Bistrenje vina

[Razor]

Šećer je bio 19 Oe°

Valjda 19 po Babou (Kl°)

[Ivan]

Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).

da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.

[robis]

Hvala na savjetu. Je greška - mislil sam 89°Oe.

[GIANCARLO]

Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).

da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.

Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!

[Ivan]

Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).

da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.
Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!

hehe, hvala. za sada je odlican, upravo sam sada popio kojih 2 deci.. boja mu je strasna, gusta, intenzivna, gotovo neprobojno crna, nisam to ocekivao od crnog pinota. ali opet kada razmislim, bio je savrseno zrel, cak i prezrel naravno, 22% secera, dobre kiseline, sa prosjekom oko 0,5 kg po trsu, di ces bolje. i da, dosta brijem na crni pinot i crpim sve dostupne i moguce nacine vinifikacije, pozdrav!

[robis]

Još nešto. Radi se o mirisnim aromama koje su bile inezivnije prije 15 dana (sad su dosta izgubile). Pomaže li i tu mješanje taloga u bačvi ili neki drugi način? Kod bijelog sam dosta izvukao mješanjem ali za crno nemam baš iskustva. Hvala

[Ivan]

Još nešto. Radi se o mirisnim aromama koje su bile inezivnije prije 15 dana (sad su dosta izgubile). Pomaže li i tu mješanje taloga u bačvi ili neki drugi način? Kod bijelog sam dosta izvukao mješanjem ali za crno nemam baš iskustva. Hvala

trebalo bi pomoci makar crnom pinotu treba malo vise da bi se kvalitetno razvio, a sve ovisi naravno i o koristenim kvascima i kvaliteti grozda. s njim treba oprezno i polako, ne bi ga smio previse dirati i pretakati, pusti ga da radi svoje. pogotovo ako imas kakvu dobru drvenu bacvu pa ga ostavi u njoj nekoliko mjeseci, trebao bi se bolje razvijati ali opet, tesko je to reci ovako napamet, bez kusanja vina..

[Kauboj]

Jel' može netko reći nešto o bistrenju (i filtriranju) bijelih muškatnih vina? Koriste li se iste količine npr. bentonita kod graševine i muškata žutog? Ili se koristi neko drugo sredstvo itd. ? Kako se čuva aroma kod muškatnih sorti?

[INGI]

pretočeno 01.11. , kad da stavim bentonit?

[Razor]

Kada želiš i ovisno o stanju vina. Računaj da ti treba oko dvadesetak dana ovisno o temperaturi vina da ti postigne puni efekt. Do tada nemoj pretakati. Naravno, sami bentonit ne riješava uvijek kompletni postupak bistrenja. 

[Razor]

Jel' može netko reći nešto o bistrenju (i filtriranju) bijelih muškatnih vina? Koriste li se iste količine npr. bentonita kod graševine i muškata žutog? Ili se koristi neko drugo sredstvo itd. ? Kako se čuva aroma kod muškatnih sorti?

Ovo će ti bolje znati Ivan odgovoriti, ali samo da znaš kod takvih intenzivnih aroma kakve imaju traminac, muškat žuti, sauvignon, trebaš stvarno vražje uprskati vino da ih izgubiš. Imam traminca, i nešto sauvignona, vjeruj mi ne koristim nikakav aromatski enzim pri vinifikaciji jer jednostavno ne treba. I ovako su arome jake. Samo prirodna maceracija max 6 h.

[INGI]

Kada želiš i ovisno o stanju vina. Računaj da ti treba oko dvadesetak dana ovisno o temperaturi vina da ti postigne puni efekt. Do tada nemoj pretakati. Naravno, sami bentonit ne riješava uvijek kompletni postupak bistrenja. 

temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?

[Quercus]

temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?

Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.
A način umješavanja u drvenu bačvu?
Pa razmutiti i pripremiti preparate po preporuci, te potom razrijediti sa još većom količinom vina te potom dodati u bačvu. nakon toga sa pumpom izvršiti miješanje.

[GIANCARLO]

temperatura u podrumu je oko 9 C.
mislil sam na bentonit i želatinu.
koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?

Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.
A način umješavanja u drvenu bačvu?
Pa razmutiti i pripremiti preparate po preporuci, te potom razrijediti sa još većom količinom vina te potom dodati u bačvu. nakon toga sa pumpom izvršiti miješanje.

Ako je 10°C preniska temp. kolika je onda optimalna za bistrenje želatinom (tekućom-Hydroclar) i bentonitom?

[kos]

Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.

A ako je temperatura 10°C preniska za bistrenje, stavlja li se svejedno bentonit ako bas sada zelim prekinuti djelovanje beta enzima? Iako je vino npr 10°C?
I, kad smo vec kod pitanja, ako sada stavim bentonit, i trebam pretakati za npr 3 tjedna, kada staviti zelatinu? Isto odmah, da stoji 3 tjedna s bentonitom, ili kasnije?