,.........upozno tipa koji radi u feravinu kao trgovački putnik....pa se jednom prilikom malo popilo........i tip mi da 2 kartona tih čaša.......meni su odlične za degustacije i probe doma sa frendovima.....
-
je čaša je od feravina,.........upozno tipa koji radi u feravinu kao trgovački putnik....pa se jednom prilikom malo popilo........i tip mi da 2 kartona tih čaša.......meni su odlične za degustacije i probe doma sa frendovima.....
je, baš takav tip čaša mi se jako sviđa i imam ih doma od svuda, od udruge, nešto sam solo kupio, imam i iz feravina jer smo to dobili kad smo tam bili... super su čaše...nego daj ti poslikaj iz druge perspektive malo, da vidimo tu boju :D
-
ljudi, takvih degustacijskih casica imas u metrou i vrutku za 60ak kn za paket od 12 komada..
-
ljudi, takvih degustacijskih casica imas u metrou i vrutku za 60ak kn za paket od 12 komada..
je, samo kad je akcija...gledo sam neki dan u metrou, 10 kn je komad... a za 60 kn/12 komada ima, ali so to sasvim drugačije čaše...svejedno su dobre pa sam uzo...
-
dečkik ja bi stavio par slikica ne forum čisto zbog razgovora ali neznam princip........bistro je kao vino u 6 mjesecu, i graševina i pinot sivi........tak da sam sivog već i 100-tinjak litri prodao rinfuze......
kod mene je to normalno bistroca na vrhu bacve u ovo vrijeme (vino nije talozeno, ne bistreno), dok na dnu bacve nije jos tako bistro.
-
Meni je graševina u inoksu od 1850 l.......probna pipa je na sredini iznad vrata....ono u čaši je iz pipe natočeno......ma ok ja velim da je sve ok dok je zdravo .......mjerio sumpore jučer i na graševini mi je oko 12 pa sam dodao još oko pola litre pa ćemo ponoviti test za 2 tjedna......a na jednoj manjoj bačvici oko 100 l, di sam imo vino za potrošnju koje se isto odlično izbistrilo bilo mi malo sumpora (isto kao u grševin mjeri oko 8-10 što mislim da niti nemože niže izmjeriti vini komletom) i ja dodam 1dcl sumpovina.........sad ga nemogu piti koliko smrdi po sumporu, proboao pretočiti i ništa, izgubio fino aromu ,a sumpor se još osjeti .a zbilja j bilo odlično, sježe, lagano cvjetno i suho......a na crnom sam dodao oko 3.5 dcl na 550 l...sad je više crveno......poznata mi je situacija sa antocijanim i sumporom ........ali s enadam da će kroz vrijeme boja se povratiti......što mislite?! (krivi podforum, ha? sorry)
-
bravo, ljepo vince, vino koje otkipi bez teškoća i do kraja, se brzo bistri. i dajte malo po malo suporite vino , a ne jako pa luftati ??? i onda ode malo sumpora a puno svega iz vina..
-
Meni je graševina u inoksu od 1850 l.......probna pipa je na sredini iznad vrata....ono u čaši je iz pipe natočeno......ma ok ja velim da je sve ok dok je zdravo .......mjerio sumpore jučer i na graševini mi je oko 12 pa sam dodao još oko pola litre pa ćemo ponoviti test za 2 tjedna......a na jednoj manjoj bačvici oko 100 l, di sam imo vino za potrošnju koje se isto odlično izbistrilo bilo mi malo sumpora (isto kao u grševin mjeri oko 8-10 što mislim da niti nemože niže izmjeriti vini komletom) i ja dodam 1dcl sumpovina.........sad ga nemogu piti koliko smrdi po sumporu, proboao pretočiti i ništa, izgubio fino aromu ,a sumpor se još osjeti .a zbilja j bilo odlično, sježe, lagano cvjetno i suho......a na crnom sam dodao oko 3.5 dcl na 550 l...sad je više crveno......poznata mi je situacija sa antocijanim i sumporom ........ali s enadam da će kroz vrijeme boja se povratiti......što mislite?! (krivi podforum, ha? sorry)
Ma, nije krivi podforum, bilo je već za skidanje boje crnog vina sumporom, to je tako česta greška u mom kraju nakon pretoka, da ja više jednostavno ljudima preporučujem vitamin C ili aromax u najboljem slučaju, te bojadisere prilikom berbe.
Povratka boje još nisam vidio na kontinentalnim crnjacima. Obično do kraja zeznu.
Znam ljude koji stave crnoga na trop dodaju vode i šećera prije vrenja i onda zaliju s antocijaninom i s takvim vinom se čak usude ići na izložbu ::) Rezultati su porazni, ego boli, sve je namještaljka i slične priče, :-X
-
a kvragu onda sam napravio pravi zajeb........misim riječ je o zweigeltu.....prvi put sam doma radio crnjak...i ispočetka me se nije nešto posebno dojmio.....no što više zrije dobiva meni fine i ukusne arome, i baš me iznenadilo....kako mi je fermentacija bila u plastičnim kacama koje nemaju ispust pri dnu...sve sam zajedno prešao tako da mi je sav talog nakon prešanja završio zajedno sa moštom odnosno mladim vinom u bačvi.....to sam pustio mjesec dana i napravio prvi pretok, talog je bio zdrav......i ja sam prije nego što sam vino vratio u drvenu bačvu, zasumporio sa oko 3,5 dcl sumpovina/ 550 l vina.......to je bilo prekjučer....vino je imalo tako prekrasnu tamnu boju....a sada je ljubičasto ali ono bljedo, no budem pratio siruaciju........šteta je.....ali i to škola (tješim se)....
-
oko 3,5 dcl sumpovina/ 550 l vina
Nema povratka, skinuo si sve, da si imao duplo više vina bilo bi previše!
-
ja za sva svoja crna vina koristim najobicniji vinobran i nikada nisam izgubio boju, vina su uvijek ostala ista! a boje su ove godine zbilja prekrasne, tamne, neprobojne, pogotovo zweigelt.. 8)
-
jel zbilja 3,5 dcl previše na 550 l vina.....molim razor pojasni?! zbilja me zanima dali griješim kod doziranja.........
-
Bojim se da je više problem doziranja i mjerenja, a tek onda neznanja!
ja za sva svoja crna vina koristim najobicniji vinobran i nikada nisam izgubio boju, vina su uvijek ostala ista! a boje su ove godine zbilja prekrasne, tamne, neprobojne, pogotovo zweigelt.. 8)
Da, ali sigurno ne stavljaš navedeni omjer na ovu količinu - 3,5 dL sumpovina/550 L, Jel tako?
Šta je s crnim pinotom, koji je baš zeznut sa zadržavanjem boje?
-
jel zbilja 3,5 dcl previše na 550 l vina.....molim razor pojasni?! zbilja me zanima dali griješim kod doziranja.........
previše je za oko 40% jer je u pitanju crno vino kojem ide skoro duplo manja doza potrebnog sumpora nego za bijela vina, ali nedaj se plašiti to sa bojom je kratkotrajno i vratit će se većina kaj si sad izgubio, samo nemoj ništ luftati i takve neke akcije, mir sa njim , vjeruj bit će ok.
-
nakon vrenja uvijek u sva vina stavljam 10 g vinobrana i nakon 7-10 dana pretok. nakon toga drugi put stavljam vinobran negdje u 2. ili 3. mjesecu, ovisi, za neka vina cak ni tada, neka dakle sumporim samo jednom. crni pinot isto, sve radim i stavljam isti obicni vinobran bez tanina u pakiranju od kile, radilo se o bijelom ili crnom vinu.. a crni pinot je ove godine izrazito crn, predivna tamno crveno crna boja, divota! inace nikad problema sa njime..
-
I ja sam prošle godine zeznuo merlot sa viškom sumpovina iako sam stavio manje nego ti kos..dosta boje je otišlo.Za bijela vina je bilo sve ok.
Ovi godine sam išao sa pirovinom sa taninom oko 7g na 100l pri prvom pretoku te ubacio bojadiser u merlot pri vrenju i vrlo sam zadovoljan bojom.
-
I ja sam prošle godine zeznuo merlot sa viškom sumpovina iako sam stavio manje nego ti kos..dosta boje je otišlo.Za bijela vina je bilo sve ok.
Ovi godine sam išao sa pirovinom sa taninom oko 7g na 100l pri prvom pretoku te ubacio bojadiser u merlot pri vrenju i vrlo sam zadovoljan bojom.
Bojadiser ti je jako dobro riješenje ( Alicante bouchet, Gamay noir ). Za očuvanje boje je dobro koristiti u pretoku vitamin C, max 15g/100L!
-
Molim za savjet. Prijatelj mi ima nešto bijelog vina (grožđe 70 % graševina i 30 % traminac ) koje bi sad trebalo prvi put pretočiti. Problem je u tome da je u gornjem djelu bačve vino blago oksidiralo dok je na donjoj slavini dobro. Čitajući ranije postove vidim da je za oksidirano vino dobro koristiti kazein ili mlijeko i bentonit. Zanima me da li mogu koristiti mlijeko ( domaće ili kupovno ) pošto ne mogu nabaviti trenutno kazein. Još me zanima da li je sad bolje napraviti prvi pretok bez bistrila ili ( pošto je krenula oksidacija ) bistriti vino prije prvog pretoka. Inače je vino solidno bez osječaja kvarnosti.
-
Pvpp pa pretočiti za 3 dana. Ako to ne možeš nabaviti, šta je loše za tebe, dodaj obavezno prije pretoka slobodnog sumpora u dozi od min 20 mg/L na 100 L prije pretoka i još toliko nakon pretoka. Govorim napamet, jer pretpostavljam da nemaš mogućnost izmjeriti količinu slob.sumpora.
U biti, teško je napamet ovako odrediti, ali po iskustvu mi je uvijek gora situacija nego bolja! :(
-
Pvpp stabyl ne mogu sada nabaviti, znači onda nikakva druga bistrila već sumporenje, pretakanje pa sumporenje ako sam dobro shvatio.
-
Sa mlijekom i kazeinom možeš zeznuti vino, da ti ima miris po jogurtu ili kiselom mlijeku, oprez.
Da, tako bih ti ja preporučio na sigurno, sa sumporenjem. Mada, ne volim lupati preporuke napamet, bez probe!
To je osnova i greške su u protivnom prisutne ovako on line, bez osnovnih parametara :(
-
Ok, hvala.
-
Sa mlijekom i kazeinom možeš zeznuti vino, da ti ima miris po jogurtu ili kiselom mlijeku, oprez.
Da, tako bih ti ja preporučio na sigurno, sa sumporenjem. Mada, ne volim lupati preporuke napamet, bez probe!
To je osnova i greške su u protivnom prisutne ovako on line, bez osnovnih parametara :(
ja bi dodao i onaj tvoj savjet, malo c-vitamina 3-4g/100 lit, uz ovo što si rekao, tj.vinobrana 7-8g/100lit (veća doza jer je već oksidirano kako veli)
-
Ima i kombiniranih preparata tipa aromaxa, nije uopće loše miksati vit C i sumpor. Dozu treba odrediti izmjerom ili probom. Napamet je stvarno teško reći neku konkretnu vrijednost.
-
Da li mogu pogriješiti stavljajući samo 2 grama vitamina Cna hl .
-
Ne, max doza je 15 g/hl vit. C! Ne odnosi boju na crnjaku ni max doza.
-
Ne, max doza je 15 g/hl vit. C! Ne odnosi boju na crnjaku ni max doza.
Ma zanima me za ono oksidirano bijelo vino od prijatelja ( inaće sam ga jedva uvjerio da stavimo i sumpor jer smatra pošto je vino u inoxu da mu nije potreban a za pvpp neće ni da ćuje jer je to čista kemija) ali ako će vitamin C pomoći onda bi ga stavili. Da li će od njega vino postati kiselije.
-
Ima i kombiniranih preparata tipa aromaxa, nije uopće loše miksati vit C i sumpor. Dozu treba odrediti izmjerom ili probom. Napamet je stvarno teško reći neku konkretnu vrijednost.
Da li je armoxa opcenito dobro koristiti kod cuvanja vina. Dakle ne mislim samo kod starijih vina vec i kod mladih? Znaci je li moguce u potpunost zamijeniti vinobran aromaxom ili taj udio askorbinske kiseline previse utjece na okus vina?
-
Ma zanima me za ono oksidirano bijelo vino od prijatelja ( inaće sam ga jedva uvjerio da stavimo i sumpor jer smatra pošto je vino u inoxu da mu nije potreban a za pvpp neće ni da ćuje jer je to čista kemija) ali ako će vitamin C pomoći onda bi ga stavili. Da li će od njega vino postati kiselije.
Hoće malo, ali bit će i svježije i malo drukčije za razliku od SO2!
Da li je armoxa opcenito dobro koristiti kod cuvanja vina. Dakle ne mislim samo kod starijih vina vec i kod mladih? Znaci je li moguce u potpunost zamijeniti vinobran aromaxom ili taj udio askorbinske kiseline previse utjece na okus vina?
Moguće je skroz zamijeniti. Problem su ti izmjere daljnje običnim setovima, koje onda spuštaš na 10 mg/L slobodnog SO2 kao nulu.
Vino ti djeluje svježije i može se koristiti za trenutnu potrošnju! Posebno starije!
Radio sam s običnim c-vit. Aromax je mix c-vit i SO2. Ne skida boju crnjaku. Rezultati su dobri kod isprobavanja!
-
Ja sam razmisljao da bi slijedece godine isprobali jedan dio vina preraditi sa aromaxom. Znaci od muljanja, presanja, talozenja do cuvanja. Jedino ne znam koliki je tocno odnos cijene aromax vs. vinobran
-
Ok. Vit C ti košta u apoteci oko 70kn pakiranje, mislim 500 g, vinobran od kile 30- 40 kn pa vinov!
Kupuj Vit - C u apoteci, a ne onaj pa-vinov jer je 3 puta jeftiniji!
Aromax je mix vit C i K meta bisulfita!
-
Znaci u principu mogu ta 2 praha "seljacki" izmjesati? Nisu vezani spojevi znaci.
-
Možeš i tako. Čuj, samo treba ocijeniti dozu na jezik.
Velim max doza vit-c je 15g/hl! To ti je dozvoljeno za izložbu, dalje ideš u kem!
-
Kontam ;)
-
pa de ljudi kupite si onaj vini komplet za mjerenje slobodnog so2 ma jednostavno za izmjerit nema sta kosta 200injak kn ja s tim radim vec par godina i super sam zadovoljan
izmjesris sumpor te ako fali dodas imas tamo jednu tablicu oko koliko se cega dobije slobodnog so2 mislim od vonobrana sumpovina itd sta se vec koristi
ja inace koristim vinobran ili ti kalimetabisulfit za sumporenje a za crna vina taj neki poseban s taninom i nema nikakvih problema s skidanjem boje
kak ja radim znaci na 100lit vina
kod talozenja mosta 10-20 g vinobrana
kad zavrsi fermentacija 10 g pa za par dana pretocim
pa prije drugog pretoka stavim bentonit 20g izmjerim sumpor da bude na 25 mg po litri i pretocim nakon 15 dana s drugim pretokom ujedno profiltriram na one k700
a ako mi je hica sa vinom odma poslje k7oo na ove finije k100 ili tak neku slicnu ko ovi dana jel sam ostao bez starog vina te sam morao sredit mlado vino al sam 500lit i vino je ko bog danas sam napunio 50 ak boca
da i sad prek zimski mjeseci stavljam metavinsku kiselinu da mi se ne talozi vinski kamen jeb kad nemam uvjeta za hladnu stabilizaciju
-
""pa de ljudi kupite si onaj vini komplet za mjerenje slobodnog so2 ma jednostavno za izmjerit nema sta kosta 200injak kn ja s tim radim vec par godina i super sam zadovoljan""
120kn sa enovin1, znači samo jedna komponenta se dodaje i radi za orijentaciju ok!
-
kak to sa jednom komponentom
ja koristim 3 bocice ??? prvo ide skrob pa h2so4 pa jod tj kad poplavi to je to
-
Kao što jnix kaže postoji i komplet sa jednom komponentom i usporedbom sa klasičnim vini, u mjerenju gotovo da nisam vidio razliku,
"pa prije drugog pretoka stavim bentonit 20g izmjerim sumpor da bude na 25 mg po litri i pretocim nakon 15 dana s drugim pretokom ujedno profiltriram na one k700"
OK to štima, ALI, pokušali smo mjerit sumpor (s vinijem) prije filtriranja 40, a nakon 2 tjedna po filtriranju sa K300 bio je 15, tako da mislim da je vrlo bitno provjerit sumpor i nakon filtriranja.
-
tj prije punjenja svakako ;)
-
Poštovanje ljudi..imam jedno pitanje,kad čitam vaše postove tek shvačam koliki sam amater u ovome svemu,pa ču Vas lijepo moliti za jedan savjet: ovako,protočio sam vino poslije martinja par dana,danas sam otišao vidjeti i probati mlado vino i situacija je slijedeća:vino je mutno,i nekako dosta slatko kao da nije odkipilo do kraja,a kipilo je..e sad..znam da ste znalci i nemojte me molim Vas sad optuživati i napadati,nego trebam konkretan savjet,hoće li se vino samo razbistriti,trebam li ga i kako tretirati,jednostavno trebam savjet i pomoć.Hvala unaprijed!!
-
na 100 lit dodaj ako nisi , 10g vinobrana i čekaj 20 tak dana pa se javiš, moraš više opisivati postupke rada odpočetka i dodavanja, količine...
-
Ako ti je vino slatko ( a to ne želiš ) pokušaj pokrenuti vrenje tj. dobro izmješaj vino da digneš talog i podigni temperaturu vina barem iznad 10 stupnjeva.
-
pretočio je , nema taloga , i to je samo dobro ...
-
vinobran je bio stavljen..vrenje je bilo..kipilo je..pretočeno..ali mutno...
-
vinobran je bio stavljen..vrenje je bilo..kipilo je..pretočeno..ali mutno...
kad je stavljen, sad kada si pretakao ili ... po ovom redosljedu kako si napisao
-
vinobran je stavljenm 5 dana prije pretakanja...do sada sam uvijek tako radio,nisam imao nikada ovakvih problema..no eto...
-
vinobran je stavljenm 5 dana prije pretakanja...do sada sam uvijek tako radio,nisam imao nikada ovakvih problema..no eto...
koliko na 100lit,
-
ne mogu ti reči koliko napamet,ali točno onako kako po uputama...mene zanima što sad napraviti,čekati još neko vrijeme ili reagirati i kako?
-
obavezno izmjeriti sl.sumpor, dodati i čekati da hladnoća odradi svoje, da li je u inoxu ili drvu, plastici, podrumu, ....koliko ga ima, koja sorta, sve moraš navesti ... ne boj se nismo porezna ;), makar, netko od nas i je :o ;)
-
obavezno izmjeriti sl.sumpor, dodati i čekati da hladnoća odradi svoje,
ovo baš nisam razumio,pa te molim da mi malo pojasniš..inače u drvenoj je bačvi,ima nekim cca 200 l ...i mješane su sorte...
-
tu dolje klikni...
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=382
-
ok,hvala na linku i PM...a konktretno što bi ti napravio za bistrenje da si na mojem mjestu..konkretno molim te,dosta podataka sam ti dao..
-
teško je reći konkretno , treba ga vidjeti i probati
obavezno izmjeriti sl.sumpor, dodati i čekati da hladnoća odradi svoje,
pretočiti u inox, jer imaš puno zraka u drvenoj bačvi, vjerojatno popito ;),
odnjeti na analizu, da se vidi ostatak šećera, ...
mutnoća se može bistriti dodatkom sredstava ...
-
bačva je puna,ne pijemo to vino,tako previše zraka otpada,jedno pitanje,da li je pametno staviti vinobran pričekati par dana i pretočiti...
gdje se u zagrebu nosi na analizu,ako netko zna neki link,adresu,telefon..hvala
-
da i sad prek zimski mjeseci stavljam metavinsku kiselinu da mi se ne talozi vinski kamen jeb kad nemam uvjeta za hladnu stabilizaciju
prijatelju ovo bas i ne razumijem.. ::) ??? da li ti zelis ili ne zelis stabilizirati vino na tartarate..?? jer dodavanje metavinske i hladna stabilizacija su 2 totalno oprecna postupka sa totalno drugacijim ishodima pa mi sad nije jasno ovo..
-
a jeb sad te bas ne razumijem sta si htio reci aj malo pojasni da ti mogu odg.. ;)
-
... gdje se u Zagrebu nosi na analizu, ako netko zna neki link, adresu, telefon..hvala
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=270.45 pregledaj malo na ovoj temi
-
@ josipovu
najlješpa hvala,moram vidjeti što se događa,zašto je mutno,boju nije promijenilo ni okus..testirao sam u čaši...pa nek vide stručnjaci..uglavnom,hvala ti još jednom! ;)
-
Ja vjerujem pošto kažeš da ti je vino slatkasto da ti vino lagano još vrije a samim tim se i miješa pa je samo iz tog razloga mutno. Bez obzira što si ga otočio sa grubog taloga ( 1 pretok ) još uvjek ti se u vinu nalazi dosta kvasaca koji rade tj. nastavljaju vrenje vina. Možda bi ti Razor ili Ivan mogli više pomoći i kvalitetnije odgovoriti.
-
Nadam se da če vidjeti moje probleme i pokušati odgonetnuti...ja sam isto takvog mišljenja,pa ne znam što napraviti..pustiti i čekati ili...
-
Najbolje bi bilo da odneseš vino na analizu da vidiš dali je provrelo ili ne.Onda če već biti lakše znati što treba poduzeti.Moje ima 1,8g/l šečera i još mi je mutno a nisam još pretočio.Polako se počelo čistiti,a u utorak planiram ići pretakat.
-
a jeb sad te bas ne razumijem sta si htio reci aj malo pojasni da ti mogu odg.. ;)
kazes da si stavio metavinsku da ti se ne taloze tartarati. a na kraju kazes da nemas uredaj za hladnu stabilizaciju.. pa te ja pitam da li zelis taloziti tartarate ili ne? jer ne treba ti uredaj za hl.st. jer se sada preko zimskih mjeseci pod nizim temperaturama tartarati taloze prirodno a ti si dodao metavinsku kis. da se oni ne taloze..?? metavinska ti nece rjesiti problem jer nije dugotrajna i onda ces na proljece ili u boci dobiti sve puno tartarata kad se krenu taloziti. dakle, zelis li sada taloziti ili ne zelis? ???
-
sto se tice hladne stabilizacije...Krauthaker drzi 6 dana vino na -4 stupnja celzijusa i kaze da mu se odlicno pokazalo i da ne stavlja metavinsku onda...neka paze oni sto prave od vode i secera vino da se ne smrzne ;D
-
sto se tice hladne stabilizacije...Krauthaker drzi 6 dana vino na -4 stupnja celzijusa i kaze da mu se odlicno pokazalo i da ne stavlja metavinsku onda...neka paze oni sto prave od vode i secera vino da se ne smrzne ;D
naravno da mu se pokazalo dobro, pa taj tank tome i sluzi! samo je jako skup a osobno mislim da nije potreban, bar nama manjima..
-
a ima i hladnjacu ako zeli brze stabilizirati vino,u njoj ima par cisterni i tamo prebaci vino na par dana da ubrza stabilizaciju....
-
kazes da si stavio metavinsku da ti se ne taloze tartarati. a na kraju kazes da nemas uredaj za hladnu stabilizaciju.. pa te ja pitam da li zelis taloziti tartarate ili ne? jer ne treba ti uredaj za hl.st. jer se sada preko zimskih mjeseci pod nizim temperaturama tartarati taloze prirodno a ti si dodao metavinsku kis. da se oni ne taloze..?? metavinska ti nece rjesiti problem jer nije dugotrajna i onda ces na proljece ili u boci dobiti sve puno tartarata kad se krenu taloziti. dakle, zelis li sada taloziti ili ne zelis? ???
da al metavinsku nisam stavio u svo vino neg samo u ovo bure koje ce ici tokom ovih mjesec dva u prodaju tj preko ovih ladnih dana preko proljeca ljeta jeseni ju ne stavljam u vino
;)
znam to oko tog postupka sve al ono trebo bi jedan tank iznesti na dvoriste pod supu pa ga izlozit 10 ak dana niskim temp neznam al onda bi se samo rjesio tog kamenca bar tak mislim
a i nemam vremana za prirodno talozenje kad sam ostao bez starog vina
-
Pozdrav kolege...
evo zanimljivog pitanja koje sam ovih dana smislio a danas tek ulovio vremena postaviti: naime,u prošlogodišnjem Chardonnayu koji je suh (1,2g/l šećera, berba 2008) počele su mi se taložiti bjelančevine u 10 tak butelja koje su još ostale, a iste su donesene sa neke konstantne temperature od 8 stupnjeva (rashladna komora) na tem oko 18 stupnjeva. Drugi Chardonnay, slatki (50 g/l šećera, berba 2006, redovna berba) u istoj kombinaciji sa buteljama na istim promjenama temperatura je stabilan i nema nikakvih taloženja.
Napominjem da su u vina stavljena (prema preciznim bilješkama) ista bistrila te iste količine (želatina pa bentonit drugi dan), ali je kod 2008 berbe korištena tekuća želatina Hidroclar, dok je kod berbe 2006 korištena želatina u listićima Dr.Oetker.
Pitanje: može li ovolika prevelika ko ličina šećera u berbi 2006 biti uzrok stabilnosti vina na taloženje? Dodatno, imate li iskustva u razlici u kvaliteti kod želatine u listićima ili tekuća želatina, što se pokazalo boljim u praksi, ili razlike nema ?
Opaska: kod berbe 2008 je bilo problema sa temp u podrumu, tj. padala je na 10 stupnjeva u nekim periodima pa to može biti uzrko neučinkovitosti tih bistrila, a vremenski rok koliko su bistrila bila u inoxima je 5 tjedana. Kod 2006 je zabilježena prosječna temp 15 stupnjeva.
Hvala unaprijed i svima sve najbolje želim :) ;D
-
ucinkovitost bentonita je izrazito smanjena kada temperature padnu ispod 15ak °C tako da bi u tome mogao biti glavni problem..
-
Pretpostavljao sam da je problem do te temperature, svakako, i u prijašnjim postovima je to lijepo napisano...reci mi Ivane, imaš li kakvih iskustava/saznanja u razlikama između tekuće i želatine u listićima ? Ili netko drugi na forumu ?
Meni osobno se ova u listićima nekako više dopada jer je u mirisu potpuno neutralna (ali teže ju je primjeniti jer se mora topiti i tako dalje) dok Hidroclar ima određeni miris, koji pretpostavljam u pravilnoj upotrebi i skladištenju ne bi smio štetiti ? ::)
-
takoder kolicina bjelancevina ovisi naravno i o grozdu, tj. o vremenskim uvjetima pojedine godine jer grozde sadrzi vise bjelancevina sto je godina susnija i vruca, tj. sto ima manje padalina i dostupne vode tako da svake godine vino ne sadrzi istu kolicinu bjelancevina i svake godine prije upotrebe bistrila bi trebalo raditi test na malo na bjelancevine i onda prema tome odrediti optimalne doze bistrila. za zelatinu nazalost nemam osobnih saznanja u praksi jer je ne koristim, treba se pridrzavati uputa i sve ce biti ok onda.
-
Hvala Ivane na preciznom odgovoru ;)
još jednom svako dobro svima želim i polako večeras/noćas ;D ;D ;D ;D ;D ;D
-
Zanima me da li je netko filtrirao crno vino preko naplavnog filtrera?Zanima me ako se bijelo filtrira da li to isto vrijedi i za crno.
-
kliknul na link prije i sad sam zbunjen ???
vino mi je bistro, zdravo, odlično i nemam ja nit bilo tko drugi ikakvih prigovora na njega
Sijećanj je i po tradiciji vršimo pretok mladog vina, znači, mošt je taložen sumporom i ledom pa maknut s taloga, kad je zavrio dodal bentonit i spješno je završeno vrenje i pretočeno prije martinja, vino je bistro i pitko i fino, puno okusa...
Dal da ga sumporim sumpovinom ili pyrovinom? Pyrovin je za liječenje vina pogodniji? A vino je zdravo
Dal da filtriram ili pretočim? Pretok vršim pumpom, da ga jako ne zračim da uronim crijevo pumpe u mošt?
Imam nekih 600litara vina u inox bačvama, ako ga filtriram kojim pločastim filterom, broj (200, 400, 600?)
-
Lovro...ne vidim razloga zašto filtrirati vino uopće ako ga koristiš samo za vlastitu potrošnju i ako ga ne buteljiraš za prodaju. Kažeš da si stavio bentonit i da je vino bistro? Znači, stabilizirao si ga na bjelančevine, vrlo vjerojatno imaš trenutno nisku temperaturu u podrumu pa će se i tartarati istaložiti. Ja jednostavno ne vidim potrebe za filtracijom
-
kliknul na link prije i sad sam zbunjen ???
vino mi je bistro, zdravo, odlično i nemam ja nit bilo tko drugi ikakvih prigovora na njega
Sijećanj je i po tradiciji vršimo pretok mladog vina, znači, mošt je taložen sumporom i ledom pa maknut s taloga, kad je zavrio dodal bentonit i spješno je završeno vrenje i pretočeno prije martinja, vino je bistro i pitko i fino, puno okusa...
Dal da ga sumporim sumpovinom ili pyrovinom? Pyrovin je za liječenje vina pogodniji? A vino je zdravo
Dal da filtriram ili pretočim? Pretok vršim pumpom, da ga jako ne zračim da uronim crijevo pumpe u mošt?
Imam nekih 600litara vina u inox bačvama, ako ga filtriram kojim pločastim filterom, broj (200, 400, 600?)
sumpor moraš mjerit i dodat, a filtrirat sa k100 ako želiš....
-
Dodatno na ovu temu, kada sam ih ispirao, to sam napravio sa nekakvih 60 litara čiste vode, mislim da je to dostatna količina (možda se varam?)....mirisa ni negativnih okusa po pločama nije bilo....
Kad sam ih kupovao dobio sam informaciju da je moguce povratno ih isprati (prespoji se crijevo) i da se mogu još koristiti - tvrdnja je točna, ali količina vina koja se time još može isfiltrirati nije neka prevelika pa smatram da je to samo zajebancija oko posla, kada protok padne puknuti nove ploče i to je to :)
-
kaj sam zajebal
mošt sam taložil ledom i pirovinom (10g/hl) dodal sam hc enzime, stavil sam cm kvasce i hranu, pretočil sam nakon tri tjedna, početkom prosnica pokušal sam bistriti(sjebala me niska temperatura)
danas popodne sam ponovo pretočil i krenul profiltrirati, za 300L sam kupil šest filtera k-200, kroz filtere sam propustil 100 litara vode i 20 litara 0.6% vodene otopine limunske
kiseline u otopini sam ostavil filtere pola sata, nakon toga sam istisnul vodu vinom koje sam odvojil posebno
nakon 100 litra filteri su se zaštopali, tad sam 40 litara propustil kroz k-250 (imal sam ih od lani) i opet stop, još sam imal šest komada colombovih filtera (totalno smeče) i propustil ostalih 150 litara, tak da sam 300 litara filtrilal skoro četri vure
-
kak je mutno bilo vino.? da li si povuko prvo talog? da ti nije ulje ušlo prvo? prhladno vino ide teže , ali nije to uzrok samo....
(negdje sam pod alati...opisao da filteri moraju biti becopad, a ne samo da piše beco)
-
kad su problemi u podrumu i pogotovo sa vinom onda nemas sta cekati, treba napraviti poduzeti sve mjere i napraviti sve kako bi se vino spasilo i odrzalo zdravim i pitkim. filtracija je u biti nepotrebna ako ste imali kvalitetno i zdravo grozde, vrenje je proslo normalno, bistroca je ok i koristili ste jos i specijalna bistrila, u takvim normalnim slucajevima filtracija je nesto najgluplje i najbespotrebnije sto se moze napraviti sa prakticki gotovim vinom! da ne pricam o dodatnom trosku i stresu na vino.. ???
-
moslavac ;D ;D ;D
je prije sam napisal, da vino koje donesem iz kljeti sflaširam i moram ga čuvati u frižideru, a ak nije sfiltrirano napravi se talog
-
ne kuzim zasto vec sada, nakon 4. mjeseca od berbe filtrirati vino.. ??? ::) uostalom, ja ga ne filtriram uopce.. i nikada mi se nista sa vinom nije desilo u boci, od refermentacije, talozenja, oksidacije.. nista!
Ovo mi baš i nije jasno.Koliko ja znam vino svi filtriraju.Ja ga filtriram naplavnim filterom a dalje po potrebi.Ne razumijem kako to misliš da se ne filtrira?!Na kraju krajeva kako uspiješ da ti se ne pojavi vinski kamen ili talog nakon mjesec do dva u boci?
-
Ovo mi baš i nije jasno.Koliko ja znam vino svi filtriraju.Ja ga filtriram naplavnim filterom a dalje po potrebi.Ne razumijem kako to misliš da se ne filtrira?!Na kraju krajeva kako uspiješ da ti se ne pojavi vinski kamen ili talog nakon mjesec do dva u boci?
vinski kamen nema nikakve veze sa filtracijom, kao prvo. a pod talog vjerojatno mislis na talog od nestabilnih bjelancevina.. zbog toga se vino takoder ne filtrira vec bistri bistrilima. vec smo 50 puta objasnjavali zasto sluzi filtracija a zasto bistrenje i koji im je cilj!? necu sad ulaziti u velike polemike i filozofije ali ja u podrumu nakon vrenja ne radim prakticki nista osim punjenja u boce. kako i zasto? vino dolazi od grozda a sto je grozde, trs i vinograd manje isforsiran i vise i bolje ekoloski obradivan i uzgojen, mnogo su manje manipulacije vinom u podrumu, sve je to jedan proces koji itekako ima veze sa vinogradom i grozdem. da li si se ikada pitao zasto krauthaker ne filtrira svoja vina? covjek na svim svojim boljim vinima ima naljepnicu na kojoj pise nefiltrirano, i opcenito smatram da je to apsolutno nepotrebno ako je vino dobro i zdravo.
-
Ne slažem se baš s tobom,ali ne tvrdim da si u krivu.Mi ne stavljamo bistrila već filtriramo naplavnim filterom.Mislim da je to ipak kvalitetniji i bolji način.Po tvojoj teoriji dovoljno je ubaciti bistrila,pretočiti i to je to.Nisam još upoznao nikog ko to tako radi.Što se tiće Krauthakera on tvrdi i da sam proizvodi kvasce,a iz pouzdanih izvora znam da je među prvim kupcima u PA-Vinu...Inaće sam ljubitelj njegovih vina i njegovog radi,ali nije baš sve kako piše.
-
Ne slažem se baš s tobom,ali ne tvrdim da si u krivu.Mi ne stavljamo bistrila već filtriramo naplavnim filterom.Mislim da je to ipak kvalitetniji i bolji način.Po tvojoj teoriji dovoljno je ubaciti bistrila,pretočiti i to je to.Nisam još upoznao nikog ko to tako radi.Što se tiće Krauthakera on tvrdi i da sam proizvodi kvasce,a iz pouzdanih izvora znam da je među prvim kupcima u PA-Vinu...Inaće sam ljubitelj njegovih vina i njegovog radi,ali nije baš sve kako piše.
ti se s menom mozes ili ne mozes sloziti ali tako to ide.. zasto je filtracija bolja od bistrila, po cemu? ako zelis sve napraviti kako treba, po "skolskim" pravilima bi trebao raditi oboje.. ::) smatram da ce ti se prije vino istaloziti u boci (bjelancevine i tartarati) nego sto ce ti se desiti neko vrenje uzrokovano nefiltracijom (manitno, refermentacija). ja osobno znam mnogo ljudi koji bistre a ne filtriraju.. istina, mahom su to mali vinari. znam pricu o krauthakeru i kvascima, sve mi je jasno, ali to nema veze sa filtracijom. da li filtrira ili ne, nije moj problem, ako covjek napise na bocu da ne, ja mu vjerujem, ako je time zajebo mene, ok, sta cu mu ja, to vise govori onda o njemu nego o meni.. imas danas masu vinara koji ne filtriraju vina a i sve vise ih ne rabi bistrila. sve ovisi u kojem pravcu zelis ici sa vinima, vrlo jednostavno.. ;)
-
molim te Ivane pojasni kako nefiltriraš vino, kada ideš sa punjenjem vina u boce i kada ideš na tržište s njim , i na koji način stabiliziraš vino ( samo sumporom ili),............
-
molim te Ivane pojasni kako nefiltriraš vino, kada ideš sa punjenjem vina u boce i kada ideš na tržište s njim , i na koji način stabiliziraš vino ( samo sumporom ili),............
pojasni kako nefiltriras vino.. ::) kak da ti to pojasnim, jednostavno ga ne filtriram. ;D punim ga u boce po potrebi ali uglavnom ne zurim sa punjenjem, prije ljeta ga punim. do sada nisam koristio niti bistrila, samo sumpor, i nikad mi se nije nista desilo u boci. naravno, nakon par mjeseci se stvori malo taloga na dnu boce, uglavnom kod crnih vina, ali to me nimalo ne zabrinjava, taloze se tvari boje kao i kod skoro svakog crnog vina. kupi butelju od krauthakera ili enjingija i ostavi je pola godine, vidjet ces koliko taloga ce biti sto naravno, nimalo ne smeta pravim vinoljupcima koji znaju kakav je to talog i od cega je..
-
za crna vina mi je jasno, a bijela?? Kod se dogodi ona maglica u vinu kada je okreneš malo........
-
sa crnim vinima je lakše , i ak ima talog , nije upadljiv, dečki pričaju o bjelim vinima , pričaju o vinima koja ideu van , prodaju, birtiju, ne par stotina već više i takva treba filtrirat, nije to nikakav bauk, svi misle da to nevalja zato što normalno probaju vino neposredno nakon filtracije i onda im je slabije, pustije... ali to se sve povrati nakon mjesec i više a imaju čisto i uredno vino u butelji. nemre se računat na mali broj kušača koji će cijeniti talog , a i oni će se pitati uvijek sumljičavo od kud je ...
-
pojasni kako nefiltriras vino.. ::) kak da ti to pojasnim, jednostavno ga ne filtriram. ;D punim ga u boce po potrebi ali uglavnom ne zurim sa punjenjem, prije ljeta ga punim. do sada nisam koristio niti bistrila, samo sumpor, i nikad mi se nije nista desilo u boci. naravno, nakon par mjeseci se stvori malo taloga na dnu boce, uglavnom kod crnih vina, ali to me nimalo ne zabrinjava, taloze se tvari boje kao i kod skoro svakog crnog vina. kupi butelju od krauthakera ili enjingija i ostavi je pola godine, vidjet ces koliko taloga ce biti sto naravno, nimalo ne smeta pravim vinoljupcima koji znaju kakav je to talog i od cega je..
To možeš tako za sebe raditi,ali ne i za prodaju.
-
a dobro decki, sta da vam ja sad kazem i pametujem.. ja radim tako i to sigurno necu promjeniti, vi radite na svoj nacin i sve ok. vi smatrate da vino treba filtrirati, ok, ja tako ne smatram. mnogi smatraju da vinograd treba prskati svakih 10 dana inace ce mu sve propasti, ja ne smatram da je to bas tako, i sve ok. radite kako najbolje znate i mozete, i ja cu sigurno tako. ;)
-
Ivan ali mi dalje nisi odgovorio kako što je sa bijelim nefiltriranim vinom.......imao sam iskustva di me se kod bijelog vina javilo lagano zamućenje u vinu odnosno u boci nakon nekog vremenakao kao maglica.........i takvo vino nemože na tržište nikako.........
-
Bečari, svi ste na svoju ruku u pravu, i sve dok ne radite nešto što ide kontra nekog slova zakona sve je 5 8)
Nemojte zamjerati jedni drugima na komentarima o tome kako radite ili koje postupke koristite...forum zato i je tu, da iznesemo svoje ideje, smiješne ili pametne, te da raspravimo o njima i naučimo jedni od drugih ponešto a a to nešto ćemo naučiti najbolje ako to nešto probamo u praksi...nema univerzalnog/šablonskog "sistema" u vinarenju, negdje će odgovarati ovo a negdje će odgovarati ono, tj. neki drugi postupak...zato je meni drago da imam mjesto, koje je upravo ovaj forum, gdje mogu pokupiti punooooo korisnih inforamacija...bez obzira što smo svi relativno malecki vinari, informacije sa ovog foruma su neprocjenjive ;)
aj živili ;D
-
ozren, ta "maglica" koja ti se javi na dnu boce ti je od nestabilnih bjelancevina i eliminira se bistrenjem sa bentonitom, pentagelom i sl. nikakve filtracije ti tu nece pomoci, barem ne u toj mjeri da to u potpunosti eliminiras. dakle za to moras koristiti te vrste bistrila. temperatura takoder ima veliki znacaj u tome a jos vise u stabilizaciji na tartarate, tj. vinski kamen. sto hladnije to bolje i bolje se talozi kamen, naravno i sama velicina bacve ima utjecaj na to kao i vino i njegov kemijski sastav.
mzabicster, sve ok ali sta da kazem kad netko kaze da to ne mogu tako raditi za prodaju.. ja tako radim i to je to. sta netko ne vjeruje ili kaze da je nemoguce tu mu ja nazalost ne mogu pomoci. netko uopce ne koristi kupovne kvasce nego samo svoje iz vinograda dok ce netko drugi reci da je tako nemoguce raditi i dobiti dobro vino.. to sta netko smatra da je nesto nemoguce to je njegov problem a ne od onoga koji tako radi. vrlo jednostavno.. ;)
-
Sve je moguće i sve se može, samo treba naći način/tehnologiju/iskustvo kako do toga doći....to su opet vjerojatno godine i godine rada nakon kojih se do toga dođe :)
ali neka, vrijede sve te godine ako čovjek zaista voli vino i poslove oko njega ;)
-
Sve je moguće i sve se može, samo treba naći način/tehnologiju/iskustvo kako do toga doći....to su opet vjerojatno godine i godine rada nakon kojih se do toga dođe :)
ali neka, vrijede sve te godine ako čovjek zaista voli vino i poslove oko njega ;)
Samo steta sto jednom u godini mozes isprobati nesto novoga, a mozda je i u svemu tome i car vina ::)
Ivane tu se pise 26 stranica o "skolskom" bistrenju vina i onda ti velis da ti to ne radis , pa vjerojatno ljude zanima teorija iza te izjave odnosno postupak koji je potreban da se takvo vino daje na trziste. Ja osbno isto ne radim nikakva bistrenja i filtriranja sa vinom, jer vino radim za osobne potrebe. U biti ostavljam da se vino samo napravi :-\ Mozda sma u krivu i mozda bi i mi nekvo bistrenje u odredjenoj fazi pomoglo da dobijem finije i stabilnije vino, svaka preporuka je dobro dosla za nas amatere.
Da li je vino bistreno vino zdravije za potrosaca pa bi se sa te strane preporucalo i nam amaterima bistriti mostove/vina?
Pozdrav.
-
odgovor je ovdje jer sam (naravno) zabrazdio u filozofiju.. ;D
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=1151.120
-
Ja sam prije više godina delal probe. Bisro vino, oči krade, nefiltrirano del u flaše. Nakon dva mjeseca istaložilo se za prst taloga. Zatim sam čisti dio otočil posebno, opet se stvoril talog i tako tri puta. Dakle, ja bez filtriranja nemrem flaširati !
-
Ja sam prije više godina delal probe. Bisro vino, oči krade, nefiltrirano del u flaše. Nakon dva mjeseca istaložilo se za prst taloga. Zatim sam čisti dio otočil posebno, opet se stvoril talog i tako tri puta. Dakle, ja bez filtriranja nemrem flaširati !
napuni bocu vina, stavi je u frizider na par dana pa ces vidjeti koliko imas taloga. takoder, to isto vino ostavi da se ugrije par sati pa ga pokusaj skuhati na peci, vidjet ces koliko ti se stvori taloga. ja imam bocu svog chardonnaya od ove berbe u frizideru valjda vec mjesec dana, ostalo je jos mozda 1 dcl u boci, taloga ima dolje svega par zrnaca, golim okom se jedva vidi tek kada se malo promucka boca onda se blago zamuti ali nema tartarata. u podrumu mi je sada oko 5-6 °C i niske temperature rade svoje, tj. prirodnu stabilizaciju i talozenje..
-
napuni bocu vina, stavi je u frizider na par dana pa ces vidjeti koliko imas taloga. takoder, to isto vino ostavi da se ugrije par sati pa ga pokusaj skuhati na peci, vidjet ces koliko ti se stvori taloga. ja imam bocu svog chardonnaya od ove berbe u frizideru valjda vec mjesec dana, ostalo je jos mozda 1 dcl u boci, taloga ima dolje svega par zrnaca, golim okom se jedva vidi tek kada se malo promucka boca onda se blago zamuti ali nema tartarata. u podrumu mi je sada oko 5-6 °C i niske temperature rade svoje, tj. prirodnu stabilizaciju i talozenje..
isto tako je i kod mene, imam u stanu boce u firzideru, cak vani an balkonu (3L), a znate i samo kakve temperature su sada u zimi, i taloga mi ima svea za 1mm. Stoji vec tako mjesec dana i talog se ne povecava. U podrumu mi je sad sa otvorenim prozorom oko 5 °C - 10 °C.
Pozdrav.
-
isto tako je i kod mene, imam u stanu boce u firzideru, cak vani an balkonu (3L), a znate i samo kakve temperature su sada u zimi, i taloga mi ima svea za 1mm. Stoji vec tako mjesec dana i talog se ne povecava. U podrumu mi je sad sa otvorenim prozorom oko 5 °C - 10 °C.
Pozdrav.
no, i sta ti to govori? da li je bas nuzno bistriti i filtrirati vino? ako i je, dovoljna ti je minimalna doza bistrila..
-
no, i sta ti to govori? da li je bas nuzno bistriti i filtrirati vino? ako i je, dovoljna ti je minimalna doza bistrila..
Lako je Ivane to napraviti za sebe,al nemožeš prodat nekom vino i objasnit mu da neće bit taloga ako ga drži na 5-6 stupnjeva.
-
Lako je Ivane to napraviti za sebe,al nemožeš prodat nekom vino i objasnit mu da neće bit taloga ako ga drži na 5-6 stupnjeva.
onda ces mu objasniti da je moguca pojava vrlo malo taloga sto je prirodan proces..
-
Ljude, tu mislim na kupce, treba educirati...educirati...educirati...educirati...educiratiii...ponovit ću riječ: educirati :D i opet iznova educirati jer malo znaju o vinu, od čuvanja, konzumiranja pa do raznih drugih detalja ;)
-
Ljude, tu mislim na kupce, treba educirati...educirati...educirati...educirati...educiratiii...ponovit ću riječ: educirati :D i opet iznova educirati jer malo znaju o vinu, od čuvanja, konzumiranja pa do raznih drugih detalja ;)
tu si definitivno u pravu! ali kultura vina se svake godini siri i povisuje za jedan nivo sto je dobro jer se potrosaci informiraju i zele znati sto piju i sto sve imaju mogucnosti probati jer vino nije samo vino.. vino nije samo sredstvo da se dobro napijes uz pecenog odojka. ;D ok, nekad je i to ali u sustini nije.. jedna anegdota, imam stariji obiteljski vinograd od 300tinjak loza sa 20ak sorata i dosta mladeg traminca i sivog pinota (5-6 godina). dam (buducem) tastu da si pobere taj vinograd i napravi vino jer voli covjek popiti a ima nesto svojeg tuduma i kupuje tu i tamo moslavac pa sve pomijesa. beremo nas par ove jeseni grozde i on nece uzeti traminac i sivi pinot (zajedno ima oko 100 kg grozda) jer mu bude "pofarbalo" bijelo vino posto su oni bili iznimno zreli i naravno blago crvenkasti i rozasti.. i nije htio uzet da ne bude on imao rozo vino da to nije za gemiste.. i tak na kraju nismo pobrali najbolje grozde iz vinograda. ;D
-
dam (buducem) tastu da si pobere taj vinograd i napravi vino jer voli covjek popiti a ima nesto svojeg tuduma i kupuje tu i tamo moslavac pa sve pomijesa.
Heheh, a ne smiješ mu se zamjerit, to je razumljivo :)
-
Heheh, a ne smiješ mu se zamjerit, to je razumljivo :)
hehe, ma nije to niti najmanji bed, dam mu ja svo to grozde samo on nece uzet najbolje, e pa reko jebiga stari.. ;D
-
A gle, ako neće neće, volja njegova :) osobno mislim da je loša volja ali eto, valjda tako čovjek hoće :)
-
A gle, ako neće neće, volja njegova :) osobno mislim da je loša volja ali eto, valjda tako čovjek hoće :)
da, njegova volja ali to sam htio navesti kao primjer kako treba educirati potrosace (ali i proizvodace da rade bolja vina) jer nista mu se ne bi desilo da je vino malo jace boje, ne bi bilo rozo ali bi bilo tamnije zuto zbog ostalih sorti i tuduma a imao bi bolje vino ali njemu to ionako nije previse bitno.. 8)
-
Primjer je dobar, slažem se ;)
-
ivane tartarate odnosno vinski kamen možeš riješiti samo na dva načina:
1.Hladnom stabilizacijom (10 dana temp. od oko -3 do -5)
2.Metavinskom kiselinom
Bjelančevine se skidaju ušpješno bentonitima u kombinaciji sa želatinom i sil. vodom
nakon toga minimum k 100 filter ploče i slobodni so2 25 - 35 mg/lit i mema straha da će se bilo kaj dogoditi u boci.
ili punjenje zrelih starih vina bar 1 god.
-
Ljude, tu mislim na kupce, treba educirati...educirati...educirati...educirati...educiratiii...ponovit ću riječ: educirati :D i opet iznova educirati jer malo znaju o vinu, od čuvanja, konzumiranja pa do raznih drugih detalja ;)
Mislim da je potrebnije educirati vinogradare i vinare da prave prirodna vina bez stetnih dodataka pa ce kupci to znati prepoznati ;)
-
ne kuzim zasto vec sada, nakon 4. mjeseca od berbe filtrirati vino.. ??? ::) uostalom, ja ga ne filtriram uopce.. i nikada mi se nista sa vinom nije desilo u boci, od refermentacije, talozenja, oksidacije.. nista!
Ja isto ne filtriram vino, i potpisujem ono šta je Ivan rekao, nigdje nikad nikakvih problema s talogom u boci poslije. Mlado vino ne punim prije 6. mjeseca. Nikud mi se ne žuri, pustim ga da odstoji, bistrila koristim.
-
Također ne filtriram vino,a zadnje dvije godine uopće ne koristim bistrila..problema nikakvih nemam.
-
Mi vec zadnjih par godina filtriramo vino, a ove godine smo na mjesavinama koristili pentagel. Jbg nemamo vino samo za sebe vec za prodaju. Iako da imamo mogucnost hladne stabilizacije vjerojatno nebi koristili filter nit bilo kakva sredstva za bistrenje.
-
:) na kraju nitko ništ ne radi , kao što se nije radilo prije 15tak godina,
no kad malo analiziraš tko to ništ ne radi ili dodaje ili ...vidiš da su to iskustva ljudi od par g. čak 1-3, a ak mislite da ste za to vrijeme iskusili mnogo onda se varate , to su samo sreće u vinarenju i to par ljudi to vam je lutrija, ali kao što znamo svi ne dobivaju ili najveća većina ne dobije na lutriji , i zato vi svi ostali forumaši držite se dugogodišnjih pravila vinarenja koje su napisali školovaniji , iskusniji i stariji od nas...
-
pametno zboris :-*
-
Da li netko od forumaša koristi naplavni filter za filtriranje vina?Zanima me da razmjenimo iskustva.
Što te konkretno zanima?
-
nisam neki vinopija imam par diploma za vino stolno bijelo ali me uvijek zanimaju nove tehnike kako iz roze boje vina dobiti čisto bijelo
-
nisam neki vinopija imam par diploma za vino stolno bijelo ali me uvijek zanimaju nove tehnike kako iz roze boje vina dobiti čisto bijelo
Sumporenjem, aktivnim ugljenom, brzom preradom crnog grožđa, bistrilima
-
Sumporenjem, aktivnim ugljenom, brzom preradom crnog grožđa, bistrilima
ovo bi bilo ubojstvo vina ... od roze vina raditi bijelo....
sumporenjem...kakvim , 50g na sto...???
aktivnim ugljenom...čemu pa nije loše boje ili okusa ili gorčine ???
bistrilima ....sada kad je već napravljeno roze ???
brzom preradom da....ali lani ;)
-
Jel netko od vas kad stavljal bentonit u fermentaciji?
Naišel sam u literaturi da se bentonit može staviti i u početku fermentacije(dok počne burno vrenje), na taj način se čestice
bentonita gibaju u moštu koji provire i još bolje odrađuju bistrenje. Nakon vrenja se pretoči i kao to je dovoljno što se tiče bistrenja.
Iskustva netko? Znam da je tad idealna temperatura za bistrenje.
hvala.
-
Jel netko od vas kad stavljal bentonit u fermentaciji?
Naišel sam u literaturi da se bentonit može staviti i u početku fermentacije(dok počne burno vrenje), na taj način se čestice
bentonita gibaju u moštu koji provire i još bolje odrađuju bistrenje. Nakon vrenja se pretoči i kao to je dovoljno što se tiče bistrenja.
Iskustva netko? Znam da je tad idealna temperatura za bistrenje.
hvala.
Ja sam stavil odmah u vrenju i pokazalo se da nije loše, dosta se lijepo izbistrilo, bio zadovoljan, sad kolko to utječe na arome i sve to - neznam.
Ove godine budem stavil u jednu inoxicu a u drugu ne, pa bum videl, a možda me netko i odgovori od toga do tada
-
Ja sam stavil odmah u vrenju i pokazalo se da nije loše, dosta se lijepo izbistrilo, bio zadovoljan, sad kolko to utječe na arome i sve to - neznam.
Ove godine budem stavil u jednu inoxicu a u drugu ne, pa bum videl, a možda me netko i odgovori od toga do tada
Bentonit izbjegavaj koliko god možeš.Izbistri on vino,ali mu i uzme dio arome.Najbolje je koristiti Sikin pripravak koji se nakon prešanja ubacuje u mošt radi bržeg taloženja.Znam da ga Kospha koristi.Za sada se pokazao najbolji pripravak.
-
A taj se pripravak zove....
Inače koristim sil fock i hydroclar nakon završetka vrenja i pentagel u taloženju mošta (najmanja doza).
Ali mi se često dogodi da mi se ohladi podrum jako i ko da mi bistrila ne odrade biznis bistrenja. Zato pitam za stavljanje u vrenju....
I da, ne filtriram. Blago mi je opalescentno cijelo vrijeme, tek se pod kraj ljeta očisti, al onda već sve i popijem... ;D
-
Ne znam napamet,provjerit ću pa ti javim.proizvođač je Siha Begerow.
-
SIHA OPTIGEL
-
Hvala mnogo, moram to nabaviti!
Gdje ima za kupiti proizvoda od Sihe?
-
Hvala mnogo, moram to nabaviti!
Gdje ima za kupiti proizvoda od Sihe?
Vidis ovo pitanje je zaista dobro. U principu postoji zastupnistvo, ali kad ih kontaktiras ne znaju ti rec cijene. Firma koja zastupa Begerow se zove Enoteh.
Cijena 1kg Optigela u trgovini u Popovaci dodje 60kn.
Andriy 098402960, 0989867825
-
molim za savjet: kako bistriti vino sa SIL FLOCK +HYDROCLAR H 30
koje se dodaje prvo i koliko vremena treba proći do dodavanja drugog sredstva
i koliko sve to skupa mora biti unutra do pretoka
na uputstvu to nigdje ne piše ???
unaprijed zahvaljujem 8)
-
Prvo zelatina (hydroclar) pa onda sil flock. U razmaku od sat vremena, a moze i odmah. Svako radi na svoj nacin.
Sve skupa mozes drzati 2-3 tjedna.
-
Prvo zelatina (hydroclar) pa onda sil flock. U razmaku od sat vremena, a moze i odmah. Svako radi na svoj nacin.
Sve skupa mozes drzati 2-3 tjedna.
hvala
-
molim za savjet: kako bistriti vino sa SIL FLOCK +HYDROCLAR H 30
koje se dodaje prvo i koliko vremena treba proći do dodavanja drugog sredstva
i koliko sve to skupa mora biti unutra do pretoka
na uputstvu to nigdje ne piše ???
unaprijed zahvaljujem 8)
Možda si mislio na mošt?
-
Pa koliko se sjećam, prvo hidroklar pa za sat-dva sil flock uz dobro miješanje. Naravno da može u vino ići nakon vrenja dok se sve smiri.
Bitna ti je i temperatura. Ne smije biti hladnije od 15 -ak stupnjeva jer onda dosta sporo odradi bisrilo.
Mislim da možeš pretočiti za jedno 2 tjedna nakon ubacivanja u vino ako je sve ok.
-
može istovremeno, ali ................jako dobro-jako miješanje vina-moša !!!!!!
-
molim za savjet: kako bistriti vino sa SIL FLOCK +HYDROCLAR H 30
koje se dodaje prvo i koliko vremena treba proći do dodavanja drugog sredstva
i koliko sve to skupa mora biti unutra do pretoka
na uputstvu to nigdje ne piše ???
unaprijed zahvaljujem 8)
Heh napisao sam jedno prije par tjedana, a danas nadjem u skripti sa Agronomskog faksa slijedece:
Silicijev dioksid (kieselsol)
To je vodena otopina silicijevog dioksida s negativnim nabojem. Koristi se kao zamjena za tanine te u odnosu na njih ima i neke prednosti. Tvori manje taloga te se brže taloži, uvjetuje bolju bistroću vina. U kombinaciji sa želatinom poboljšava okus vina. Posebno dobre rezultate daje u vinima dobivenim od grožđa napadnutog sivom plijesni. Prvo se dodaje kieselsol a zatim nakon 2-3 sata želatina. Može se koristiti i u kombinaciji s bentonitom.
Po njima se prvo stavlja sil flock, a zatim zelatina.
Zadnjih par dana malo istrazujem o postupku bistrenja vina i znam da cu sigurno koristiti zelatinu u kombinaciji. No nisam jos siguran dal ce biti sa sil flockom koji je jednostavniji za primjenu no cini mi se da ne stablizira bjelancevine toliko dobro, ili bentonit (Na:Ca) koji bolje stabilizira (+) bjelancevine, ali zna skinuti dio boje i opcenito se mora pripremiti prije no sto se primjenjuje na vinu.
Iz iste skripte
Bentonit
Vrlo rašireno sredstvo za bistrenje dobiveno iz glina vulkanskog podrijetla (Mg, Ca, Na, Al2O3 × 5SiO2). Razlika je najčešće u odnosu između Mg Ca i Na što se očituje u adsorptivnoj moći te kompaktnosti nastalog taloga. U moštu ili vinu upotrebljava se prvenstveno za uklanjanje termolabilnih bjelančevina te uz to smanjuje mogućnost pojave bakrenog loma. Princip rada temelji se na reakciji između negativno nabijene površine bentonita i pozitivno nabijenih bjelančevina pri čemu dolazi do flokulacije i sedimentacije nastalog kompleksa. Dodatak drugih bistrila kao što su kazein ili tanin pospješit će brzinu sedimentacije.
Nedostatak njegove upotrebe je tvorba relativno voluminoznog taloga (5 do 10 % cjelokupne površine), uklanjanje aminokiselina te ostalih hranjiva te djelomični gubitak boje. Uz to nije učinkovit za uklanjanje neutralnih te negativno nabijenih bjelančevina.
Razlike izmedju Ca i Na bentonita
Ca-bentonit sporije reagira, ali stvara manje taloga
Na-bentonit brze djeluje, ali stvara vise taloga jer jako bubri
Dakle dobro je koristiti kombinaciju Na:Ca bentonita
-
Nakon konzultacija sa strukom odlucio sam da cu ove godine definitivno koristiti 3-way bistrenje. Najgore kaj se svi kunu u bentonitsko bistrenje no isto tako navode da bentonit najvise oduzima vina.
Ja cu (redoslijedom) dodavati: SiO2, tekucu zelatinu i zatim bentonit i to u minimalnim dozama.
-
a kad bu to gotovo da dojdemo poprobati :o
-
Pa bistrit cu tam negdje 1., 2. mjesec. Moze se i sad probat. ;)
-
Pa bistrit cu tam negdje 1., 2. mjesec. Moze se i sad probat. ;)
A kako ćeš dići temperaturu vina u 1. ili 2. mjesecu da bi bistrila radila
-
Imas moj plan vinifikacije tu negdje na forumu pa potrazi.
Kako?
Postepenim zagrijavanjem.
-
Oko mjesec i pol. Za Vincekovo za izložbu ko suza :D
Jos nesto. Jel znas koliko si dozirao becosola, a koliko zelatine? Neki pisu da se dodaju u 1:1 omjeru, neki cak 1:2,3,5,15. ::)
Ja sam planirao 50ml becosola, 50ml zelatine i 20g plusgran gel bentonita.
Eventualno bi mogao ustediti na zelatini i njoj smanjit dozaciju.
-
sva ta bistrila su ok-međutim zakaj u zadnje vrijeme kazein????????koristil sam ga u kombinaciji sa želatinom i mislim da je ok.prosim mišljenje!
-
Jos nesto. Jel znas koliko si dozirao becosola, a koliko zelatine? Neki pisu da se dodaju u 1:1 omjeru, neki cak 1:2,3,5,15. ::)
Ja sam planirao 50ml becosola, 50ml zelatine i 20g plusgran gel bentonita.
Eventualno bi mogao ustediti na zelatini i njoj smanjit dozaciju.
40:40
-
Ma ja cu dodati manju dozu zelatine jer nakon svega ide bentonit. ;)
-
sva ta bistrila su ok-međutim zakaj u zadnje vrijeme kazein????????koristil sam ga u kombinaciji sa želatinom i mislim da je ok.prosim mišljenje!
nije za sada koristiti, već kod lošijih vina , malo oksidiranih... ;)
-
dečki pozdrav.....
napravio sam mali zaheb kod pretakanja........dakle . riječ je zweigeltu...vino je još jako mutnu ima mi jako fini miris i na okusu mi je odlično, jako se lijepo bilo čistilo, dok nisam napravio taj zaheb kod pretoka prije mjesec dana, naime nakon pretoka mi ostalo nekih 40-tak l vina sa dna bačve tik do taloga koje sam stavio u kante zasumporio i začepio, ali nakon desetak dana, kako nisam imao kud stim vinom ja ga istresem na ovaj pretočeni zweigelt koji se do tada jako lijepo bistrio........a sada mi je, kako sam istresao tih neki 20 - 30 l vina iz tih kanti koje je bilo mutnije na ovaj zweigelt u bačvi, od tada mi je svo vino mutno i gotovo jednako mutno pri vrhu bačve i pri dnu........nisam koristio nikakva bisrila niti nešto drugo za taloženje i stabilizaciju? Da li postiji neki način da da mi se to vino očisti a opet da nefiltriram ga i nešokiram previše..........trebao bi si sada nešto riješiti za novu godinu a opet bi izbjegao filtraciju ako je ikako moguće, čak sam ga i pokušao filtrirati preko K 300 iako znam da je za finu filtraciju , ništa nakon 30-40 l vina puštenog preko filtera počinje ga čepiti........a sa većim pločama nisam niti probo...........savjet?????
-
A da probas sa zelatinom? Mislim da je ona najmanje zlo za crno vino :-\
-
nemampojma što bi mogao napraviti nisam nika radio stim bistrilima, pentagel želatina i ostalo............veliš želatina je najmanje zlo za crno vino, što misliš točno..............
-
Pa mislim da najmanje smanjuje boju.
-
mislida bi djelovalo ????
-
Pa mislim da bi. Jos bi bilo dobro da zelatinu koristis u kombinaciji sa nekim taninom jer su suprotnih naboja pa bi sinergisticko djelovanje oba sredstva trebalo ubrzat proces bistrenja.
Iako ja na svojim crnim vinima ne radim nista, niti bistrenje niti filtracije vec prirodna stabilizacija, ali ako ti vino mora ici brzo van ja bi probao ovako kako sam ti napisao.
-
dečki pozdrav.....
napravio sam mali zaheb kod pretakanja........dakle . riječ je zweigeltu...vino je još jako mutnu ima mi jako fini miris i na okusu mi je odlično, jako se lijepo bilo čistilo, dok nisam napravio taj zaheb kod pretoka prije mjesec dana, naime nakon pretoka mi ostalo nekih 40-tak l vina sa dna bačve tik do taloga koje sam stavio u kante zasumporio i začepio, ali nakon desetak dana, kako nisam imao kud stim vinom ja ga istresem na ovaj pretočeni zweigelt koji se do tada jako lijepo bistrio........a sada mi je, kako sam istresao tih neki 20 - 30 l vina iz tih kanti koje je bilo mutnije na ovaj zweigelt u bačvi, od tada mi je svo vino mutno i gotovo jednako mutno pri vrhu bačve i pri dnu........nisam koristio nikakva bisrila niti nešto drugo za taloženje i stabilizaciju? Da li postiji neki način da da mi se to vino očisti a opet da nefiltriram ga i nešokiram previše..........trebao bi si sada nešto riješiti za novu godinu a opet bi izbjegao filtraciju ako je ikako moguće, čak sam ga i pokušao filtrirati preko K 300 iako znam da je za finu filtraciju , ništa nakon 30-40 l vina puštenog preko filtera počinje ga čepiti........a sa većim pločama nisam niti probo...........savjet?????
Nisam siguran kako ćeš uopće riješiti do Nove godine bez filtriranja.
Ova bistrila ne djeluju na nižim temperaturama, a malo tko ima sada povoljnu temperaturu u podrumu za tako nešto.
Čak i da imaš povoljnu temperaturu treba ti oko 3 tjedna za takvo bistrenje, ovisno o mutnoći i doziranju.
Filtriraj ga preko grubljeg pa onda preko finijeg filtera.
-
Ja sam bistrio sam sil flock+gelatina prije prvog pretoka kad još nije bilo ovako hladno jer pri ovako niskim temperaturama bistrenje nije efikasno. Sada nakon pretoka i pri niskim temperaturama lijepo se bistri a koliko znam ai iskstvo mi pokazuje da se vino filtrira samo jednom i to po mogućnosti prije stavljanja u promet prvenstveno prije flaširanja. Kad je vino več relativno bistro i kad je formirano manje se gubi na aromama i ostalom, čak mislim da mi obični smrtnici jeda da to možemo i razlikovati!
-
da ovo ima smisla ;)
-
Ovo sto je Musketir napisao je jedan od nacina, ali isto tako se moze probati sa klasicnim bistrenjem bentonitom i zelatinom ukoliko je temperatura povoljna. A mislim da je financijski povoljnije i dugorocno osigurava bolju stabilnost vina.
-
ovo vreme i temp.su odlične za čiščenje tak da kroz mesec dana vina koja su sad još u magli budu kristal vidim po svojem kak se čisti ;)
-
U manjim inoxima da, ali u vecim tesko.
-
Tražim savjet u vezi bistrenja crvenog vina...???
Radi se o 600 l mješavine sličnoj slovenskom cvičeku ( Kavčina, Frankovka, Kraljevina i ®uti plavec) , tjedan dana nakon fermentacije na nosu sam primjetio lagani H2S, pa sam to vino zasumporio i otvoreno pretočio i dodao minimum desulfina. Veči dio taloga bio je istaložen na dnu bačve i taj sam talog maknuo ( iz njega je dolazio H2S). Pošto je vino bilo dosta mutno dio taloga je ostao u vinu i sada se polako taloži ali jako jako sporo ( vino je mutno).
Ja sam mislio da bi u to vino stavio Bentonit pričekao 3 tjedna i zatim pretočio. Htio bi taj zaostli talog maknuti iz vina.
I prošle godine sam imao isti problem( vino se nije htjelo nikako izbistriti pa sam stavio 20g/100l pentagela i ono se izbistrilo).
Mene zanima koju vrstu Bentonita je najbolje koristiti i koja temperatura vina bi trebala biti da bi bentonit obavio svoj posao???
Meni je u podrumu 10 stupnjeva jer se nalazi uz garažu koja se grije.
Hvala
-
A gle bentonit je efektivan oko 15°, makar i pri 12°C ce ti napravit posao, ali sporije i ne toliko ucinkovito. Ja bi to vino probao bistriti kombinacijom tanina i zelatine. No ako ti nije bitna boja (a mislim da nije) onda mozes staviti pentagel jer je to najjace bistrilo (koncentrirani bentonit).
-
A gle bentonit je efektivan oko 15°, makar i pri 12°C ce ti napravit posao, ali sporije i ne toliko ucinkovito. Ja bi to vino probao bistriti kombinacijom tanina i zelatine. No ako ti nije bitna boja (a mislim da nije) onda mozes staviti pentagel jer je to najjace bistrilo (koncentrirani bentonit).
Jel mi možeš malo opisati na koji način (tj na što bi djelovala) želatina a na što tanin??? Ja sam koristio pentagel jer nisam znao za ništa drugo, moguče da on i nije najbolje rješenje.
Koja temperatura bi trebala biti za bistrenje sa ®elatinom i taninom?
-
Vidi, da ne c/p
http://www.kokot-agro.hr/BISTRILA-%20maloprodaja-1.pdf
-
Hvala Koshpa..
Jesi li ti kada koristio tu kombinasciju? kakvi su ti bili rezultati?
-
Nikad. Ja svoja crna pustam da se prirodno smire i ociste jer su mi sva u drvetu osim nekih 400l frankovke koja je u inoxu i nju smo pretocili prosli tjedan. Ovo drvetu jos nije pretoceno, ali cu frankovku pretocit slijedeci tjedan, cabernet ce jos mirovat nekih 2 tj.
-
Pa najbolji način je da se vino samo smiri, ali kod mene je malo drukčija situacija jer sam bio prisiljen ranije pretočiti zbog H2S... Pa bi se sada htio riješiti i zaotalog taloga a i tzrebao bi vino za konzumaciju.
Vjerovatno ču staviti Bentonit jer mogu podignuti temperaturu u podrumu iznad 13 stupljeva, jedino neznam koji bentonit da uzmem???
BENTONIT SUPER ,BENTONIT PLUXBENTON ili PENTAGEL ... Nebi htio uzeti nešto što je preagresivno...
-
Bentonit Pluxcompact ako uzimas u Pa-vinu ili Plusgran Gel ako uzimas u Kokotu. Pentagel ti je najagresivniji..
-
Hvala.
Pročitao sam sad na stranicama Pavina:
HYDROCLAR H 30 – tekuća želatina
OSNOVNE ZNAČAJKE: 30 % čista želatina namijenjena upotrebi u enologiji.
- tekućina čiste, jantarno žute boje, mikrobiološki stabilizirana sa sumpornim dioksidom. Industrijska prerada i pročišćavanje daje proizvod vrhunske kvalitete.
HIDROCLAR H 30 ima niži stupanj hidrolize sa visokom gustoćom naboja.
- idealno sredstvo za bistrenje vina ili mošta zajedno sa SIL FLOC – om, TANIXEL – om, PLUXBENTON-om, BENTOLIT – om SUPER. Primjeran je također za tretman crnih vina, daje brzu i potpunu bistroću, snižava sadržaj tanina, te oslobađa arome vina. Proizvod sadrži neznatne količine SO2 (10 ml/hl HYDROCLAR-a daje manje
od 1 mg /l SO2 )
DOZIRANJE:
- 15-40 ml/hl za mošt
- 10-20 ml/hl za bijela vina
- 30-60 ml/hl za crvena vina
UPUTSTVO ZA UPOTREBU:
HYDROCLAR H dodajte direktno u vino i dobro promiješajte
SAVJETI ZA UPOTREBU ®ELATINE: optimalnu dozu najbolje je odrediti sa testom prije upotrebe. Navedene doze su preporuka proizvođača, a baziraju se na dosadašnjim iskustvima.
Dali bi možda bilo bolje da umjesto Bentonita koristim samu želatinu? Ili se ona mora koristiti sa bentonitom da bi dala zadovoljavajuče rezultate?
-
Moze se koristiti sama, ali se bentonit koristi za uklanjanje sirkolaze, ukoliko se pretjera sa zelatinom. Bentonit ti je kao "osigurac" koji ce pospjesiti kompaktiranje taloga.
-
Sad sam opet na početku. I iskreno neznam što je najpametnije za napraviti. Nešto ču smisliti... ???
-
Zanimljiva skripta, makar sam sve več to negdja pročitao , isprintat ču si je.
U njoj piše da bentonit nije poželjno dodavati u mošt jer on šokira enzime pa je slabija aromatičnost tog vina. Piše da ga se preporuča koristiti kad je vino več prevrijano.
A ja sam ga koristio kod taloženja, minus za mene...
Sljedeče godine ču koristiti Siha Optigel prilikom taloženja a Bentonit prije drugog pretoka. Mislim da bi mi taj način bistrenja mogao dati dobre rezultate...
Ne bih se ja s time baš složio. Nitko ne spominje ni dozu bentonita, ni kvalitetu grožđa, ni postupak vinifikacije, a najmanje vrstu bentonita.
Drugo, ako je loše grožđe dodaju se puno gore tvari nego bentoniti.
Treće, enzima ima svakojakih u moštu, pa i onih loših ( lakaze, polifenoloksidaze, itd... ) koji uzrokuju posmeđenje vina i negativne posljedice, a koje bistrila vežu na sebe.
Ne bi trebalo tako pravocrtno i olako zaključivati da je samo bentonit kriv za nedostatak arome. Tu je puno faktora u igri. Da si drugu bačvu taložio i sa sil flockom ( SiO2), koji je neutralan po utjecaju na vino, vjerujem da bi ti isto bilo s aromom, jer problem je vjerojatno negdje drugdje.
Imam sasvim dobra iskustva s taloženjem mošta bentonitom.
-
Ne bih se ja s time baš složio. Nitko ne spominje ni dozu bentonita, ni kvalitetu grožđa, ni postupak vinifikacije, a najmanje vrstu bentonita.
Drugo, ako je loše grožđe dodaju se puno gore tvari nego bentoniti.
Treće, enzima ima svakojakih u moštu, pa i onih loših ( lakaze, polifenoloksidaze, itd... ) koji uzrokuju posmeđenje vina i negativne posljedice, a koje bistrila vežu na sebe.
Ne bi trebalo tako pravocrtno i olako zaključivati da je samo bentonit kriv za nedostatak arome. Tu je puno faktora u igri. Da si drugu bačvu taložio i sa sil flockom ( SiO2), koji je neutralan po utjecaju na vino, vjerujem da bi ti isto bilo s aromom, jer problem je vjerojatno negdje drugdje.
Imam sasvim dobra iskustva s taloženjem mošta bentonitom.
Nisam ja rekao da je bentonit kriv za nedostatak arome. Da je bilo kvalitetnije grožđe bila bi i bolja aroma pa nemože se ništa očekivati od grožđa sa 80 Oe. Svako sredstvo za bistrenje djeluje negativno ako se pretjera sa bistrenjem. Taloženje sa bentonitom mi se pokazalo dobrim jedini mi je problem što sam imao dosta taloga oko 15-20 % . Koristio sam Bentonit Super i to u minimalnim dozama 50 g/100l .
Ove godine sam razmišljao da bi prilikom taloženja koristio Siha optigel ( Koshpa je zadovoljan sa njime) , on je pozitivnog naboja pa na sebe privlači čestice negativnog naboja (i smanjuje gorčinu) , a prije drugog pretoka bi koristio Bentonit on je negativnog naboja pa bi se na njega hvatale bjelančevine i enzimi i na taj način bi dobio stabilnije i bistrije vino.
Ako sam pogriješio ispravite me ?
Hvala
-
Mislio sam na skriptu, no nije bitno.
-
Možda sam ja nešto krivo pročitao ili pomješao pa je tako ispalo... Nema veze...
Skužio sam što ste htjeli reči...
-
Poštovani,
Najprije da vam zaželim svako dobro i puno uspijeha u radu u Novoj 2011.godini.
Javljam vam se jer imam problema s već pretočenim vinom, naime prvi pretok uz normalno sumporenje obavio sam za Martinje, možda malo prerano.
Prije prvog pretoka vino odnosno mošt nije bio stabilan jer je nakon određenog vremena tamnio a što sam eliminirao prvim pretokom. Nakon pretoka vino je bilo čisto i bistro no smatrao sam da možda nije još do kraja završio proces tihog vrenja pa sam obavio i drugi pretok( na dnu metalne-rosfraj bačve bilo je taloga ali upola manje nego kod prvog pretoka), opet uz blago sumporenje, polovicom 12. mjeseca i od tada nisam kontrolirao vino do pred Novu godinu i začudio se jer je kod puštanja iz bačve vino bilo zamućeno. Vino je pitko,ne mijenja boju, nema nikakvih neugodnih mirisa, nije sluzavo.
Molim vas da mi savjetujete što sad uraditi.
Unaprijed se zahvaljujem i srdačno vas pozdravljam.
Branko
-
Nema mjesta panici, treba samo lagani otvoriti pipu i otočiti recimo jedno 2 do 3 litre vina van, mutno če otići i nakon toga kreče čisto garant.
Isti slučaj je bio i kod mene sa graševinom pa govorim iz iskustva!
pozdrav ;)
-
Netko je trazio sliku kak mi izgleda bistreno vino. Evo nakon 3 tj. jos nije potpuno bistro, ali ja sam zadovoljan.
Rajnski...
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/DSC00629_2.jpg)
-
Netko je trazio sliku kak mi izgleda bistreno vino. Evo nakon 3 tj. jos nije potpuno bistro, ali ja sam zadovoljan.
nije ti bas najbolja fotka ali je boja vina zbilja ok makar je po bistroci tu negdje kao i moj skrlet koji uopce nije bistren niti pretocen.
-
Moja iz drveta su dosta bistrija, a takodjer nisu bistrena vec samo jednom pretocena.
-
Odlično Koshpa....
Nadam se da ču jednom imati prilike kušati i tvoja vina, a posebno me zanima Škrlet....
-
nije ti bas najbolja fotka ali je boja vina zbilja ok makar je po bistroci tu negdje kao i moj skrlet koji uopce nije bistren niti pretocen.
Ma fotkano je sinoc mobom zato je sugavo ispalo. :-\ Kak mislis nije pretocen? Pa jednom si ga pretocio, maknuo s grubog taloga? Ovo je isto tako samo maknuto s grubog taloga, drugi pretok ce bit za nekih 10-14 dana.
@Podrumar: skrletom sam stvarno zadovoljan i on ce za nekih 2tj ici iz drveta u inox uz filtraciju sa Becopad 350. U njega i grasevine iz drveta nisam dodavao nikakva bistrila...
-
I kod mene su se bijela vina izbistrila bez ikakvog bistrenja... Bez veze mi je sada bistriti kad je vino bistro, a k tome je i za osobnu potrebu...
-
Evo jedno iskustvo iz mog podruma. Sva vina sam tretirao sa Siha Becosol30+Vason tekuca zelatina+Bentonit osim jednog koje sam tretirao sa Vason zelatinom+bentonitom. Ovo zadnje se najbolje izbistrilo. ::) Stoga sto se mene tice u buducnosti samo zelatina+bentonit...
-
Doza, temperatura pa i samo vino koje se bistri može biti značajno na efekat. Dobro je napraviti probu na malo, jer napamet se ne pogodi uvijek i mora se ponavljati. Doza i bistrilo koje su primjerice kod mene bili efektni, pokazalo se kao promašaj kod susjeda. Dosta zna biti zezancije s time, tako da nakon par neuspjeha ljudi prelaze na filter.
-
Doza, temperatura pa i samo vino koje se bistri može biti značajno na efekat. Dobro je napraviti probu na malo, jer napamet se ne pogodi uvijek i mora se ponavljati. Doza i bistrilo koje su primjerice kod mene bili efektni, pokazalo se kao promašaj kod susjeda. Dosta zna biti zezancije s time, tako da nakon par neuspjeha ljudi prelaze na filter.
Koja ste vi bistrila koristili za bistrenja vina i kada ste bistrili?
Baš kao što ste mi i rekli proba na malo je jedini način da se odredi potrebna koncentracija sredstva , jedini je problem raditi probu na malo sa bentonitom jer ga je jako teško dozirati u malim količinama.
-
Siha Gekasil, Siha puranit, Hydroclar, Sil flock. Mošt lošijeg grožđa je tretiran sa gekasilom i puranitom, mošt dobrog grožđa samo s puranitom. Mlado vino s Hydroclarom i Sil flockom u 11. mjesecu, vjerojatno ću još jednu bačvu tretirati sa silflockom ili bentonitom na proljeće dok se digne temperatura u podrumu.
-
Moja su sva vina još ovakva ili malo čišća !?
(http://img843.imageshack.us/img843/4908/101031163118.jpg)
ovo je slika od lani na današnji dan, ali vrijedi i sada !
Kvasci - divljaki/ci !
-
Otprilike u istoj fazi su i moji sada...neka, imaju vremena, ocistit ce se :)
-
Moje još vrije na divljim kvascima.
-
Uh kod mene se vina ove godine puno bolje bistre nego lani. Ovo je fotka skrleta slikana danas ujutro iz drvenog suda. Ostala vina, naravno, nisu takva, ali su puno cisca od ovog na McOzyevoj fotki.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/DSC00718_2.jpg)
-
Kod mene je za sada Chardonnay bistar poput Koshpinog Škrleta, Cviček je malo mutniji dok je Graševina najviše mutna ali je i najduže vrijalan .Ni jedno vino nije ni približno mutno kao kod MC Ozy-a... Danas ih je Tomislav ( vinaRadić) probao i bio iznenađen kako su bistra. Kod mene se radi o manjim količinama pa se zato vina brze bistre, drugi razlog brzoga bistrenja je to što sam obavio rane prve pretoke, samim time je vino dobilo kisika pa se zato brže bistri...
-
Uh kod mene se vina ove godine puno bolje bistre nego lani. Ovo je fotka skrleta slikana danas ujutro iz drvenog suda. Ostala vina, naravno, nisu takva, ali su puno cisca od ovog na McOzyevoj fotki.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/DSC00718_2.jpg)
ma koshpa kod tebe je mutno jer je magla u pozadini,šta ti je čovječe ...ono je zapravo bistro :D
-
Ma fotkano je mobom, ali istina maglovito je bilo. Uzivo je zaista bistro ko da je filtrirano u najmanju ruku K300. Pretocen je prosli tjedan...
-
Mc Ozy da nsii ti slučajno pivu natočil u onu čašu ;) ???
-
MCOZY DOBRA ZAJEBANCIJA, NEMA KAJ ! NIJE DA SE DEREM
-
Mc Ozy da nsii ti slučajno pivu natočil u onu čašu ;) ???
MCOZY DOBRA ZAJEBANCIJA, NEMA KAJ ! NIJE DA SE DEREM
Opet mi ga mećete !? U mojoj kući nema pive ! Amen !
E pa evo vam ga na ! Mix od taloženja, otkuhalo na divljacima, suho, izbistrilo se i filtrirano s najgrubljim filterima ! Nije ni Mc Ozy mačji kašalj !
(http://img443.imageshack.us/img443/3408/111101143056.jpg)
-
Kolko ja vidim odavde ovo ti je berba 2010,još uvijek fino diši! ;D
-
He,he nije. Nema ni kapi već skoro 2 mj. Moral sam ovo smuljat radi kupaca. Zadovoljni su. Vino nije loše, ali je u najmanju ruku neobično. Ipak je to s debelog taloga. Ne sumnjam u tvoj vid ni njuh, ni dobre namjere, no i ovo je u stilu " metnem ti ga malo". Znam da ti ne bi, ako nije baš prilika !
-
Mc Ozy moram te malo cimat ;)
Inače super izgleda za novu berbu.Jesi li samo provukao preko filtera ili si koristio i neka bistrila?Opiši postupak.
-
Nema frke. Na moj račun možeš uvijek ! Talog je prešan kroz Komšićeve vreće, poslije kuhanja sam se dosta izbistrio, relativno brzo, valjda zato jer je bio u tri manje posude. Profiltriran je kroz Beco filtere, najgrublje, mislim 700. Dosta je teško išlo, štopali se filteri svakih 50 litri i to je to ! Pozdravi G !
-
Kojeg je naboja PVPP ? Dali je istoga naboja kao i želatina?
Hvala
-
Danas sam kupio bentonit PLUXCOMPACT, na etiketi piše da je on u ubliku praha ali kad sam otvorio ambalažu unutra nema praha nego su neke kvržice ( pretpostavljam granule). Sad sam u strahu da nisu slučajno u pavinu stavili krivu naljpnicu. Umjesto da su stavili naljpnicu od PLUXBENTON-a oni su stavili od PLUXCOMPACT...
-
Kojeg je naboja PVPP ? Dali je istoga naboja kao i želatina?
Hvala
http://kokot-agro.hr/BISTRILA-%20maloprodaja-1.pdf
Ovaj link ljepim jedno 5. put na forum...
-
Hvala.
-
to cu izprintat i zaljepit na zid u podrum ono ko šalabaza hehe ;D
-
Molim za pomoć.
Vino mi je još uvijek mutno.
Upotrijebio bi Bentonit Pluxbenton.
Koliko vremena treba da se vino bistri do pretoka.
Hvala
-
A baš ti je potrebno to vino? Izbistit će se, ima vremena. Sada su dosta niske temperature pa će bistrila slabo i sporo djelovati. Ako baš trebaš hitno nešto bistroga vina, filtriranje je jedina opcija.
-
Omnibus.
Ja bi rado to vino pio.
®ivi u Dalmaciji i temperature su više nego tople za ovo doba godine.Neznam koliko treba da leži na tom bentonitu.
Hvala unaprijed
-
Molim za pomoć.
Vino mi je još uvijek mutno.
Upotrijebio bi Bentonit Pluxbenton.
Koliko vremena treba da se vino bistri do pretoka.
Hvala
Ja sam svoj chardonnay tretirao sa bentonitom PLUXCOMPACT i nakon dvadeset dana vino mi je bilo bistro( trebalo mi je bistro vino za konzumiranje), temperatura u podrumu je bila između 13-15 stupnjeva. Graševinu nisam sa ničime dirao, još je maglušata ali če se kroz zimu sigurno izbistriti. Sa bilo kakvim bistrejam samo bi pogoršao to vino a ne poboljšao...
-
Ja sam svoj chardonnay tretirao sa bentonitom PLUXCOMPACT i nakon dvadeset dana vino mi je bilo bistro( trebalo mi je bistro vino za konzumiranje), temperatura u podrumu je bila između 13-15 stupnjeva. Graševinu nisam sa ničime dirao, još je maglušata ali če se kroz zimu sigurno izbistriti. Sa bilo kakvim bistrejam samo bi pogoršao to vino a ne poboljšao...
Opet oprecno i generalizirajuce ;)
-
Opet oprecno i generalizirajuce ;)
To je moje mišljenje, netreba se nitko složiti sa time, niti to očekujem...
-
Misljenja su ko ... ;) Argumentiraj!
-
Ja sam svoj chardonnay tretirao sa bentonitom PLUXCOMPACT i nakon dvadeset dana vino mi je bilo bistro( trebalo mi je bistro vino za konzumiranje), temperatura u podrumu je bila između 13-15 stupnjeva. Graševinu nisam sa ničime dirao, još je maglušata ali če se kroz zimu sigurno izbistriti. Sa bilo kakvim bistrejam samo bi pogoršao to vino a ne poboljšao...
Uff. Tu nema pravila. Ovisi o godini i o sastavu vina. Zna se dogoditi ista berba, ista sorta vina, ista vinifikacija, druga bačva, suprotni rezultati :o
-
Uff. Tu nema pravila. Ovisi o godini i o sastavu vina. Zna se dogoditi ista berba, ista sorta vina, ista vinifikacija, druga bačva, suprotni rezultati :o
Točno tako,nema pravila.Isti dan berbe+ista sorta+ista vinifikacija+različita baćva=raziličiti rezultati
Evo naprimjer trebam pripremiti nešto vina za butelju iz berbe za 2011.
Postupak je sljedeći:
1)hladna stabilazacija 8dana na konstantnoj temperaturi od -6do-8(ovisi o alkoholu)
2)filtriranje preko naplavno naplavnog filtera
3)analiza u labaratoriju na uzorku od 1.5litara(slobodan sumpor,alkohol,kiselina,ostatak šećera i bentotest)
4)dodati bentonit po potrebi i sačekati 7dana
5)3dana prije punjenja dodati sumpovin i sorbat(ako se radi o vinu koje ima više od 4g/hl ostatka šećera)
6)punjenje preko odgovarajućeg pločastog filtera(nikako se nemojte spajati odma na samo dno baćve zbog smeća koje je pokupio bentonit)
-
Navedeni postupak za "nešto vina za butelju", meni se osobno ne čini primjerenim, posebno zbog hlađenja na -7 do -8, pa bentonit što znači ponovo zagrijavanje, pa tek onda sumpor???
-
Navedeni postupak za "nešto vina za butelju", meni se osobno ne čini primjerenim, posebno zbog hlađenja na -7 do -8, pa bentonit što znači ponovo zagrijavanje, pa tek onda sumpor???
Možda ti se ne ćini dobar,ali računam na to da možda neće trebat bentonit.Zašto ga stavljati ako ne treba?2009.sam koristio ovaj postupak i nije trebao bentonit.Ovo je slična godina pa računam da neće trebat.Također moraš računati da će ti nakon bentonita faliti jedan dio slobodnog sumpora.Ako želiš naravno možeš staviti prvo bentonit,al onda ga moraš filtrirati prvo na K900,pa na EK ili slično.Na ovaj naćin izbjegnem K900.Takvu uputu sam dobio i od puno stručnijih ljudi i mislim da je ok.Hladna stabilizacija puno pokupi,ali ko je nema svakako treba bentonit koristiti.Također na naplavni filter možeš isfiltrirati takvog vina cca 8-10 000 u danu,a ne uzme ti gotovo ništa i to vino možeš odma konzumirati.
-
Ove godine smo 5000L graševine morali nešto ranije prirediti.
Postupak je bio slijedeći:
1.maknuli s taloga i dodali bentonit i SO2
2.nakon 10dana proterali kroz filter K100 ponovo u inox koji je vani na otvorenom i to je to
-
Ove godine smo 5000L graševine morali nešto ranije prirediti.
Postupak je bio slijedeći:
1.maknuli s taloga i dodali bentonit i SO2
2.nakon 10dana proterali kroz filter K100 ponovo u inox koji je vani na otvorenom i to je to
To vino ti je samo prividno stabilno, probaj uzeti tri boce i jednu ostavi u podrumu, drugu stavi na sobnu temeraturu a treću ostavi vani na balkonu pa ćes vidjeti da to što si napravio nije dovoljno
-
To vino ti je samo prividno stabilno, probaj uzeti tri boce i jednu ostavi u podrumu, drugu stavi na sobnu temeraturu a treću ostavi vani na balkonu pa ćes vidjeti da to što si napravio nije dovoljno
istina
-
Ove godine smo 5000L graševine morali nešto ranije prirediti.
Postupak je bio slijedeći:
1.maknuli s taloga i dodali bentonit i SO2
2.nakon 10dana proterali kroz filter K100 ponovo u inox koji je vani na otvorenom i to je to
a i koliko češ ploča potrošit ako ideš odma na k100 trebat ce ti prikolica ploča to bi trebalo prvo ici sa k900 ili k700 pa onda na stotku
-
To vino ti je samo prividno stabilno, probaj uzeti tri boce i jednu ostavi u podrumu, drugu stavi na sobnu temeraturu a treću ostavi vani na balkonu pa ćes vidjeti da to što si napravio nije dovoljno
Nisam rekao da je vino stabilno već da sam ga vratio u inoxice koje su vani tj. na satabilizaciju, naš uređaj za hlađenje ne ide ispod nule pa se moramo drugačije snalaziti.
U dio vina koje moram puniti dodajem cmc
-
a i koliko češ ploča potrošit ako ideš odma na k100 trebat ce ti prikolica ploča to bi trebalo prvo ici sa k900 ili k700 pa onda na stotku
za filtriranje 5000L graševine nakon postupka koji sam ranije naveo potrošili smo nisam siguran 16 ili 18 ploča 40cm K100
-
Evo nešto o vrstama bentonita.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112627 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112627)
-
Ako netko zna da li postoji minimalna odnosno maksimalna količina sumpora u vinu. Znam da ga može biti premalo, ali da li ga isto tako može biti previše i kako se taj problem rješava?
-
Maksimalni slobodni 40mg/l, 300 mg/l ukupni sumpor.
Treba pogledati u zakonu, možda se kaj mijenjalo...
-
300mg/l ukupni?! :o 210mg/l ukupni za bijela suha vina..160 mg/l za crna suha vina.
Za bijela polusuha do 260 mg/l
-
Na Križevcima sam našao taj izvor, znam da je to puno.
Ali to su ti jedni ekstremi. ;D
-
300mg/l ukupni?! :o 210mg/l ukupni za bijela suha vina..160 mg/l za crna suha vina.
Za bijela polusuha do 260 mg/l
To je za sada točno,a spremaju se i tu promjene,odnosno usklađenje sa EU.U planu je smanjivanje ukupnog sumpora.
-
Mislim da je po njemackom zakonu dozvoljeno ici do 300mg/l. Ali oni i drukcije oznacavaju svoja vina...
-
Trebam savjet..... poslao sam zahtjev za dobivanje KZP-a i trješenje bi trebao dobiti nekako idući tjedan tako mi vele............ali sdamprimjetio da mi je vino koje sam nakon toga htio slati na zavod za vinarstvo na analizu maglušasto (pretpostavio sam termolabilne bjelančevine, jer je sumpor ok) ali kako sam vino u veljači tretirao antibekserom je rje imao malo neugodan miris, pa zatim pentagelom za taloženje ili je bio bentonit, nesjećam se više, ali je temp u podrumu tada bila oko 10 celzijevih tako da pentagel nije djelovao na bjelačevine.......pa sam sada mislio još jednom ponoviti proces sam neznam s čim bih mogao sada ići za čišćenje vina jer mislim da filtracijom neću puno toga napraviti........savjet molim .................hvala
-
Trebam savjet..... poslao sam zahtjev za dobivanje KZP-a i trješenje bi trebao dobiti nekako idući tjedan tako mi vele............ali sdamprimjetio da mi je vino koje sam nakon toga htio slati na zavod za vinarstvo na analizu maglušasto (pretpostavio sam termolabilne bjelančevine, jer je sumpor ok) ali kako sam vino u veljači tretirao antibekserom je rje imao malo neugodan miris, pa zatim pentagelom za taloženje ili je bio bentonit, nesjećam se više, ali je temp u podrumu tada bila oko 10 celzijevih tako da pentagel nije djelovao na bjelačevine.......pa sam sada mislio još jednom ponoviti proces sam neznam s čim bih mogao sada ići za čišćenje vina jer mislim da filtracijom neću puno toga napraviti........savjet molim .................hvala
da ti nije mozda krenula malolaktika ili manitno vrenje..??
-
da ti nije mozda krenula malolaktika ili manitno vrenje..??
Mislim da nije jer mi jesumpor uredan, kada točim ono se pjenusa a na okusu je uredno jedino to maglusanje ili mutnoca....kako je eliminirati a da se nevrati.....
-
Takve pojave su dosta česte kod vina s ostatkom šećera, pogotovo ako se šećer naknadno dodavao (nakon bentonita...)
-
Takve pojave su dosta česte kod vina s ostatkom šećera, pogotovo ako se šećer naknadno dodavao (nakon bentonita...)
Fermentacija je odrađena do kraja, stim da mi se pojavio neugodan miris još tijekom fermentacije, koji sam nakon prvog pretoka ( otvorenog), jer sam mislio da ću se na taj način riješiti neugodnog mirisa, ali kako nisam, uzeo antibekser i tretirao ga njime i super, već nakon par sati miris je nestao, ali kako sam morao otaložiti antibekser uzeo sam pentagel te ga tretirao njime i lijepo se istalozio na dno bačve, profiltrirao preko stotke.......i ispalo skroz ok...ali kako je temp bila niska kod tretiranja pentagelom oko 5-9 stupnjeva mislio sam da pentagel nece djelovati na bjelančevine......i to se sada izgleda pookazalo točnim......pa sam samo htio čuti mišljenje forumaša da li da ponovim tretiranje pentagelom (dali upće je to dozvoljeno kakvo je djelovanje ili da idem nečim drugim i s čim točno, ............
-
Da bi bio siguran da ti se zamucenje pojavilo zbog proteinske nestabilnosti trebas napraviti proto test. ;)
Iako, nekako sumnjam da je do toga. Kolika ti je temperatura vina?
-
Da bi bio siguran da ti se zamucenje pojavilo zbog proteinske nestabilnosti trebas napraviti proto test. ;)
Iako, nekako sumnjam da je do toga. Kolika ti je temperatura vina?
[/quote
dosta visoko....20-22
-
Huh to je dosta visoko za bilo koju negativnu promjenu. Uz te uvjete niti poviseni SO2 ne pomaze puno, tj. puno se brze "trosi"
-
Evo da se ja malo nadovežem. Meni je u podrumu 25-27 stupnjeva kroz ove vručine. Graševina je dosta dobro i stabilno vino ali ga je svejedno potrebno svaki mjesec dosumporiti sa 20 ml sumpovina/ 100l ( tj podići slobodni sumpor sa 20 mg/l na 30 mg/l). U slučaju da to nenepravim ode sve k vragu...
-
Vidim da ovdje Koshpa spominje test na nestabilne bjelančevine. Dali netko može malo bolje opisati na koji se način testira vino na nestabilnost bjelančevina (bentotest) ?
-
Evo nešto o bento testu
-
Evo da se ja malo nadovežem. Meni je u podrumu 25-27 stupnjeva kroz ove vručine. Graševina je dosta dobro i stabilno vino ali ga je svejedno potrebno svaki mjesec dosumporiti sa 20 ml sumpovina/ 100l ( tj podići slobodni sumpor sa 20 mg/l na 30 mg/l). U slučaju da to nenepravim ode sve k vragu...
malo mi je teško povjerovati u ove tvrdnje . kod mene je isti slučaj temp. 24-27 c upodrumu, katastrofa.vino je do 4-5 mjeseca genijalno i kako se povečavaju temperature vino gubi onu finoču ,živahnost i sl.-sekundarne arome prevladaju.. čitajuči malo po netu našao sam da bi čista guma arabika pomogla u takvim slučajevima.e sad me zanima dali neko ima kakva iskustva sa time i koliko je to isplativo.napominjem da nemam mogučnost klime isl.
-
malo mi je teško povjerovati u ove tvrdnje . kod mene je isti slučaj temp. 24-27 c upodrumu, katastrofa.vino je do 4-5 mjeseca genijalno i kako se povečavaju temperature vino gubi onu finoču ,živahnost i sl.-sekundarne arome prevladaju.. čitajuči malo po netu našao sam da bi čista guma arabika pomogla u takvim slučajevima.e sad me zanima dali neko ima kakva iskustva sa time i koliko je to isplativo.napominjem da nemam mogučnost klime isl.
Isti slučaj je i kod mene. Vino je sada dosta lošije nego je bilo u trečem mjesecu. A o mirisu se nema kaj pričati jer je ishlapio, na okus djeluje starikavo...
Dobar podrum je uvjet za čuvanje vina...
-
Evo nešto o bento testu
Vrlo jednostavno i poučno napisano. Nešto slično sam i ja isprobao ali sam vino držao prekratko na 80 stupnjeva.
Hvala.
-
Trebao bih na brzinu, ono desetak dana barem, izbistriti dvije bačve vina. Otkuhalo je, 5,8 brixa. Ponestaje mi za prodaju. Koja sredstva bi bila najpogodnija? ®elatina+bentonit, pvpp, ne bi baš filtrirao ... ima li još nešto pogodnije?
-
sil-flock+želatina+vinobran kod mene godinama daju dobre rezultate za 10-14 dana vino je kristalno bistro ;)
-
Štima, imam becosol i ž, samo pitam ima li nešto ekspres, instant, neki novitet ili metoda? Jest silovanje, ali kupci navikli na korektna, čista vina, unatoč niskim cijenama, sve su sitničaviji. Razumljivo, kad već plaćaju ...
-
Prošli tjedan sam prekinuo vrenje ostatak neprovrelog šečera 3-4 g/ nisam stavljao nikakva bistrila osim sumpora koje je zaustavilo vrenje sada je vino još mutno ali očistilo se nešto recimo negdje oko 50%. Dali bi bilo dobro sada nakon pretoka koje mislim napraviti u srijedu staviti neka bistrila i koja?
Kod mjerenja sumpora izmjerio sam 70 a u jednoj bačvi i 100 mg sumpora. dali je to u ovom trenutku previše i hoče li se sumpor smanjiti kod otvorenog pretakanja?
Hvala na savjetima ???
-
Goranine, jel možeš samo reći koliko si vinobrana na 100 l stavio?
-
Goranine, jel možeš samo reći koliko si vinobrana na 100 l stavio?
150 ml/100L
-
Smijem pitati zašto toliko puno ? ???
-
Jakim otvorenim pretokom bi trebao slobodni pasti na normalniju razinu.
Znači sa 150ml/100l sumpovina ti je dalo 70 do 100 mg slobodnog.
Molim te da nakon pretoka izmjeriš slobodni sumpor pa nam javi rezultat, ful me zanima.
Koliko ti je točno dana vino prije pretoka zasumporeno?
-
Ne znam, puno mi to sumpora, ne vidim potrebu...
a ni potrebu za "jakim otvorenim pretokom", čovjek ne spominje da ima nekakve probleme sa moštom, neće ga luftati ne znam koliko...a vino je i suho prema pisanju...
generalno, smanjite sumpor...da je neko poluslatko ili slatko ajde de ali ovako...
just my 2 cents...
-
Nebih se dobo osjećao da mi je vino zasumporeno sa 100 mg slobodnog.
Goranine samo nam javi rezultate nakon pretoka i jesi li "jako otvoreno pretočio" ili "normalno otvoreno pretočio".
mzabicster-ništ zamjeriti. ;D
-
Jakim otvorenim pretokom bi trebao slobodni pasti na normalniju razinu.
Znači sa 150ml/100l sumpovina ti je dalo 70 do 100 mg slobodnog.
Molim te da nakon pretoka izmjeriš slobodni sumpor pa nam javi rezultat, ful me zanima.
Koliko ti je točno dana vino prije pretoka zasumporeno?
To ti je ona kalkulacija. ;)
150ml/hl je svakako puno ???
-
Hehe, ma kakvo zamjeranje, sve 5 :)
bitno da se usuglasimo oko količine ;)
-
Smijem pitati zašto toliko puno ? ???
Na internetu u nekom članku o stavljanju količia sumpovina pisalo je 1 do 1,5 ml pošto mi je dosta toplo u pdrumu negdje oko 18 c a nisam htio da mi odavrije do kraja bojao sam se da manja količina sumpora neće zaustaviti vrenje a nisam u situaciji da provjerim vino svaki dan zbog udaljenosti
Usput pitanje koliko bi ti stavio sumpovina na 100 litara
-
Ako ćemo odokativnom metodom (koja nije ok!) vjerojatno bih uvijek išao sa 10 grama vinobrana na 100 litara, to je valjda nekakva toliko univerzalna količina da se ustalila, ali trebat će kasnije mjeriti sumpor pa po tome donositi odluke...
ali ovdje je fermentacija otišla do kraja, 3 do 4 grama ti je suho vino i tu nema potrebe za većom količinom, a temperature podruma bi "valjda" nadalje trebale ići prema dolje, nadam se :(
-
Ako ćemo odokativnom metodom (koja nije ok!) vjerojatno bih uvijek išao sa 10 grama vinobrana na 100 litara, to je valjda nekakva toliko univerzalna količina da se ustalila, ali trebat će kasnije mjeriti sumpor pa po tome donositi odluke...
ali ovdje je fermentacija otišla do kraja, 3 do 4 grama ti je suho vino i tu nema potrebe za većom količinom, a temperature podruma bi "valjda" nadalje trebale ići prema dolje, nadam se :(
Tako je.... :)
Na 100 l vina nek stavi 100 ml sumpovina ili 10 grama vinobrana i nema brige. ;)
Nema potrebe za više. :)
-
Odokativne metode su uvijek rizične. Glede viška sumpora, vezat će se on i bez prozračivanja i vremeno pasti, no druga greška, manjak sumpora, teže je ispraviti. Evo ja tugujem nad sto litara ponosa moga podruma, Graševine samotoka. ®urilo mi se, trebao sam 200-litarsku bačvu za vrenje i nabrzinu prebacio tih sto litara vina u 100-litarsku inoxicu, malo šmrcnuo sumpovinu unutra (uvijek sam na donjim granicama, ne volim previše sumpora, no ovoga puta sam pretjerao :-\), kao dosta je to - i prekjučer natočim Graševine u bokal, kad ono - vino još ok na jeziku, no na nosu se osjeti onaj tupi oksidirani miris. Sredit ću ja to, no više to neće biti aromatični ponos moga podruma već prosječno vino... sva sreća da sam dio flaširao, a dio ranije pretočio u 30-litarsku bačvicu...
-
molim pomoč...mošt je mutni ko fanta ali sve je ok...pretočil bi ga sad al me interesira dal je ispravno odmah staviti pirovin i bistrilo i nakon deset dana to sve opet pretočiti?
-
Svima je ko fanta... bistri ako ti se žuri piti mlado vino, i dakako, ako je prevrilo (provjeri nije li slatkato, odnosno, odgovara li ti tako kako je, makar bilo i slatkasto, samo imaj na umu da poluslatka vina treba jače sumporiti, ili izmjeri moštomjerom ili refraktometrom (5 brixa suho) koliko ti pokazuje šećera - nije najpouzdanije, ali pomaže). Sumporenje ovisi o trenutačnom stanju, no načelno - 10 g vinobrana na 100L. Šteta pretakati dva puta u 10 dana, ako se ne mora. Bolje bistri prije 2. pretoka, ako bude potrebno (recimo siječanj, veljača). A bistrila ima raznih, kao i specifičnosti učinka pojedinih bistrila. Osim djelovanja na pozitivni i negativni naboj, neka utječu na organoleptiku - recimo, želatina smanjuje gorčinu vina, bjelanjak smanjuje trpkost itd. Zu su i razna kombinirana bistrila (Combi gel, Gerbinol i sl.) - koja sadrže i neka od navedenih Standardno, prvo se stavi bentonit, a sat-dva kasnije želatina i uglavnom je to dovoljno. Dakako, što bolje promiješaš, to će efekat biti bolji. Katkada je dovoljno ostaviti vino na miru i samo se izbistri (nedostatno za flaširanje, ali ako ga potrošite iz bačve - sasvim zadovoljavajuće).
I konačno, samo iskustvom ćeš prepoznavati što i kada činiti s određenim vinom. A nekada je najbolje ne činiti ništa (osim pretoka, dakako) jer se vino samo za sebe pobrine. ®ivjeli!
-
Hehe, ne da je kao fanta nego još i kipi lagano :D
koliko imaš tog mošta ukupno ?
-
Ajde da i ja malo nastupim s glupim pitanjem u podrumarstvu. Na grasevini prije dva tjedna napravio s prvi pretok, dva do tri dana po zavrsetku fermentacije (seceri manje od 4g/l, kiseline 7,4) opalil ju sa 10g pirovina na 100l. Nakon pretoka kao i danas slobodni sumpor mi je na 25. Nisam koristio nikakva bistrila, a most mi je kristalno bistar na gornju i donju pipu. Jos samo da napomenem cijelo vrijeme od pretade grozdja do danas temp. mosta mi nije prelazila 15C. Talozil sam ju sa 10g pirovina po hl, radio hladnu maceraciju pet sati bez sumpora na temperaturi oko 13C. Da li mi netko moze objasniti zasto se tako brzo bistri i da li to moze utjecati na kvalitetu? Krajem tjedna ju mislim dati na probu nekom enologu, no nestrpliv sam....
-
Ajde da i ja malo nastupim s glupim pitanjem u podrumarstvu. Na grasevini prije dva tjedna napravio s prvi pretok, dva do tri dana po zavrsetku fermentacije (seceri manje od 4g/l, kiseline 7,4) opalil ju sa 10g pirovina na 100l. Nakon pretoka kao i danas slobodni sumpor mi je na 25. Nisam koristio nikakva bistrila, a most mi je kristalno bistar na gornju i donju pipu. Jos samo da napomenem cijelo vrijeme od pretade grozdja do danas temp. mosta mi nije prelazila 15C. Talozil sam ju sa 10g pirovina po hl, radio hladnu maceraciju pet sati bez sumpora na temperaturi oko 13C. Da li mi netko moze objasniti zasto se tako brzo bistri i da li to moze utjecati na kvalitetu? Krajem tjedna ju mislim dati na probu nekom enologu, no nestrpliv sam....
Ak se radi o malim količinama mošt se puno brže bistri u odnosu na veće količine. Frendu sam vinificirao grožđe slično kao i sebi ali mu je "mošt" puno bistriji nego meni i to samo zato jer se kod njega radi o količini od 90 l.
-
Imam oko 300l grasevine i 180l sardonea, jbg sjebala me tuca na pola. Posle godine priblizno iste kolicine nisu bile ni priblizno bistre do Bozica, pa mi nije jasno kako mi je to uspjelo i sto da radim dalje, buduci da nisam koristio nikakva bistrila nikad, a vino mi se uvijek izbistrilo prije il kasnije, zanima me zasto ih koristiti, po meni je to najveca glupost, mislim da vino treba dovoljno samo sazrijeti u zdravim uvjetima, a bistrila koristiti samo ako dodje do problema sa ciscenjem... Medjutim zanima me nesto drugo, kako gnojidba vinograda, a samim time utjecaj na kemijski sastav grozdja utjecu na ciscenje mosta, bio bih zahvalan na linkovima, osibnim iskustvima, strucnim odgovorima...
-
Imam oko 300l grasevine i 180l sardonea, jbg sjebala me tuca na pola. Posle godine priblizno iste kolicine nisu bile ni priblizno bistre do Bozica, pa mi nije jasno kako mi je to uspjelo i sto da radim dalje, buduci da nisam koristio nikakva bistrila nikad, a vino mi se uvijek izbistrilo prije il kasnije, zanima me zasto ih koristiti, po meni je to najveca glupost, mislim da vino treba dovoljno samo sazrijeti u zdravim uvjetima, a bistrila koristiti samo ako dodje do problema sa ciscenjem... Medjutim zanima me nesto drugo, kako gnojidba vinograda, a samim time utjecaj na kemijski sastav grozdja utjecu na ciscenje mosta, bio bih zahvalan na linkovima, osibnim iskustvima, strucnim odgovorima...
Stavi takvo vino u butelju pa ćeš se uvjeriti da je vino još uvjek nestabilno makar je bistro. Večina vina prije buteljiranja ili flaširanja mora na bento test, i ako se utvrdi da je vino nestabilno treba se bistriti sa bentonitom. ®elatina se koristi za uljepšavanje vina. Ja sam bistrio mošt i ne vidim nikakve mane u bistrenju nego samo prednost. Nebi bistrila bila napravljena da su glupost...
-
Za sada ga nemam potrebe buteljirati, buduci da ga koristim za vlastite potrebe, nesto malo podijelim ili prodam, no proslogodisnje u bocama stoji vec 2 mj i cist je ok.
-
Svatko treba raditi onak kako najbolje zna. ;)
Uvjek treba isprobavati nešto novo ali na malim kolićinama tak da si ne zezneš kompletno vino.
Ni kod mene se prije 5 godina nisu koristili ni kvasci ni hrana ni bistrila. Ali kad sam ja preuzeo podrum na sebe nitko mi nije ništa prigovorio zato jer se napravio veliki pomak, dosta sam picajzlast što se vina tiče.
-
Gledaj idemo u krivom smjeru od onog sto me zanimalo, Mi talozimo i koristimo kvasce vec dvadeset godina.... Prvi put ove godine kontrolirao sam temperaturu cijelog procesa prerade grozdja, fermentacije... Zanima me da li je to utjecalo na bistrenje, sto napraviti dalje, pretociti? ili cekati do kad? Nisam se mislio s nikim nadmudrivati....
-
Tvoje je pitanje dali napraviti već sad drugi pretok pošto ti je vino bistro?
Ja mislim da je za to prerano.
Krivo sam te shvatio.
-
Da to je bilo pitanje. Sto mogu zaj. ako cekam predugo s drugim pretokom... Sijecanj sljedece godine? Po cemu odrediti najbolji termin za drugi pretok?
-
Najgora stvar koja ti se može dogodit je da ti talog (ako ga ima više) zasmrdi na H2S pa bi time i vino dobilo takav miris. Ali to je kod tebe skoro pa nemoguče jer si obavio prvi pretok i skinuo mlado vino sa najgrubljeg taloga. Treba tu i tamo prekontrolirati vino na donju pipu a u slučaju da se pojavi kakav čudni miris obaviti pretok.
-
Stavi takvo vino u butelju pa ćeš se uvjeriti da je vino još uvjek nestabilno makar je bistro. Večina vina prije buteljiranja ili flaširanja mora na bento test, i ako se utvrdi da je vino nestabilno treba se bistriti sa bentonitom. ®elatina se koristi za uljepšavanje vina. Ja sam bistrio mošt i ne vidim nikakve mane u bistrenju nego samo prednost. Nebi bistrila bila napravljena da su glupost...
evo ja sam npr. stavio "takvo" vino u butelju (tocnije u 4000 butelja) i ne desava se nista..
hmmm, kako je to moguce... ::)
-
evo ja sam npr. stavio "takvo" vino u butelju (tocnije u 4000 butelja) i ne desava se nista..
hmmm, kako je to moguce... ::)
Moguće je , ali ne u 3 ili 4 mjesecu nego vino treba dosta duže odležati pa će se samo stabilizirati. Pošto ti radiš i maceracije na bijelim sortama to ti doprinosi stabilnosti vina. Jesam pogodio ili fulao?
-
Hvala na odgovoru, mislim da cu jos dosta pricekati s drugim pretokom..
-
Moguće je , ali ne u 3 ili 4 mjesecu nego vino treba dosta duže odležati pa će se samo stabilizirati. Pošto ti radiš i maceracije na bijelim sortama to ti doprinosi stabilnosti vina. Jesam pogodio ili fulao?
Podrumar,molim te kao prvo i najjiskrenije bez uvrede da bi komentirao neke složenije stvari moraš imat i određene reference za to.Vidim da nitko od moderatora ne reagira,pa nisam ni ja želio do sada.Ovo je prijateljski savjet i nemoj se naljutit.Što se tiće teme koju si komentirao,stabilnost vina i maceracija nemaju apsolutno nikakvih dodirnih točaka i nemožeš o tome nagađat jer to nije kviz(iako bi ja volio da dobiješ bar 1000 000kn).Što se tiće ovog prvog dijela rečenice naravno da se duže odležana vina bolje stabiliziraju,ali mnogi od nas nemaju puno starih zaliha kao Ivan i jednostavno nemaju vremena za čekati tako dugo...
-
Moguće je , ali ne u 3 ili 4 mjesecu nego vino treba dosta duže odležati pa će se samo stabilizirati. Pošto ti radiš i maceracije na bijelim sortama to ti doprinosi stabilnosti vina. Jesam pogodio ili fulao?
fulao si, upravo je suprotno!
po logici stvari, kada dulje drzis kruti dio sa tekucim (kod bilo cega, ne samo grozda) dobit ces vecu gustocu, vise tvari ce ti se otpustiti u tekuci dio, itd. i on ce samim time biti gusci, mutniji, imat ce puno vise cestica nego kada bi isao odmah odvajati tekucinu.
to ti je npr. stvar sa crnim vinima koja duze stoje na masulju, vise im treba da se (prirodno) izbistre i stabiliziraju ali to opet ovisi o vise faktora, temperatura, kolicina, oblik i tip bacve, itd.
tako da maceracija nema veze sa time vec je bitnije "dugotrajnije" odlezavanje u bacvi na pravoj temperaturi a i dozrijevanje u drvenim bacvama i na (finom) talogu pomaze tome.
takoder je bitno (barem kod mene) da vino prirodno dovrsi sve svoje procese i da nastavi dalje "zivjeti" i razvijati se u boci jer ono sto se danas naziva "spremnim vinom za punjenje" podrazumjeva prakticki ubiti vino i svu preostalu zivu i nezivu mikrofloru u njemu, doslovce ga sterilizirati i uciniti mrtvim (u prijevodu - izbistriti, isfiltrirati, zalediti na -10°C i nafilati konzervansima) kako kasnije u boci ne bi bilo problema u vidu tzv. termolabilnih bjelancevina, tartarata, taloga i svih ostalih predivnih i prirodnih stvari za koje moderna enologija tvrdi da su nepozeljne ali upravo te tvari prirodno cuvaju vino u boci i dopustaju mu da dostojanstveno dozrijeva, pa cak i uz minimum sumporenja..
inace, to kod mene nije u 3. mjesecu ali 4. i 5. mjesec su vec vina itekako stabilna i spremna za bocu (ali ne po gore navedenim uvjetima).
naravno, sad su to vec druge (klasicne) filozofije i price kako za tako nesto treba imati dobru i zrelu sirovinu, vino se stvara u vinogradu, prirodni pristup, bla bla bla..
ako pratis, nedavno ti je bilo u prilogu od Nedjeljnoj jutarnjeg Dobra hrana, Spirancev clanak o narancastim vinima gdje je (po meni nezasluzeno) on ocjenio Baticevu Zariu 2010 najboljim "prirodnim" vinom:
http://pdfcast.org/pdf/dobra-hrana
uvoznik Batica ti je Miva pa jednom pokusaj probati to vino (ali nikako ne iz degustacijske casice! ;D) pa ces mozda skuziti o cemu pricam cijelo vrijeme.. ;)
inace, da malo i reklamiram, usporedno sa Vino.comom u Esplanadi, 30.11 i 1.12., odrzat ce se u Apetitu u Zagrebu prvi Label Grand Karakterre 2012 gdje ce biti samo prirodna i biodinamicka vina i moci ce se kusati svasta, a najvjerojatnije cu i ja biti izlagac.. :P
evo i zanimljivih kriterija:
The exhibition criteria is as follows:
- Organic or similar certificate
- No chemicals in vineyard or cellar
- Usage of native yeasts only
- A maximum of 80 thousand bottle production
- Technically correct wines
- Winemakers=winery owners
a evo i cijelog teksta:
http://www.facebook.com/events/373268349413933/
-
Za sada ga nemam potrebe buteljirati, buduci da ga koristim za vlastite potrebe, nesto malo podijelim ili prodam, no proslogodisnje u bocama stoji vec 2 mj i cist je ok.
Onda nemoj pricati da je bistrenje glupost jer vjerujem da bi se pred nekim auditorijem crvenio da ti se vino u butelji zamuti . ;)
-
evo ja sam npr. stavio "takvo" vino u butelju (tocnije u 4000 butelja) i ne desava se nista..
hmmm, kako je to moguce... ::)
Ti sam cekaj ;D Kad krenu nevolje crvenit ces se :P
Slicno isfurava i Enjingi pa je sad sreca pogodit dobro vino u butelji. ;)
-
Ja ga ne u prvilu ne buteljiram i drzim ga u bacvi u pravilu dok ga ima. ??? Kako smo dosli na buteljiranje? Nitko mi nije dao odgovor na pitanje. Zasto ga bistriti, miislim da jedino ako ga zelis cim prije prodati, zar nije bolje ono o cemu Ivan govori. Na kraju krajeva ja tak radim vec godinama i nemam nikakvih problema.
-
Sam si si odgovorio. ;) Radis ga za sebe ne za trziste. Trziste ipak trazi postivanje nekih standarda u pogledu bistroce i cistoce proizvoda, u ovom slucaju vina. Tu je razlika.
Nemoj misliti da je tvoja domena proizvodnje i poimanja vina ista kao ona koju traze kupci vina.
-
Nisam mislio da ces ga bistrenjem lakse prodati, vec prije 11. mj... Kamo ovo vodi, samo sam pital za objasnjenje zasto mi se vino jako bistri...?
-
Svojim stručnim mišljenjem i dugogodišnjim iskustvom ja ću ti dati odgovor na pitanje zašto ti se vino brzo bistri :)
Vino ti se brzo bistri iz razloga jer te jednostavno MAMI da skupiš na brzinu neku veću ekipu pa da ga popijete, zabavite se uz njega i dobro provedete te stvorite neke trenutke kojih ćete se sjećati
kad budete u buduće pričali o bistrenju :)
Šalu na stranu, nije jednostavno odgovoriti zašto se vino "brzo" bistri...već u prvom redu, to je naš/tvoj subjektivni zaključak koji vidiš okom i ove godine nam se čini da je ovako a iduće godine je onako...godine su različite, i
nekad možda primjenimo i neke rezličite postupke u pa dovode do različitih rezultata, pa tako i kod brzine bistrenja...
Zaključno: ako ćeš ga čuvati u bačvi i popit će ga pajdaši onda "Let it be", nemoj se bacat u troškove i petljanja sa bistrilima...adekvatno sumpori, ako imaš mogućnost obavezno mjeri razinu sumpora i to bi bilo to :) i bit će dobro.
-
Nisam mislio da ces ga bistrenjem lakse prodati, vec prije 11. mj... Kamo ovo vodi, samo sam pital za objasnjenje zasto mi se vino jako bistri...?
Nejasan si...
Zasto se lakse bistri? Moguce da si ga dobro istalozio, da ti je koloidni sustav ove godine u balansu, puno je varijabli.
-
Talozil sam ga na 9-10C 24 sata, nije bio previse bistar, a jbg. sad se vise ne sjecam koliko je bilo taloga...
Kako najbolje odrediti termin za drugi pretok?
-
Nema tu odredjivanja tocnog termina. Drugi pretok se vrsi zatvoreno kada se vino nakon zime hladno stabilizirai ocisti, te mu se formiraju struktura i arome.
Ne znam zbog cega bi pretakao uopce ukoliko ti je vino vec sad bistro?
-
Bas zato sto je bistro sam u dilemi. Prije sam uvijek pretakao nakon sto se izbistrilo, a to je bilo negdje oko Nove godine. Znaci nema zurbe sa pretokom.
-
Nemoj zuriti, pogoto ne s mladim vinom. Bitno da kontroliras i da drzis sumpor u normalnim granicama, zima ce napravit svoje ;)
-
Ti sam cekaj ;D Kad krenu nevolje crvenit ces se :P
Slicno isfurava i Enjingi pa je sad sreca pogodit dobro vino u butelji. ;)
hehe, nemoj se ti brinut za to a ja ti garantiram da se niti jedna boca nece zamutiti.. ;)
Enjingijevo NITI JEDNO VINO IKADA nije bilo zamuceno u boci od posljedica nebistrenja i nefiltracije!
ali da sa cepovima ima problema, to definitivno stoji ali to nema ama bas nikakve veze sa bistrenjem.
-
Sam si si odgovorio. ;) Radis ga za sebe ne za trziste. Trziste ipak trazi postivanje nekih standarda u pogledu bistroce i cistoce proizvoda, u ovom slucaju vina. Tu je razlika.
Nemoj misliti da je tvoja domena proizvodnje i poimanja vina ista kao ona koju traze kupci vina.
s ovime se cak mogu i sloziti pa tako nije isto kada prodajes vino po npr. 15 kn u rinfuzi ili 25 u boci jer ih sigurno ne prodajes vinskim frikovima koji ZNAJU sto je "prihvatljivo" zamucenje vina od bjelancevina, sto je talog vina (od kvasaca, od talozenja boje crnjaka, itd.) a sto je lose i pokvareno vino uslijed zamucenja..
odi u Naturavino i okreni svaku bocu svakog vinara pa mi reci da ljudi to ne zele piti jer im ne valja.. 8)
ah, ti danasnji "vinski standardi".. :D
-
hehe, nemoj se ti brinut za to a ja ti garantiram da se niti jedna boca nece zamutiti.. ;)
Enjingijevo NITI JEDNO VINO IKADA nije bilo zamuceno u boci od posljedica nebistrenja i nefiltracije!
ali da sa cepovima ima problema, to definitivno stoji ali to nema ama bas nikakve veze sa bistrenjem.
ne slazem se. ja redovito u plodinama cekiram njegova vina i sva imaju preciptirane bjelancevine. ;)
A to sto ti garantiras za svoja vina je presmiono jer se svakome moze desiti. Pogotovo je presmiono s obzirom da si sam svjestan da se svakome mogu desiti pocetnicke greske, tako i tebi. ;) A i desile su se...
-
s ovime se cak mogu i sloziti pa tako nije isto kada prodajes vino po npr. 15 kn u rinfuzi ili 25 u boci jer ih sigurno ne prodajes vinskim frikovima koji ZNAJU sto je "prihvatljivo" zamucenje vina od bjelancevina, sto je talog vina (od kvasaca, od talozenja boje crnjaka, itd.) a sto je lose i pokvareno vino uslijed zamucenja..
odi u Naturavino i okreni svaku bocu svakog vinara pa mi reci da ljudi to ne zele piti jer im ne valja.. 8)
ah, ti danasnji "vinski standardi".. :D
A koji standardi onda vrijede? Povrsnost? Prirodnost? Sta je prirodnost? Vinifikacija u hladnom celiku na kontroliranoj temperaturi? Zastita dusikom? Nebi rekao... ;)
Jedino sta je standard je vino. :) Dobro ili lose 8)
-
ne slazem se. ja redovito u plodinama cekiram njegova vina i sva imaju preciptirane bjelancevine. ;)
A to sto ti garantiras za svoja vina je presmiono jer se svakome moze desiti. Pogotovo je presmiono s obzirom da si sam svjestan da se svakome mogu desiti pocetnicke greske, tako i tebi. ;) A i desile su se...
fotkaj mobom i posalji mi fotku, bas da vidim..
nema to veze, ja svjesno ne bistrim i ne filtriram i to je jasno naznaceno na etiketi a ljudi koji prepoznaju takva vina su svjesni toga i takva vina im nisu losija, upravo suprotno.
to je jedan sasvim drugi vinski svijet kojemu mi je drago da pripadam.. ;)
-
To ti mislis da pripadas. ;) Ili ti je drago da tvoja vina kusaju 20orica vinskih snobova koji puse filozofije ali isto tako ih i propagiraju. A zapravo im je znanje krhko kad se nadju pred casom, a da nemaju pojma sto bi upravo trebali kusati. ;)
Ti si uvjeren da je sve crno bijelo, ali nije to tako. Ja ti garantiram da vina kakva ti proizvodis su plod marketinga i nista vise. Ok, mozda i zanesenjaka koj probavaju nesto drugo, sto svakako pozdravljam. Samo ponavljam, u konacnici je bitno sta je u casi tj. butelji :)
-
A koji standardi onda vrijede? Povrsnost? Prirodnost? Sta je prirodnost? Vinifikacija u hladnom celiku na kontroliranoj temperaturi? Zastita dusikom? Nebi rekao... ;)
Jedino sta je standard je vino. :) Dobro ili lose 8)
ne razumijes a vjerojatno niti neces razumjeti..
e sada, zasto je tome tako?
jer ne zells razumjeti, jer ti nije stalo ili ne mozes razumjeti..
-
To ti mislis da pripadas. ;) Ili ti je drago da tvoja vina kusaju 20orica vinskih snobova koji puse filozofije ali isto tako ih i propagiraju. A zapravo im je znanje krhko kad se nadju pred casom, a da nemaju pojma sto bi upravo trebali kusati. ;)
Ti si uvjeren da je sve crno bijelo, ali nije to tako. Ja ti garantiram da vina kakva ti proizvodis su plod marketinga i nista vise. Ok, mozda i zanesenjaka koj probavaju nesto drugo, sto svakako pozdravljam. Samo ponavljam, u konacnici je bitno sta je u casi tj. butelji :)
nisi u pravu ali ok, nema veze, necu se sad tu prepucavati i svadati, i ovo je bilo previse.. :-\
svejedno, zivio ti meni! 8)
-
Pozdrav ekipi,
Evo opet mene sa neiscrpnom kolekcijom upita.
Danas na bregu pokupili zadnji dio zimskih jabuka, te sam malo provjeril vino koje sam kupažiral.
Već sad se odlično uklopilo, arome dolaze polako ali tu su...
Slijedeći tjedan u subotu 17.11 pripremamo jednu malo veću feštu - zbog martinja kasnije, mada čujem da se i policija priprema za naredne vikende.
Dobro, neki će i gore spavati neki se voziti sa dečkima koji budu manje popili ali šta je tu je.
Uglavnom vino je još dosta mutno, temperatura je sa otvorenim prozorom oko 10oC u podrumu.
Dali bi bili pametno da kojih 40 litara probam filtrirati preko fiiltera 300 ili manjim (dali se to može napraviti ujutro u istom danu fešte).
Koliko se uopće gube arome ukoliko ih sad uopće ima ili je najbolje ostaviti da se pije kakvo je sad (ipak je to mlado vino).
Dali bi se preko filtera uopće izbistrilo vino u ovom stadiju.
Ako i zeznem možemo uvijek piti "normalno" vino.
-
Samo filtriraj, ako ti je potrebno vino koje će se brzo potrošiti, jer će efekat filtracije biti odličan, ali će vino brzo degradirati, barem je takvo moje iskustvo...
-
Probal budem isfiltrirat 80 lit u inox bačvu od 150 lit i staviti ulje.
Koliko se potroši na fešti a ostatak budemo svakako riješili do božića.
Omnibus imam pitanje: vjerovali ili ne neznam kako mogu izvesti privat poruku na forumu
Htio bih te kontaktirati radi pocinčanih stupova za vinograd
Bez obzira na moju informatičku pismenost nisam uspjel skontat gdje se pišu privat poruke!
-
RR , bran negdje oko 20.9. , bio smezuran pa kad je dosla kisa napio se vode i poceo trunuti pa sam brao nesto ranije .vrio na siha 7 i temperaturu odrzavao izmedju 15 i 18 . Provrio do kraja , ne osjeti se slador na jezik ali se osjetilo jos lagano peckanje CO2 . Sumporio ga prije 10 dana i sad mislio pretakat juce ali kad sam probao vino sa gornje i donje pipe (620 l) razlika drasticna u korist donje pipe sto se tice mirisa . Odustao od pretakanja , sve jos jednom dobro izmjesao i sta sada ? Cekati 5-6 dana pa pretakati ili ponavljati dok se ne osjeti raspad kvasaca ili poboljsanje arome ?
-
Jel mozes korz vrenjacu probat da li ti se cisti odozgo? Ako ti je gore skroz bistro onda nema svrhe drzat ga na talogu.
Heh, da to si trebao probati prije nego si ga promjesao. ;)
Ja sam svoj jucer pretocio, brao sam ga 18.9. ako se ne varam. Jedan inox odozgo je bio cist kao da je filtriran dok je drugi ipak dosta mutniji. Zadovoljan sam rizlingom, ove godine ima napokon zdrave kiseline. Prosle godine mi je nakon zime imao 6g/l sto je po meni prenisko za jedan rizling, pogotovo jer je uz to ima jos 5g/l ostatka. Susjedov je rajnski imao cak 4,8g/l kiselinu i zaista je bio pretup.
-
Zadovoljan sam rizlingom, ove godine ima napokon zdrave kiseline.
a to je koliko..?
-
8g/l
-
Ljepe kiseline. ;)
-
Ljepe kiseline. ;)
mozda trenutno, vidjet cemo nakon zime sta ce od njih ostati..
-
6,5-7g/l ce bit nakon zime.
Kakav ti je to post uopce? ::) Zelis reci da su na tvom sortimentu vece ili?
-
Bio u kontroli sumpora, malo dosumporio na cca 30 mg/l.
Vezano za čišćenje vina, inoxice se puno bolje čiste naspram polietilenke.
Nema žurbe...
-
6,5-7g/l ce bit nakon zime.
Kakav ti je to post uopce? ::) Zelis reci da su na tvom sortimentu vece ili?
Takve kiseline meni najviše pašu. Meni npr na chardonnayu najviše pašu oko 6.5-7 g/l (mjerio na buteljama koje sam probao). On ak nema svježine za mene je tupo vino.
-
8g/l
onda su moje trenutno na rizlingu za 5...sad su otprilike na 8,5 g (kolko se to da vinikompletom točno pogodit u nijansi).Šardone je na 8g.
-
Pozdrav,
imam pitanje u vezi bistroće vina. Naime, drugu godinu samostalno radim vino, s tim da sam do tada uvijek radio sa starim. Ove godine sam prvi puta taložio, iz razloga kaj mi je prošle godine, prvi puta, vino nije bilo onako "kristalno bistro", nego kao sa nekom (jedva primjetnom) maglicom, ali više nego dovoljno da me puca na živce! Cijele godine sam za to krivio ne-taloženje. Bistrio ni filtrirao nisam.
Vino je bilo odličnog mirisa i okusa.
Ove godine...
imam dvije bačve, jednu drvenu 200l i inoxicu 300l. Prije prvog pretoka, vino iz drvene bačve je bilo skoro "kristalno čisto", a iz inoxice je imalo opet onu jedva primjetnu maglicu. Pretočio sam ga prošlu subotu (prije 6 dana), vino iz drvene u inoxicu i obratno, s ciljem da mi se ovo iz inoxice očisti u drvenoj. No, sada su oba s tom malom maglicom. Znam da je možda još rano (6 dana od pretoka) ali me strah da se ne ponovi prošla godina.
Zanima me jel to normalno ili trebam već bistriti? Do kad da ga pustim na miru?
Vino je odličnog okusa i mirisa, samo me bistrina ubija.
Ako bi i bistrio, što preporučate, filter ili bentonit? Koji su utjecaji na okus, miris?
Hvala!
-
6 dana je jako malo da se vino ocisti bez obzira o kojoj je kolicini rijec. Stoga pusti ga na miru, ocistit ce se ono samo. Dosli su hladniji dani koji bi trebali pospjesiti stabilizaciju vina.
-
Tek je početak 12 mjeseca, meni se prošle godine vino tek početkom 4 mjeseca izbistrilo a taložio sam ga i bistrio tjekom taloženja sa želatinom+kazeinom. To je normalno da su vina u ovo vrijeme maglušata. Ako imate mogučnost malo otvoriti prozore i spustiti temperaturu vina bliže nuli to bi uveliko poboljšalo bistrenje ali i stabilizaciju vina. U slučaju da vam bude u drugom mjesecu vino još uvjek tak maglušasto (vrlo rijetko ) onda bi pristupio bistrenju.
Druga je stvar ako želite da vam vino baš sada bude bistro onda se može izbistriti sa bentonitom ili kombinacijom bentonita i želatine. Ali za takvo što treba osigurati temperaturu vina između 13-15 stupnjeva što je dosta teško u ove hladne dane.
Sve u svemu ja bi pričekao barem još dva tjedna sa odlukom jer vam je sada vino još mutno zbog pretoka.
-
Baš smo u isto vrijeme odgovarali. Slažem se sa Koshpom. ;D
-
Onda čekam. Hvala momci, valjda bu se ščistilo. ::)
-
par ljudi me pitalo za savjet u vezi mutnoće vina,tj.nije im se još oćistilo unatoć dva,pa neki ćak i tri pretoka.Po mojem se to više bez nekih bistrila niti vjerojatno ne oćistilo,al htio bih se osigurati uz vašu pomoć koje mjere bi bilo najbolje primjeniti da se to riješi najbezbolnije,a da vino ostane kolko tolko korektno?
-
Prehladno je sad za nekakva bistrila,bar ja tak mislim,cekati toplije vrijeme,ja sam isto pretocil pa mi je na srednjoj pipi relativno mutno,lagano i kaj sad,da ide vino na trziste bi ga isfiltriral,ovak me bas briga ;)
-
ma ,je ..bu mi poslal malo na degustaciju,pa dok probam bum odlučil kaj mu savjetovati.Ak se okusno drži onda je još OK,al ak mu je već ciklo,e onda ga jebaj.No problem je kaže da mu i nakon tri pretoka mijenja boju,a sumporil je po propisu(na 350 l vina 35 g pyrovina prije pretoka ???)Niš,moram poprobat,izmjerit SO2 i vidit.
-
ma ,je ..bu mi poslal malo na degustaciju,pa dok probam bum odlučil kaj mu savjetovati.Ak se okusno drži onda je još OK,al ak mu je već ciklo,e onda ga jebaj.No problem je kaže da mu i nakon tri pretoka mijenja boju,a sumporil je po propisu(na 350 l vina 35 g pyrovina prije pretoka ???)Niš,moram poprobat,izmjerit SO2 i vidit.
Zasto je vec 3x pretakal?Nek si kupi komplet za mjerenje sumpora i nek kontrolira pa ne bu vino mijenjalo boju.Mozda mu sumpor ne valja,nis cudnog,dodas pa vidis jel se kaj mijenja,kupis drugi opet iskontroliras.Evo ja sam imal jednu inoxicu 200l i trebal sam dodati 10g sumpora,kalij-metabisulfita,svi znamo o cemu pricam,uzel sam jedan paketic kaj sam imal na lageru doma vinobrana,stavil i nakon 1h kontroliral,nista,isto.Onda sam uzel s veceg pakovanja 10g,kaj ga imam zamotanog selotejpom,vec sam ga htel baciti jer sam mislil da ne bu valjal,stavil i normalno se sumpor podigao kak sam isplaniral
-
na žalost degustacija je pokazala da bi to već poprilićno otišlo u tzv.mlijećni cik.Znaći miris kiselog zelja,sa kiselkastim okusom,no ne još baš previše na ocat,al osjeća se polako.Sumpor ću sutra izmjerit,a ostavil sam malo na zraćnom testu.No i mutnoća je zabrinjavajućeg inteziteta,skoro pa skroz mutno.Vjerojatno ostatak neprovrelog šećera koji bakterije razgrađuju u mlijećnu kiselinu.Uglavnom pomoći velike tu više neće bit,osim pokušati zaustaviti daljnji napredak bolesti malo jaćim sumporenjem,te pokušaj bistrenja i filtracije.Mislim da od toga vina neće biti nešto,a pitanje je dal će se uopće i moći piti jer miris ubija svaku željual,al toga ima 600 litara.Reko bih previše grešaka u samom procesu kod prerade grožđa,mošta ,te i neuka manipulacija istim do prvog pretoka.Nisam upoznat u kakovim je to baćvama trenutno.Na žalost ode čovjeku godina i urod :-[
-
na žalost degustacija je pokazala da bi to već poprilićno otišlo u tzv.mlijećni cik.Znaći miris kiselog zelja,sa kiselkastim okusom,no ne još baš previše na ocat,al osjeća se polako.Sumpor ću sutra izmjerit,a ostavil sam malo na zraćnom testu.No i mutnoća je zabrinjavajućeg inteziteta,skoro pa skroz mutno.Vjerojatno ostatak neprovrelog šećera koji bakterije razgrađuju u mlijećnu kiselinu.Uglavnom pomoći velike tu više neće bit,osim pokušati zaustaviti daljnji napredak bolesti malo jaćim sumporenjem,te pokušaj bistrenja i filtracije.Mislim da od toga vina neće biti nešto,a pitanje je dal će se uopće i moći piti jer miris ubija svaku željual,al toga ima 600 litara.Reko bih previše grešaka u samom procesu kod prerade grožđa,mošta ,te i neuka manipulacija istim do prvog pretoka.Nisam upoznat u kakovim je to baćvama trenutno.Na žalost ode čovjeku godina i urod :-[
ne kuzim kaj ti ljudi rade??? 600L vina otislo u klinac, katastrofa. riba mogao bi mu dati uputstva za slijedecu godinu >:(
-
mogel bi,al to ti je strašno nezahvalno.Nije čovjek tu od mene.već negdje tam oko Ozyjeve strane.Problem je u tome kaj nemreš lićno to nadgledat,pa su onda tu kojekakove modifikacije po uputstvima,a na kraju si ti onda za sve kriv.Bum ga pital kaj je uopće s tim delal,i dal mu neke smjernice za ubuduće,no ne bi se s tim previše vezal.
-
MLIJEČNOKISELI TON – MLIJEČNOKISELI CIK
• Uzrokuju: mliječno kisele bakterije, često zajedno sa bakterijama manitnog vrenja
• Pospješuje: niska kiselina – visok pH, ostatak neprevrelog šećera
• Promijene: bakterije razgrađuju neprevreli šećer u mliječnu kiselinu i diacetyl, kasnije u octenu kiselinu, stvara se manit i oslobađa CO2 .
• Raspoznavanje: okus po kiselom zelju, kiselim krastavcima, silaži, repi, vino ima reski slatko kiseli okus
Dok god se ne osjeća kiselina -cik govorimo o mliječnokiselom tonu
• Sprječavanje: predbistrenje mošta, dodatak selekcioniranih kvasaca, pravovremen prvi pretok, primjereno i pravovaljano sumporenje
• Odstranjivanje:
- mliječnokiseli ton – pretok, primjereno sumporenje, čiščenje sa aktivnim ugljenom te dorađivanje sa (silicijeva sol) i (želatina), te potom sterilna filtracija
- Mliječnokiseli cik se NE MO®E ODSTRANITI
• Proces možemo zaustaviti sa jakim sumporenjem i sterilnom filtracijom ili pasterizacijom.
Pitaj boga šta je čovjek radio u vinifikaciji, možda vodu i šećer dodavao. pH ne smije biti visok i kiseline ne smiju biti ispod nivoa odnosno preniske, alkohol isto prenizak. Ove godine su uvjeti za tako nešto bili idealni. No, čovjek nije primjereno sumporio nakon vrenja, možda ni higijenu održavao, kasnije nije skužio da mu se počelo mutiti i nešto događati u vinu i dalje smo tu gdje jesmo...
Vino je u svakom slučaju za ništa. I da je mliječno kiseli ton, ne bi to znao izvesti, šta da mu kažeš da mora prekuhati 600 litara vina, nakon ugljena i bistrila :o ???, nisam ni ja to nikada radio niti bih se usudio nekome :o
To se ne smije ni dogoditi poznavajući parametre prilikom berbe i nakon vrenja, kažem otišlo je to kvragu vjerojatno u vinifikaciji ili nakon završetka vrenja.
-
Da,da..nisam se ni previše trudio ulaziti u neka detaljnija objašnjenja,jer znam da ne bi ni imalo nekog smisla.Uglavnom,bilo je nekih 300l čistog,onda nekaj dorađeno vodom+"cukorek",a rezultiralo je sa ovim usljed (upravo kako si i naveo) totalnog nestrućnog rukovanja prilikom manipulacije tim moštom.I onda silni pretoci iz očaja koji su sve skupa samo proluftali,a niš izlijećili,pa je sad još sve u većem ku.cu :-\ .Za ovo sa aktivnim ugljenom i sterilnom filtracijom nisam ni napominjal,jer to bi bila već atomska fizika,već sam mu predložil pokušaj bentonita +filtracija,iako smatram da ni to ne napravil,već će sve otići u ocat.No,neće biti neka teška šteta,pošto je ionak,za nekog ko imalo zna okus vina to za rejtigh Hrvatske(smeće).Ali,eto i u današnje doba bezbrojnih mogućnosti edukacija,ljudi si svjesno rade štetu.Ah,šta ćemo!
No,nije on jedini,jer strašno mi je za vidit kolko ljudi je pustilo svoja vina,(pa nek su i tudumi,jer oni su skoro svi)u oksidaciju :-[.Nevjerojatno,jednostavno više ni ne upozoravam nikog,jer nikako da shvate da bi im vino moralo izgledat i okusno i vizualno sasvim drugačije.Ajd,za one starije,no da mladi tak rade >:(
-
Ja sam pretprošle godine imao problema sa Chardonnay, nakon fermentacije mi je imao povišenu hlapivu. Pošto je to vino bilo sa manom nitko ga nije pio a i ja sam ga zapostavio u podrumu rezulatat toga je bio "napoj". Sva sreća da se radilo o maloj količini inaće bi to bila veća katastrofa.Takvom vinu nema spasa. Najviše košta ućenje na vlastitim greškama. Zato mi prošle i ove godine sumpor ne pada ni na jednom bijelom vinu ispod 25 mg /l.
-
Hlapiva kiselina je nešto malo drukčije! Ali, isto tako nema rješenja i tretiranja!
-
tko ima kakva iskustva sa viniclarom(ppvp) malo mi mješavina (sauvigon, sivi pinot i zeleni silvanac)ima jači intenzitet žute boje pa da se malo izčisti
koliko sam pročitao da ne utječe na okuse i mirise vina dali je to tako
-
Nemam iskustva osim sto je PVPP jedan od najjacih bistrila. Ukoliko ti boja nije prejaka mozes ici sa zelatinom+bentonitom.
-
®elatina + bentonit, definitivno...ove godine je susjed na nekoj mješavini od imao prilično obojenje, i želatina i bentonit su ga baš fino speglali :)
-
Evo izbistrilo se i zadnje vino, od 9 bačvi, strpljenje daje rezultate, sve su punija i bolja, poneka još s malo gorčine, čak ugodne. Crvenom se polako diže boja. Ovih dana ćemo malo provjeriti sumpore i to je to. Pretok planiram negdje prije rezidbe, pred dolazak proljetne topline.
-
vino mi ima laganu maglicu a pretočio sam ga 2 puta do sada I stavio sam želatinu +silflock ( malu do srednje količine ) I nakon toga opet bentonit ( isto srednju dozu ) da se izbistri, no ni nakon 40 dana od stavljanja bentonita vina I dalje ima laganu maglicu a kada odstoji malo u čaši ili peharu kao da izgubi tu maglu. manei ta magla ne smeta ali imam upita za prodaju pa bih htio da vino bude bistro. inače je to mješavina kraljevina I chardonnay a čista kraljevina mi je ok ( no nje ima jako malo cca 80 litara.
da li da filtiram I ako da kojim filterima ili da ponovno pretočim I stavim nekaj bentonit ili?
-
Prigorac, koliki ti je slobodni sumpor?
-
Ne muci ga vise bistrila vec isfiltriraj sa K100. bistrila ti ocito nisu djelovala zbog niske temperature.
-
Pozdrav,
ima li na Agromoskom fakultetu u Zagrebu laboratorij za analizu vina? Ako da, zna li netko u kojoj zgradi?
Hvala!
-
Imam jedno pitanje.? Prosle sam godine radio bistrenje graševine sa bebtonitom siha puranitom odmah nakon prvog pretoka tj mjesec dana od završetka fermentacije. Vino mi se odlično izbistrilo, isto vino sam u šestom mjesecu izflasirao ali mi se tjekom osmog i devetog mjesecs pojavio talog od bjelanjčevina. Nista velikoga ali se primjeti. Mene zanima na koli nacin odrediti dozu bentonita da mi vino bude stabilno na bjelanevine. Prosle godine sam isao sa 50 grama/100l puranita. Vino mislim buteljirati potkraj drugog mjeseca. Dali postoji kakvo sredstvo sa kojim bi se mogla provjeriti stabilnost.
-
Stavil sil-flock i hydroclor ;)
-
Stavil sil-flock i hydroclor ;)
I na to bentonit. 50g/hl je relativno mala doza za rano bistrenje vina. Treba si ici 2-3 puta jacom dozom u toj fazi.
-
Jel mi može netko pojasniti koja je razlika između bistrila Bentolit Super, Bentonit Pluxbenton i Bistrina? :)
-
Imam jedno pitanje.? Prosle sam godine radio bistrenje graševine sa bebtonitom
-
Prije svega se bentonit razlikuje po vrsti minerala, natrija i kalcija, sposobnosti bubrenja, taloženju, količini taloga i sl. Klikni na pun tekst na linku pa će ti biti jasnije kada pročitaš ovo i nakon toga pojedine karakteristike svakog navedenog bentonita.
http://hrcak.srce.hr/75830
-
Super! Hvala! :)
-
Evo članak o bistrilima, čak objašnjavju našu vječnu dilemu na forumu, jel prvo sil-flock ili želatina.
Na engleskom je, bute se snašli. Silflok je po njihovom- KIeselsol.
https://winemakermag.com/715-using-fining-agents-techniques
-
Generalno sil flock ide prije zelatine, osim ako se zelatina ne koristi za skidanje pojacane trpkosti i gorcine. Tada ide zelatina pa sil flock. ;)
I na kraju bi trebao ici bentonit na sve to
-
Generalno sil flock ide prije zelatine, osim ako se zelatina ne koristi za skidanje pojacane trpkosti i gorcine. Tada ide zelatina pa sil flock. ;)
I na kraju bi trebao ici bentonit na sve to
Meni su rekli i u prodavaonici i jedna enologinja od PAVIN da ide suprotno....
imam pitanje Imam cca 600 lit (75% Chadornnya + 15% Plemenka + 10% Kerner) te cca 80 lit frankovke.
Krajem 11 mjeseca (22.11.) izvršio bih prvi pretok, pa bi obzirom na kiselost (8 g/lit kiseline bijelo, 7 g kiseline crno),
Skinuo 1 gr kiseline sa dvosoli SIHADEX.
Zanima me mogu li istovremeno staviti i sredstvo za bistrenje (HIDROCLAR, SILFOCK) i kojim redosljedom.
-
Svaki proizvodjac preferira neki drugi redoslijed. No generalno su suglasni da ako je potrebno skinuti gorcinu zelatina ide prva, silika sol poslije. U svim ostalim slucajevima obratno s bentonitom na kraju.
http://www.kokot-agro.hr/BISTRILA-%20maloprodaja-1.pdf
-
Svaki proizvodjac preferira neki drugi redoslijed. No generalno su suglasni da ako je potrebno skinuti gorcinu zelatina ide prva, silika sol poslije. U svim ostalim slucajevima obratno s bentonitom na kraju.
http://www.kokot-agro.hr/BISTRILA-%20maloprodaja-1.pdf
Hvala, no mene zanima mogu li nakon što stavim SIHADEX staviti u vino i bistrila???
-
Mozes, dapace pozeljno je da ubrza talozenje preostalog Kalcijevog karbonata.
-
Razmotrite i o taninima ove godine ;)
http://www.nuancetrade.com/kit_tannins_selection.php
-
Mozes, dapace pozeljno je da ubrza talozenje preostalog Kalcijevog karbonata.
Hvala :)
-
Mi smo skidali kiseline sa Sihadexom, ali na način da smo izdvojili potrebne količine.
http://www.metrob.si/files/sihadex.pdf
-
Tako se to i radi. Izracun potrebne kolicine mosta nalazi se na Sihadex uputama
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBwQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.eaton.com%2Fecm%2Fidcplg%3FIdcService%3DGET_FILE%26allowInterrupt%3D1%26RevisionSelectionMethod%3DLatestReleased%26noSaveAs%3D0%26Rendition%3DPrimary%26dDocName%3DPCT_875251&ei=_txYVL6hLMPVat2VgogO&usg=AFQjCNEJMQc9SNtCX968slMm358GMJDhrw&sig2=yxZCnIM9VUY36nc__Lo-Kg&bvm=bv.78677474,d.d2s
-
http://www.uark.edu/depts/ifse/grapeprog/articles/nmc14wg.pdf
-
Omladinci,kako je u podrumu.Jel se to kaj izbistrilo.Kod mene je zadovoljavajuće,osim polusuhog šardonea,on još ima nekaj maglice.Već ga ćudno gledam,i pitam se a jel bum moral poduzeti kakve represivne mjere protiv njega.No dajem mu još mjesec-dva vremena.
-
Graševina OK.
Chardonnay - malo maglice.
U subotu predao uzorke u Virju, pa da vidimo što sam to ove godine radio u podrumu...
-
Da i to da kažem nisam htio namjerno filtrirati - čista priroda, pa što bude.
-
U mene muškat žuti (suho) se još uvijek nije izbistrio >:( Prvi dio (odvrio na Uvfermu 228) je skoro pa bistar, međutim drugi dio (odvrio na Siha Cryarome) još uvijek prilično mutan, ali za par nijansi svijetliji od prvog. Ako se ne izbistri do kraja mjeseca nakon ovih hladnih dana, morat ću na prislino bistrenje. Dosad je samo korigiran sumpor.
-
Sva su mutna jos, osim grasevina s taloga koja nisu pretakana. Bistrila su ubacena prije 10ak dana pa sad nek odrade svoje. Filtriranje ce ici sredinom drugog mjeseca pa onda kud koji mili moji :)
-
Meni se Chardonnay bistri prirodnim putem, ali sam jucer ubacio bistrila za stabilizaciju vina na bjelancevine. Mogaobi i ja krajem veljače puniti u boce....
-
Ja sam vina bistrio tjekom prvog pretoka sa Puranitom. Vina su mi se nakon tri tjedna vrlo dobro izbistrila. Nisam išao u velikim dozama roze sa 50 grama, chardonay 80 a mješavinu sa 70 g /100l. Potkraj drugog mjeseca namjeravam oko 150 l vina izbuteljirati pa sam zato bistrio. Pretprošle godine bistrio graševinu sa 45 grama puranita pa mi se svejedno u boci tjekom 8-9 mjeseca pojavile nestabilne bjelančevine.
-
A ja idem sa 15-30g plusgran gela. ;)
-
Kaj je on toliko jači?
-
Na koji način se može provjeriti nestabilnost vina na bjelančevine? Mislim da sam u nekom članku pročitao da se to može provjeriti tako da se vino (uzorak) na sat vremena drži na temperaturi od 70 stupnjeva, ako se stvoje bjelančevine onda je nestabilno. Nisam još isprobao ali namjeravam...
-
Kod mene je sve jos malo maglusasto. Krajem drugog mjeseca idem s becopad 450
-
Postoji bento test ( mozes kupit u Pavina) kojim se moze provjeriti stabilnost na bjelancevine. Jedna moguca procedura je da na vise malih uzoraka odredis idealnu kolicinu bistrila, a onda to jos provjeris bento-testom.
Ja ove godine koristim Biocatalasi (70g/hl) i Bioquickgel (50 g/hl) kompleksna bistrila koja sam uzeo u Ireks Arome. Prosle godine sam za Posip koristio Biocatalasi u prvom pretoku, a bentonit u drugom.
-
Biocatalasi kao takav je dosta agresivno bistrilo i ne treba ga predugo drzati u vinima jer moze doci do modifikacije taloga. Jako je dobar za talozenje mosta trulog grozdja. ;)
-
Ja sam bistrio clasic sa želatinom i silicijevim oksidom, dosta uspješno, i pretočio prek filtera, malo grubljeg, V12 mislim. Vina čista, bistra, po volji potrošača, ono rinfuza. Bolja su mi kao škropec, nego čista. Poslije onakve godine, ja zadovoljan.
-
Rezlatati ocjenjivanja vina Virje 2015.:
Graševina - SREBRO
Chardonnay - BRONCA
Obzirom na to da nisam filtrirao i da mi je CH još maglušast - zadovoljan.
-
čestitke, koliko je bilo uzoraka u virju ?
za informaciju u Ludbregu 262 uzorka
-
Hvala,
ukupno 153 uzorka
-
Ima li smisla sad stavljat bistrilo u vino s obzirom na niske temperature,konkretno radi se o pentagelu.I nakon koliko vremena treba pretočiti?
-
Jako ce se sporo bistriti i sa i bez bentonita no vino ce barem biti postojano na bjelancevine.
-
Onda ću staviti danas,idem gore poslije ručka.Mutni mi je samo RR a graševina je čista.
-
kak dugo otprilike mora pentagel biti u vinu? ja bi isto stavil. temp u podrumu je od 2-5 stupnjeva trenutno.
imam pitanje još jedno, čital sam tu po forumu ali sam si slabo pomogel.
imam oko 300 litara kaj sam napravil predberbu bolesnog grožđa, znači bilo je jako botritično i gnjilo. mošt je bistren želatinom i bentolitom. pretočeno jednom. i sve je bilo oke, vino je napredovalo s čišćenjem do božića. ali sad je još mutnije nego kaj je bilo, onak je bjelkasto i malo je počelo biti viskozno. troši i puno sumpora. pa ako bi mi neko mogel dati savjet kaj da s tim delam, dal da samo sfiltriram ili da bistrim s nečim. štel bi to čim prije obaviti jer vidim da ide k vragu pa ne znam kolko budu pomagala neka bistrila i koja uopće
-
Probaj sa jacom dozom PVPPa+jaca doza bentonita jer ocito da ti se iz oksidiranih polifenola desila sluzavost. I svakako provjeri sumpore.
tek onda idi na filter iako se pripremi da ce ici jako jako tesko ove godine...
-
Hm.... a da prije svega toga stavi Sihazym Wineclear enzim da pokida glukanske veze?
Mislim da smo već pričali o tome, a i spominje se primjena toga u Sihinim uputama za preradu oštećenog i trulog grožđa.
http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=113:siha-begerow-eaton-enoloki-preparati&catid=15:agro
-
To je trebalo odavno staviti, dio za vrijeme talozenja, dio za vrijeme fermentacije. U kasnijim fazama ide SIHAzym Fine. No mislim da netko tko u drugom mjesecu pita sto s mutnim vinom mora bit svjestan da je ranije zeznuo u preradi i da su mu rjesenja agresivni postupci poput bentonita i filtracije.
Wine clear ce jako tesko sad odraditi posao...
-
ok dečki. hvala
budem sutra kupil sredstva i zmešal. kak bude bude. ionak dok puštam vino mešam iz više lagvi kak ustanovim da mi paše za gemišt, pa se bude i to popilo, samo nek bude čisto i stabilno dalje.
-
smijem li neposredno prije dodavanja pentagela u jednu bačvu, i viniclara i bentonita u drugu dodati manju količinu priovina tek da dignem sumpro za 5 ?
-
Možeš. :)
-
smijem li neposredno prije dodavanja pentagela u jednu bačvu, i viniclara i bentonita u drugu dodati manju količinu priovina tek da dignem sumpro za 5 ?
Dapace pozeljno je ;)
-
Inače se teško bistre vina ove godine ne radi temperature i slično, nego radi velikog udjela botritisa kod berbe grožđa i loših bjelančevina radi istoga! Nisam skužio šta se dešava dok smo filtrirali, nego sam se malo kasnije informirao, a imao sam i dva slična upita na koje nisam znao odgovoriti, sad mi je jasnije! Filtrirali smo na 150 ploče i čudio sam se kako je malo vina prešlo, a vino za filtriranje nije bilo strašno mutno! Uspjeli smo isfiltrirati samo 180 litara mladog vina, a trebali smo duplo više s tim pločama, jer nije baš jeftino potrošiti 90kn ploča za samo 200 litara vina! Nažalost, em se vina teško bistre, em ih treba dobro paziti i svaka tri tjedna dodavati i kontrolirati sumpor jer imaju velike količine keto spojeva i loših bjelančevina poradi velikog udjela botritisa u grožđu! Kvaliteta i količine su iovako bile poprilično loše ili čak i mizerne, a ovo je daljnji problem, loša filtrabilnost vina kao posljedica botritisa!
Ništa čudno, nisam zamijetio u berbi prlikom trupanja grožđa, no gledao sam kasnije vlastitu snimku trupanja, bogme se poprilično dimilo prilikom trupanja, ko da kurim roštilj iznad trupaljke, lijepo se vidjelo na snimci koliko je bilo botritisa! :o
-
Glukani (sluzavost) iz botriticnog grozdja su najveci problem teskog bistrenja, a posljedica toga je i tesko filtriranje. Taj efekt se mogao umanjiti koristenjem gala tanina (inaktivacija lakaze iz botritisa) u presanju, a ponajvise enzimom wine clear prilikom talozenja i filtracije ili neke druge beta glukanaze (fine, mmx) na kraju fermetnacije/poslije prvog pretoka.
Ja sam se ove godine odlucio na tangencijalni bas iz razloga sto bi vjerojatno potrosio filter slojnica kao nikad dosad. ???
-
malo kasnim, ali tek sutra stignem započet sa bistrenjem vina. Planiram ubacit pentagel, pa kako ste savjetovali odmah i sumpor. Na koliko da ga korigiram( reagensom je izmjeren 30mg)? I kad sve to ubacim, dvoumim se dali izmiješati samo površinski ili cijeli stupac vina (ali tad ću dignuti talog koji se nataložio zadnjih par mjeseci) ???
-
30 je dovoljno. A za djelovanje bentonita najbolje je sve dobro izmijesati pa cak i taj talog. Iako mozes razmisliti i o pretoku s tog taloga pa tek onda ubaciti bentonit.
-
dali Pentagel moze ostat malo dulje u vinu? prije 3 tjedna sam ga ubacio, ali jos se nije dobro izbistrilo, bilo je i hladnih dana pa je valjda zbog toga. Misli sam, ako nema utjecaja, pretocit za tjedna dana ???
-
Slobodno moze bez ikakve bojazni ;)
-
Kakva su vasa iskustva sa dodavanjem bentonita u toku fermentacije?
Naisao sam na interesantan rad koji pokazuje uporedne rezultate dodavanja bentonita u cetiri faze (talozenje, pocetak fermentacije, sredina i kraj) i uticaj na belancevine.
Kolicine koje su koristili mi deluju neverovatno male 5g/hl?
http://postimg.org/gallery/1jt1j2r04/
-
Mozes dodati i u fazi vrenja, ali budi oprezan jer ti bentonit smanjuje aktivnost kvasaca, ne direktno, vec ih zbog svog djelovanja sedimentira na dno posude i kvasci gube vitalnost.
Dobra stvar ako zelis zaustaviti usporiti fermentaciju i ostaviti odredjeni ostatak secera. Al po meni, najbolje ga je dodavati u formirano vino koje je prirodno odradilo procese razvoja i ciscenja. Tada su potrebne puno manje doze.
Ovih 5g/hl nema sanse da ista napravi...U clankuje navedeno 4x po 5g/hl u raznim fazama vinifikacije
-
Proteinska stabilizacija se odvija i na nizim temperaturama, ali bistrenje je najefiksnije na onima iznad 10C. Tako da zapravo nemas problema.
Ja sam koristio Vason Plusgran Gel i zadovoljan sam njime pa nisam trazio okolo. Pluxcompact je slicne formulacije
-
Kakav pa je u pogledu kompaktnosti taloga, utjecaja na vino, koliko smije "stajati" na talogu?
-
Dosta dobro kompaktira iako mu mozes pomoci sa silika soli. Na organoleptiku je blazi u usporedbi s pentagelom, ali naravno skida dio tijela i nesto manje arome.
-
S obzirom da je tema bistrenje vina zakljucana postavljam ovdje pitanje
koliko je potrebno minimalno vrijeme drzati zelatinu u vinu
-
Sto krace to bolje. 2-3 tjedna max.
-
...koja sredstva mi preporucate za bistrenje posto je temperatura vina 4-5*...grasevina mi se sama odlično zbistrila odavno a mjesavina samo nikak...stalno je maglena...
-
Sihazym Fine ako je bilo trulezi. Inace obavezno bentonit i proizvoljno silika sol
-
..truleži nije bilo...tata mi forsira sil flock i želatinu..samo neznam kak koja sredstva su efikasna na niskim temperaturama...
-
Filter !
-
...filter ne skida bjelančevine...jedna inoxica sa mješavinon je sfiltrirana početkom 1 mjeseca...bila je malo bistrija i za tjedan-dva se opet zamutila prilikom južine i ostala ista ko i ova nesfiltrirana...
-
...vele ovih dana velike minuse pa si mislim ostaviti polu-otvoreni podrum pa se nekaj možda stisne...
-
..truleži nije bilo...tata mi forsira sil flock i želatinu..samo neznam kak koja sredstva su efikasna na niskim temperaturama...
Niti jedno to sredstvo nije efikasno na niskim temperaturama. Zelatina skida gorcinu i grubocu, ali na niskoj temp ne djeluje i ostaje u vinu.
Ja bi isao bentonit i silika, ali tek kad temp odu gore. Hladnoca ce pomoci izlucivanju tartarata, ali ne i proteinskoj stabilnosti.
-
...filter ne skida bjelančevine...
Pital si za bistrenje, sada u zimi, a ne za bjelančevine. Za bistrenje ti je jedini odgovor - filter. Sada kemija ništa.
Za bjelančevine ti je jedini odgovor bentonit, ali kad zatopli.
Po zimi, ma kako topla bila ti bjelančevine ne mogu zamutiti vino da vrag vraga jebe !
-
..neznam kaj da velim...tulko se ne razmem vu te mutnoče.. ???...uglavnom vino je mutno i to samo mješavina...bila je filtrirana jedna bačva i opet se zamutila...inače je vino odlično i ocjenjeno kao vrhunsko (povlekel sem na šlauf odozgora) samo me muči ta mutnoča...ljudi kupuju makar je mutno...al mi nije ugodno dok neko stavi buteljku na stol i hvali vino a ono mutno...
-
..neznam kaj da velim...tulko se ne razmem vu te mutnoče.. ???...uglavnom vino je mutno i to samo mješavina...bila je filtrirana jedna bačva i opet se zamutila...inače je vino odlično i ocjenjeno kao vrhunsko (povlekel sem na šlauf odozgora)
-
Nije primilo al evo opet:
Kaj ga ti kompliciraš i filozofiraš.
1.Više ljudi ti pokušava objasniti da je filtriranje skidanje mutnoče ,a tretiranje sa bentonitom,želatinom i ... je stabilizacija na bjelančevine.Nadalje bistenje ne prima ako su temp.preniske..ima još toga....
2.Neskromno je vino nazivati vrhunsko jer to je malo složenija procedura od lokalnog ocjenjivanja.
3.Tragikomično je prodavati vino i nazivati ga vrhunsko bez analize,markice,...itd i još k tome mutno.
-
Pitanje je sta on podrazumeva pod mutnocom i da li zna kako se manifestuje proteinska nestabilnost. Mozda je za njega sve mutnoca, pa se ne razumete.
Pozz
-
proteinska nestabilnost(mutnoča) u većini slučajeva se javlja prilikom veće promijene temperature hladno -toplo ili obrnuto a od čega je je njegovo mutno to bi trebalo vidjeti sa kakvim je filterom isfiltrirano i koliki je sumpor i itd.
-
...no zdravko si mira dej..naj biti tragikomičan...em se ne ja profesionalec kak ti kaj bi mam sve od prve skuzil...zato tu pitam i tražim rješenja i objašnjenja...
-
Jedno pitanje, htio sam pretočiti vino i ubaciti bentonit. Ono što mi nije jasno dal smeta što će se talog (ima ga malo) podići kad budem mejšao bentonit sa vinom ili vino treba prvo pretočiti pa tek onda ubaciti bentonit, pa kad se sve slegne ponovo pretočiti.
-
Ne miješaj do dna
-
OK, ali opet podiće se dio taloga, da li mu to smeta.
-
Ja sam prvo stavio bentonit zatim sam pretočio.
-
To je vino za vlastite potrebe?
-
Jeste.
-
Mislim da će se svakako kasnije trebati filtrirati, tako da i nije problem ako se podigne talog
-
Trebam savjet, šta uraditi sa vinom, bilo je malo mutno pre ubacivanja bentoni, zatim sam ubacio i promješao, podigao se i vjrovatno malo i talog. Sad je mutnije nego što je bilo. Takođe još uvjek je bentonit unutra (18 dana).
-
HM bentonit nije izgleda primil.A zakaj?
1.Da li si radil probu na malo?
2.Jel je bentonit bubrio nekoliko sati prije dodavanja)
3.da li si kombiniral sa još kojim bistrilom?
Sad pretočiti s postoječeg taloga-probati s proteimskim bistrilom(Želatina) u kombinaciji sa silika soli kao protubistrilom.To je relativni brzo bistrenje nakon čega ide filtriranje.
-
Zdravko@ hvala na odgovoru.
Nisam radio probu na malo. Jesam bubrio sve prema uputama proizvođača. Nisam još dodavao ništa.
-
Pretočio sam vino pre par dana (radio sam zatvoren pretok), dobro se izbistrilo, skoro skroz bistro. Međutim sad mi je vino sklono oksidaciji. posle pola sata otprilike počne blago crveniti. Pa me intresuje šta je razlog tome gdje sam mogao pogriješiti. Redovno sam mjerio i održavao sumpor. Vino je u inox, sa plutajućim poklopcem i uljem. Doduše nije u podrumu, već u hladnoj prostoriji. Takođe dal se može šta uraditi (da bar ostane ovako kakvo je) da izdrži do berbe tj novog vina.
-
Da li je nužno kod bistrenja vina koristiti Bentonit ako se u masulj prije prešanja dodavao enzim Lallzyme HC ili se može vino bistriti samo sa želatinom i Sil flockom?
-
samo sa želatinom i Sil flockom...ja tak delam...
-
Da li netko moze pojasniti da li se, i zasto nakon fermentacije mora (ili se preporucuje) bistriti, ako se prilikom presanja dodaju emzimi Lallzyme HC te koje bistrilo preporucujete s obzirom na to da nakon fermentacije padne temperatura mosta i dolaze hladniji dani pa je bistrenje otezano. Ili jednostavnije, koji se negativni procesi dogadjaju u mladom vinu ako se ne bistri, a povezani su s dodavanjem enzima Lallzyme HC prije presanja? Hvala.
-
ja uopce ne bistrim nakon fermentacije. Samo sumpor, pustim da se sve slegne, nakon prvog pretoka je još malo mutno. Ali već tamo nakon Nove Godine je skoro pa kristalno cisto. Ovisi i o vrsti kvasaca brzina bistrenja. Naravno da ovi kojima vino ide u promet provode bistrenje, a i filtriranje
-
Nekad koristim enzime a nekad ne, ne bistrim nakon vrenja nego kad sve stane i kad se istalozi - pretocim, nikad problema.
-
Cime bistris? U koje vrijeme? Pitam zbog niskih temperatura koje utjecu na bistrenje.
-
Nekad koristim enzime a nekad ne, ne bistrim nakon vrenja nego kad sve stane i kad se istalozi - pretocim, nikad problema.
enzimi i bentonit ne idu zajedno jer bentonit poništava rad enzima osim kad su enzimi odradili svoj posao pa treba prekinuti njihovo djelovanje
-
Danas sam čuo jedan razlog zbok kojeg se mošt sporije ćisti,ako se puno šprica. ???
-
Meni je pak u glavi još iz vremena večernjakovih priloga da se dobra vina sporije čiste. Zar nije nekad bilo mišljenje da se vino izbistri tek za Tri Kralja kad ga "sever 'zbrije"?
Ja još nisam pretočio svoja vina, tri inox, dva u drvu, stalno cicam na donje pipe radi kontrole. Još je maglušasto, okus se mijenja, nekad mi se sviđa, nekad manje, pomalo se čisti odozgo, bez bistrila. Probat ću tako do siječnja.
-
Nisam ni ja samo sam dodao malo sumpovina i ostavio pa ći u siječnju vidit
-
Imam jedno pitanje tehnicke prirode. Hocu da ubacim bistrila u vino tj Sil flock + zelatinu. Tačnije intresuje me da li mogu direktno ubaciti kroz eneloško ulje (kad skinem plutajuci poklopac), pa lagano promijesati ili moram ukloniti ulje pa tek onda ubaciti bistrila.
-
Kroz ulje
-
Hvala Koshpa@ ;)
-
Gde čuvate preparate Sil flock i želatinu pošto im je rok do 2020. Dal da stavim u frižider ili u hladnu prostoriju.
-
Imam sitne čestice koje su se pojavile u graševini. Vide se kad bocu okrenem prema
Svijetlu. Radio sam filtriranje, ali nisam stavljao bistrila. Da li ima negdje kupiti resgens
Za napraviti bento test?
-
Hej bing,
Mozes probat napraviti jednostavan test na nacin da uzmes 150 ml vina i stavis ga u pecnicu na temp 70-80 stupnjeva na cca 4 sata, nakon toga vino ostavi na sobnoj temperaturi i nakon par sati, ako primjetis bilo kakvo zamucenje u odnosu na vino prije zagrijavanja imas problem.
-
Ove godine sam stavilo hydroclar i silfloc u manju količinu 80 lit vina nakon prvog pretoka sredinom 11 mjeseca.
Do sada se vino izbistrilo i bolji je okus nego ostalo koje mi je još mutno.
Ako su bistrila odradila svoje dali se obavezno moraju maknuti sa talogom ili mogu ostati 1-2 meseca u talogu dok se vino ne potroši.
Dali se može dogoditi neki kontraefekt ako ostanu u vinu (u ovo zimsko doba).
-
https://images.app.goo.gl/vjVLb2YsgyoPahqZ8
...
-
?!
-
Thnks Koshpa
-
Nezz kaj vama otvara gore navedeni link ali mene navodi na govedju zelatinu za kolace...
-
?!
Micati zbog zelatine
-
malo ironije košpine pretoči to vino ;D
-
Ja osobno ne bi volio da mi svinjske nogice plivaju u vinu :D
-
Prije pet dana sumporio sam vino i stavio želatinu + sil flock, u podrumu T=7°C, malo sam se pribojavao da će sporo djelovati bistrila, ali ... ispalo je savršeno, bistrina koja krade oči, boja blijedo-žućkasto-zelenkasta. Jednom inoxu 400l slijedi tek prvi pretok, tu je vino najbolje, za ostalih 5 drugi pretok. Vrlo sam zadovoljan.
-
Ostala mi je mala količina kojih 50 lit nakon pretoka pa sam to mislio stavii u jedan mali inox i izbistriti.
Dali rano bistrenje u ovo fazi nakon prvog pretoka npr. sa Sil Flockom i Hydroclarom može zaustaviti mallolaktičku fermentaciju
te da vino ostane sa više jabučne kiseline il gorkasto?
-
Pozdrav ljudi,
Kakva je situacija u podrumima, kako ste zadovoljni? Jel netko jos uvijek vrti taloge, da li je netko vec filtrirao?
-
Kaj se može desiti ako gel bentonit ostavimo koji dan duže u tanku da odradi?
Piše da je pretok moguć nakon 48h, kaj ako ostane koji dan duže...?
-
Mislim da nista nemoze biti. Ja sam i po tjedan dana ostavljao
-
Kaj se može desiti ako gel bentonit ostavimo koji dan duže u tanku da odradi?
Piše da je pretok moguć nakon 48h, kaj ako ostane koji dan duže...?
Moze ostati i po par mjeseci, ako govorimo o samom bentonitu.
-
Moze ostati i po par mjeseci, ako govorimo o samom bentonitu.
Da, taj podatak i ja negdje imam. Želatina i silika moraju nakon max 3 tjedna na pretok. Premda sam ja uvijek nakon max 10 dana pretakao. Jel znaš možda nešto više o tome?
-
Želatina obavezno van nakon 2-3 tjedna. Riječ je o životinjskom porijeklu (svinja) čija učinkovitost raste s porastom temperature. Kada je temperatura preniska često se dogodi da ne odradi svoj posao do kraja i ostane kao koloid u vinu.
Biljne želatine su manje efikasne, ali sigurnije za korištenje.
Silika nema utjecaja na organleptiku.
-
Gel bentonit solidno odradio posao nakon 5 dana pri temperaturi vina od 10°C.
Pošto se predviđaju minusi da pustim hladnoću u podrum ili zadržim postojeću temperaturu?
Pretok je u planu za slijedeći vikend, znači to bi bilo 11dana pod bentonitom...
-
1. Tko je proizvođač tog bentonita? Jel govorimo o Vason plusgran gel?
2. Ako se vino izbistrilo ne moraš zadržavati temperaturu. Bentonit stabilizira na bilo kojoj temperaturi, a na višima samo efikasnije i brže bistri.
3. Kod mene je 45 dana na bentonitu pa razmišljam filtrirati ovaj vikend ili sljedeći. Ponavljam, bentonit je poprilično neutralan i ne utječe previše na vino ako se ostavi u talogu. Ako je vino bistro, definitivno bi bio za pretok ili filtraciju. Čak i ako je prošlo samo 11 dana.
-
Jučer mi je bilo dva tjedna kako sam zasumporio mošt i još se nije nimalo izbistrio.Ponovo sam ga zasumporio.Neznam dal da stavim pentagel pa da pretočim dok se izbistri ili nešto drugo da učinim?
-
Pozdrav ljudi!
Cini mi se da su se svi nekako uspavali na forumu.
Htio sam Vas pitati kakva je situacija u podrumima, da li ste vec odradili neke pretoke, bistrenja, filtriranja…, kakva je situacija sa kiselinama nakon zime…? Kako se vina opcenito razvijaju?
Nadam se da ce netko odgovoriti…
Veliki pozdrav
-
većer,kod mene sve pod kontrolom!!,jedino još nisam obrezao vinograd do kraja,od 400.čokota ostalo još polovica za obrezati,nema panike!!
-
U jedan inox sam prije 4 dana stavio Sil flock + želatin kako bi malo ubrzao bistrenje vina (obično to radim kasnije, ali se staro popilo), međutim ništa se ne dešava, da bi skontao da sam naprvio propust, Tačnije termometar mi nije pokazivao dobru temperaturu, mjerio je 15-16 stepeni, a stvarna je bila oko 10-11. Šta uraditi? Da ubacim grijalicu da dignem temperaturu, bi li bilo sad efekta? U pitanju je bijelo vino.
-
U jedan inox sam prije 4 dana stavio Sil flock + želatin kako bi malo ubrzao bistrenje vina (obično to radim kasnije, ali se staro popilo), međutim ništa se ne dešava, da bi skontao da sam naprvio propust, Tačnije termometar mi nije pokazivao dobru temperaturu, mjerio je 15-16 stepeni, a stvarna je bila oko 10-11. Šta uraditi? Da ubacim grijalicu da dignem temperaturu, bi li bilo sad efekta? U pitanju je bijelo vino.
izbistrilo se je na vrhu inoxice pa ide polako prema dolje tako da se izbistri cijela inoxica treba min 15-20 dana ako je dodana neka srednja količina bistrila
-
Gledao sam nije ni na vrhu, bar nisam mogao primjetiti da je krenulo.
Ništa nasuću jednu bocu, pa unjeti u kuću na toplo. Pa ću vidjeti šta će biti.
-
Ja sam stavio Ž+sf prije 21 dan. na vrhu je kristalno bistro, odatle vadim za potrošnju, a na donju pipu još je blago mutnasto. Dakle, treba mu vremena. 4 dana nije ništa. Ja ne bih paničario.
-
Kolika je temperatura bila kod tebe?
-
U podrumu cca 20°C.
-
Krenulo je odozgo da se bistri, stavio sam grijalicu, tj digao sam temperaturu oko 16-17 stepeni.
Nego zbunulo me je to što kad na proljeće ubacim ovo bistrilo, za 7 dana max 10 bude sve kristalno čisto i to uz minimalnu dozu.