Šećer je bio 19 Oe°
Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).
Quote from: robis on 25 Listopada, 2007, 10:26:18Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.
Quote from: Ivan on 25 Listopada, 2007, 12:19:28Quote from: robis on 25 Listopada, 2007, 10:26:18Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!
Quote from: robis on 25 Listopada, 2007, 10:26:18Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).da, klasika. ja uopce nisam sumporio masulj prije vrenja nego kad mi je provrilo do kraja u inoxu. opcenito je bitno kod crnih sorata da osim tehnoloske postignu i fiziolosku, fenolnu zrelost koja nastupa nakon tehnoloske zrelosti, dakle dobro je kada je crno grozde malo prezrelo. to ces skuziti po laganoj smezuranosti bobica (pogotovo kod crnog pinota), po smedim tonovima peteljke i mozda najbitnije po smedoj boji kostica, dakle kostice su zrele. tada je nastupila fenolna zrelost kada je nakupljen maksimalan broj fenolnih tvari (tanina i antocijana) i kod takvoga grozda je i boja jaca i punija. takoder, kod crnog pinota je bitno da ne prerodi (sto mu se cesto dogada) zato treba paziti kod rezidbe, on tolerira maksimalno 1,5-2 kg grozda po trsu (i ovo je relativno puno) inace mu kvaliteta strasno opada i dobiju se razvodnjena crvenkasta vina koja nisu reprezentativni primjerak ove fenomenalne sorte. kada budes pretakao, kada odvojis svo vino od taloga, na dnu ce ti ostati jedna gusta crvena sirupasta masa ispod koje se nalazi "normalan" talog, tu masu probaj sto vise odvojiti i pomijesaj je sa cistim vinom. tako ostavi nekoliko mjeseci, do 2. pretoka moze, s time da povremeno promijesaj sadrzaj u bacvi, (moze 1. mjesecno). trebao bi dobiti bolju boju, koliko je uopce ima u talogu, a ako ne, ostaje ti ovo sto je Razor rekao, dodatak antocijana.. pozdrav.Ivane čini mi se da si došao na svoje!!! Izgleda da opako briješ po Crnom pinotu! Puno sreće!
Još nešto. Radi se o mirisnim aromama koje su bile inezivnije prije 15 dana (sad su dosta izgubile). Pomaže li i tu mješanje taloga u bačvi ili neki drugi način? Kod bijelog sam dosta izvukao mješanjem ali za crno nemam baš iskustva. Hvala
Jel' može netko reći nešto o bistrenju (i filtriranju) bijelih muškatnih vina? Koriste li se iste količine npr. bentonita kod graševine i muškata žutog? Ili se koristi neko drugo sredstvo itd. ? Kako se čuva aroma kod muškatnih sorti?
Kada želiš i ovisno o stanju vina. Računaj da ti treba oko dvadesetak dana ovisno o temperaturi vina da ti postigne puni efekt. Do tada nemoj pretakati. Naravno, sami bentonit ne riješava uvijek kompletni postupak bistrenja.
temperatura u podrumu je oko 9 C.mislil sam na bentonit i želatinu.koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?
Quote from: INGI on 09 Studenoga, 2007, 08:00:11temperatura u podrumu je oko 9 C.mislil sam na bentonit i želatinu.koji je najbolji način umješavanja bentonita i želatine u drvenu bačvu?Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.A način umješavanja u drvenu bačvu?Pa razmutiti i pripremiti preparate po preporuci, te potom razrijediti sa još većom količinom vina te potom dodati u bačvu. nakon toga sa pumpom izvršiti miješanje.
Temperatura od 9° C je preniska za bistrenja. ispod 10° C funkcionira i djelotvoran je jedino riblji mjehur.