VVV Forum
Vinarstvo => Vinarstvo i podrumarstvo => Topic started by: burk46 on 28 Studenoga, 2006, 20:47:07
-
zanimaju me koje i kako se rade kemijske analize vina npr. analiza SO2, analiza kiselina i dr.
-
zanimaju me koje i kako se rade kemijske analize vina npr. analiza SO2, analiza kiselina i dr.
Kupi si komplet VINI sa kojim možeš sam to napraviti. Tehničke detalje će ti objasniti stručniji dečki na ovom forumu, a uvijek možeš vino odnijeti na analizu i naravno to platiti.
-
Stručniji dečki, javite se !!!!
-
Obično mjeriš u labosu specifičnu težinu, alkohol u g/l, vol % alkohol, ekstrakt, ukupnu kiselost, hlapivu kiselost, šećer, slobodni SO2 i vezani SO2
-
Hvala,to me zanima, ali isto tako kako se koja analiza radi
-
Ajoj, to ti je čista kemija!
Taj ti posao inače radi ing. kemijske tehnologije.
Sad opisivati postupke, mislim da ti ne bi bilo baš previše jasno, a ne bi mi ni stalo, a i aparatura je složena.
Recimo, ukupna kiselina ti se mjeri titracijom s NaOH određenog M i faktora otopine s indikatorom, spec. težina s piknometrom, alc s ebulioskopom( postoji više načina), šećer s Fehlingovom otopinom......
Postoje jedno 2-3 seta za priručnu analizu vina za kupiti, gdje ti je sve narihtano i možeš mjeriti do 2 decimale.
Obično mjere ukupnu kiselost te slobodni i vezani SO2. Alkohol si isto možeš izmjeriti otprilike, ima par spravica.
Za sve drugo, nosi na analizu!
Evo, izgleda imaš dobrovoljca kojem se da pisati !
-
mene zanima čista kemija !
Ustvari najviše me zanima analiza slobodnog SO2 po Ripperu. Ako mislite da to nebi druge zanimalo, molim da mi netko privatno pošalje propis ili mjesto gdje mogu nabaviti taj propis! Unaprijed hvala ! ;D
-
mene zanima čista kemija !
Ustvari najviše me zanima analiza slobodnog SO2 po Ripperu. Ako mislite da to nebi druge zanimalo, molim da mi netko privatno pošalje propis ili mjesto gdje mogu nabaviti taj propis! Unaprijed hvala ! ;D
Skriptarnice Kemijsko - Tehnološkog ili Prehrambeno - Biotehnološkog faksa, praktikumi iz laboratorijskih vježbi opće, anorganske, analitičke i organske kemije.
Možeš pitati i Zavod za vinarstvo Agronomskog faksa u Zagrebu, skriptu (desetak stranica za analizu vina) obično daju studentima.
Određivanje SO2 po Ripperu više nije jedina metoda koja se koristi u svijetu.
Njena jedina prednost je što je brza i jednostavna u kemijskom pogledu, čitaj jeftina. Problem je dosta velika statistička pogreška. Zasniva se na bazi titracije.
Novije metode su AO metoda (Aeration-oxidation method) i spektrofotometrijska metoda (Segmented flow analyzis).
AO metoda je nešto sporija,ali puno točnija dok je spektrofotometrijska metoda brza, točna i pogodna za više uzoraka.
Ripperova metoda se koristi za određivanje slobodnog i ukupnog SO2 u vinu. Razlikom ukupnog i slobodnog dobiješ vezani SO2. Uključuje redox reakciju u kojoj SO2 reagira s jodom u prisustvu indikatora (škrob). Sulfatna kiselina se dodaje u uzorak vina zajedno sa škrobom. Dalje se titrira s jodom. Višak joda (onaj koji nije izreagirao) boji škrob plavo (indikator) i to je kraj reakcije. Utrošak očitaš na bireti i izračunaš koncentraciju.
Ukupni sumpor se određuje titriranjem s NaOH, koji razbija vezani SO2.
-
Razor, Ivan
Zamolio bih vas ovako javno da za Portal www.vvvforum.eu objedinite materijale i pripremite manji članak o analizama vina, jer očito postoji veliki interes i na Forumu (ne samo kroz ovu temu, već i kroz teme: "Pretok vina" i "Tehnologija proizvodnje crnih vina"), a prema upitima koje dobivamo na E-mail.
Admin
-
BRAVO Admin!
-
Koja je normalna količina kiselina u vinu? Koja je normalna količina sumpora u vinu koje se neće čuvati na duže vrijeme nego će se lagano trošiti?
-
Koja je normalna količina kiselina u vinu? Koja je normalna količina sumpora u vinu koje se neće čuvati na duže vrijeme nego će se lagano trošiti?
od 6 do 7,5 g/l, ako je vino suho, to je vrlo dobra harmonija okusa onda ali ako ima veci ostatak secera nece smetati ako ima i malo vise. ako se vino lagano trosi slobodni SO2 bi mogao biti malo nizi od normalnih 20-25 mg/l, nekih 15-20 mg, pozeljno bi bilo sto manje ali takvo vino je teze ocuvati i uvijek postoji opasnost od kvarenja.
-
Razor, Ivan
Zamolio bih vas ovako javno da za Portal www.vvvforum.eu objedinite materijale i pripremite manji članak o analizama vina, jer očito postoji veliki interes i na Forumu (ne samo kroz ovu temu, već i kroz teme: "Pretok vina" i "Tehnologija proizvodnje crnih vina"), a prema upitima koje dobivamo na E-mail.
Admin
Analiza vina (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=722)
Hvala, Admin
-
puno hvala, još da neko napiše analizu dušika u moštu, da se vidi da li treba hraniti kvasce, ali za to ima vremena do slijedeće berbe, uglavno još jednom hvala ! >:(
-
puno hvala, još da neko napiše analizu dušika u moštu, da se vidi da li treba hraniti kvasce, ali za to ima vremena do slijedeće berbe, uglavno još jednom hvala ! >:(
za to ti postoje testeri koji se samo urone u most i na njima ocitas sadrzaj dusicnih tvari. ma za taj dusik nikad nije problem. ako nisi siguran, dodaj 10-20 gr i zdravo.
-
puno hvala, još da neko napiše analizu dušika u moštu, da se vidi da li treba hraniti kvasce, ali za to ima vremena do slijedeće berbe, uglavno još jednom hvala ! >:(
za to ti postoje testeri koji se samo urone u most i na njima ocitas sadrzaj dusicnih tvari. ma za taj dusik nikad nije problem. ako nisi siguran, dodaj 10-20 gr i zdravo.
Upravo krivo, prema analizama u zadnje tri godine dušika je falilo u preko 80% uzoraka! K tome nisu mjerene količine B i ostalih vitamina....
-
mene interesira jedna stvar:
Tijekom godine mora se konstantno mjeriti nivo sumpora u vinu te isto do sumporavati (bilo tekući sumpor bilo vinobran). Pri tome nivo vina (količinski mislim) se smanjuje u bačvi. Moje pitanje glasi dali sumporasta kiselina 5-6%, učestalim dodavanjem tokom godine, povisuje ukupne kiseline vina i dali je u tom slučaju kasnije tokom godine kada je vino stabilizirano i izgrađeno bolje dodavati primjerice vinobran?
lp
-
zanimaju me koje i kako se rade kemijske analize vina npr. analiza SO2, analiza kiselina i dr.
Smatram da je današnje vrijeme proizvodnje vina obilježeno konstantnom analizom i praćenja ispravnosti. Forumaši bi mogli imati nekoliko svojih članova koje bi administrator potvrdio, a koji bi obavljali forumašima analize uzoraka. Privatni laboratoriji koji obavljaju ove usluge variraju u dobivenim rezultatima, usluge preskupo naplaćuju čime odbijaju male vinare da kontinuirano prate proces dozrijevanja vina, naročito one koji imaju više posuda, tj. bačava. Savjeti koje takvi laboratoriji daju naplaćuju po koštovniku koji se bazira po satu kao jedinici vremena a iznose bajkovitih 150,00 Kn. Ne bi da mali vinari uspijevaju nuditi vina za 80 ili više kuna po litri. A prozvani laboratoriji dobivena sredstva ne ulažu u podrumare na realan način, pak svojim cijenama odmažu. Inače je vinarstvo malih i onih koji prave vino za svoje potrebe ugroženo visokim trgovačkim maržama od samog korijena, tj. sredstava potrebnih za uzgoj vinove loze i groždja pa do kraja, tj. proizvodnje vina. Npr.ove godine je izostao period hladnoće kroz 10 i 11mjesec što je rezultiralo produženim rokom mutnoće u 12 i ovom tekućem mjesecu. Iako mlado vino, ugodno ga je piti velikom postotku ljudi, a činjenica mutnoće lako se riješi filtriranjem pločastim filterima. No, udjite u trgovinu i naći će te 6,50 do 7,20 Kn po jednom umetku za filtriranje. Srednje finom filtracijom uspio sam jedva očistiti 150 lit vina, a za što mi je trebalo 14 filtera - 14 x 7,00 = 100,00 Kn. Ne računam vrijeme utrošeno za dva pretoka pred filtriranjem, s tim da je zadnji pretok obavljen 15 dana pred filtraciju. Pak da je cijena tog papirantog filtera 40% od navedene cijene sigurno ovu primjedbu ne bih pisao.
Još jedno iskustvo: u procesu fermentacije mošta prošle godine koristio sam selekcionirane kvasce lesaffre i vino je bilo s jako dobrim organoleptičkim svojstvima. Ove godine pred početak fermentacije zatekla me je činjenica da ovih kvasaca ima kupit uglavnom u skupom pakovanju od 10 ili 20grama dok je prošle godine dostupno bilo pakovanja od 500 grama. Pak je ove godine pakiranje od 500 grama bilo dostupno od Vrelka, uvozno punjenje kvasaca iz Danske i to za cijenu od 70 Kn po pakiranju. Vino je i ove godine postiglo zadovoljavajuće visoko organoleptičke karakteristike što otvara slijedeća pitanja: lesaffre u Hrvatskoj - tko ga licencira i što pakuju u svoju ambalažu; kolike su trgovačke marže - 100, 150 ili 300%; kako doći usitinu do pravog repromaterijala i zaobići trgovačke marketinške smicalice?
Mislim da bi forumaši trebali imati jedan svoj E-shop repromaterijala, jer jedino proizvodjač ulaže u vinogradarstvo i vinarstvo. Da trgovci ne ulažu odmah je vidljivo u autima koje voze - vozili bi i skuplje da im je veća marža!
-
Smatram da je današnje vrijeme proizvodnje vina obilježeno konstantnom analizom i praćenja ispravnosti. Forumaši bi mogli imati nekoliko svojih članova koje bi administrator potvrdio, a koji bi obavljali forumašima analize uzoraka. Privatni laboratoriji koji obavljaju ove usluge variraju u dobivenim rezultatima, usluge preskupo naplaćuju čime odbijaju male vinare da kontinuirano prate proces dozrijevanja vina, naročito one koji imaju više posuda, tj. bačava. Savjeti koje takvi laboratoriji daju naplaćuju po koštovniku koji se bazira po satu kao jedinici vremena a iznose bajkovitih 150,00 Kn. Ne bi da mali vinari uspijevaju nuditi vina za 80 ili više kuna po litri. A prozvani laboratoriji dobivena sredstva ne ulažu u podrumare na realan način, pak svojim cijenama odmažu.
Slažem se da je skupo, ali postoji i dosta priručnih testera za brzo određivanje najčešće korištenih postupaka( kiseline, S02).Tu se ne naplaćuje samo usluga, već i potrošene kemikalije, aparatura, baždarenje. Ako pogledaš samo šta se sve koristi od kemikalija. Sve to ima svoju cijenu. Osim toga, ono najbitnije, probaj doći do korištenih kemikalija i mjernih uređaja kao fizička osoba. Malo teže, zar ne?
mene interesira jedna stvar:
Tijekom godine mora se konstantno mjeriti nivo sumpora u vinu te isto do sumporavati (bilo tekući sumpor bilo vinobran). Pri tome nivo vina (količinski mislim) se smanjuje u bačvi. Moje pitanje glasi dali sumporasta kiselina 5-6%, učestalim dodavanjem tokom godine, povisuje ukupne kiseline vina i dali je u tom slučaju kasnije tokom godine kada je vino stabilizirano i izgrađeno bolje dodavati primjerice vinobran?
To je zanemarivo, SO2 otopljen u vodi je slaba kiselina. Sumporasta(sulfitna) kiselina je praktično nepostojeća kiselina i točnije je da se naziva otopinom SO2. Iako je to donekle kisela otopina, prvo to je 5-6%- tna otopina, a osim toga ne dodaješ toga na litre. Vinobran, odnosno metabisulfit ti se isto otapa u obliku SO2 u vinu.
-
:o DA li netko ima možda tablicu vrijednosti, odnosno intervale za kupinovo vino, kako bi se mogli analizirati rezultati kemijske analize, a također i nekakvu tablicu s ocjenama po kojoj možete vidjeti kakve je vino kvalitete i u koji razred spada.
-
kupio sam komplet za mjerenje sumpora i kiselina u vinu. i sad u uputstvima za upotrebu piše da se boja u epruveti mora pretvoriti u tamno zelenu i tamno ljubičastu. probao sam i mogu vam reći da je to jako težak zadatak. kiseline još kako tako, ali sumpor, tamno ljubičasta boja je jako teško odrediva i imam osječaj da je taj komplet slab čak i za nas koji do sad nismo uopče razmišljali o sumporu i kiselinama u vinu.
kakva su vaša iskustva sa tim kompletom?
-
kupio sam komplet za mjerenje sumpora i kiselina u vinu. i sad u uputstvima za upotrebu piše da se boja u epruveti mora pretvoriti u tamno zelenu i tamno ljubičastu. probao sam i mogu vam reći da je to jako težak zadatak. kiseline još kako tako, ali sumpor, tamno ljubičasta boja je jako teško odrediva i imam osječaj da je taj komplet slab čak i za nas koji do sad nismo uopče razmišljali o sumporu i kiselinama u vinu.
kakva su vaša iskustva sa tim kompletom?
Nikad problema, čak sam probao i sa tekućinama kojima je istekao rok trajanja mijenjale su boju bijelog vina u ljubičastu kao i nove, nisi valjda tolko nasumporio da ne možeš izmjeriti.
-
imam jedno pitanje vezano za SO2, a to je ako u vinu ima 10mg SO2, koliko treba dodati pyrovina na 100l da bi se dobila dovoljna količina SO2?
-
imam jedno pitanje vezano za SO2, a to je ako u vinu ima 10mg SO2, koliko treba dodati pyrovina na 100l da bi se dobila dovoljna količina SO2?
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=461 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=461)
E, sad dovoljna količina SO2 ti ovisi o tome kakvo ti je vino.
-
kupio sam komplet za mjerenje sumpora i kiselina u vinu. i sad u uputstvima za upotrebu piše da se boja u epruveti mora pretvoriti u tamno zelenu i tamno ljubičastu. probao sam i mogu vam reći da je to jako težak zadatak. kiseline još kako tako, ali sumpor, tamno ljubičasta boja je jako teško odrediva i imam osječaj da je taj komplet slab čak i za nas koji do sad nismo uopče razmišljali o sumporu i kiselinama u vinu.
kakva su vaša iskustva sa tim kompletom?
Nije tamno ljubičasta, već samo ljubičasti nahuk, nije puna boja, ali se dobro vidi, nešto si krivo napravio, možda nisi škroba dodao.
Nisam nikad imao problema sa više setova toga.
-
Šta znači ukupni ekstrakt u analizi vina? Koliko taj parametar ovisi o kvaliteti vina, ako uopće ovisi? Pozdrav
-
Koliko tekućeg sumpora na 100 l mješanog vina cjepa treba staviti, a kolko na čisti sovinjon?
ja sam novi i nemam pojima u podrumarstvu. bok
molim pomoć 8)
-
Šta znači ukupni ekstrakt u analizi vina? Koliko taj parametar ovisi o kvaliteti vina, ako uopće ovisi? Pozdrav
Ekstrakt je nešto kao sirup vina, ko kad slažeš onaj gusti sok sa vodom. Neznam kako da ti bolje objasnim.
Odvojiš alkohol i vodu i dobiješ ekstrakt.
Nije ti to previše bitno, ako te zanimaju određeni spojevi u vinu bolje je napraviti spektografsku analizu ili HPLC.
Može biti bitan kod patvorenja vina.
Koliko tekućeg sumpora na 100 l mješanog vina cjepa treba staviti, a kolko na čisti sovinjon?
ja sam novi i nemam pojima u podrumarstvu. bok
molim pomoć 8)
A, da pogledaš malo forum, prije nego postaviš pitanje? Sve ti piše.
-
Šta znači ukupni ekstrakt u analizi vina? Koliko taj parametar ovisi o kvaliteti vina, ako uopće ovisi? Pozdrav
ekstrakt ti cine sve nehlapive tvari vina, glavni sastojak je glicerol i seceri. mnogo ovisi o kvaliteti vina, to ti je npr. kad pijes potpuno suho vino a opet osjetis odredenu slatkocu i punocu. to najvise mozes osjetiti u predikatnim vinima kod kojih je grozde napadnuto plemenitom plijesni (botrytis cinerea nobile) jer ta gljivica u odredenim uvjetima stvara glicerin pa ga zato takva vina i mnogo vise sadrze nego vina iz obicnih berbi. eto, ukratko..
-
Hvala Ivane na odgovoru iznad. E sad imam još jedno pitanje, naravno. Kupio sam onaj set za mjerenje ukupnih kiselina i slobodnog SO2, pa me zanima, nakon obavljene analize, mogu li slobodno taj analizirani uzorak istresti u odvod, ili ga još trebam razrijediti i slično. Zanima me kolika je opasnost od korištenja tih reagensa i kako se na pravi način riješiti analiziranog uzorka bez opasnosti za ljude i okoliš? Hvala
-
Ne moraš se bojati, nećeš dići kanalizaciju u zrak!
U koncentracijama koje se koriste u bočicama, te tvari nisu opasne za okoliš.
-
ako mi je slobodni sumpor 7.55 mg/l da li je to dobro ili loše i da li mogu znati koliko mi je vezani sumpor
-
Ukupni SO2 - slobodni SO2 ti čini vezani sumpor. To se može odrediti preko onih setova za analizu vina kojih ima u prodaji.
30 mg/L ti iznosi gornja granica slobodnog SO2 u vinu.
-
Ukupni SO2 - slobodni SO2 ti čini vezani sumpor. To se može odrediti preko onih setova za analizu vina kojih ima u prodaji.
30 mg/L ti iznosi gornja granica slobodnog SO2 u vinu.
Ali dali je to normalna kolicina sumpora slobodnog u vinu i ako nije, sta trebam raditi?
-
Ukupni SO2 - slobodni SO2 ti čini vezani sumpor. To se može odrediti preko onih setova za analizu vina kojih ima u prodaji.
30 mg/L ti iznosi gornja granica slobodnog SO2 u vinu.
Ali dali je to normalna kolicina sumpora slobodnog u vinu i ako nije, sta trebam raditi?
dodaj 6 g vinobrana na 100 l vina i sve ok..
-
Ukupni SO2 - slobodni SO2 ti čini vezani sumpor. To se može odrediti preko onih setova za analizu vina kojih ima u prodaji.
30 mg/L ti iznosi gornja granica slobodnog SO2 u vinu.
Ali dali je to normalna kolicina sumpora slobodnog u vinu i ako nije, sta trebam raditi?
dodaj 6 g vinobrana na 100 l vina i sve ok..
Pitanje.
kako se rijesit viska sumpora iz vina?
-
Pretakanjem sa zrakom - otvorenim pretokom
-
moštomjerom je izmjereno 19 sladora , koliko će to biti alkohola. pitam jer sam se posvađal sa kolegom. on kaže 11,5 a na vinogradarstvu je tablica 12,5
-
12,8
-
12,8
Kak? Ne razmem. Po Oechslovoj tablici ( a ta bi bila primjerena za nas iz Zagorja, a ingi mi je čak i iz istog mjesta), piše 12,5.
Daj malo pojasni, da i mi skužimo do kraja te tablice. Već sam zbunjen od njih, Oechslova, Salleronova, a vidim i neku treću u Pa-vinu po kojoj je ova tvrdnja točna. ??? ???
-
Sve te tablice imaju mala odstupanja.
Ja se koristim sa onom koju sam dobio iz Gaseinheima.
-
Sve te tablice imaju mala odstupanja.
Ja se koristim sa onom koju sam dobio iz Gaseinheima.
Ništa, onda ju skidam i printam i ide u kutijicu s refraktometrom. Ta bi onda bila relevantna. ;)
Hvala.
-
jap, razlike su u iskoristivosti šećera od strane kvasaca, u gubitku alkohola itd itd
sve je to tu negdje
-
Pozdrav forumu.
Crno suho vino,s neprovrelim sladorom u tragovima, iz berbe 2006 s subjektivnim zadovoljavajućim ocjenama kvalitete uslo je u mjesec kolovoz. U konobi u kojoj dnevna temperatura oscilira od dnevne 22°C do noćne 18°C, vino se odlično drži. Pak, pri transportu do rodbine koja želi konzumirati to vino, ono se u autu ugrije na temp. koje su dominirale ovog ljeta, te skladištenjem u kućnim prostorijama nakon nekoliko dana u vinu se javi miris trulih jaja, tj. sumpovodik.
Znači, vino na relativno povoljnoj temperaturi se pokazuje uredu i savrseno prikriva svoju sumpornu osobinu, tj. manu da pri povišenoj temperaturi ima tendenciju proizvoditi sumpovodik.
Odnesem vino na analizu hlapive kiseline, slobodnog sumpora i ukupnog sumpora. Očekujem povišene sumpore. Na analizi slijedeći rezultati:
- hlapiva kiselina - 0,21 g/lit
- slobodni SO2 - 25,6 mg/lit
- ukupni sumpor - 29,2 mg/lit
Nakon konzultacije s diplomiranim injženjerom, koji obavlja analizu, zaključak je da vino treba prozračiti te bi se pretokom vino odvojilo i od taloga (ako ga ima).
I obavim pretok. Iz inox bacve slobodnim padom vino utjece bez burkanja u manju posudu (kraj cijevi se nalazi na dnu te posude) koja se nalazi nize od nivoa vina u inoxu te iz te posude pumpom pretacem u drugu inox bacvu. Prozracivanje se dogadja na povrsini vina koji ima kontakt s zrakom u posudi te na kraju izlazne cijevi kroz koju pumpa ubacuje vino u drugu inox bacvu. Vino iz crijeva pada na površinu vina u drugoj inox bacvi s visine od cca 15 cm. Pumpa ima kapacitet 85 l/min. Pretakanje se zaustavlja na nekih 80 lit presotalog vina u prvom inoxu te ulje i poklopac stavljam u drugu inox bacvu nakon 10 min. Prodje tjedan te nosim vino iznova na analizu kod istog gosp. inzenjera. Nalaz analize:
- hlapiva kiselina 0,35 g/lit
- slobodni SO2 - 25,6 mg/lit
- ukupni sumpor - 35,8 mg/lit
Znaci, s otvorenim pretokom koje je obavljeno na prije opisan način, dogodilo se slijedeće:
- hlapiva kiselina se povećala s 0,21 na 0,35g/lit, tj. za vise od 50%.
- slobodni SO2 ostao isti.
- ukupni sumpor se povećao.
Pošto je odgovor gosp. inzenjera bio bezokvirno "a moguće je", postavljam nekoliko pitanja forumasima:
- ako je prije pretakanja hlapiva kiselina bila zadovoljavajuće niska, to znači da u vinu nije postojala septična kultura mikroorganizama?
- slobodni sumpor prije pretakanje u okvirima - granica do 30 mg/lit, ukupni iznenadjujuće nisko - tek malo niže od 30 mg/lit. Ako nije u prevelikim količinama, zasto se stvara sumpovodik?
- najoptimalniji odnos ukupnog i slobodnog sumpora je od 3 - 5 : 1. Zasto u ovom crnom vinu se nije dogodila akumulacija sumpora u ukupni i zasto se nije po npr. prvoj analizi ako je ukupni bio 30 mg/lit, slobodnog sumpora našlo po zadanoj formuli 6 - 10 mg/lit?
- nakon pretoka konstatiram da taloga na dnu prvog inoxa, tj. bacve u kojoj je vino drzano prije pretoka, ima neznatno i liči na sluzavu tamniju maglu koja se malo teže muti i spaja s bistrim ostatkom. Taj talog, da li su to ostaci kvasaca i da li se dogadjala autoliza?
- sto se mora ostvariti da bi odnos ukupnog i slobodnog sumpora bio u zadanim okvirima od 3 - 5 : 1 ?
- obavljen je otvoreni pretok, vino je bilo u doticaju s kisikom.Znači i sumpor se morao vezati na kisik. Ako se slobodni sumpor nakon pretoka nije promijenio, a ukupni se povećao, za odgovor je vjerojatno da se je on u vinu nalazio još negdje i u nekakvom drugom spoju. Je li to moguće i ako je, što je to?
- posude su prije pretakanje bile dugo suhe, isprane antibakterijskim detredzentom te isplahnute vrućom vodom od cca 70°C. Pumpa i crijeva su dakodjer bila dugo suha i isplahnuta vodom od 70°C. Ako su se povecale hlapive kiseline, a posudje je bilo na naveden nacin vrućom vodom tretirano, otkud octene bakterije, da li samo one proizvode octenu tj. hlapivu kiselinu i dali sumpor i u kojoj dozaciji koči njihov razvoj i djelovanje ili još bolje fizičkih ih unistava tako da u vinu one brojčano nestaju?
Zahvaljujem
-
@Trtar:
kao prvo vino treba cuvati na hladnijim temperaturama a ne iznad 25°C, normalna stvar je da ce se pokvariti! dalje, cudno mi je da gotovo vino staro godinu dana ima toliko malo ukupnog SO2 i vrlo je mala razlika izmedu ukupnog i slobodnog, tj. malo ima vezanog SO2.. ???
krenimo redom:
1. hlapiva kiselost od 0,35 g/l nije alarmantna i to je vrlo zadovoljavajuci sadrzaj jer po ZOV-u RH, vino smije imati analiticki max. 1 g/l hlapive kiseline, s time da ako se ne osjeti "na nosu", tj. organolepticki moze proci jer u biti kod hlapivih kiselina najveci je udio octene kiseline, preko 95%, ali ona kao takva ne smrdi vec odredeni spoj etil-acetat pa se tako npr. moze desiti da vino sa 0,3 g/l hlapive kiseline jace smrdi na ocat nego vino koje analiticki ima 0,9 g/l h.k., sve ovisi o kolicini etil-acetata. tako da je u ovom slucaju nemoguce napamet reci jer imamo samo analiticki podatak od 0,35, bitno je da li vino smrdi na ocat i neugodno je na miris?! do povisene kolicine h.k., tj. octene kis. dolazi pod utjecajem octenih bakterija koje oksidiraju alkohol sto se desava ako je veca prisutnost zraka i visa temperatura, nehigijena bacava i podruma te visi pH, alkohol i kiselina vina, ukratko, vrlo "tanko" i slabo vino.
2. SO2 sam vec komentirao na pocetku i mislim da tu nesto ne stima, ne znam na koji nacin oni rade tu analizu, pomocu kakvih aparatura i/ili reagensa ili cega vec..? H2S ne mora biti u uskoj vezi za povisenim SO2, istina on ga pospjesuje ali do njega dolazi zbog drugih stvari a to se najcesce desava pred kraj vrenja kada odumrli kvasci padaju na dno posude i formiraju grubi talog i tada dolazi do autolize kvasaca cime se u vino ispusta veca kolicina aminokiselina. posebno je opasno vrlo dugo drzati mlado vino na grubom talogu bez prisustva kisika jer se tada talog skori i sve to dovodi do pojave H2S-a. znaci bitno je mlado vino, tj. taj grubi talog prozraciti, dati mu kisika, na taj nacin da se sa najdonje pipe gdje je formirana vecina taloga, ili jos bolje sa pipe totalnog ispusta kod vecih bacava, vino sa talogom prelije u kantu i opet nalije u bacvu ali odozgo i to se ponovi nekoliko puta, naravno, ovisi o kolicini vina i velicini bacve. nije dobro i na taj nacin se ne daje kisik talogu da se vino mijesa nekim stapom odozgo, to je pogresno, time samo dolazi do oksidacije a pojava H2S-a se nece sprijeciti.
3. ovo je tesko objasniti jer po dodavanju SO2, u bilo kojem obliku, on bi se trebao otprilike ravnomjerno raspodijeliti, znaci 50:50, na slobodni i vezani sto ovisi o njegovoj kvaliteti i cistoci. nemoguce je dodati samo slobodni SO2 u vino i obrnuto, jer npr. ako dodate 10 g vinobrana, stvoriti ce se cca 5 g SO2 od kojeg se cca pola veze a pola ostaje u slobodnom obliku. takoder, ovisi i o uvjetima drzanja vina jer neka vina pojacano trose SO2, zbog mnogih, uglavnom oksidativnih razloga, pa zato i moramo kontrolirati i prema potrebi dodavati SO2 da bi odrzali povoljan nivo slobodnog SO2.
mislim da sam na ova ostala pitanja vec dao odgovor kroz prosla 3..
najbolje je nakon rada sa pumpom i crijevima i raznim posudem sve isprati u otopini vode i sumpora i prije upotrebe isprati jer u najcescim slucajevima do povecanja h.kis. dolazi zbog nedovoljne higijene..
eto toliko, nadam se da sam bio od pomoci, ako sta nije jasno idemo iz pocetka.. pozdrav.
-
Zahvaljujem Ivane.
Jedno pitanje iz tvog citata
....H2S ne mora biti u uskoj vezi za povisenim SO2, istina on ga pospjesuje ali do njega dolazi zbog drugih stvari a to se najcesce desava pred kraj vrenja kada odumrli kvasci padaju na dno posude i formiraju grubi talog i tada dolazi do autolize kvasaca cime se u vino ispusta veca kolicina aminokiselina. posebno je opasno vrlo dugo drzati mlado vino na grubom talogu bez prisustva kisika jer se tada talog skori i sve to dovodi do pojave H2S-a....
Ako vino po sluhu osjetimo da ne radi, recimo danas, sutra odnesemo uzorak na analizu i utvrdimo da preostalih secera nema,alkoholi su u zadovoljavajucem nivou (recimo 12,5 - 13,2%),što tad poduzeti?
- slijedeći dan krenuti s hladjenjem s ciljem izlučivanja tartarata s tim da hladjenje traje 10 - 15 dana(ne znam parametar koji označava kraj za ciklus čišćenja vina od soli vinskog kamena) te nakon tog pretočiti i ući u postupak bistrenja bentonitom?
- uliti bentonit,pretočiti nakon nekoliko dana (3) te zatim ući u postupak hladjenja?
- razlika u bentonitu za bijela i crna vina?
Ako obavljamo mijesanje sadrzaja s dna bacve na opisan nacin,a s svrhom sprecavanja pojave H2S, mislim da vino mutimo tim mehaničkim nečistoćama.Znaci, da se ovaj postupak obavlja u odredjenom vremenu ili periodu?
Sto je s surlie metodom sazrijevanja vina na kvascevom talogu?(pretpostavljam da se radi o mrtvim stanicama kvasca)
-
nisam bas najbolje shvatio da li su ova tvoja pitanja vezana uz H2S i moj odgovor ili..? ako vino ne radi i nema vise secera, dakle prevrilo je do kraja i vino je suho, jednostavno ga treba zasumporiti i nakon par dana pretociti sa taloga. sta znaci "krenuti s hladenjem"? tartarati se stvaraju tijekom samoga vrenja i uslijed cuvanja vina na nizim temperaturama a to je uglavnom zimski period, do 2. ili 3. mjeseca kada se dodaje bistrilo i nakon toga se obicno vrsi 2. pretok s ciljem odstranjivanja taloga i tartarata. 3 dana je premalo za bentonit, treba biti barem 2 tjedna. nema razlike u bentonitu za crna i bijela vina, provjeri temu o bistrenju i bistrilima, pricalo se o tome vec. opisani nacin sprjecavanja pojave H2S-a vrijedi za mlada vina koja su jos uvijek na grubom talogu jer u pravilu ako nema ni taloga nece biti ni pojave H2S-a, osim ako je H2S u veoma uznapredovaloj fazi i vjerojatno je presao u tesko odstranjivi spoj merkaptan kojeg je gotovo nemoguce ukloniti iz vina, za to postoje razni specijalni preparati na bazi bakra i silikatnih minerala. klasicna sur lie metoda se odvija u drvenim, barrique, bacvama gdje postoji minimalni dotok zraka kroz pore duzica bacve i vina dozrijevaju na tzv. finom a ne na grubom talogu sto u 99% slucajeva ne dovodi do pojave klasicnog H2S-a.
-
H2S nastao iz taloga samo je jedan od razloga njegovog nastanka no ne i najčešći.
Pa zadnjim pokazateljima i istraživanjema jedna od najvećih uzroka njegove pojave je "gladovanje" kvasaca za vrijeme fermentacije.
-
Da li je netko imao iskustva sa kompletom za analizu kiseline i slob. so2 od horvata (austrijski proizvođač, so2 reagens u jednoj bočici ) jer mi pokazuje dosta niže vrijednosti od VINI kompleta pa se pitam koji je u biti točan?
hvala.
-
Da li je netko imao iskustva sa kompletom za analizu kiseline i slob. so2 od horvata (austrijski proizvođač, so2 reagens u jednoj bočici ) jer mi pokazuje dosta niže vrijednosti od VINI kompleta pa se pitam koji je u biti točan?
hvala.
Imam ja neko iskustvo, koje se defacto u potpunosti poklapa sa tvojim. Naime koristeći "Horvatov" reagens uvijek dobivam niže vrijednost (što se tiče slobodnog SO2) i nego koristeći Juranu. Ne znam iskreno što je uzrok tome!!! Prvobitno sam razmišljao da je uzrok tome razlika u temp. mošta, ali na žalost trenutno nemam jedno i drugo da mogu usporediti. Uglavnom prošle godine mi se moja analiza sa Juranom poklapala sa laboratorijskom analizom. Treba usporediti jedno, drugo i treće pa onda donijeti zaključak. To ću u svakom slučaju napraviti i objaviti na forumu.
LP
-
Da li je netko imao iskustva sa kompletom za analizu kiseline i slob. so2 od horvata (austrijski proizvođač, so2 reagens u jednoj bočici ) jer mi pokazuje dosta niže vrijednosti od VINI kompleta pa se pitam koji je u biti točan?
hvala.
Uvijek morate imati jednu stvar na pameti, a to je rok trajanja pojedine bočice ovisno o korištenju!
Još jedna stvar, ovo su priručni setovi za brzu upotrebu, uvijek je najtočniji način kemijska analiza vina šta sam i sam pisao!
-
zanima me znali itko od forumaša gdje se moze kupiti kompletna oprema za labos. hvala
-
Šta misliš pod kompletna, maseni spektroskop možda ili uređaj za plinsku kromatografiju ???
-
gdje se dobiva riješenje o kvaliteti vina i kako?
tko to radi?
-
gdje se dobiva riješenje o kvaliteti vina i kako?
tko to radi?
http://www.hrzvv.hr/vina_01_1.htm
odgovor za dali_p: pogledaj firme Ru-Ve, Kemika, Arnika, Hospitalia, Pa-Vin
-
Lijepo bih molio popis vinskih labaratorija u Zagrebu.
Hvala uz najljepše želje u Novoj.
-
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zg-u (Analiza mošta,vina,vinskih destilata i rakija )
http://www.agr.hr/cro/ustrojstvo/zavodi/1/index.htm (http://www.agr.hr/cro/ustrojstvo/zavodi/1/index.htm)
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
http://www.hrzvv.hr/o_zavodu431.htm (http://www.hrzvv.hr/o_zavodu431.htm)
Vjerojatno i na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zg-u u sklopu Zavoda za prehrambeno-tehničko inženjerstvo i njihovih laboratorija
http://www.pbf.hr/hr/zavodi/zavod_za_prehrambeno_tehnolosko_inzenjerstvo/laboratorij_za_tehnologiju_i_analitiku_pica (http://www.pbf.hr/hr/zavodi/zavod_za_prehrambeno_tehnolosko_inzenjerstvo/laboratorij_za_tehnologiju_i_analitiku_pica)
Za privatne ne znam ni jednog u Zg-u! Možda ti se ko javi još s više saznanja!
-
Hvala,
Lijepi pozdrav. :D
-
evo jos jedan, E.C.Inspekt d.o.o., fizikalno-kemijski laboratorij, Josipa Pupačića 2, Zagreb.
-
Ako mi može netko potvrditi da li mi je računica dobra:
Uglavnom, imao sam 10 mg/l sumpora prema VINI kompletu. Htio sam ga povećati na 15. Trebao sam dodati jedan vinobran tj. 5 g na 300 lit. kako bi od tih 5.000 mg / 300 lit=16,7 mg/l, te ako se 50% sumpora veže, na kraju dobio dodatih cca. 8 mg/lit slobodnog sumpora?
Da li sam u pravu? ???
-
Ako mi može netko potvrditi da li mi je računica dobra:
Uglavnom, imao sam 10 mg/l sumpora prema VINI kompletu. Htio sam ga povećati na 15. Trebao sam dodati jedan vinobran tj. 5 g na 300 lit. kako bi od tih 5.000 mg / 300 lit=16,7 mg/l, te ako se 50% sumpora veže, na kraju dobio dodatih cca. 8 mg/lit slobodnog sumpora?
Da li sam u pravu? ???
kao prvo, nisi naveo kojeg sumpora imas toliko ali pretpostavljam da se radi o slobodnom SO2.. takoder, nije isto da li sumporis vinobranom (kalij metabisulfit, od kojeg se oko 45-50% oslobada SO2), sumpovinom (5-6%-tna otopina SO2, dakle u vinu se u potpunosti oslobada kao SO2) ili mozda koristis cisti plin SO2 u spreju.. na to takoder treba obratiti paznju prilikom sumporenja! e sad ovako, ako imas 10 mg/l slob. SO2 i zelis ga povisiti na 15 mg/l, trebas dodati 2 g vinobrana/100 l vina jer kalij metabisulfit u vinu oslobada oko 50% SO2 i oko 40-50% tog oslobodenog SO2 odlazi na slobodni SO2, tj. onaj koji cuva vina a ostatak se veze i cini vezani SO2, a zbrojem vezanog i slobodnog SO2 dobiva se ukupni SO2 u vinu. dakle, ako sumporis vinobranom i ako dodas 10 g/100 l dobiti ces otprilike 20-25 mg/l slobodni SO2 i 30-25 mg/l vezani SO2, a ukupni oko 50%, jasno? 8) pozdrav.
-
Hvala na odgovoru, skužio sam računicu.
Problem je u tome što sam je skužio prekasno tako da sad imam oko 30mg/l slobodnog SO2.
Jel' može tako ostati ili je potrebno jedno pretakanje? Inače, vino je bijeli pinot. :-\
-
Hvala na odgovoru, skužio sam računicu.
Problem je u tome što sam je skužio prekasno tako da sad imam oko 30mg/l slobodnog SO2.
Jel' može tako ostati ili je potrebno jedno pretakanje? Inače, vino je bijeli pinot. :-\
ok, bitno je da si shvatio. u biti je vrlo jednostavno, prakticki samo mnozis zeljenu kolicinu slob. SO2 sa 4 ako sumporis vinobranom.. znaci, ako zelis povisiti slob. SO2 sa npr. 20 na 30 mg/l, trebas dodati 40 mg/100 l, tj. 4 g/100 l. pa cak ni tih 30ak mg/l nije previse u ovoj fazi, samo ako ga mislis cesce trositi i u vecim kolicinama mogao bi ti smetati ali ako mislis s njime polako, pusti ga do 2-3. mjeseca kada ces raditi bistrenje i to ce ti cak i biti dovoljno za 2. pretok ako ostanu ovako niske temperature. samo pazi, svejedno 10ak dana prije pretoka izmjeri slob. SO2.
-
OK, hvala.
-
Ivane nisi u pravu!!!
Da postoji matematička formula koja bi izrazila koliko se sumpora veže, a koliko ostaje slobodno, to bi odavno bilo već navedeno. Osim toga, po svim standardima, pokusima, analitici, u cijelom svijetu je na tehničkim lsitovima kalijmetabisulfita navedeno koliko treba dodavati da se dobije određeno povećanje. No nitko ne može znati o kakvom se tipu vina radi, koliko ono "guta" (traži) sumpora ni kojim će se tempom sumpor iz vina gubiti. Najnovija istraživanja i idu u pravcu dobijanja vina koja iziskuju manje sumporenje (npr vina bogatija manoproteinima i polisaharidima (npr surli metode)
Ni kod usporedbe sumporaste kiseline (5-6%) ni kalijmetabisulfita nisi u pravu. Oboje oslobađaju jednake količine sumpora i kod oboje dolazi podjednako do vezanja sumpora, ovisno o vinu. Neko vrijeme je čak i Sumpovin na ambalaži navodio duple količine potrebne za povećanje jer korisnici nisu bili zadovoljni povećanjima, ali onda su doveli do kontra efekta i presumporenja vina i puno većih problema.
Zato se treba pridržavati navedenih uputa i koristiti formule da 10 g vinobrana daje 50 mg SO2, odnosno istu količinu daje 100 ml sumporaste kiseline (Sumpovin). Nakon dodavanja, nekoliko dana poslije (5-7) treba količinu sumpora ponovno izmjeriti i kompenzirati eventualni nedostatak. Kad je riječ o manjim količinama i nemogućnosti mjerenja bolje se voditi po navedenoj računici nego dodavati previše. Nažalost, u analitici se podjednako susrećem i sa premalo, ali i sa previše sumpora u vinu, a veliki broj slučajeva prevelikih doza je baš onaj kod kojih se pokušala napraviti računica vezanja sumora i predoziranja.
-
Ivane nisi u pravu!!!
Da postoji matematička formula koja bi izrazila koliko se sumpora veže, a koliko ostaje slobodno, to bi odavno bilo već navedeno. Osim toga, po svim standardima, pokusima, analitici, u cijelom svijetu je na tehničkim lsitovima kalijmetabisulfita navedeno koliko treba dodavati da se dobije određeno povećanje. No nitko ne može znati o kakvom se tipu vina radi, koliko ono "guta" (traži) sumpora ni kojim će se tempom sumpor iz vina gubiti. Najnovija istraživanja i idu u pravcu dobijanja vina koja iziskuju manje sumporenje (npr vina bogatija manoproteinima i polisaharidima (npr surli metode)
Ni kod usporedbe sumporaste kiseline (5-6%) ni kalijmetabisulfita nisi u pravu. Oboje oslobađaju jednake količine sumpora i kod oboje dolazi podjednako do vezanja sumpora, ovisno o vinu. Neko vrijeme je čak i Sumpovin na ambalaži navodio duple količine potrebne za povećanje jer korisnici nisu bili zadovoljni povećanjima, ali onda su doveli do kontra efekta i presumporenja vina i puno većih problema.
Zato se treba pridržavati navedenih uputa i koristiti formule da 10 g vinobrana daje 50 mg SO2, odnosno istu količinu daje 100 ml sumporaste kiseline (Sumpovin). Nakon dodavanja, nekoliko dana poslije (5-7) treba količinu sumpora ponovno izmjeriti i kompenzirati eventualni nedostatak. Kad je riječ o manjim količinama i nemogućnosti mjerenja bolje se voditi po navedenoj računici nego dodavati previše. Nažalost, u analitici se podjednako susrećem i sa premalo, ali i sa previše sumpora u vinu, a veliki broj slučajeva prevelikih doza je baš onaj kod kojih se pokušala napraviti računica vezanja sumora i predoziranja.
dobro, istina, nema tocne matematicke formule ali ja sam covjeku pokusao reci i objasniti neki relativni sistem sumporenja i funkcioniranja sumpora i SO2, dakle, da postoji dio kojio se veze i koji se ne veze i koliko je to otprilike, a to je oko 50%. naravno da to nije uvijek potpuno tocno jer zavisi od vina do vina a svaka bacva je prakticki zasebna. ja mislim sam dao neke optimalne kalkulacije i dozacije kojima se ne moze presumporiti vino jer to naravno nikome nije ni cilj, uvijek je bolje dodati prvo manje a zatim po potrebi povecavati. i sam sam zagovornik vina sa manje SO2 i mislim da u tom pravcu i treba ici proizvodnja vina ali na tome treba poceti raditi jos od vinograda a ne samo od podruma.. covjek je trazio odgovor jer njegova racunica nije bila bas tocna i sada ima oko 30 mg/l slob. SO2 sto je po meni ipak malo previse i jos s obzirom na temperaturne uvjete koji sada vladaju a mojom racunicom (pod pretpostavkom da je vino zdravo i bez mana i bolesti) taj sadrzaj sigurno ne bi premasio 15 mg/l.. mislim da je bitno da ljudi shvate principe sumporenja pa ce ubuduce i sami znati ocijeniti (s obzirom na nacin proizvodnje vina) kako, kada i koliko sumporiti a da nije premalo niti previse, to se sve stjece iskustvom a to je ono sta je bitno.
-
Istina, principe treba shvatiti, samo pažljivo sa brojkama. Upravo sam napravio analizu vina gdje je povećanje bilo čisto matematićko, koliko smo planirali, toliko se i povećalo.
-
Istina, principe treba shvatiti, samo pažljivo sa brojkama. Upravo sam napravio analizu vina gdje je povećanje bilo čisto matematićko, koliko smo planirali, toliko se i povećalo.
pa ta brojka je u prosjeku uvijek oko 50% sto ovisi o kvaliteti sumpora i naravno vinu. covjek je trazio konkretne brojke i ja sam mu ih pokusao dati ali sam mu usput i objasnio nacin vezanja sumpora i ostale stvari.. a sad da li ce biti 1 ili 5 mg vise ili manje ja mislim da tu o ovoj fazi vina u podrumu uopce nije bitno i to u biti nisu velike pogreske pri sumporenju jer prakticki nitko ne moze znati tocno koliko ce sumporenjem dobiti SO2, koliko pretokom izgubiti, itd. ali mislim da je bitno shvatiti principe jer nije isto ako mislis da je isto 10 g ili 10 mg.. upravo takve stvari mogu biti kobne!
-
Samo iskustvo, nema neke čiste matematike!
Apsolutno se slažem s Quercusom, puno toga je u igri i ponajviše zavisi o vrsti vina!
Puno puta mi se dogodilo, ista sorta, isti postupak prerade, bačva br. 2 ,druge vrijednosti slobodnog i vezanog sumpora u odnosu na prvu!
Dodavati dok zadnje mjerenje ne zadovolji željeni cilj!
Stvarno, iskreno ne vidim problem ako je 10 - 20 mg/L SO2 previše, pretokom ne samo da će se izgubiti, nego će još trebati dodati!
-
U svakom slučaju korisiti preporuke na pakiranju pojedinog preparata!
-
dali netko od vas ima iskustva sa ENO-VIN kompletom za ispitivanje kiselina i sumpora u vinu?
http://www.jurana.com/pdf-ji/enovin%20navodilo.pdf (http://www.jurana.com/pdf-ji/enovin%20navodilo.pdf)
Obzirom da su uputstva prilično nejasno napisana, zanima me koliko točno reagensa treba staviti u uzorak vina da bi se dobili dobri rezultati! ???
-
Reagensa se dodaje onoliko koliko je potrebno da dođe do preskoka-promijene boje, dakle ovisno od vina do vina, odnosno sadržaja kiselina ili sumpora, ovisno što se mijeri.
ENO-VIN 1
Reagens za određivanje slobodne sumporaste kiselina (slobodni SO2)
ENO-VIN je jednostavan i brzi pomagač za određivanje slobodnog SO2 u moštu i vinu iz grožđa i drugog voća. ENO-VIN omogućava određivanje optimalne količine sumpora. Na taj način će vaše vino optimalno dozrijeti, razviti arome, biti zaštićeno od kvarenja, a pri tome neće prouzrokovati glavobolju.
Komplet ENO-VIN sačinjavaju VINI 1 i ENO-VIN1, epruveta, plastična kapaljka za titriranje i filter sa akt. ugljenom za uklanjanje boje iz obojenih vina.
UPUTSTVO ZA UPOTREBU:
Prije početka mjerenja bočicu sa reagensom dobro protresite. Mjernu epruvetu isperite sa vinom u kojem ćemo mjeriti sadržaj sumpora, te je sa istim vinom napunite do početka skale. Epruvetu je najbolje držati u visini očiju. Vodite računa da se donji dio meniskusa dotiče skale. Slijedi titracija sa ENO-VIN1 kojega postepeno, kapljicu po kapljicu dodajemo u mjernu epruvetu. Nakon dodavanja ENO-VIN-a vino se oboji ljubičasto. Epruvetu zatvorimo sa palcem, promiješamo i nastavimo sa dodavanjem ENO-VIN-a sve dok se svo vino ne oboji ljubičasto, a boja bude postojana 10 sekundi. Vrijednost očitana sa mjerne skale na epruveti nam pokazuje koliko mg/l imamo slobodnog SO2. Nakon upotrebe bočicu sa reagensom zatvorimo i pospremimo na hladno mjesto.
Ako nakon analize ustanovimo da je sadržaj SO2 manji od 5 mg/l, onda smatramo da ga u vinu niti nema. To je iz razloga što se u vinu nalazi i druge reduktivne tvari (prvenstveno askorbinska kiselina – VITAMIN C) koja je sadržana u količini od 5-10 mg/l što predstavlja 3-5 mg/l slobodne sumporaste kiseline. O tome moramo voditi računa ako dodajemo askorbinsku kiselinu.
Jakost sumporenja je ovisna o nekoliko faktora, no samo orijentacijski: bijela vina trebaju od 10-25 mg/l, crna od 10-12 mg/l slobodnog SO2. Ove se količine razlikuju ovisno o tipu vina, starosti, zdravstvenom stanju.......
NAPOMENA:
Temperatura uzorka neka bude što bliže 20°C, kod viših temperatura dobijamo više, kod nižih temperatura niže vrijednosti izmjerene titracijom. Tamno obojena vina prije mjerenje nekoliko puta profiltriramo kroz priloženi ugljeni filter.
Nakon mjerenja epruvetu i pipetu isperite u vodi.
Reagense držati van dosega djece.
-
dali netko od vas ima iskustva sa ENO-VIN kompletom za ispitivanje kiselina i sumpora u vinu?
http://www.jurana.com/pdf-ji/enovin%20navodilo.pdf (http://www.jurana.com/pdf-ji/enovin%20navodilo.pdf)
Obzirom da su uputstva prilično nejasno napisana, zanima me koliko točno reagensa treba staviti u uzorak vina da bi se dobili dobri rezultati! ???
Jurana je isto kao i vini set, to je matična firma. Ako ti fale uputstva, naći ćeš ih na internetu dok otipkaš!
Rezultati ti ovise o dobroj upotrebi uputstava!
Sve je tamo precizno napisano, ako to ne razumiješ, traži pomoć!
Meni treba 30 s da si izmjerim, bilo kiseline, bilo sl sumpor!
-
budem probao za vikend. Koja je stranica vini set firme s uputstvima? ???
-
A, šta ti nije jasno? Pitaj!
Sve je to isto, bolje da ti ovako odgovorim!
Uputstva jesu malo komplicirana za nekoga tko se prvi put susreće s tim, ali sam postupak je brz i lagan.
Bit ti je da staviš uzorak vina u epruvetu, i da s reagensom titriraš do promjene boje.
Reagens dodaješ do promjene boje.
-
OK probam pa se javim ;)
-
Jedno pitanjce....
"Određivanje reducirajućih šećera po Rebeleinu"....
dali bi se ta metoda koristila za određivanje ostatka neprevreloga šećera u vinu ili su "reducirajući šećeri" nešto drugo ?
-
Reducirajući šećeri su svi šećeri koji imaju aldehidnu ili keto funkcionalnu skupinu. Njihovo određivanje vezano je za redukciju alkalne otopine bakar ( II) soli. Šećeri koji ne fermentiraju, već ostaju u vinu nazivaju se rezidualni šećeri. Osnova određivanja šećera je Fehling I i II otopina, ovo šta si naveo je samo modifikacija Fehling postupka.
-
u prevodu, reducirajuci secer iliti ostatak secera, jedna te ista stvar.. 8)
-
da, došao sam u međuvremenu do informacije da je to u biti neprevreli šećer, a da je metoda referentna za određivanje neprevrelog šećera :)
hvala na odgovorima, lijepi pozdravi ;)
-
Hlapiva kiselina.
Crno vino koje je imalo 0,28 gr/lit hlapive kiseline u 12. mjesecu, unazad 2 tjedna odnesem iznova na analizu u isti laboratorij jer sam to vino iz stare drvene bacve otvorenim pretokom prebacio u inox. Po analizi rezultat 0,20 gr/lit. Nije mi jasno kako je iznos hlapive kiseline pao, jer smatram da vremenom vino mora povećavati, akumulirati, iznos hlapive kiseline. Nakon razgovora s inžinjericom koja obavlja analizu dobivam informaciju da hlapiva kiselina je kompleks više kiselina(Ivan je otprije objasnio da je to octena i acetaldehid) te je nabrojala još neke koje nisam sve popamtio no ostala mi je u pamćenju mravlja kiselina. Objasnila je da dolazi do nekakvih spontanih razgradnji tih kiselina. Na njezin zahtjev donosim iznova isto vino te novim postupkom utvrdjuje 0,25 gr/lit hlapive kiseline. Jest malo odstupanje, no iznova niže u odnosu na izmjer iz 12 mjeseca.
No sad su se otvorila nova vrata nepoznanice: koji su svi segmenti hlapive kiseline,kako se tokom vremena ponašaju i njihov utjecaj u vinu?
-
hlapivu kiselinu 98% cini octena kiselina zatim maslacna, mravlja, propionska.. ali sve su to vrlo male kolicine. ne znam tocno po kojem postupku oni odreduju hlapive kiseline i koliko je to tocno u 0,01 mg/l ali ove kolicine su izuzetno dobre, pogotovo sto se tice crnih vina. ali ako je vino u inox bacvi i postupak prerad je kvalitetno izveden, vise od 0,4 ne bi niti smjelo biti..
-
Ivane, jel ti to tvrdiš da vina s više od 0,4 g/l hlapive kiseline izražene kao octena nisu pravilno tehnološki odrađena??
-
hlapivu kiselinu 98% cini octena kiselina zatim maslacna, mravlja, propionska.. ali sve su to vrlo male kolicine. ne znam tocno po kojem postupku oni odreduju hlapive kiseline i koliko je to tocno u 0,01 mg/l ali ove kolicine su izuzetno dobre, pogotovo sto se tice crnih vina. ali ako je vino u inox bacvi i postupak prerad je kvalitetno izveden, vise od 0,4 ne bi niti smjelo biti..
Jasno.
No, izračunata vrijednost pada, a vino je starije. Kako se to dogadja?
-
@rosa - ne tvrdim to ali ako je sve uradeno kako treba prilikom prerade i ako je grozde zdravo i zrelo te most pravilno cuvan, pretakan i fermentiran, vino ne bi smjelo imati visoke hlapive kiseline koja uglavnom dolazi od nehigijene ili visih temperatura. zakonski vino smije imati do 1 g/l hlapive kiseline kao octena i naravno mora proci na organoleptickom testu dok sve preko toga sadrzaja ne smije ici u promet.
@Trtar - nemam objasnjenja za tako nesto ali moze biti da tu svoju ulogu mozda ima i malolaktika, nisam siguran da li je to moguce (ili nemoguce).. pitaj Quercusa.
-
Ivane poznat mi je zakon i pravilnik o vinu....a čak mi se i ti činiš poznat :)
-
isparljive kiseline odnosno hlapljive kao sto im ime samo kaze vremenom pod odredjenim uslovima isparavaju - hlape tako da nije nista cudno sto im se kolicina smanjuje. Ta cinjenica treba da te raduje jer povecanje ukupne kolicine isparljivih kiselina u vinu je siguran pokazatelj neke vrste kvarenja. Naime, u toku fermentacije nastane jedan deo isparljivih kiselina i ta kolicina se kasnije ne povecava osim ako u vinu ne dodje do kvarenja...
Pozdrav
-
Ovako, imam pitanje u vezi vina...
radi se o graševini. Uskoro imamo prvo ocijenjivanje vina u udruzi, popularnu špijunažu. Graševina iz jedne bačve mi je nekako mlaka, djeluje mi nekako prazno. Sumpor i kiseline su u redu, ali okus je prazan, kao da je vino razrijeđeno s vodom. (Naravno da u vinu nema niti kapi vode)... jel neko zna razlog? Vino je inače lijepo bistro, bez bolesti, kada ga kušam, ne osijećam da su povišene hlapive, sve u redu, osim tog okusa praznoće
??? ??? ???
-
(Naravno da u vinu nema niti kapi vode)
hehe, nemoj se bas kladiti u ovo jer vino sadrzi i do 85% vode!! 8) koliko imas alkohola u vinu, koliko ti je loza stara i kolike su ti tocno kiseline i ostatak secera? odgovori pa cemo onda dalje..
-
hehe, nemoj se bas kladiti u ovo jer vino sadrzi i do 85% vode!! 8) koliko imas alkohola u vinu, koliko ti je loza stara i kolike su ti tocno kiseline i ostatak secera? odgovori pa cemo onda dalje..
:)
mislio sam da u moštu nije bilo vode :D hehe, ali nema to veze...
ovako kiseline su 7,5 ... loza kombinirano stara, nekih 20 tak godina...ali svake godine starije trsove vadim i podsađujem sa novima...tako da ima trsova starih 1-20 godina... nema nekog striktnog pravila.
dalje, alkohol je 11.5 , a ostatak šećera nisam izmjerio... idemo dalje? ;D
-
hehe, dobro, necemo sad te stranacke parole koje sam, istina, ja slucajno zapoceo, moj bed. 8) znam sto si htio reci ovime s vodom, nisi dodavao vodu u most. kiseline su ti ok, alkohol je relativno nizi i tu vjerojatno lezi tvoj problem praznine i okusa vina. alkohol je jedan od najvaznijih sastojaka vina koji vinu daje punocu i ispunjenost u ustima. drugi je kolicina ekstrakta kojeg uglavnom tvori glicerol (koji je takoder alkohol) i jos se mozda tu mogu ubrojati neke odredene vinarske tehnike koje mogu pridonijeti toj punoci kao sto su sur lie metoda, malolakticna fermentacija i dozrijevanje vina, narocito u drvenim bacvama (zadnje 2 metode pogotovo imaju utjecaja kod crnih vina). dakle, ti imas malo alkohola i vrlo vjerojatno malo glicerola sto se narocito istice u slucajevima mladih loza koje jos nisu dovoljno stasale i jos ne daju toliko kvalitetan rod kao sto daju starije loze. takoder, vrlo mali ostatak secera od par g/l, npr. 5, moze imati veliki utjecaj na punocu vina jer taj secer daju odredenu notu slasti (glicerol je takoder na okus sladak), zato u biti i mnogi vinari kada imaju relativno losije (i kiselije) vino, ostave ga polusuhog i na taj nacin ga zamaskiraju.. nadam se da si zadovoljan objasnjenjem. ;)
-
hehe, dobro, necemo sad te stranacke parole koje sam, istina, ja slucajno zapoceo, moj bed. 8) znam sto si htio reci ovime s vodom, nisi dodavao vodu u most. kiseline su ti ok, alkohol je relativno nizi i tu vjerojatno lezi tvoj problem praznine i okusa vina. alkohol je jedan od najvaznijih sastojaka vina koji vinu daje punocu i ispunjenost u ustima. drugi je kolicina ekstrakta kojeg uglavnom tvori glicerol (koji je takoder alkohol) i jos se mozda tu mogu ubrojati neke odredene vinarske tehnike koje mogu pridonijeti toj punoci kao sto su sur lie metoda, malolakticna fermentacija i dozrijevanje vina, narocito u drvenim bacvama (zadnje 2 metode pogotovo imaju utjecaja kod crnih vina). dakle, ti imas malo alkohola i vrlo vjerojatno malo glicerola sto se narocito istice u slucajevima mladih loza koje jos nisu dovoljno stasale i jos ne daju toliko kvalitetan rod kao sto daju starije loze. takoder, vrlo mali ostatak secera od par g/l, npr. 5, moze imati veliki utjecaj na punocu vina jer taj secer daju odredenu notu slasti (glicerol je takoder na okus sladak), zato u biti i mnogi vinari kada imaju relativno losije (i kiselije) vino, ostave ga polusuhog i na taj nacin ga zamaskiraju.. nadam se da si zadovoljan objasnjenjem. ;)
S obzirom da se radi o graševini, 11,5 % alkohola nije loše ako uzmemo u obzir da se radi o dugoselsko-vrbovečkom okruženju. Ali može biti do toga... Neznam dal sam napomenuo, ali vino je u drvenim bačvama. Čudno mi je jer sam uz tu graševinu sam radio i mix (graševina, šipon i kraljevina, u princupu stolne sorte) di sam stavio nekih 5% vode (to sam radio za lokalne pijance da ih imam s čim ponudit ;D) i to stolno vino je puno jačeg okusa, osjeti se punoća.
Sami trsovi ovdje ne bi trebali igrat neku ulogu jer ipak nisu toliko mladi da je to presudno (znači vinograd ima 500 trsova i svake godine podsađujem-zamjenjujem 20-tak trsova)
Inače hvala na opširnom odgovoru, ali jel ima možda kakav način to popraviti?
-
ma ja kazem da grasevinu ne treba saditi nigdje osim u slavoniji! jednostavno nikad ne dozori dobro i nikad nije ko slavonska a ima toliko dobrih i kvalitetnih i sto je najbitnije ranijih sorti od grasevine za ovaj sredisnji kontinentalni dio, a svi uglavnom briju po toj grasevini.. ??? pa u mnogo slucajeva razne mjesavine sorata mogu biti puno bolje od jednosortnog vina, pogotovo slabije grasevine kao u tvom slucaju, jer se svaka sorta nesto doprinose u okusu i mirisu i vino cini kompleksnijeme nego sto ono uistinu jest (po svom kemijskom sastavu). starost vinograda nije bas tako beznacajna stvar, itekako jest! po tvojoj racunici ispada da ti je 10% vinograda starosti do 5 a 20% do 10 godina, kada loza u biti i pocne najbolje roditi.. dakle, definitivno ima i to utjecaja i jos nek ti se poklopi losija sezona + slabiji sortiment i eto ti slabijeg i praznog vina! za popravak ne znam, mozes dodati sve i svasta, od alkohola, glicerola, secera.. mjesati ga sa boljim (jacim) vinom..
-
može biti da sam preopteretio lozu i da je previše rodila pa je time vino izgubilo ono nešto, dušu! ::)
-
ma ja kazem da grasevinu ne treba saditi nigdje osim u slavoniji! jednostavno nikad ne dozori dobro i nikad nije ko slavonska
... mislim da ti konstatacija nije na mjestu. ja sam iz Zagorja (doduše, to je jos sjevernije) i tu kod nas ima odličnih graševina koje se razlikuju bukeom od slavonskih, al je stvar najčešće u vinarima, a ne u sorti.
-
... mislim da ti konstatacija nije na mjestu. ja sam iz Zagorja (doduše, to je jos sjevernije) i tu kod nas ima odličnih graševina koje se razlikuju bukeom od slavonskih, al je stvar najčešće u vinarima, a ne u sorti.
to je moje misljenje i stojim pri tome. najbolja grasevina je u slavoniji, tocnije iz kutjeva! ne kazem ja da grasevine iz drugih dijelova uopce ne valjaju ali iskreno, nisu ni blizu slavonskima koje imaju vise alkohole i ekstrakte na sto utjece drugacija klima. dok s druge strane, smatram da slavonija nema tako kvalitetne aromaticne sorte kao medimurje i zagorje, kao sto je sauvignon, rizling (iznimka Enjingi), muskati, silvanci.. tu vam dajem prednost ali u grasevini ipak ne..
-
evo i moja malenkost da se ukljući u ovu raspravu oko graševine i to iz vlastitog iskustva...apsolutno pravo dajem Ivanu na njegovoj konstataciji;naime rijetke su godine kad grožđe graševine uspijem sačuvati u optimalnim uvjetima do pune zrelosti.
Upravo radi toga već par godina graševinu zamjenjujem sortama druge etape sazrijevanja(muškati,sauvignon) i mogu reći da se isto tako iz godine u godinu podiže šećer,smanjuje kiselina,tj. vino dobiva ajde recimo" jednu višu notu".Priznali mi Zagorci to ili ne; istina je upravo takva kako Ivan kaže...pozdrav iz hladnog Varaždina.
-
o tome ja pricam.. a sada molim da se vratimo na temu.
-
U Kutjevo je nosio suprugin bratić na analizu. Mislim na faks ili neki laboratorij. Po stavki je oko 20 Kuna. Odredili su mu SO2, šećer i ne sjećam se još točno što. Uglavnom sve skupa oko 120 kuna. Udruga vinogradara čiji sam član planira ove godine kupiti,(sada mi se nemojte smijati), EBUO... ilil sl. uređaj koji radi neke analize gotovog vina. Mislim da rekoše da košta oko 2000 kuna. I usput još jedna stvar, nama srednja škola u Brodu vrši beplatnu analizu tla jer su dobili neku donaciju a moraju je pravdati suradnjom sa Udrugama.
-
jel možeš podijeliti sa nama informaciju od koga su dobili tu donaciju, jer mi se čini kao jako zanimljiva stvar ?
-
vino mi je odbijeno na izložbi-prisutnost etil acetata .o čemu se to radi
-
vino mi je odbijeno na izložbi-prisutnost etil acetata .o čemu se to radi
octikavost vina, provjeri vise na linkovima.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=63
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=855
-
nisam zadovoljan odgovorom -octikavost????? vrenje se odvijalo u limenoj bacvi na vreljnjacu temperatura vrenja kontrolirana aosim toga nastanak etil acetata ni u jednom clanku ne veze se uz octikavost . vinu se ne mjenja okus izmjerena ukupna kiselina 7
-
etil acetat je onaj miris po kojem vino smrdi na ocat, ne smrdi sama octena kiselina vec upravo etil acetat. e sada, o njegovoj kolicini ovisi da li vino smrdi ili ne, dakle moguce je imati povisene hlapive kiseline (koju 99% cini octena) a da vino ne smrdi na ocat i obratno, zato se kod pustanja vina u promet provodi analiticka i organolepticka metoda i po zakonu o vinu su moguce i dopustene iznimke s obzirom na hlapive kiseline koje u bijelom vinu ne smiju biti vise od 1 g/l ali ako vino npr. sadrzi hlapive 0,8 a organolepticki nema nikakvog stranog mirisa (miris na ocat - etil acetat) moze slobodno ici u promet.
-
Dodao bih još jednu stvar, da vino može imati miris i po acetonu, odnosno čistilu laka za nokte, kad je u pitanju etil acetat, i u tom slučaju se ne osjeti octikavost, ali to se opet veže na hlapive kiseline.
U svakom slučaju riječ je o mani vina i vino se opravdano odbija na izložbi!
-
dobro, miris po acetonu moze doci i od raznih bakterija kao npr. bretanomyces i od raznih kvasaca.
-
Slažem se i to, također. Frend mi je držao ampulu Bretanomycesa u frižideru za probu, bljak!
-
e sad ste mi najblize s odgovorom .ipak vjerujem da su upitanju kvasci ili bakterije, međutim kako je to došlo kod mene.mošt talozen stavljeni selekcionirani kvasci nakon vrenja bistreno bentonitom.dodan sumpovit .čisto standardno .e sad kakoda to da izbjegnem ili spriječi ove godine ah da radi se ograševini
-
Higijena bačve.
-
e gle i t ii tvoj kompic imate odgovor na sve a na kraju nista. nista se ne moze bogzna sto doznati od vas. ne djelujete mi decidirani sad je octikavost sad kvasci sad bakterije. ajde neka mi netko rezimira ..... etil acetat nastaje u vinu tako da....................hvala ??? ??? ??? ??? ??? ???
jedan članak etil acetat-nosioc vočnog mirisa kod vina. do koje granice je oka kad ne i kako ga se moze eliminirati ili umanjiti hvala ;D
-
e glei tii tvojkompic imate odgovornasvea na krajunista.nista se nemoze bogzna sto doznati od vas.ne djelujete mi decidirani sadje octikavost sad kvascisad bakterije .ajde neka mi netko rezimira .....etil acetat nastaje u vinu tako da....................hvala ??? ??? ??? ??? ??? ???
Dobio si već odgovore na pitanja a s ovakvim pristupom sigurno nećeš zadobiti simpatije forumaša.
lp.
-
Dobio si već odgovore na pitanja a s ovakvim pristupom sigurno nećeš zadobiti simpatije forumaša.
lp.
A ni administratora! :(
-
dock a daj molim te pogledaj svoje pitanje: "vino mi je odbijeno na izložbi-prisutnost etil acetata, o čemu se to radi?" dobio si odgovor kakvo si pitanje postavio, jednostavno i neopsirno. ne mogu ti ja sad objasniti povijest etil acetata u par recenica. kao prvo, vino bi trebalo probati i onda reci, a ne ovako napamet pricati gluposti, ovo je ono je a u biti nitko nema pojma sta je u biti.. ???
-
je decki sve mi je jasno hvala na odgovorima i bez zamjere puno uspjeha u radu i ....
-
Danas odradili kemijsku analizu bijelih vina (alkoholi i neprovreli secer)
1. Rajnski rizling - Alkohol 13,8% / secer 4,7 g/l (most je imao 97 °Oe)
2. Skrlet - Alkohol 13,1% / secer 10,9 g/l (most je imao 96 °Oe)
3. Grasevina - Alkohol 13,3% / secer 3,3 g/l (most je imao 96 °Oe)
4. Bijela mjesavina 1 - Alkohol 12,3% / secer 4,8 g/l (most je imao 86 °Oe)
5. Bijela mjesavina 2 - Alkohol 13,1% / secer 3,2 g/l (most je imao 95 °Oe)
Za grasevinu i rajnski rizling smo koristili SIHA Active 7 (http://www.begerow.com/en/fb/download_center.html?no_cache=1&PG=00310&AG=31020&bid=143&file=16710&cHash=c31261bb45) kvasce, za bijele mjesavine SIHA Active 3 (http://www.begerow.com/en/fb/download_center.html?no_cache=1&PG=00310&AG=31020&bid=143&file=25068&cHash=1e550bde0e) kvasce. Za Skrlet Vasonove Premium Blanc 12V (http://www.vason.com/eng/prodotti.php?sector=vason&cat=10&product=146). Za sve bijele sorte koristiili smo Vason V activ hranu za kvasce (http://www.vason.com/eng/prodotti.php?sector=vason&cat=11&product=44). Sigurno cemo za Skrlet izbaciti Premium Blanac 12V kvasaca i uzeti jedan od SIHInih.
Kao sto se vidi po analizi sva vina su izrazito visokih alkohola (cak i previsokih ako se mene pita) i sa nesto malo ostatka secera. Skrlet nam jos kipi tako da ce on vjerojatno bit jos jaci. Po ovome ispada da je tablica pretvorbe secera u alkohole podosta netocna, barem sto se ove godine tice. :o
-
koshpa di si radio analizu i zasto nisi radio kiseline? ili ih nisi napisao ovdje.. da li ti je to zavrseno vrenje ili jos vrije jer vidim da ti neka vina imaju dosta ostatka secera, pogotovo skrlet.. makar opcenito imas dobre alkohole ali ove godine ih imaju svi. pitam se koliko onda ima moj crni pinot koji je imao oko 115 eksla..?! :o
-
Analizu sam radio u Graminei u Kutini, preko puta Petrokemije. Kiseline nismo radili jer nam trenutno nisu bile od neke vaznosti. Zanimali su nas prvestveno ostaci secera i alkoholi, kiseline i slobodni SO2 cemo izmjeriti prirucno. Skrlet jos jedini kipi, ali zaista jako slabo, no ipak kipi. Htjeli bi da nam i on provrije do suhog vina, jer nitko od nas bas ne voli polusuha. Mene isto zanima kakvi ce bit rezultati za crna vina :o
Ivane imas objasnjenje zasto su tolika odstupanja od one jnixove tablice? Po onoj tablici ni jedno bijelo vino mi nebi trebalo biti preko 13% alkohola.
-
A, šta ja govorim već 2 mjeseca o određivanju šećera u moštu/mladom vinu ???
Analiza vina/mošta :o
-
koshpa koliko tamo kosta analiza i kojom metodom odreduju ostatak secera, pomocu feling 1 i 2 otopina? hm, ne znam sad to prema VR-u ali znam da je granica za kasnu berbu, dakle minimum 94 eksla a to uz suho vino daje 13% alkohola sto uglavnom odgovara ovim tvojim vrijednostima i odnosima alkohola i secera u mostu prije vrenja dakle ova analiza je zasigurno tocna!
-
koshpa koliko tamo kosta analiza i kojom metodom odreduju ostatak secera, pomocu feling 1 i 2 otopina? hm, ne znam sad to prema VR-u ali znam da je granica za kasnu berbu, dakle minimum 94 eksla a to uz suho vino daje 13% alkohola sto uglavnom odgovara ovim tvojim vrijednostima i odnosima alkohola i secera u mostu prije vrenja dakle ova analiza je zasigurno tocna!
65 kn po uzorku nas je ispalo. Ne znam koje metode koriste, sorry. Po VRu 95 °Oe ispada 12,45% alkohola. Bas me zanima kako ce mi ove godine proci rajnski i mjesavina s KZPom na ocjenjivanju u Zavodu.
-
Bas me zanima kako ce mi ove godine proci rajnski i mjesavina s KZPom na ocjenjivanju u Zavodu.
zasto?
-
Prosle godine smo imali 84 boda na rajnski i 81 na mjesavini, oba su oznacena kao kvalitetna. Mozda ove godine uspijemo dobiti i epitet vrhunskog. Ako to uopce tako funkcionira. ???
-
Molio bih vas da mi kažete dali se kiseline mijenjaju(padaju)kako završava vrenje.
-
jeremija, uglavnom da ali to nije vezano uz vrenje nego uz hladenje mosta i utjecajem hladnijim dana u podrumu pa kiseline padaju talozenjem tartarata (soli vinske kiseline) ali to se narocito desava preko zimskih mjeseci i tek sada u biti kiseline najvise padaju, do 1.-2. mjeseca..
koshpa, uglavnom ako ti je vino organolepticki ocjenjeno kao vrhunsko veliki izgledi su da ti daju zastitu kao vrhunsko makar jos moras ispuniti uvjete kemijske analize sto se tice prirodnog alkohola (to imas), ekstrakta i pepela (ne znam sad te sadrzaje napamet) kao i prinosa grozda po trsu i hektaru a to ti govori onaj elaborat o KZP-u gdje ti je vjerojatno procjenjeno da mozes dobiti kvalitetno vino kao zastitu ali naravno radom u vinogradu sa manjim prinosom i manjim randmanom i ako ti je ocjenjeno na degustaciji kao vrhunsko, uglavnom idu na ruku proizvodacima i daju im vrhunsku zastitu za vino iako nemaju ispunjene sve uvjete, pogotovo ove na papiru, tj. KZP.
-
Sto se prinosa tice, ove godine smo na 700 trsova rajnskog rizlinga dobili 650l mosta
-
Po onoj tablici ni jedno bijelo vino mi nebi trebalo biti preko 13% alkohola.
Kako su odredjene one vrijednosti secera u mostu u zagradama? Laboratorijski, ili ...?
-
Kako su odredjene one vrijednosti secera u mostu u zagradama? Laboratorijski, ili ...?
Ne, to su nase izmjere refraktometrom.
-
Da naravno da se kiseline mijenjaju u vrenju i nakon toga. Tako da treba voditi o tome računa!
Molio bi te da mi objasniš na što moram paziti.Da nešto pojasnim što mi se desilo prošle godine,a pribojavam se da se ne desi i ovaj put.U dvije bačve mi je mošt vrio još u veljači i nije provrio do kraja tako da mi je ostao slatkast.Ove godine berba je bila 3 10 a 5 10 sam stavio mošt u bačve i kvasce CEG(rajnski i graševina mješano) 7 10 je počelo vrenje.Treći dan po vrenju sam stavio hranu Fermaid E.Sad u ponedjeljak 2 11 sam bio u podrumu i mošt još vri tako da se vide mjehurići u vreljnjači dosta rjetko ali se vide a kad stavim uho onda se još dosta čuje.Mjerio sam refraktometrom bilo je 7 brixa a kiseline 8.Znam da si govorio da refraktometar nije mjerodavan ali ja s njim mjerim da vidim dali pada neprovreli šečerI za sada svaki put dok sam mjerio pokazivao je sve manje.
-
Danas odradili kemijsku analizu bijelih vina (alkoholi i neprovreli secer)
1. Rajnski rizling - Alkohol 13,8% / secer 4,7 g/l (most je imao 97 °Oe) =13.7
2. Skrlet - Alkohol 13,1% / secer 10,9 g/l (most je imao 96 °Oe) =13,5
3. Grasevina - Alkohol 13,3% / secer 3,3 g/l (most je imao 96 °Oe) =13,5
4. Bijela mjesavina 1 - Alkohol 12,3% / secer 4,8 g/l (most je imao 86 °Oe)=11,9
5. Bijela mjesavina 2 - Alkohol 13,1% / secer 3,2 g/l (most je imao 95 °Oe)=13,4
Za grasevinu i rajnski rizling smo koristili SIHA Active 7 (http://www.begerow.com/en/fb/download_center.html?no_cache=1&PG=00310&AG=31020&bid=143&file=16710&cHash=c31261bb45) kvasce, za bijele mjesavine SIHA Active 3 (http://www.begerow.com/en/fb/download_center.html?no_cache=1&PG=00310&AG=31020&bid=143&file=25068&cHash=1e550bde0e) kvasce. Za Skrlet Vasonove Premium Blanc 12V (http://www.vason.com/eng/prodotti.php?sector=vason&cat=10&product=146). Za sve bijele sorte koristiili smo Vason V activ hranu za kvasce (http://www.vason.com/eng/prodotti.php?sector=vason&cat=11&product=44). Sigurno cemo za Skrlet izbaciti Premium Blanac 12V kvasaca i uzeti jedan od SIHInih.
Kao sto se vidi po analizi sva vina su izrazito visokih alkohola (cak i previsokih ako se mene pita) i sa nesto malo ostatka secera. Skrlet nam jos kipi tako da ce on vjerojatno bit jos jaci. Po ovome ispada da je tablica pretvorbe secera u alkohole podosta netocna, barem sto se ove godine tice. :o
evo pokušat ću odgovoriti,
1.-da li si pojačavao moštove sa šećerom? nadam se da ne.
2.- ove godine se mogu koristiti Salleronova tablica tj, način izračuna koji je pogodniji za moštove sa manje ukupnih kiselina kao što su u primorju... Baranji ... a ove godine znači i kod nas, jer je i godina bila izvrsna ,suha i sunčana do 10mj ...pa je bilo i manje negdje ukupnih kiselina a koje iako nisu šećeri povećavaju gustoću mošta, a posebno ove godine je manja kod vas koji stvarno idete sa malim prinosima po trsu radi veće kvalitete
3.sada vi koji imate VR provjerite izračune u onom crvenom polju sa navedenim OEchslima od Koshpe...
Znači svaki vinogradar za sebe zbog prinosa i vremenskih prigoda tekuće godine mora znati sa kojim izračunima da se orijentira
-
Ne, to su nase izmjere refraktometrom.
cekaj malo, pa kaj nisi dao mjeriti ostatak secera u labosu? ja te pitam a ti kazes da jesi a sad ispada da si ovo mjerio sam i to na refraktometar..!? kak si uspio dobiti takve vrijednosti na decimale, po kojoj tablici si ti preracunavao?
Razor, jabucna kiselina prelazi u mlijecnu a ne u vinsku..
-
Ivek, opet ne slušaš ;D
veli da su vrijednosti u zagradama, dakle ovo u ekslima mjerili sa refraktometrom...alkohol i ostatak šećera je određen na analizi ;D ;D ;D
-
Ivek, opet ne slušaš ;D
veli da su vrijednosti u zagradama, dakle ovo u ekslima mjerili sa refraktometrom...alkohol i ostatak šećera je određen na analizi ;D ;D ;D
joj da, zaboravio sam da je napisao vrijednosti secera mosta u zagradama, ja mislio da je ostatak secera, pomijesao sam.. 8)
-
evo pokušat ću odgovoriti,
1.-da li si pojačavao moštove sa šećerom? nadam se da ne.
2.- ove godine se mogu koristiti Salleronova tablica tj, način izračuna koji je pogodniji za moštove sa manje ukupnih kiselina kao što su u primorju... Baranji ... a ove godine znači i kod nas, jer je i godina bila izvrsna ,suha i sunčana do 10mj ...pa je bilo i manje negdje ukupnih kiselina a koje iako nisu šećeri povećavaju gustoću mošta, a posebno ove godine je manja kod vas koji stvarno idete sa malim prinosima po trsu radi veće kvalitete
3.sada vi koji imate VR provjerite izračune u onom crvenom polju sa navedenim OEchslima od Koshpe...
Znači svaki vinogradar za sebe zbog prinosa i vremenskih prigoda tekuće godine mora znati sa kojim izračunima da se orijentira
Naravno da ih nismo pojacavali. Cemu kad su i ovako prejaki? Jel imas jos VRa za naruciti?
@ Ivan: Moslavac ti je objasnio. Ostatak secera i alkoholi su dobiveni kemijskom analizom, a most sam mjerio refraktometrom.
-
Ostatak secera i alkoholi su dobiveni kemijskom analizom, a most sam mjerio refraktometrom.
Pa onda je ocekivano da ima odstupanja... Nisu ta mjerenja tako tocna refraktometrom. A tablice su napravljene otprilike, s nekim pretpostavljenim udjelom ostalih krutih tvari (kiseline i ostalo) u refrakcijskom indeksu mosta.
-
ima VRa za naručiti i sada je dodatak prigodni kalendar za 201o odozada uz tekst ..., ponavljam ništa nije izmišljeno novo na VRu osim načina prikaza izračuna po formulama znanim već desetljećima...
-
Razor, jabucna kiselina prelazi u mlijecnu a ne u vinsku..
Je, lapsus. Dogodi se 8)
-
Molim Vas da svojim stručnim savjetom pomognete izanalizirati moje vino.
Imam 300 litara vina (mješanog).
rezultati analize su slijedeći:
Ukupni alkohol 11,2
Reducirajući šećeri 0
Ukupna kiselina kao vinska 9,4g/l
Slobodni SO 65,40 mg/l
Osjeti se octena kiselina.
Što sve treba napraviti da bi se izbjegla pojačana vinska kiselina i octena kiselina.
Unaprijed zahvaljujem, Jozo
-
alkoholi su relativno ok ali kad se vide ovako visoke kiseline u ovako dobrog godini smatram da je grozde brano prerano. reducirajuci seceri ne mogu biti cista 0 ali ajde, recimo da je vino suho. takoder je preeeevise slobodnog SO2, previse za 45 mg. hm, osjeti se octena kiselina.. ??? sve je jos donekle ok i popravljivo ali ako se osjeti miris na ocat definitivno nije dobro i bojim se da se to sada vise ne moze popraviti niti ublaziti a niti ja rjesenja znam..
-
vjerojatnije je ranije krenulo octeno, pa mu je neko rekao da doda vinobrana pa onda tek analiza,i zato je visok sump, ništ, ostaje tako , no neznamo ono ivane što sve pitamo , u čemu je, jel pretakano , ...
ek, filtracija i mir.
-
Glavnu nam stavku nisi rekao, hlapive kiseline pri analizi ???
Bez toga ništa!
-
jucer se odrzala smotra mladih vina nase udruge.polovica kusanih uzoraka je ok.kusalaci predavac skoro svakom drugom vinu preporucioje odredjenu kolicini kiazina ? o cemu se tu radi te obavezno drzanje sumpora 40mg/l inace vino mi je ocijenjeno ok,s time s to nije polusuho(refraktrometromizmjereno 6 brix) nego .suho.
-
jucer se odrzala smotra mladih vina nase udruge.polovica kusanih uzoraka je ok.kusalaci predavac skoro svakom drugom vinu preporucioje odredjenu kolicini kiazina ? o cemu se tu radi te obavezno drzanje sumpora 40mg/l inace vino mi je ocijenjeno ok,s time s to nije polusuho(refraktrometromizmjereno 6 brix) nego .suho.
refraktometrom se nemože izmjeriti neprovreli šećer u vinu
-
evo ja jucer bas radio analize svoji vina na alkohole, evo rezultata u %:
skrlet 13,4 frankovka 12,8 zweigelt 13,2 crni pinot 14,5 chardonnay jos nisam radio jer sam ga nedavno pretoci pa je jos mutan ali ima oko 13..
-
refraktometrom se nemože izmjeriti neprovreli šećer u vinu
ali se po izmjerenoj vrijednosti može naći u tablicama, koje su vjeruj, radili učeniji ljudi nego mi , kem. laboranti ,ing...
-
a učeniji ljudi su vjerovatno stručnjaci za marketing
-
evo ja jucer bas radio analize svoji vina na alkohole, evo rezultata u %:
skrlet 13,4 frankovka 12,8 zweigelt 13,2 crni pinot 14,5 chardonnay jos nisam radio jer sam ga nedavno pretoci pa je jos mutan ali ima oko 13..
Frankovka dosta niska. Koliko si imao sladora?
-
Frankovka dosta niska. Koliko si imao sladora?
pa nije 12,8 bas nisko ali mislim da ima vise. lik je prvo izmjerio skrlet 11,9 zweigelt 11,4 pinot crni oko 13.. reko nemoguce, mjeri ponovno. i mjerio je ponovno sva vina 2-3 puta i dobio ove rezultate tak da moze biti da i frankovka ima vise jer je masulj bio oko 95 eksla a to je oko 13,5 alkohola jer je toliko imao i most skrleta.. vidjet cemo tocne analize kada dam vina u Zavod.. ali ovo su priblizne vrijednosti i sigurno je da mogu biti samo jos vise, manje nikako.
-
a ja sam bil neki dan sa nekim ljudima kaj se kakti razmeju i vele oni meni da ova vina koja imaju vise od od 10%vol nisu nekaj da od njih samo boli glava i zlo ti je,nego da je sad trend sto manje,znaci od 10 pa nize i da je to onda prava pijaca.onda si ja mislim skoro da bi mogli imati za takvo vino dvije berbe godisnje jer tu ti treba onda 11-12 secera u mostu.a za takav kiselis se onda i ne trebam trudit jer ga imam u direktoru i jos onda se pitam kak to vino sacuvat da se ne pokvari,sa kolko sumpora jer kao od njega ne boli glava vec valjda ide pod lijek iako mu je karenca 35 dana,
-
pa nije 12,8 bas nisko ali mislim da ima vise. lik je prvo izmjerio skrlet 11,9 zweigelt 11,4 pinot crni oko 13.. reko nemoguce, mjeri ponovno. i mjerio je ponovno sva vina 2-3 puta i dobio ove rezultate tak da moze biti da i frankovka ima vise jer je masulj bio oko 95 eksla a to je oko 13,5 alkohola jer je toliko imao i most skrleta.. vidjet cemo tocne analize kada dam vina u Zavod.. ali ovo su priblizne vrijednosti i sigurno je da mogu biti samo jos vise, manje nikako.
Di si mjerio?
-
jucer se odrzala smotra mladih vina nase udruge.polovica kusanih uzoraka je ok.kusalaci predavac skoro svakom drugom vinu preporucioje odredjenu kolicini kiazina ? o cemu se tu radi te obavezno drzanje sumpora 40mg/l inace vino mi je ocijenjeno ok,s time s to nije polusuho(refraktrometromizmjereno 6 brix) nego .suho.
Pojasni nam malo! Jesi siguran da si baš sve dobro napisao ???
Kiazin ??? ???
-
kazein?
-
jucer se odrzala smotra mladih vina nase udruge.polovica kusanih uzoraka je ok.kusalaci predavac skoro svakom drugom vinu preporucioje odredjenu kolicini kiazina ? o cemu se tu radi te obavezno drzanje sumpora 40mg/l inace vino mi je ocijenjeno ok,s time s to nije polusuho(refraktrometromizmjereno 6 brix) nego .suho.
tko je bio predavač ?, čovjek vjerojatno ne voli upotrebljavati želatinu pa daje savjete za bistrenje sa kazeinom ili su vina sa većom manom ...
jedna zanimljivost;
http://www.javno.com/hr-zivot/izmisljeno-je-vino-za-vegetarijance_258436
Kalijev kazein je za bistrenje vina, ali najčešće za preventivno ili naknadno tretiranje oksidacije u vinu, poboljšava boju i svojstva oksidiranih vina i vina dobivenih naknadnim prešanjem (D2)
-
Ovaj članak je jad i bijeda. Tamin? Čvrstoća vina ? Tipično hrvatsko internet novinarstvo.
Copy/ paste novinarstvo.
-
koshpa, radio sam analizu kod Abundana u Ludini.
ljudi, ovaj clanak je zivi uzas.. :o
-
;)a šta da vam ovakvi novinari dojdu opisivat vaše vino , postupak i raditi reklamu ;D
-
;)a šta da vam ovakvi novinari dojdu opisivat vaše vino , postupak i raditi reklamu ;D
ja ih ne bi pustio u podrum.. ;D
-
koshpa, radio sam analizu kod Abundana u Ludini.
ljudi, ovaj clanak je zivi uzas.. :o
Ne znam jel on ima neki certifikat, ali mi nije jasno kako moze dobiti pogresne rezultate. ??? Znaci da svoj posao radi ofrlje..
-
Ne znam jel on ima neki certifikat, ali mi nije jasno kako moze dobiti pogresne rezultate. ??? Znaci da svoj posao radi ofrlje..
prvo me lik zove koji im radi analizu i kaze da je dobio takve rezultate, ove prve sa nizim alkoholima i da li je to moguce i pita koliko secera je imalo grozde/most, pa reko nemoguce je, sve bi trebalo biti preko 13% alkohola jer su seceri bili izuzetno visoki. kaze on da inace nikoga ne zove ali vidi da su vina ful dobra i zdrava pa zove da provjeri tocnost podataka.. neka vina mi imaju mali ostatak secera pa kaze da je vjerojatno u tome problem jer ima neki ebulioskop koji moze mjeriti samo potpuno suha vina i cim mu dode neko vino sa par grama ostatka secera da dobije krivi rezultat koji bas i nije precizan i zato jer vise puta mjerio sva vina i ispalo je ovako kako je ispalo. lik nema veze sa vinima i strukom jer je kemicar i on im samo radi u labosu kad se skupi par uzoraka, za certifikat ne znam, mislim da nema nista sluzbeno, tj. na temelju te analize ne mozes dobiti zakonske potvrde. zato kazem, 100% cu tocno znati kada odnesem vina u Zavod prije pustanja u promet..
-
ivan , da li je još ovaj cijenik tj. da li si platio po njemu ? neki dan sam pričao sa njima, ali zaboravio sam pitati..
http://www.abundan.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=1
-
ivan , da li je još ovaj cijenik tj. da li si platio po njemu ? neki dan sam pričao sa njima, ali zaboravio sam pitati..
http://www.abundan.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=1
da, to su vazece cijene.
-
Kalijev kazein je za bistrenje vina, ali najčešće za preventivno ili naknadno tretiranje oksidacije u vinu, poboljšava boju i svojstva oksidiranih vina i vina dobivenih naknadnim prešanjem (D2)
Mislim da je pvpp bolji.
-
Danas dobio rezultate analize:
Alkohol 12,7vol.%
Šečer 1,8g/l
Ukupne kiseline 7,07g/l
Sl.sumporni dioksid 17,41mg/l
Hlapive kiseline nisu radili,kažu mi to nije toliko bitno.Preporuka:vino je blago oksidirano-dodati 10g/hl redox super.Platio 70kn.
-
Platio 70kn.
di to?
-
Horvat Univerzal-Varaždin.
-
Danas dobio rezultate analize:
Alkohol 12,7vol.%
Šečer 1,8g/l
Ukupne kiseline 7,07g/l
Sl.sumporni dioksid 17,41mg/l
Hlapive kiseline nisu radili,kažu mi to nije toliko bitno.Preporuka:vino je blago oksidirano-dodati 10g/hl redox super.Platio 70kn.
Kako su dosli do zakljucka da je vino blago oksidirano?
-
I kako su došli do zaključka da hlapljive nisu bitne ???
-
I mene to zanima?
-
visoki je alkohol i sve je ok... a i hlapive se teže rade u analizi, ili ne ?
-
Ma, hlapljive kiseline su jako bitne. Ako su prevelike vino se ne može spasiti, ide u ocat lagano. Ali one se osjete i na nosu.
Ne znam, neću govoriti ništa bez konkretnih podataka!
-
Jel znate neko mjesto za analizu vina u okolici Zagreba, recimo Dugo Selo ili tako nešto...
-
Kako su dosli do zakljucka da je vino blago oksidirano?
Neznam kako su to zaključili jer nisam pričao s čovjekom koji je radio analizu ,nego sprodavačem u trgovini.Kada sam zvao za cijenu analize i kad mi je rečeno onda sam pitao dali je to kompletna analiza rekli su da je.Akad sam vidio rezultat tu je samo pet stavki(još je bio alkohol računan matematički 100,20g/l.)kažem ovomu da mi je rečeno da je to kompletna analiza,a nema hlapivih kiselina,on mi veli da je to kompletna osnovna analiza(što god to značilo) i da kao hlapive kiseline nisu toliko bitne.Ja njemu kažem da su bitne i hlapive,jer sam to pročitao u jednom Razorovom postu,al on samo svoje.Pitao sam ga koliko bi koštala ali zaista kompletna analiza,rekao je oko 130kn.
Sad bi molio Razora,Ivana,Jnix a i sve koji znate dal da stavim taj redox super koji su mi preporučili,jer ja za njega prvi put čujem.Takođe me malo zbunjuje količina 10g/100l,a na uputi piše od 5-10g/100l zavisno od stupnja oksidiranosti,više doze se koriste kod jako oksidiranih vina a meni su preporučili gornju granicu za blago oksidirano.Hvala.
-
kao prvo tesko je ovako napamet reci sto je tocno "blago oksidirano" i koliko je to u biti oksidirano vino..? sta ti mislis, od 1 do 10, koliko ja jaka oksidacija? sto se tice tog redoxa ne mogu ti nista pametno reci jer ne znam sta je to posto ne koristim niti sam sa time radio ikada..
-
Nažalos ja nemogu ništa reči koliko je oksidirano jer nisam radio zračni test.Prekjučer sam odnio vino na analizu,najviše da vidim koliko je provrelo a jučer sam dobio rezultat testa s napomenom blago oksidirano.Neznam što da napravim.
Sastav redox-a:L-askorbinska kiselina(E300)50% K-metabisulfit(E224)45%,limunska kiselina 5%.
-
Nažalos ja nemogu ništa reči koliko je oksidirano jer nisam radio zračni test.Prekjučer sam odnio vino na analizu,najviše da vidim koliko je provrelo a jučer sam dobio rezultat testa s napomenom blago oksidirano.Neznam što da napravim.
Sastav redox-a:L-askorbinska kiselina(E300)50% K-metabisulfit(E224)45%,limunska kiselina 5%.
kak ne mozes reci, pa reci sta mislis na miris i okus? aha to je redox, to se sad svakak zove.. :) a ne mozes pogrijesiti ako to stavis ako ti je vino oksidiralo, napravi sad sto mozes. stavi prvo 5 g pa probaj nakon par dana pa reci sta mislis pa lako poslije stavis jos.
-
Miris i okus su mi u redu.Budem probao tako.
-
Miris i okus su mi u redu.Budem probao tako.
pa onda jel oksidirano ili nije..? ???
-
Po mojem nije.
-
Po mojem nije.
hm, da, tesko je to sad napamet reci jer to je subjektivno misljenje.. daj nekom iskusnijem vinaru ako ga imas u blizini da proba..
-
Imam jednog koji se bavi vinogradarstvom ima 5h.vinograda.
-
hm, da, tesko je to sad napamet reci jer to je subjektivno misljenje.. daj nekom iskusnijem vinaru ako ga imas u blizini da proba..
Pa po cemu moze covjek prepoznati da je vino oksidirnao. Kakav okus i boju ima tipicno oksidirano vino?
-
prvo, pogledom, boja nije više iskrena zelenkasto žućkasta već ide lagano ili više na smeđkastu
drugo, okusom , gubi se svježina, a u ustima ti nakon mućkanja i pijenja ostane kao neka presvlaka , po zubima npr., kao jabuka kada oksidira ako je oguljena i tako stoji par sati..
redox stavi obavezno ako si ga već kupio, i bolje manje pa se lako doda, no ja bi rađe vinobrana i posebno Cvit. makar je to sve i u redoxu plus kis...
-
Pa po cemu moze covjek prepoznati da je vino oksidirnao. Kakav okus i boju ima tipicno oksidirano vino?
pa oksidiranost je, uz pojavu sumporovodika koji ima specifican miris na trula jaja i kanalizaciju, jedna od najcescih bolesti vina i svi vinari bi je trebali moci prepoznati sto zbilja nije problem. boja vina je smedkasta, tamnija narancasta, uglavnom prevladavaju tamniji tonovi, vino se moze zamutiti, a na miris se prepoznaju arome ukuhane jabuke i kruske. mislim, ako ne mozete prepoznati jednu od najobicnijih bolesti vina i pravovremeno je sprjeciti pitanje je kako uopce proizvodite kvalitetno i prije svega zdravo vino.. ???
vise o oksidaciji:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=853
-
Sinoć sam bio u podrumu i stavio sam 5g.redoxa kako mi je Ivan rekao.Kad sam došao kući stavio sam u jednu čašu vino i baš sam sad gledao,boja je još ista nije se nimalo promjenila-potamnila,mada je tek 12 sati.Ostaviću još pa ču vidjet što če biti.Nema miris koji Ivan spominje.
-
Sinoć sam bio u podrumu i stavio sam 5g.redoxa kako mi je Ivan rekao.Kad sam došao kući stavio sam u jednu čašu vino i baš sam sad gledao,boja je još ista nije se nimalo promjenila-potamnila,mada je tek 12 sati.Ostaviću još pa ču vidjet što če biti.Nema miris koji Ivan spominje.
koje vino promatraš , sa ili bez redoxa?
-
Bez redoxa.Natočio sam jednu bocu prije stavljanja redoxa.
-
tak da ,
ma ja mislim da se ti dovoljno kužiš u vina, nego su oni te malo splašili ili su to samo tak zaključili... trgovci, kužiš ;)
no ovaj dodatak ti ne smeta, samo dobro jer sumpor i onako moraš povisiti.
-
Da sumpor bi svakak stavio jer se spremam uskoro pretakat,jedino što me mučilo da je dugo vrelo pa sam najviše radi toga nosio na analizu da vidim dal je provrelo do kraja.Inače ja sam izmjerio 20 sumpor,znači malo više nego oni.
-
Da sumpor bi svakak stavio jer se spremam uskoro pretakat,jedino što me mučilo da je dugo vrelo pa sam najviše radi toga nosio na analizu da vidim dal je provrelo do kraja.Inače ja sam izmjerio 20 sumpor,znači malo više nego oni.
ma to ti je ono što ja stalno pričam, pa dok natočiš u flašu tu je već doticaj veliki sa zrakom za tu količinu vina, e da a kako si ti nosio, u butelji sa kvalitetnim čepom ili u plastičnoj velikoj flaši, ili u litrenoj, kak, jer je sve bitno i sve utiče na oksidaciju , tako kod tebe ili kod njih dok čeka na analizu...
-
Ovako:natočio sam u litrenu staklenu flašu začepio sam s plastičnim čepom,oni što su za kiselu vodu i za pola sata sam bio u laboratoriju,kad tam mi veli da če tek sutradan napraviti analizu jer imaju inventuru,ja ga pitam gdje drže uzorke on mi kaže u frižideru,reko onda dobro ak su u frižideru,onda ču ostaviti i sutradan sam dobio rezultat.
-
Za to su ti najbolje plastične flaše s navojnim čepom od soka ili mineralne.
Trebalo bi netko da proba to tvoje vino od iskusnijih, da se odredi količina i način sumporenja.
Redox je totalno glupo ime. Kad se pogleda sastav, 10 g sadrži 4,5g vinobrana i 5g vitamina C na 100 litara šta se može i svaki posebno staviti.
S obzirom na rezultate analize ( 17,5 mg/L ) dodao bi još za 10 mg/L slobodnog SO2.
Pa po cemu moze covjek prepoznati da je vino oksidirnao. Kakav okus i boju ima tipicno oksidirano vino?
Napravite test. Ostavite vino u čaši jedno tjedan dana, do promjene boje. Onda probajte, pa ćete saznati.
-
Ja sam se bojao uzeti neku flašu od soka kad se te teško peru i skroz se osječa miris po soku,pa da ne pokvarim vino od toga,a od mineralne trenutno nemam.Sad sam pogledao ono vino koje sam stavio u čašu,ni najmanje nije promjenilo boju a sad je 23 sata u čaši.
-
Za to su ti najbolje plastične flaše s navojnim čepom od soka ili mineralne.
Trebalo bi netko da proba to tvoje vino od iskusnijih, da se odredi količina i način sumporenja.
Redox je totalno glupo ime. Kad se pogleda sastav, 10 g sadrži 4,5g vinobrana i 5g vitamina C na 100 litara šta se može i svaki posebno staviti.
S obzirom na rezultate analize ( 17,5 mg/L ) dodao bi još za 10 mg/L slobodnog SO2.
Napravite test. Ostavite vino u čaši jedno tjedan dana, do promjene boje. Onda probajte, pa ćete saznati.
mislim da je kolega mislio samo na čepove od soka...
a ovo za probu podržavam ;) ;D
-
Danas je točno tjedan dana otkako sam stavio vino na zračni test i boja se nije nimalo promjenila.
-
Zna se, da ako ima u vinu askorbinska kiselina, da su onda rezultati analize vina na sumpur puno viši (veči), što nije realni rezultat količine sumpura u vinu (askorbinska kiselina pokazuje istu reakciju kao sumpur, tako, da je rezultat na kraju ukupna količina sumpura i askorbinske kiseline, a vi ne možete znati koja je sad količina sumpura od toga a koja količina askorbinske kiseline)). Ovaj problem su u prošlosti imali i veliki laboratoriji, jer nisu znali, da li zaista ima toliko sumpura u vinu ili ima u vinu i askorbinske kiseline. Ako stavljate u vino askorbinsku kiselinu, onda ne možete tačno izmeriti količinu sumpora u vinu sa VINI kompletom, Enovin kompletom ili nekim drugim komletom. Jedini je način, da prvo izmjerite askorbinsku kiselinu (u laboratoriju to mogu napraviti) onda od količine, koju bi izmerili sa VINI kompeltom odbijete količinu askorbinske kiseline (onu, koju su izmjerili u laboratoriju).
-
bravo , ali nije prevelika razlika da bi nam orijentacijsku vrijednost poremetila ili zadala glavobolju , tako da ako imate tada 30-40sl.s onda je ok ,ako imate i više nema panike, ali to znaju oni koji je dodaju tj. dodaje se nakon izmjere sl.s u vinu u koji želimo dodati i zato je poželjno sve posebno dodavati i po malo nego koristiti nek kombinirana eno sredstva .
-
Mislim da je Razor negdje napisao da ako se dodaje askorbinska kiselina ili neki njezin derivat da se tada od kolicine izmjerene VINI kompletom oduzima 10mg/l.
-
Tu negdje, ali to je ugrubo. Ako je dodan vit. C u nekakvoj normalnoj količini po preporuci, on zauzima 10-15mg/L, a dalje iznad toga bi trebao biti slobodni sumpor. To je samo orjentacioni podatak.
Naravno, uvijek probati vino. Neki put uopće ne trebam mjeriti vlastito vino, odmah skužim da je počelo lagano oksidirati.
-
i ja imam jednu situaciju sa oksidacijom........nije velika količina , riječje oko cca 70 l bijelog vina......nije mnogo ali zašto ne popraviti ako se ikako može...........slobodni S je oko 35, pa sam mislio saviti samo vitamin C.......što mislite? Dali da idem sa vitaminom ili redoxom?....i di kupujetae taj vitamin C, jeli to klasika vitamin iz ljekarne ili neki posebni za vino pošto nemam iskustva s njim, .........zahvaljujem,..............i sve najbolje za Božić.............
-
Imas bas za kupiti L-askorbinsku kiselinu u prahu.
-
i ja imam jednu situaciju sa oksidacijom........nije velika količina , riječje oko cca 70 l bijelog vina......nije mnogo ali zašto ne popraviti ako se ikako može...........slobodni S je oko 35, pa sam mislio saviti samo vitamin C.......što mislite? Dali da idem sa vitaminom ili redoxom?....i di kupujetae taj vitamin C, jeli to klasika vitamin iz ljekarne ili neki posebni za vino pošto nemam iskustva s njim, .........zahvaljujem,..............i sve najbolje za Božić.............
taj c vitamin je askorbinska kiselina...imaš za kupiti u svakoj poljoapoteci (tam di kupuješ kvasce i to)
Redox ti je već izmješana kombinacija (5 grama vinobrana i 5 grama c vit), bolje si sam dodaj c vit i vinobran... C-vit ti ide negdj eoko 7 grama na sto litri, sumpora kolko treba (prvo dodaj sumpor pa zmjeri)
Makar ja bi u ovo vrijeme lupio limunsku kiselinu... c-vit se obično dodaje u mošteve... to je mala količina, igraj se, nebuš puno fulo, a puno ćeš naučiti
-
Ima jedna kvaka u poljoapoteci ( C-vit) je duplo ili troduplo skuplji. Ako ga kupite u ljekarni, običnoj apoteci, puno je jeftiniji. Doza je ista! ;)
Redox sadrži i nešto limunske kiseline. No, to treba prvenstveno senzorno ocijeniti, a dalje onda toliko ovoga, toliko onoga!
-
i ja imam jednu situaciju sa oksidacijom........nije velika količina , riječje oko cca 70 l bijelog vina......nije mnogo ali zašto ne popraviti ako se ikako može...........slobodni S je oko 35, pa sam mislio saviti samo vitamin C.......što mislite? Dali da idem sa vitaminom ili redoxom?....i di kupujetae taj vitamin C, jeli to klasika vitamin iz ljekarne ili neki posebni za vino pošto nemam iskustva s njim, .........zahvaljujem,..............i sve najbolje za Božić.............
Nije mi jasno kako ti vino može oksidirati sa 35mg slobodnog SO2 po litri. Greška je očito bila prije!
O vitaminu C sam pisao dozaciju, nažalost bez probe se ograđujem. Napamet ti ništa pametno ne mogu savjetovati!
-
U apoteci Encianov "Vitamin C - čista askorbinska kiselina" 100g, cijena nešto ispod 50 kn, provjereno u dozi 5 g/100 l, dao dobre rezultate.
-
Danas dobili rezultate iz HRZZVa za rajnski rizling i bijelo vino kosutic. RR ima 13,5% alk, a mjesavina 13,0. Za RR sam mislio da ima vise jer kad smo mi radili analizu imao je 13,8 i ostatke od 4,7 g/l i jos je lagano kipio.
Sutra idem napraviti analizu na onim svojim polusuhim, kiseline sumpor i ostatak secera.
-
Danas dobili rezultate iz HRZZVa za rajnski rizling i bijelo vino kosutic. RR ima 13,5% alk, a mjesavina 13,0. Za RR sam mislio da ima vise jer kad smo mi radili analizu imao je 13,8 i ostatke od 4,7 g/l i jos je lagano kipio.
Sutra idem napraviti analizu na onim svojim polusuhim, kiseline sumpor i ostatak secera.
a koliko su ti izmjerili ostatak secera i kiselina? daj nam sve podatke, i svoje i njihove da usporedimo..
-
Cek jos nisam dobio rjesenje, jer cekam organoleptiku. Stavit cu sve podatke kad ih dobijem. Sad idem po rezultate za one secer pa stavim tu kaj vele. ;)
-
Evo dobio sam analizu iz Graminee.
SKRLET
-ukupne kiseline: 4,50 g/l
-slobodni SO2: 28,16 mg/l
-secer: 17,6 g/l
RAJNSKI RIZLING
-ukupne kiseline: 6,15 g/l
-slobodni SO2: 32 mg/l
-secer: 8,6 g/l
E sad korekcije. Na oba vina mislim sumpor dici do 40 mg/l. Zanimljivo je kako u Skrletu nisam dodavao sumpor prilikom prvog pretakanja vec samo radi prekida vrenja i od onda se odrzava.
Skrletu mislim kisline dici bar do 5,5 g/l, mozda i vise, ali to cu kasnije odluciti nakon probe. Takodjer mu mislim dodati 7-8g/hl askorbinske da ga malo osvjezi.
Za rajnski nisam siguran da li da diram kiseline, ili da ostavim takav kakav je, ali ako cu dizati onda ce to biti minimalno i samo sa limunskom. Takodjer cu vidjeti da li cu uopce dodavati nesto askorbinske. Vasa misljenja?
-
Sumpor u rajnskom ne treba iznad 25-27 mg/l...barem ne sad kad je temperatura još niska...osobno ni kiselinu nebi dodavao. Škrlet mi ovako prema podacima izgleda dosta tupo s obzirom da se radi o škrletu kao sorti, ali to je moje mišljenje jer niti sam probao vino, a niti sam previše mjerodavan da ocjenjujem škrlete jer ih nisam previše kušao ;)
-
Eh, ali ja sam mislio sad podici do 40 jer vise ne mislim dirati vino prije buteljiranja, a i problem mi je u staklenim demizonima kroz ulje bilo sta dodavati. :-\
-
sve buš zezno ;) rekao sam ti pošto sam ja probao, škrlet će imati svoju publiku baš takav, kad mu digneš kiseline ode i ta " publika" ;)
rajnski je izvrstan i svako ulaženje u njega će sve promjeniti ... a najviše zbog (ne) preciznosti dodavanja nečega u tako male količine :'(
-
Ma skrlet mi je problematican. Cim temperature narastu, vjerujem da ce brzo otupit zbog manjka kiselina i povisenih secera. Za rajnski se ne brinem. ;)
-
Koshpa, kak imas tek veliki ostatak secera u skrletu? kaj nisi reko da imas oko 10 g.. ::) ovo je analiticki vec debelo rang poluslatkog vina i jos s obzirom na dosta niske kiseline (narocito za skrlet!) sigurno se taj secer jako osjeti.. zanima me, posto si probao moj skrlet koji je polusuh (oko 8 g secera i oko 7 g kiselina), kako ti se cini u odnosu na tvoj, sto se tice secera i osjecaja slatkoce u ustima, koji je sladi?
ti definitivno trebas brati skrlet ranije, pogotovo u ovakvim vrucim godinama sa dugom toplom jeseni jer ces i ubuduce izgubiti sve kiseline.. ja smatram da sam malo prekasno brao (trebao sam 2 tjedna prije) ali ja to ove godine nisam tehnicki mogao nikako izvesti, na godinu cu se prilagoditi.
tesko je napamet reci sto i koliko (i da li uopce!?) nesto dodavati kada nisam kusao vina ali ovako od oka i cisto analiticki izgleda da bi trebalo mozda malo popraviti skrlet ali ako ga uspijes prodati i ovako onda ga nema razloga dirati i mjenjati..
-
Ma Ivane ovo su rezultati analize za ona moja vina sto imam u staklenim demizonima od 30 i 50l. Onaj "glavni" skrlet sto je u inoxu on ima oko 10g/l mozda i manje. Imao je 10,9 kad smo radili analizu ali tad smo ga jos pokusali pokrenuti sa bayanus kvascima.
Ovaj moj iz demizona je definitivno sladji od tvoga, nisam ga htio ostaviti poluslatkog, ali jbg tak je ispalo. Sto se tice onog iz inoxa mislim da su tu negdje, mozda je ovaj moj zericu sladji, ali tesko je reci jer imas i vise kiseline.
Ugl. probat ces uskoro pa ces rec svoj sud. ;)
-
Tu negdje, ali to je ugrubo. Ako je dodan vit. C u nekakvoj normalnoj količini po preporuci, on zauzima 10-15mg/L, a dalje iznad toga bi trebao biti slobodni sumpor. To je samo orjentacioni podatak.
Naravno, uvijek probati vino. Neki put uopće ne trebam mjeriti vlastito vino, odmah skužim da je počelo lagano oksidirati.
Po Pravilniku o vinu, 96/96, dozvoljeno je 150mg/lit vitamina C.Ima li iskustava o povisenim vrijednostima vitamina c u vinu do zakonski dozvoljene kolicine?
Znam, da vina s preko 150mg/lit ukupnog sumpora, pri bućanju u posudi ili ulijevanju s visoka, stvara pjenu koja ne nestaje s povrsine(jasno, ako je hlapiva u dozvoljenom nivou, ako je regularan nivo alkohola, ako je vino bistro).Poviseni nivo sumpora mijenja organoleptiku i umanjuje intenzitet mirisnih nota.Prebacivanjem velicine antioksidativnog regulatora s sumpora na vitamin c, kako kroz tijek dozrijevanja i cuvanja utjece na vino?Probao sam vina s visokim udjelom vitamina c, organoleptici dodaju finu slatkastu aureolu na usnama
-
U Njemackoj (vjerujem i u cijeloj EU) je to 250 mg/l.
-
Vina s visokim udjelom vitamina c povećavaju kiselinu vina.
Probao sam vina s visokim udjelom vitamina c, organoleptici dodaju finu slatkastu aureolu na usnama
Kakav slatkasti okus, o čemu vi govorite ???
Okus vitamina c ( askorbinske kiseline ) je kiseo, poprilično.
Napravite analizu vina na kiseline nakon dodavanja 15g/ 100 L vit. c vina, koliko je dozvoljeno!
-
Ja sam stavio 7g/litru vina koje mi je bilo slatkasto a sad je dosta kiselo.Išao sam mjerit kiseline prije tjedan dana i ima 8g./l.Dakle dozirajte pažljivo,bolje na dva puta.
-
Sta si dodavao? I hoces reci da si dodao 7g/100l c vitamina ili? Ne kuzim zakaj bi se kiseline tako drasticno mijenjale, a kazu da je 7g/l donja granica doziranja c vitamina. ???
-
Sta si dodavao? I hoces reci da si dodao 7g/100l c vitamina ili? Ne kuzim zakaj bi se kiseline tako drasticno mijenjale, a kazu da je 7g/l donja granica doziranja c vitamina. ???
ja mislim da nije donja... gornja je 7-8 ???
-
Pa Razor je napisao da je gornaj 15g/100 l, a jos je Quercus napisao da je okvirna dozacija od 7 do 10g/100 l
-
Pa Razor je napisao da je gornaj 15g/100 l, a jos je Quercus napisao da je okvirna dozacija od 7 do 10g/100 l
Da Quercus je rekao od 7-10 i ja sam stavio 7g.na100lit.askorbinske kiseline.
-
oprobao prije par dana, kupio u dm-u vit c i u plastičnu bocu od 1,5 litara dodao jednu mjericu (piše da je to oko 135 mg) što onda daje 90 mg/l doddanog vit c. u početku mi se činilo da je porasla kiselost, nakon par dana vino je po okusu i mirisu dobro a boja mu je bolja i postojanija.e sad me zanima,koliko će proći vremena da vit c u vinu oksidira i može li se opet dodati neka određena količina
-
Dobio sam rezultate za moj bijeli pinot:
- alk. 13,9%
- ukupne kiseline 5,93g/lit
- slobodni SO2 8,96mg/lit
- ukupni SO2 76,8 mg/lit
- šečer 2,0 g/lit
Znao sam da ima malo slobodnog SO2 ali misam htio dodavati jer se osjetio ukupni SO2 kao gorčina. Ima li tko kakvo mišljenje do koliko da idem sa dodavanjem SO2, a da ne pretjeram?
-
oprobao prije par dana, kupio u dm-u vit c i u plastičnu bocu od 1,5 litara dodao jednu mjericu (piše da je to oko 135 mg) što onda daje 90 mg/l doddanog vit c. u početku mi se činilo da je porasla kiselost, nakon par dana vino je po okusu i mirisu dobro a boja mu je bolja i postojanija.e sad me zanima,koliko će proći vremena da vit c u vinu oksidira i može li se opet dodati neka određena količina
C vit nije konzervans. Odličan je antioksidans ;)
Mora biti nešto slobodnog SO2 u vinu.
-
C vit nije konzervans. Odličan je antioksidans ;)
Mora biti nešto slobodnog SO2 u vinu.
Sumpor dodan vinu prvo se realizira kao slobodan i s vremenom njegov udio opada na ustrb vezanog sumpora.
Postoji li slican paralelan ciklus i s askorbinskom kiselinom,tj. dali se s vremenom u vinu njezina vrijednost smanjuje
-
Rezultati analize iz HRZZVa
Bijelo vino Kosutic
-stvarni alkohol: 13%
-ukupni ekstrakt: 23,4 g/l
-reducirajuci seceri: 1,9 g/l
-pepeo: 2,1 g/l
-pH: 3,30
-ukupna kiselost: 5,9
-hlapiva: 0,3 g/l
-slobodni SO2: 20 mg/l
-ukupni SO2: 131 mg/l
Rajnski rizling
-stvarni alkohol: 13,5%
-ukupni ekstrakt: 26,2 g/l
-reducirajuci seceri: 3,5 g/l
-pepeo: 1,9 g/l
-pH: 3,42
-ukupna kiselost: 6,5
-hlapiva: 0,6 g/l
-slobodni SO2: 27 mg/l
-ukupni SO2: 126 mg/l
Pa neka malo strucniji iskomentirjau vrijednosti. Mene konkretno zanimaju vrijednosti pepela, pH i ekstrakta. Tj da mi se malo pojasne dane vrijednosti..
-
Evo kratak komentar...
Ove vrijednosti koje te zanimaju su odlične. Vrijednosti pepela zakonom određene za vrhunska bijela vina su iznad 1,5 g/L. Pepeo ili minerali vina su odraz apsolutno svega što ima određeni utjecaj u proizvodnji i tehnologiji. Od tla, preko gnojidbe, padalina, stupnja zrelosti grožđa pa da samih postupaka u podrumu. Tlo ima veliki utjecaj, možda i najveći, dakle vrlo je bitan tip tla na kojem se loza uzgaja. Što se gnojidbe tiče, tu ne trebam pojašnjavati kako gnojidba utječe na povećanje pojedinog metala ili nemetala u vinu. Što se padalina tiče, što je godina suša to je manje minerala i isto količina minerala raste kako grožđe dozrijeva.
Što se pH vrijednosti tiče također dobro iako mi je kod rajnskog možda malo visoka s obzirom na ukupnu kiselost što možda znači da ima dosta jabučne u odnosu na vinsku pa se možda malo osjeti u vinu ta nota zelenoga. To je ovako napamet jer nisam probao vino ;D. pH predstavlja stupanj disocijacije vodikovih iona u vinu koji utječu na kiselost vina. No, sve kiseline ne disociraju jednako, odnosno nisu kod jednakih koncentracija jednako kisele...nadam se da kužiš. Recimo, vinska ima najjači stupanj disocijacije, jabučna slabiji tako da 5 g vinske na okus djeluje kiselije od 5 g jabučne. Dakle, upravo sadržaj vinske kiseline najviše utječe na pH vina...što je njezin sadržaj veći to je pH niži, a vino kiselije. Druga je stvar što smo mi možda navikli i čim se spomene jabučna govorimo da je to najjača kiselina i najkiselija, a zapravo nije. Ona daje to notu zelenog vinu, ali nije najkiselija. Ove pH vrijednost su odraz ove godine koja je bila takva kakva je, suha sa niskim ukupnim kiselinama. Također se ovaj pH koji ti imaš može povezati djelomično sa ovom pričom iznad o mineralima u vinu gdje pojedini elementi poput kalija ili magnezija neutraliziraju dio kiselina i povećavaju pH.
Ukupni ekstrakt obuhvaća unutar te vrijednosti i sadržaj reducirajućih šećera pa da dobiješ samo vrijednost suhog ekstrakta moraš oduzeti sadržaj šećera umanjen za 1g/L od ukupnog ekstrakta...konkretno u slučaju rizlinga to je: 26,2 - (3,5-1)= 23,7 g/l što je opet odlično s obzirom da je prema pravilniku u vinu sve iznad 18 g/l vrhunsko vino.
-
Zahvaljujem. :) Rekli su nam iz Zavoda da smo vino donjeli samo mjesec dana kasnije na ocjenjivanje da bi bilo oznaceno kao vrhunsko, prvi takav rajnski rizling u podregiji Moslavina. Ivan je bio pristuan..
Mozda smo i trebali tako napraviti, ali u principu nam nije to toliko bitno jer ionako ljudi to ne znaju cijeniti. Tj mozda znaju prepoznati, ali nisu spremni platiti...
Kad cu dolazit gore ponesem da probas. ;)
-
Rezultati analize iz Zavoda za naša vina
Graševina
-stvarni alkohol: 12,8%
-ekstrakt bez reducirajućih šećera: 18,4 g/l
-reducirajuci seceri: 1,5 g/l
-pepeo: 1,9 g/l
-pH: 3,31
-ukupna kiselost: 5,2
-hlapiva: 0,3 g/l
-nehlapiva: 4,8 g/l
-slobodni SO2: 35 mg/l
-ukupni SO2: 94 mg/l
Škrlet
-stvarni alkohol: 12,6%
-ekstrakt bez reducirajućih šećera: 18,1 g/l
-reducirajuci seceri: 3,1 g/l
-pepeo: 1,7 g/l
-pH: 3,13
-ukupna kiselost: 5,8
-hlapiva: 0,2 g/l
-nehlapiva: 5,5 g/l
-slobodni SO2: 35 mg/l
-ukupni SO2: 99 mg/l
Ako netko ima neki komentar...
-
A di su ti sumpori?
-
dobio danas analizu iz zavoda za frankovku:
-stvarni alkohol: 12,8%
-ukupni ekstrakt: 28,7 g/l
-reducirajuci seceri: 2,5 g/l
-pepeo: 3,2 g/l
-pH: 3,62
-ukupna kiselost: 5,4 g/l
-hlapiva: 0,3 g/l
-slobodni SO2: 5 mg/l
-ukupni SO2: 103 mg/l
molim obratiti paznju na sadrzaj ekstrakta i pepela.. ;)
-
I s koliko je bodova ocijenjena? Premalo slobodnog sumpora oksidirat ce ti, tj. vec je jer su je u Kutini zbog toga odbacili.
-
I s koliko je bodova ocijenjena? Premalo slobodnog sumpora oksidirat ce ti, tj. vec je jer su je u Kutini zbog toga odbacili.
sjebo me je inertni plin, pusto mi na ventilu na bacvi pa je blago oksidirano.. al vec sam skoro sve rjesio, do berbe ne bum imo uopce crnog vina osim crnog pinota u drvenim bacvama.. :-\
-
Ivane stvarno lijepi rezultatiza ekstrakt i pepeo, samo su mi sumpori dosta loši, odnosno taj omjer slobonog i ukupnog.
105 mg/l ukupnog je puno za način na koji ti radiš, pogotovo jer ti je slobodni samo 5 mg/l.
-
Moja iz 2008. koja je bila dosta losija od ove je imala pepeo 2,5; ekstrakt 24,9 slobodni sumpor 17, a ukupni 59. Ovogodisnja je puno jaca u svim parametrima.
-
Ivane stvarno lijepi rezultatiza ekstrakt i pepeo, samo su mi sumpori dosta loši, odnosno taj omjer slobonog i ukupnog.
105 mg/l ukupnog je puno za način na koji ti radiš, pogotovo jer ti je slobodni samo 5 mg/l.
To sam i ja primjetio.
@ Ivan: To se isto i Kasneru desilo 2 godine za redom. Jebeni spojevi ???
-
Ivane stvarno lijepi rezultatiza ekstrakt i pepeo, samo su mi sumpori dosta loši, odnosno taj omjer slobonog i ukupnog.
105 mg/l ukupnog je puno za način na koji ti radiš, pogotovo jer ti je slobodni samo 5 mg/l.
da, slazem se. popravit cu to na na godinu sa novom berbom.. imo sam problema sa inertnim plinom jer mi je pusto na 2 bacve a nismo mogli naci tocno gdje pa sam malo vise sumporio a zraka je svejedno bilo u bacvi pa je otiso slobodni a osto relativno visoki ukupni sumpor. al sad je sve slozeno i zabrtvljeno kako treba i automatski mi se dozira plin u bacvu kad istacem vino tako da mora bit u redu sad.
-
Moja iz 2008. koja je bila dosta losija od ove je imala pepeo 2,5; ekstrakt 24,9 slobodni sumpor 17, a ukupni 59. Ovogodisnja je puno jaca u svim parametrima.
daj postaj analizu da vidimo.
To se isto i Kasneru desilo 2 godine za redom. Jebeni spojevi ???
ma katastrofa, nikad dosta pameti i opreza! al sad je sve ok.
-
Uz ono gore jos
alkohol 12,5
secer 1,7
kiselina 5,5
pH 3,50
Dakle berba iz 2008. koju smo ove godine dali pod stolno, ali tog vina vise nema ;D
-
Dakle berba iz 2008. koju smo ove godine dali pod stolno, ali tog vina vise nema ;D
to nisam probo onda kod tebe? ili jesam, ne sjecam se vise.. ma sve crno treba ici u drvo odmah nakon kraja vrenja i tako cu i pokusati raditi samo jedan manji dio kao obicno mlado vino ali za to treba bacava.. i to obavezno vecih, 1000-2000 l. i onda ti prakticki mozes sumporiti vino 2 puta, slabije nakon vrenja i pretoka u drvo i prije punjenja u boce, znaci to ti je maksimalno 50 ukupnog so2 sto je odlicno! ah, bit ce valjda jednog dana.. 8)
-
Nisi, probavao si lanjsku berbu (2009.) . Kad si bio kod mene stara frankovka je bila rasprodana.
Meni sva crna vina kipe u bacvama (sve hrastovi i jedan akacijin) i odlezavaju, neka 4-6mj. neka skroz do slijedece berbe. Ova koja odlezavaju 4-6mj. premjestamo u inox kad potrosimo lanjsku zalihu ili kad hocemo imati mlado crno vino za potrosnju i prodaju.
-
Nisi, probavao si lanjsku berbu (2009.) . Kad si bio kod mene stara frankovka je bila rasprodana.
Meni sva crna vina kipe u bacvama (sve hrastovi i jedan akacijin) i odlezavaju, neka 4-6mj. neka skroz do slijedece berbe. Ova koja odlezavaju 4-6mj. premjestamo u inox kad potrosimo lanjsku zalihu ili kad hocemo imati mlado crno vino za potrosnju i prodaju.
to su one starije drvene bacve u onom podrumu gore? ma nema do drva, pogotovo za bolja crna vina..
-
Jes. ;)
-
analiza Zavoda za skrlet:
-stvarni alkohol: 13,6%
-ukupni ekstrakt: 23,3 g/l
-reducirajuci seceri: 3,3 g/l
-pepeo: 1,7 g/l
-pH: 3,31
-ukupna kiselost: 5,0 g/l
-hlapiva: 0,4 g/l
-slobodni SO2: 26 mg/l
-ukupni SO2: 100 mg/l
-
Pao ti je secer, ali bogami i kiseline. 5,0 je podosta malo, i nije ni blizu 7,0 kako si prije naveo.
Sve u svemu, po meni najbolje bijelo vino kaj imas u podrumu. ;)
-
Pao ti je secer, ali bogami i kiseline. 5,0 je podosta malo, i nije ni blizu 7,0 kako si prije naveo.
Sve u svemu, po meni najbolje bijelo vino kaj imas u podrumu. ;)
da, ali okusno se nije previse promjenio, tj. ostao je isti jer se jos uvijek osjeti ona slast ali to ce biti zbog preniskih kiselina a ne zbog viseg secera jer je u granici suhog vina. jebiga, treba prije brati, 2 tjedna prije i sve bi bilo ok jer ovako su preniske kiseline i previsoki alkoholi ali sta cu kad nisam mogao prije ici zbog tehnickih razloga (nedostatak struje, vode, prilaza, itd.). isto vrijedi i za crni pinot, njega i skrlet trebam ranije brati, onda chardonnay pa zweigelt i zadnju frankovku. valjda cu napokon moci to odraditi kak spada ove godine.
-
Tak je i nama prosle godine bio problem sto smo brali tjedan prekasno. Ove godine ce ici ciljana berba kad parametri budu optimalni.
-
Tak je i nama prosle godine bio problem sto smo brali tjedan prekasno. Ove godine ce ici ciljana berba kad parametri budu optimalni.
ma ja uopce ne pratim parametre vec se ravnam po grozdu, kostici i peteljci. skrlet treba brati kad ima 85-90 eksla i zdravo.
-
Svi mi ,a posebno mi mali vinari hobisti...a kojih i je najviše...moramo upravo paziti i raditi tako da ne beremo nekakve kasne berbe sa 100 Oe i time se falimo.....jer kada je berba nemamo nikakve uvjete to obaviti dobro, brzo, "hladno", nemamo klime i kontroliranu fermentaciju....u samoj berbi nam već tako jako slatko grožđe može propasti i dobiti loše note divljih kvasaca i "divlje " fermentacije..........
i zato ...bolje malo ranije u berbu....imati malo manje alkohole.....ili ako baš želite 12 i više, smije se i malo pojačati... ali sve je to bolje nego da ode prenaglo i krivo... i bolje da su kiseline odmah "veće", a ne poslije to korigirati i sl... ;) nije tema, ali me potaklo čitajući i da,istina je, posebno za Škrlet...upravo ranija berba i lagano vino !!! ;)
-
jnix, istina, sve to stoji ali opet je sve relativno jer uvijek treba uzeti u obzir i drugu stranu (kiseline) jer nije isto imati grozde sa 100 eksla i 7 g kiselina ili 100 eksla i 4 g kiseline.. a to ponajvise ovisi o kilazi po trsu i terminu berbe. naravno, glavni faktor svega je sto zelimo dobiti, lagano, svjezije i jednostavnije vino za gemist ili malo kompleksnije, aromaticnije i punije vino koje ce se uglavnom piti samo. a upravo o tome ovisi kakvo je grozde, tj. kakva je (pre)zrelost tog grozda. makar su godine tako vruce da danas uopce nije problem dobiti vino sa 13-14% alkohola i dosladivanje je stvar proslosti, bitnija stvar ce biti kako ocuvati kiseline. naravno, ogromnu stvar igraju i uvjeti i tehnika prerade i kasnije i vrenja i cuvanja vina ali to je vec sasvim druga stvar..
-
jnix, istina, sve to stoji ali opet je sve relativno jer uvijek treba uzeti u obzir i drugu stranu (kiseline) jer nije isto imati grozde sa 100 eksla i 7 g kiselina ili 100 eksla i 4 g kiseline.. a to ponajvise ovisi o kilazi po trsu i terminu berbe. naravno, glavni faktor svega je sto zelimo dobiti, lagano, svjezije i jednostavnije vino za gemist ili malo kompleksnije, aromaticnije i punije vino koje ce se uglavnom piti samo. a upravo o tome ovisi kakvo je grozde, tj. kakva je (pre)zrelost tog grozda. makar su godine tako vruce da danas uopce nije problem dobiti vino sa 13-14% alkohola i dosladivanje je stvar proslosti, bitnija stvar ce biti kako ocuvati kiseline. naravno, ogromnu stvar igraju i uvjeti i tehnika prerade i kasnije i vrenja i cuvanja vina ali to je vec sasvim druga stvar..
slažem se ,ali ja uvijek pričam za veliku većinu ljudi i većinu "neuvijeta" rada ispred i u podrumu...pa reko da ih malo samo podsjetim ...normalno , svi moji savijeti se i odnose na kvalitetno stolno vino ;) , takva definicija ne postoji za vina osim kod mene ;)... to su sva ona s kojim , ako su stvarno uredno napravljena , može se max. postići srebro na lokalnim izložbama vina. :)
-
u samoj berbi nam već tako jako slatko grožđe može propasti i dobiti loše note divljih kvasaca i "divlje " fermentacije....
pod propasti mislis jako zahvatiti pljesni ili? Jer ja sam mislio da sto zrelije grozdje (ne propalo) to veca je vjerojatnost da nece divlji kvasci voditi vrenje ako koristis spontanu fermentaciju.
Pozdrav.
-
Jer ja sam mislio da sto zrelije grozdje (ne propalo) to veca je vjerojatnost da nece divlji kvasci voditi vrenje ako koristis spontanu fermentaciju.
??? ???
to nema veze sa kvascima, oni su uvijek prisutni u vinogradu, na tlu, listu i na plodu bez obzira o kakvom stadiju grozda se radilo.
-
??? ???
to nema veze sa kvascima, oni su uvijek prisutni u vinogradu, na tlu, listu i na plodu bez obzira o kakvom stadiju grozda se radilo.
ok mozda sam u krivu, ali koliko sam upucen mikroflora mosta u mnogome ovisi o zrelosti grozda. ako ti znas nesto vise o tome mozda bi bilo dobro napisati ovdje?
-
Od divljih kvasaca (neki ih zovu i prirodni) vjerovatno zato što nisu iz vrečice možete imati u 90% slučajeva samo samo glavobolju i probleme u fermentaciji te kasnije u dozrijevanju.
Oni fermentiraju spontano ima ih tko zna koliko sojeva i to rijetko kada završi sa nekim dobrim rezultatima obično su takva vina ubrzo podložna oksidaciji i povećanju hlapljive.
Ne govorim napamet nego sam probao jedne godine na pola vina u podrumu i debelo se ražočarao u razlikama
-
Ovo što Enjingi priča je apsolutna istina...
Čisto jedan primjer koji i on ovdje spominje...radili smo analizu na zavodu sa sauvignon '09 u trećem mjesecu ako bi ga mogli pustiti u promet, onda smo u sedmom mjesecu imali naruđbu iz inozemstva za to vino, i to malu naruđbu od 20 kartona. Budući da je prošlo više od 3 mjeseca od analize (a prošlo je niti 4 mjeseca), trebali smo tu istu analizu ponavljati, a svi znamo koliko jedna analiza na zavodu košta. U ovom slučaju smo mi praktički dali 10% državi, a ja vas pitam za što? I pazite dalje situaciju, sad da vam dođe opet u 11 mjesecu dođe naruđba za to isto vino, vi postupak opet morate ponavljati...koja smo mi banana država.
-
Ovo što Enjingi priča je apsolutna istina...
Čisto jedan primjer koji i on ovdje spominje...radili smo analizu na zavodu sa sauvignon '09 u trećem mjesecu ako bi ga mogli pustiti u promet, onda smo u sedmom mjesecu imali naruđbu iz inozemstva za to vino, i to malu naruđbu od 20 kartona. Budući da je prošlo više od 3 mjeseca od analize (a prošlo je niti 4 mjeseca), trebali smo tu istu analizu ponavljati, a svi znamo koliko jedna analiza na zavodu košta. U ovom slučaju smo mi praktički dali 10% državi, a ja vas pitam za što? I pazite dalje situaciju, sad da vam dođe opet u 11 mjesecu dođe naruđba za to isto vino, vi postupak opet morate ponavljati...koja smo mi banana država.
daj ako nije problem da ne tražim ....koliko košta , kako to ide i sl...koliko butelja...malo navedi cijene i postupak....jer ne znamo svi ;) nebuš valjda sad rekao da ak ne znemo ,da ni ova tema nije za nas male... :'( :)
Inače što se kontrole tiče to bi bilo uredu raditi-provjeravati samo ako nije preskupo, jer onda stvarno opterećuje, ali radi kontrole bi velim bilo ok.
-
daj ako nije problem da ne tražim ....koliko košta , kako to ide i sl...koliko butelja...malo navedi cijene i postupak....jer ne znamo svi ;) nebuš valjda sad rekao da ak ne znemo ,da ni ova tema nije za nas male... :'( :)
Inače što se kontrole tiče to bi bilo uredu raditi-provjeravati samo ako nije preskupo, jer onda stvarno opterećuje, ali radi kontrole bi velim bilo ok.
;D
Recimo da troškovi te jedne analize idu do 1000 kuna kad sve izbrojiš. Šalju se 4 butelje...
-
Jel rade samo kemijsku ili ponovo i organolepticku?
-
Jel rade samo kemijsku ili ponovo i organolepticku?
Mislim da samo kemijsku.
-
;D
Recimo da troškovi te jedne analize idu do 1000 kuna kad sve izbrojiš. Šalju se 4 butelje...
kaj nije i vise, oko 1300 kn? s time da u te novce ulazi i organoleptika a kazes da rade samo kemijsku ponovno.. koji gadovi.
-
Je, vise je...
-
Je, vise je...
joj koji odgovor... :-X ;D pa ak znaš koliko daj nam reci ;)
-
Pa ak se dobro sjecam analiza je 860kn+PDV za kontrolirana vina. Za stolna je oko 200njak kn.
-
Pomoć
Kupio sam u subotu grožđe poznate sorte graševina na Kutjevačkom vinogorju (Hrnjevac)
Dovezavši ga doma krenuli smo sa muljanjem i prešanjem, navečer sve završili, ubacili vinobran i ostavili ga u stanju mirovanja.
Danas odneli na analizu i ono užas i katastrofa u odnosu prošle godine.
Prošla 95exla ova godina 55exla i još jedna katastrofa ukupna kiselina 9g/l >:(
Što znači da bi ja na svoj mošt trebao dodati 7.48 kg/100l šećera, mošta ima 1100l
Molim znalce da mi preporuče kako dalje, da li šečer dodavati u više navrata jer se bojim da bi mi moglo stati vrenje,
Kako i kada stepsti tu veliku količinu kiseline.
Danas nešto moram uraditi s tim moštom, ne mogu ga samo tako baciti iako bih to najradije napravio.
-
Tolika razlika? ???
Ja sam prosli tjedan isao frendu po grozdje. Grasevina, imala je 80 Oe.
A nis doseceri u 3-4 navrata, a za kiseline se brini na proljece jer ce ti tijekom zime prirodno pasti izlucivanjem tartarata.
-
Da li prvo staviti hranu za kvasce i kvasce ili prvo jednu dozu šećera pa zatim hranu i kvasce.
Hvala na odgovoru
-
prvo stavi kvasce i kad se zalaufa četvrti peti dan počni dodavati šećer i hranu , raspodijeloi to na 5 puta i svaki drugi treći dan.
Nemoj se ništa ćuditi za slador neki moji su narućili iz iloka isto graševinu i rekli su im ba je grožđe 18 boboa a kad se sve to isprešalo i otaložilo mošt je imao niti 14, i da brano prije 5 dana
-
Ništa to nije čudno.Ove godine je bilo svega.Najviše je bilo zelenog i trulog grožđa.
-
prvo stavi kvasce i kad se zalaufa četvrti peti dan počni dodavati šećer i hranu , raspodijeloi to na 5 puta i svaki drugi treći dan.
Nemoj se ništa ćuditi za slador neki moji su narućili iz iloka isto graševinu i rekli su im ba je grožđe 18 boboa a kad se sve to isprešalo i otaložilo mošt je imao niti 14, i da brano prije 5 dana
A ja se žalim a imali smo Laški rizling sa 14.5 % šečera izmjereno kada se istaložio... Ilok i Zagorje su dva različita pojma , i dvije poptpuno različite klime...
-
i, ne zaboravi, dva potpuno drugacija dozivljaja grasevine ;)
-
Danas smo napravili analizu na frendovoj grasevini koju mu radim. U subotu sam mu s Viniem izmjerio 40 mg/l, a analiza je pokazala 38,40 mg/l. Kiseline su mu 7,13 g/l, a ostatak secera 1,2g/l. Kao sto se i vidi odstupanja su zanemariva.
Odvojio si je 30l za curu i nju smo dosladili sa 500g fruktoze na nekih 20ak mg/l secera.
Ja sam svoj rajnski isto dosladio sa 2,1 g/l na ~8g/l. Kiselina mu je 8,63 g/l. Oba vina su kipila sa 228 i na oba se lagano poceo loviti H2S bez obzira na dovoljnu ishranu tako da cu slj. godine koristiti nesto drugo.
-
Pomoć
Kupio sam u subotu grožđe poznate sorte graševina na Kutjevačkom vinogorju (Hrnjevac)
Dovezavši ga doma krenuli smo sa muljanjem i prešanjem, navečer sve završili, ubacili vinobran i ostavili ga u stanju mirovanja.
Danas odneli na analizu i ono užas i katastrofa u odnosu prošle godine.
Prošla 95exla ova godina 55exla i još jedna katastrofa ukupna kiselina 9g/l >:(
Što znači da bi ja na svoj mošt trebao dodati 7.48 kg/100l šećera, mošta ima 1100l
Molim znalce da mi preporuče kako dalje, da li šečer dodavati u više navrata jer se bojim da bi mi moglo stati vrenje,
Kako i kada stepsti tu veliku količinu kiseline.
Danas nešto moram uraditi s tim moštom, ne mogu ga samo tako baciti iako bih to najradije napravio.
Pozdrav vinari
Mošt se pretvorio u vino i sad je analiza ovakva
Alkohol bačva1 500L bačva2 500L
12.4% 12.1%
šećer 0g/l 0g/l
ukupna kiselina 8.6g/l 9.7g/l
E sad ostalo je puno kiseline (katastrofa), molim Vas da mi pomognete kako to još dodatno stepsti.
Inače nisam vinar ali polako učim od profesionalaca.
S obzirom na stanje koliko staviti vinobrana na 100l i kako dalje sa hladnom stabilizacijom.
Da li je moguće sa hladnom stabilizacijom i kalcijevim karbonatom skinuti na 7g/l
Pozdrav
-
Pozdrav vinari
Mošt se pretvorio u vino i sad je analiza ovakva
Alkohol bačva1 500L bačva2 500L
12.4% 12.1%
šećer 0g/l 0g/l
ukupna kiselina 8.6g/l 9.7g/l
E sad ostalo je puno kiseline (katastrofa), molim Vas da mi pomognete kako to još dodatno stepsti.
Inače nisam vinar ali polako učim od profesionalaca.
S obzirom na stanje koliko staviti vinobrana na 100l i kako dalje sa hladnom stabilizacijom.
Da li je moguće sa hladnom stabilizacijom i kalcijevim karbonatom skinuti na 7g/l
Pozdrav
Sada ne, sumpora dodati jedno 20mg/L, šta se tiče skidanja kiselina, složit ću se s Lukom, morat će se razlomiti!
Manji je negativni utjecaj otkiseljavanja ukoliko se radi prije fermentacije - kasnije se gubi na primarnim aromama. I ne dodaje se CaCO3 u čitavu količinu mošta/vina koje se otkiseljuje - poanta je u tome da CaCO3 djeluje prvo na vinsku kiselinu, a tek potom na jabučnu, limunsku. Znači, vi ako dodajete CaCO3 dirketno u vino u najvećoj mjeri razgrađujete vinsku kiselinu, a tek sporadično jabučnu koja daje najzelenije tonove i gorčinu na okus. Ono što treba napraviti je odvojiti određenu količinu mošta/vina i u toj količini svesti kiseline na nulu - dakle, razgraditi sve kiseline u vinu - nakon toga to vino/mošt vratiti nazad - omjer vinske i jabučne ostaje isti, a snizili smo ukupne kiseline. Postoje točno određene formule po kojima se točno izračunava koliko vina treba odvojiti i koliko CaCO3 treba dodati. Dat ću primjer da bude lakše za skužiti:
Uzmimo da imamo rajnski rizling sa kiselinama 9,5 g/l. Imamo 2500 litara tog vina i želimo spustiti kiseline za 1,5 g/litri.
Prvo moramo izračunati koliko vina trebamo odvojiti.
1,5/9,5 * 2500 = 394 litre
Dakle, 1,5 predstavlja g/litri kiseline koje želimo skinuti, 9,5 predstavlja g/litri koji su sad, a 2500 je količina vina koju imamo.
Nadalje,
1,5 * 67 * 25 = 2512,2
1,5 predstavlja g/l kiseline koje želimo skinuti, 67 predstavlja količinu CaCO3 koju je potrebno dodati za otkiseljavanje 1 g/l kiselina na 100 litara mošta/vina (to je konstanta) i 25 je količina vina u hektolitrima.
Dakle, odvojimo cca 394 litre (može i 400) posebno te u tu količinu dodamo 2512 grama CaCO3 – tu masu jako dobro izmješamo te ostavimo sat-dva da se CaCO3 istaloži – nakon toga taj mošt/vino vratimo u ukupnu količinu.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Luka jel nije bolje cekati da zima odradi svoje jer ce zasigurno kiseline pasti za 1 - 1,5g/l pa tek onda eventalno korigirati kiseline ukoliko ce biti potrebno?
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Velim, to je stvar svakoga posebno - hoće li čekati da vidi koliko će kiseline pasti pa tad odlučiti ili će odmah to raditi. Ali kažem, dvije su stvari - prvo, otkiseljavanjem nakon fermentacije se gubi više primarnih aroma, a i ova godina je takva da će otkiseljavanje biti definitivno potrebno kod pojedinih sorata.
-
Ivane mozes li nam poblize dati tvoja iskustva drzanja vina u hrastovim bacvama sa osvrtom na starost tih bacava? Francuzi kazu a i prodaju "za dva solda" svoje bacve nakon max 4 odlezana vina a kod vrhunskih vina vec nakon 1 jedinog odlezavanja. Kako se vino koje je odlezalo u hrastovim bacvama "ponasa" na analizama?
to su one starije drvene bacve u onom podrumu gore? ma nema do drva, pogotovo za bolja crna vina..
-
Da li je moguće nakon iskuhavanja ŠEÆER 0 g/l ? - Nadovezano na odelzhausen-ovu analizu.
-
0,0 sigurno nije moguce. To znaci da je apsolutno SAV secer otkipio.
-
Ivane mozes li nam poblize dati tvoja iskustva drzanja vina u hrastovim bacvama sa osvrtom na starost tih bacava? Francuzi kazu a i prodaju "za dva solda" svoje bacve nakon max 4 odlezana vina a kod vrhunskih vina vec nakon 1 jedinog odlezavanja. Kako se vino koje je odlezalo u hrastovim bacvama "ponasa" na analizama?
ovisi sto se zeli dobiti i o kakvoj se tocno bacvi radi.
ako imamo iznutra namjerno spaljenu bacvu, tj. barrique, taj efekt barika (arome i okusi na dim, vaniliju, zacine, przeno, paljeno, itd.) se obicno otpusta u vino kroz 3-5 godina, ovisno o kvaliteti bacve i jacini paljenja. nakon 4-5 godina ta bacva vise nece davati taj efekt barika koji inace daje novija bacva i zato francuzi govore o tome da se te bacve nakon par godina prodaju i mjenjaju a tako je uglavnom svuda u svijetu. no medutim te bacve nisu pokvarene i lose zato jer ne daju vinu taj efekt i one se mogu normalno koristiti za vino sto mnogi proizvodaci i rade a neki i ciljano traze i kupuju rabljene bacve kako ne bi dobili taj prejaki efekt barika sto se u mnogo slucajeva desava sa novim bacvama.
vece bacve, iznad 1000 l, obicno nisu paljene iznutra, tj. nece dati efekt barika vec ce u njima vino sporije i obicno duze od barika, dozrijevati i takve bacve se prakticki upotrebljavaju desetljecima ako su pravilno odrzavane i njegovane.
dakle velika je razlika u samoj bacvi i u onome sto se od vina ocekuje i zeli dobiti jer nije svaka drvena bacva - drvena bacva, postoje mnoge razlike koje imaju drastican utjecaj na vino koje ce stajati u toj bacvi.
-
0,0 sigurno nije moguce. To znaci da je apsolutno SAV secer otkipio.
Zašto nije moguće pa ne bi mi na analizi lagali, budem uslikao papir s analizom pa ga postavim, poslao sam obadvije bačve i na jednoj i drugoj sam imao 0% šećera. Ja svoj mali podrumčić u zemlji 25m2 poslje burnog vrenja stalno održavam konstantnu temperaturu od cca 17-18°C grijem sa klimom i to mi se do sada pokazalo vrhunski da mi sav šećer prevrije i naravno vrhunska bačva od jednog obrtnika, gdje poklopac na bačvu sjeda knap i ima već pripremiti odušak, a ne da ima toleranciju od 3cm. Obljepim ga strech folijom tako da nema ni trunčice zraka i stari sistem crijevo, i staklenka s vodom. Za sada mi se to pokazalo odlično.
-
Nemoguće je da ti je neprovreli šećer 0,0%.Vjerojatno je greška u analizi.
-
Nemoguće je da ti je neprovreli šećer 0,0%.Vjerojatno je greška u analizi.
Ok ali slali smo frend i ja na istoj listi i kod njega je još bilo nešto šećera a kod mene ništa. Kako onda i enolog iz Kutjeva se nije zapitao za takvu situaciju ako vi tvrdite da je to nemoguće.
Baš sad ću onda još jednom poslati na analizu pa će mo vidjeti da li će biti isto
-
Ok ali slali smo frend i ja na istoj listi i kod njega je još bilo nešto šećera a kod mene ništa. Kako onda i enolog iz Kutjeva se nije zapitao za takvu situaciju ako vi tvrdite da je to nemoguće.
Baš sad ću onda još jednom poslati na analizu pa će mo vidjeti da li će biti isto
dobro ti ljudi kazu, teoretski je nemoguce imati ostatak secera 0,0 g ili % jer jednostavni seceri kao sto su pentoze ne podlijezu alkoholnom vrenju od strane kvasaca i one UVIJEK ostaju kao neprevreli ostatak secera u vinu ali to su apsolutno zanemarive kolicine do najvise 1 g pa je prakticno sasvim svejedno da li ti je ostatak secera 1 ili 2 g, to je jos uvijek potpuno prevrelo vino, dakle suho i u kombinaciji sa kiselinama je nemoguce organolepticki reci da se radi o ostatku secera. vjerojatno se radi o tako malim kolicinama secera (pentoza) da je rezultat analize pokazao cistu nulu ali ionako je ostatak secera vrlo tesko 100% odrediti pogotovo kada se radi o mladim jos nestabiliziranim vinima..
-
Hvala Ivane. Francuzi kazu da poslije 4 odlezana vina barrique bacva sluzi samo kao spremnik koji dava glavobolje odrzavanja.
-
Danas odradio analizu na skrletu. Kiseline 7,20 g/l seceri 1,1 g/l.
Dosladio ga do 8,2 g/l. Zadovoljan sam s oba vina kak su ispala.
-
kupio jućer Vini komplet,i sve mi je tu jasno ,no pitam se zašto u tome nema i nijansa boje prema kojoj bi se trebal usporediti dobiveni uzorak(il to nema samo u mome ??? ).A ovak prema ćemu usporediti tamno zelenu i tamno ljubićastu boju kad nema mustre.Znaći to onak od oka,kome se koja nijansa dopadne :-\ .
Pa prema tome mjerenju:kiselina = 11%,
sumpor = 15mg/l,al to je ostalo od taloženja i uz pretok bez dodatnog dodavanja.Za sad ga bum tak i ostavil,a korekcija kod drugog pretoka(ukolko vino izdrži do njega)
No uglavnom se jućer kod klijeti najprije spil moj šardone,a poslije sve u đuture :o .
-
kak buš ostavil sumpor 15mg/l ???
to je ko da ga opće niti nemaš
-
Digni taj sumpor na 30mg/l.
-
digni taj sumpor, oćem i ja probati tu šardonoju ;)
-
digni taj sumpor, oćem i ja probati tu šardonoju ;)
ništa ne dizati, nema on toga puno, bolje da probamo ovakav... ;)
-
ja sam odlućil da ne dižem za sad jer mi je ćist ok.Ak bi se kaj događalo onda intervencija.
Pošto mi nije dalo mira pa sam išel ponovo mjerit kiseline..i kak got to natezal nemrem ispod 10,i sad mi nije jasna ta spika da tu u Zagorju imaju RR,...- pazi sad "čak 8" - ....,a brali su kad i svi drugi.Ko tu koga laže ???.Kod koga smo tu merili svi su na 12% :-[
Po meni nemoguće na 8,al neka.Ja za svoje priznam,no je svejedno fino za spit :)
-
Riba bolje je sprjeciti nego lijeciti. ;)
Kad ti vino oksidira morat ces invanzivno djelovati na vino da ga spasis, a ono nakon tretmana nece biti isto.
-
0ak mu je u inoxu zasad nebu imal problema premda bi trebal malo podiči sumpora ;)
-
Kljucna rijec je zasad. 15mg/l pri hladnom vremenu osigurava kakvu takvu zastitu, ali kroz jako kratki period vremena jer se ipak raid o mladom/nestabilnom vinu koje puno brze "jede" slobodan sumpor.
-
dobro onda bum ga digel na 25,samo kaj sad moram kupovat sumpovin,jer ne bi išo na ponovo pretakanje tak na brzinu jedno za drugim.Eto sutra to rješavam :)
Al,jeste me brzo nagovorili :-\...nisam baš neki karakter :-[...no tješim se da ućim :)
-
do proljeća možda i nebi imal problema al čim se temperature počnu dizat i ko nema jako dobar podrum evo ti problema ???
-
riba bolje spriječiti nego lječiti,očeš da ti oksidira i zamuti se,onda buš kaj riba na suhom :D j.... karakter koji nije labilan :D
-
dobro onda bum ga digel na 25,samo kaj sad moram kupovat sumpovin,jer ne bi išo na ponovo pretakanje tak na brzinu jedno za drugim.Eto sutra to rješavam :)
Al,jeste me brzo nagovorili :-\...nisam baš neki karakter :-[...no tješim se da ućim :)
Ne znam o kojoj kolicini je rijec, ali bolje dodaj vinobran jer ce ti on bar malo pomoci u skidanju viska kiselina.
-
riba bolje spriječiti nego lječiti,očeš da ti oksidira i zamuti se,onda buš kaj riba na suhom :D j.... karakter koji nije labilan :D
Na suho nemrem..ima 1000 l direktora
-
dobar si svaka čast majstore,uvijek spreman :D
-
digo danas na 25...sutra još jedna kontrola za svaki slućaj.
-
Riby, a nije ti palo na pamet napravti zračni test? Ostavi ga u kupici i prati kak bu dugo zdržal bez oksidacije !
-
Ma,dečki nema s tim nikakove sekiracije..kapljica je ko zvon(šteta kaj nete probali ;D ).Danas kontrola sumpora 20mg/l i to više ne diram.Ozy,farbu ne menja ni milimetra,a kontrola je svakodnevno,pa upravo iz tog razloga ga na žalost ne puno jer kolićina je strogo ogranićena :D
-
hebate Riba, ak je kontrola svakodnevna, pa kaj bute spili za božić onda ?
-
hja,to bu problem..kak se prebacit na direkt bez posljedica :-\ .Pošto ja to većinom sam degustiram,mene morti bu zdržalo da zalijem Božićnog purana ;D
-
a zaaato ti ne zoveš nike na degustaciju... :o
-
Kad si odnio na zavod uzorke? Pokušaj ih nazvat, ako je kemijska analiza gotova mogu ti dati podatke za hlapivu
Dobio sam rezultate kem. za stolna vina (bijelo i crno):
Stolno bijelo
alk 11,2%
slobodni SO2 26mg/l
ukupni SO2 147 mg/l
ukupne kiseline 6,0 g/l ???? - ovo me iznenadilo ??? ::)
lakohlapljiva 0,5 g/l
Stolno crno
alk 12,8%vol
slobodni SO 15mg/l
ukupni SO253mg/l
ukupne kisline 7,3 g/l
lakohlapljive 0,4 g/l
-
Na stolnome bjelome su ti idealne kiseline...
Baš sam prošli tjedan izmjerio kiseline vini kompletom na graševini i chardonnyu..
Graševina =7g/l
Chardonnay=7g/l
Nije mi jasno kako mi od berbe pa do danas nisu ništa pale kiseline na graševini ??? ( možda su pale za 0.2g/l ali to je skoro ništa)
Na chardonnayu su u berbi bile 8...
Kada se usporede ova dva vina graševina djeluje kiselije (vjerovatno zato što je tanka), a na charonnayu manje izbija ( jer je puniji i ekstraktniji ), vjerovatno je i sastav kiselina drugačiji pa je i to razlog takvog osječaja...
Dali postoji mogučnost da ništa ne padnu kiseline od berbe pa do sada???
-
Hmm, tesko. Meni su na bijelom pale za 1,5 g/l cca. I po meni nisu idealne vec su preniske za to vino.
Dok su na rajnskom pale za nesto manje od 1g/l...
-
Ako ti je to vino za gemišt onda mižda i jesu malo preniske... Meni idealni gemišt je sa kiselinama oko 7 g/l ...
I meni je to čudno. Na charonnayu su pale za 1g/l a na graševini ništa...
Moram priznati da mi niti jedan dan kroz zimsko razdoblje nije bila temperatrura vina manja od 8 stupnjeva, možda je i u tome kvaka...
-
Meni su sva sva bijela vina ispod 5.5g/l i prava je šteta miješat ih sa bilo čime,najbolja su solo.
-
Meni su sva sva bijela vina ispod 5.5g/l i prava je šteta miješat ih sa bilo čime,najbolja su solo.
Koji asortiment imaš u vinogradu?
-
Zlatarica-kuč uglavnom. Ima nešto maraštine i pošipa ali nije vrijedno spomena...
-
Na stolnome bjelome su ti idealne kiseline...
Baš sam prošli tjedan izmjerio kiseline vini kompletom na graševini i chardonnyu..
Graševina =7g/l
Chardonnay=7g/l
Nije mi jasno kako mi od berbe pa do danas nisu ništa pale kiseline na graševini ??? ( možda su pale za 0.2g/l ali to je skoro ništa)
Na chardonnayu su u berbi bile 8...
Kada se usporede ova dva vina graševina djeluje kiselije (vjerovatno zato što je tanka), a na charonnayu manje izbija ( jer je puniji i ekstraktniji ), vjerovatno je i sastav kiselina drugačiji pa je i to razlog takvog osječaja...
Dali postoji mogučnost da ništa ne padnu kiseline od berbe pa do sada???
Dali je itko imao takav slučaj... ???
-
Ako ti je to vino za gemišt onda mižda i jesu malo preniske... Meni idealni gemišt je sa kiselinama oko 7 g/l ...
I meni je to čudno. Na charonnayu su pale za 1g/l a na graševini ništa...
Moram priznati da mi niti jedan dan kroz zimsko razdoblje nije bila temperatrura vina manja od 8 stupnjeva, možda je i u tome kvaka...
u tome ti je jedina " kvaka" probaj iduče godine "malo" ohladit podrum ;)
-
Dali je itko imao takav slučaj... ???
sigurno nisi bas ni tocno izmjerio kiseline u berbi jer su vjerojatno bile vise..
-
Mjerio sam kiseline u moštu prije fermentacije. Izmjerio sam : Graševina 7, Chardonnay 8...
Sada sam izmjerio : Graševina 7 , Chardonnay 8... Moguče da sam malo fulao ( npr 0,2) ali sigurno nisam fulao za 1g/l...
Znam da svi mislite da su bile više kiseline u berbi ali sigurno nisu jer sam mjesec i pola prije berbe napravio skidanje lišča u zoni grožđa ( pretjerano ), pa su mikiseline drastično padale... Cak sam se bojao da če pasti na 6.5 u berbi...
-
Podrumar, sta te tolko brinu te analize, ja svoje vino gotovo uopce ne mjerim i pravo stanje za sve parametre saznam tek kad dobijem analizu od Zavoda. totalno je nebitno da li vino ima 6,2 ili 6,7 kiselina.. ;)
-
Podrumar, sta te tolko brinu te analize, ja svoje vino gotovo uopce ne mjerim i pravo stanje za sve parametre saznam tek kad dobijem analizu od Zavoda. totalno je nebitno da li vino ima 6,2 ili 6,7 kiselina.. ;)
Za charonnay znam da ga trebam brati dok ima kiseline između 7-7.5 tako da bi mi vino imalo 6-6.5g/l kiselina.... Kiseline su mi pale za 1g/l preko zima...
To isto pokušavam skužiti za graševinu, kod nje bi volio imati kiseline u vinu oko 6.5 , a pošto mi nisu ništa pale preko zime trebao bi i brati grožđe sa kiselinam 6.5..
Samo me to zanima... ;D
-
Za charonnay znam da ga trebam brati dok ima kiseline između 7-7.5 tako da bi mi vino imalo 6-6.5g/l kiselina.... Kiseline su mi pale za 1g/l preko zima...
To isto pokušavam skužiti za graševinu, kod nje bi volio imati kiseline u vinu oko 6.5 , a pošto mi nisu ništa pale preko zime trebao bi i brati grožđe sa kiselinam 6.5..
Samo me to zanima... ;D
hehe, a jesi opicen.. ;D ne mozes to tak bukvalno racunati samo prema kiselinama jer mnogo je bitniji ODNOS kiselina i secera (tko se vec vodi prema ovim parametrima) a i nije svaka godina ista pa tako npr. mozes imati 7 g kiselina 1.9. ili 1.10., a faze zrelosti grozda u roku od mjesec dana bas i nisu iste.
-
Slažem se sa tobom... Za dobar rezultat se trebaju poklopiti solidne kiseline i tehnološka zrelost grožđa, ak se to poklopi uspjeh je zagarantiran.... 8)
-
Slažem se sa tobom... Za dobar rezultat se trebaju poklopiti solidne kiseline i tehnološka zrelost grožđa, ak se to poklopi uspjeh je zagarantiran.... 8)
ma ja smatram da se treba mnogo toga vise "poklopiti".. 8)
-
Evo napravija analizu na sumpore za Plavac mali barrique.
Francuskii hrast - 225 L
slobodni SO2 - 9 mg/Li
ukupni SO2 - 17 mg/L
Slavonski hrast - 100 L
slobodni SO2 - 9 mg/L
ukupni SO2 - 27 mg/L >:(
Sumpori su mi drasticno pali u zadnjih 4.5 mjeseca dok vrsim sur lie odlezavanje gdje mijesam vino na laganom talogu svakih 10-ak dana.....
Sada cu dosumporiti da dignem slobodni sumpor na 25 mg/l i nakon 15-ak dana radim zatvoreni pretok i ostavljam ga dalje na normalnom odelzavanju u bacvi....
Znaci, ipak treba mjeriti...ako nista drugo onda organolepticki, ali ja volim nepcima pridodati i koju brojacanu vrijednost :)
-
Moja preporuka ti je da digneš te slobodne sumpore iznad 30.Također nebi bilo loše da pošalješ koji uzorak tog plavca da i mi to organoleptički "ocjenimo". :) :D
-
Nema problema, samo kad si rekao "mi" ne znam o kojoj se adresi ili grupaciji ljudi radi?
Naravno, kad inace dodjete u Split bilo bi mi zadovoljstvo da probamo moj Plavac mali!!!! :)
-
Nema problema, samo kad si rekao "mi" ne znam o kojoj se adresi ili grupaciji ljudi radi?
Naravno, kad inace dodjete u Split bilo bi mi zadovoljstvo da probamo moj Plavac mali!!!! :)
viš viš mogao bi ovo ljeto svratit ;) a di si ti točno ?
-
Moja preporuka ti je da digneš te slobodne sumpore iznad 30.
nije potrebno toliko sumpora ako radi sur lie.
-
Sutra cu stavit kompletnu moju analizu za stolno bijelo. Stolno crno mi nije isporuceno iako sam dobio markice. :-\
-
Za kontakt mozete koristiti moj mail koji je vidljiv u mom profilu, pa se sve mozemo dogovoriti....
-
nije potrebno toliko sumpora ako radi sur lie.
Sto mislis koliko treba sumpora ako sad prestajem sa sur lie, ali dolaze toplija vremena i vino je osjetljivije u bacvi? Nemoj samo reci da uopce ne treba sumpor,ha,ha...Pozdrav
-
Traper ja sam shvatio štao ti pitaš i dobro sam ti sigurno odgovorio.Slobodan sumpor na crnom vinu u drvenoj bačvi mora biti minimum 30(manje ako je u pitanju sur lie),a preporuka je 40.Ukoliko ga često kontroliraš slobodno ga drži na 30.To je 1000% točna informacija od ljudi koji su posvetili sav svoj život vinu i koji su napravili hrpu vrhunskih vina,a ne od hoby vinara.Dolaze topliji dani,drvo diše...Ne kužim kako bi ga drukčije mogao sačuvati.
-
Stolno bijelo (Bianco neo)
-relativna gustoća: 0,9942
-ukupni alkohol: 11,3% vol
-stvarni alkohol: 11,2% vol
-stvarni alkohol: 88,2 g/l
-ukupni ekstrakt: 23,6 g/l
-reducirajući šećeri: 2,2 g/l
-ekstrakt bez reducirajućih šećera: 22,4 g/l
-ekstrakt bez reducirajućih šećera i nehlapive kiselosti: 17,0 g/l
-pepeo: 2,7 g/l
-pH vrijednost: 3,39 ?????? :o
-ukupna kiselost kao vinska: 6,0 g/l
-hlapiva kiselost kao octena: 0,5 g/l
-nehlapiva kiselost kao vinska: 5,4 g/l
-slobodni SO2: 26 mg/l
-ukupni SO2: 147 mg/l
Za ostale postam kad mi stignu..
-
Ne kužim Koshpa čemu to stavljati na ovaj forum ???Kad bi svaki od nas to stavljao zatrpali bi ovu stranicu brojkama.Samo ja bi mogao staviti 30 uzoraka analize...
Btw analiza ti je dobra,nadam se da ćemo uskoro i probati finalni proizvod iako je još malo rano za to... ;)
-
Pa sto ne stavis? Ova temu za to sluzi, da prokomentiramo analize vina dakle za suhe brojke. ;)
-
U prvom redu, teško je i gotovo nemoguće generalizirati kad pričamo o sadržaju sumpora kod crnih vina u drvu. Ovisi o nizu faktora, pH je jedan prilično bitan i tu su velike razlike između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije.
U svakom slučaju, kad govorimo o čuvanju crnog vina u drvu moramo znati da je podložno procesu mikrooksidacije. To je proces koji ima višestruko pozitivna djelovanja, ali ukoliko se ne provodi kako treba i ne kontrolira može dovesti do problema tipa bretanomycesa ili visokih hlapivih kao rezultat djelovanja kisika. Ali, mikrooksidacijom postižemo stabilnost boje, otpornost na oksidaciju, mekšamo grube tanine. I ono što je ovdje bitno, postupak mikrooksidacije je učinkovitiji kad je sadržaj sumpora niži. Tada je polimerizacija antocijana bolja jer se više kisika veže na antocijane koji polimeriziraju u složenije spojeve i na taj način su stabilniji na oksidacije i čuvaju stabilnost boje. Kada je previsok sadržaj sumpora, onda se previše sumpora veže na kisik i ove reakcije su sporije.
Ono što je bitno, mora se postići ravnoteža između oksidacijskih i redukcijskih procesa i mora postojati stalna kontrola. Naravno, vrlo je bitno i kakvo je zdravstveno stanje sirovine bilo i još niz drugih faktora.
U konkretnim slučajevima s kojima sam ja upoznat i na kojima sam radio, sadržaj sumpora u velikim drvenim bačvama ili barrique bačvama kad govorimo o crnom vinu ne treba biti iznad 20-25 mg/l. Govorim o vinu koje nije kontaminirano sa octenim bakterijama, gdje je grožđe bilo zdravo i gdje je pH bio povoljan. Također, temperaturni uvjeti na 15-17 stupnjeva.
-
U pravi si Luka samo što ti to pratiš svaki tjedan i imaš uvjete za takvo čuvanje.Većina ovdje nema tu mogučnost pa je zato bolje podići sumpor pa bit sigurniji.
Naravno i to ima svoju cijenu...
-
Evo čisto samo jedan podatak, iako portugizac nije baš u tom smislu referentna sorta - podaci sa zavoda: slobodni sumpor 5 mg/l, ukupni sumpor 33 mg/l - vino ocijenjeno sa 79 bodova - najviše od svih portugizaca u Hrvatskoj ove godine :)
-
Svaka čast,al za to ti je potrebna vrhunska tehnologija i znanje.Samo naprijed.
-
Evo čisto samo jedan podatak, iako portugizac nije baš u tom smislu referentna sorta - podaci sa zavoda: slobodni sumpor 5 mg/l, ukupni sumpor 33 mg/l - vino ocijenjeno sa 79 bodova - najviše od svih portugizaca u Hrvatskoj ove godine :)
Odlicno! :)
-
vinaRadic i luka puno hvala na ovim za mene veoma zanimljivim sugestijama. Mislim da je ovo super nacin da nama hoby vinarima pomognete da dodjemo do jedne vise razine. :)
Ok, stavit cu sada slobodni SO2 na oko 30 ppm, ali msilim da cu ovo lito morati i malo hladiti podrum da ne ide preko 18-20 C. Meni je Ph 3.67 sto znaci da bi teoretski trebalo imati i 40 ppm. Odradio sam malolaktiku pa je vino mikrobiloski stabilnije, pa se nadam da ce ovo liito koje kod nas u Dalmaciji zna biti jako vruce sve proci u redu....
-
Ne kužim Koshpa čemu to stavljati na ovaj forum ???Kad bi svaki od nas to stavljao zatrpali bi ovu stranicu brojkama.Samo ja bi mogao staviti 30 uzoraka analize...
Btw analiza ti je dobra,nadam se da ćemo uskoro i probati finalni proizvod iako je još malo rano za to... ;)
Stavi čovjeće, nećemo te brisati. Forum je za to ;)
-
Stolno crno (Terra vita)
-relativna gustoca: 0,9950
-ukupni alkoholi: 13,9% vol
-stvarni alkoholi: 13,8% vol
-stvarni alkoholi: 108,6 g/l
-ukupni ekstrakt: 33,3 g/l
-reducirajuci seceri: 2,4 g/l
-ekstrakt bez reducirajucih secera: 31,9 g/l
-ekstrakt bez reducirajucih secera i nehlapive kiselosti: 25,2 g/l
-pepeo: 3,3 g/l
-pH: 3,62
-ukupna kiselost kao vinska: 7,3 g/l
-hlapiva kiselost kao octena: 0,4 g/l
-nehlapiva kiselost kao vinska: 6,7 g/l
-slobodni SO2: 15 mg/l
-ukupni SO2: 53 mg/l
-
13,9 alkoholi i 33,3 g ekstrakt u 2010. godini?? ??? pa sta si radio sa tim vinom, da li si stavljao secer i koliko? iskreno, ovo su mi brutalne brojke pa me zanima pozadina price toga vina.. ::)
-
Mislim da ga je brao dosta kasno..
-
Stavi čovjeće, nećemo te brisati. Forum je za to ;)
Forum je za komentiranje i raspravu,to se u potpunosti slažem.Ne kužim samo ako je analiza u redu ćemu je onda komentirati?Ja sigurno neću stavljat 30 analiza na forum.
Ne branim ostalima da rade to samo mi to ispada kao oduzimanje prostora,al eto kak ti veliš:ko voli nek izvoli. :)
-
13,9 alkoholi i 33,3 g ekstrakt u 2010. godini?? ??? pa sta si radio sa tim vinom, da li si stavljao secer i koliko? iskreno, ovo su mi brutalne brojke pa me zanima pozadina price toga vina.. ::)
Pa mislim naravno da sam dodavao. Negdje na forumu sam stavio brojke sto se berbe tice. Dakle ovo je mjesavina caberneta i frankovke u omjeru 60:40. Cabernet je bran 30.10. a frankovka tam negdje oko 5.10. Odlezavalo u drvetu od akacije 6mj. Prosla godina je full cudna, mali sladori, ali su vrijednosti ostalih parametara na razini, cak i previsoke.
Ja kad sam vidio pH na svojim bijelim vinima pao sam na dupe. ::) ??? A pogotovo alkohole. Kad mi je zena iz zavoda diktirala brojke s analize navela je za 1% manje alkohole. ;D
-
Forum je za komentiranje i raspravu,to se u potpunosti slažem.Ne kužim samo ako je analiza u redu ćemu je onda komentirati?Ja sigurno neću stavljat 30 analiza na forum.
Ne branim ostalima da rade to samo mi to ispada kao oduzimanje prostora,al eto kak ti veliš:ko voli nek izvoli. :)
Hmh. Pa zasigurno nemas 30 vina pod kontrolom zavoda. Dakle ne govorimo o kolicini bacvi vec cisto o vinima koja se mogu nac na trzistu za koje ti zavod/ministarstvo daju dozvolu. ;) Slobodno postaj analize s kutjevacog vinogorja jer me zanima odnos moslavackog i kutjevackog podrucja. :)
-
Pa mislim naravno da sam dodavao. Negdje na forumu sam stavio brojke sto se berbe tice. Dakle ovo je mjesavina caberneta i frankovke u omjeru 60:40. Cabernet je bran 30.10. a frankovka tam negdje oko 5.10. Odlezavalo u drvetu od akacije 6mj. Prosla godina je full cudna, mali sladori, ali su vrijednosti ostalih parametara na razini, cak i previsoke.
Ja kad sam vidio pH na svojim bijelim vinima pao sam na dupe. ::) ??? A pogotovo alkohole. Kad mi je zena iz zavoda diktirala brojke s analize navela je za 1% manje alkohole. ;D
a koliki ti je bio prirodni alkohol u berbi, prije dodavanja i koliko si dodao secera na 100 l? brijem da si dosta pretjerao jer ovo su brutalni alkoholi, skoro 14%, pa to gotovo ne mozes skupit u najboljoj godini a kamoli u losoj kao sto je bila 2010.. ::) ekstrakti su takoder nevjerojatni, pa takve ekstrakte nemaju plavci sa peljesca u boljim godinama..!? :-\
-
Pretjerao jesam ako gledamo kontekst godine, ali isao sam ciljano na to. ;) Uostalom grozdje je bilo gotovo u punoj fenolnoj zrelosti (cabernet sigurno) ali jednostavno nije imalo prirodnog sladora. Vrijednost ekstrakta ti to dokazuje
-
BTW. Stolno bijelo je ocijenjeno sa 77, a stolno crno sa 73 boda.
-
Rezultati analize za Rajnski rizling
-Alkohol: 11,9%
-slobodni SO2: 28 mg/l
-ukupni SO2: 192 mg/l
-ukupne kiseline: 6,5 g/l ???
-lakohlapljive kiseline: 0,4 g/l
-ostatak šećera: 1,7g/l
-ukupni ekstrakt: 21,9 g/l
Ocjena: 81 ::)
Niske kiseline, mali ekstrakti i velik ukupni sumpor...
Bome me jako iznenadio podatak o kiselinama koju su mi analiticki poprilicno niske no najvise me iznenadila ocjena vina za kojeg smatram da je najlosije koje imamo ove godine. :o Proslogodisnji rajnski koji mi je bio fenomenalan dobio je ocjenu 82. Vrijednosti ukupnog sumpora i ekstrakta su tu negdje kako sam i ocekivao...
Slijedeci tjedan bi trebali kompletirat analizu i organoleptiku za Sedminac i to je to za ovu godinu.
-
Rezultati analize za Rajnski rizling
-Alkohol: 11,9%
-slobodni SO2: 28 mg/l
-ukupni SO2: 192 mg/l
-ukupne kiseline: 6,5 g/l ???
-lakohlapljive kiseline: 0,4 g/l
-ostatak šećera: 1,7g/l
-ukupni ekstrakt: 21,9 g/l
Ocjena: 81 ::)
Niske kiseline, mali ekstrakti i velik ukupni sumpor...
Bome me jako iznenadio podatak o kiselinama koju su mi analiticki poprilicno niske no najvise me iznenadila ocjena vina za kojeg smatram da je najlosije koje imamo ove godine. :o Proslogodisnji rajnski koji mi je bio fenomenalan dobio je ocjenu 82. Vrijednosti ukupnog sumpora i ekstrakta su tu negdje kako sam i ocekivao...
Slijedeci tjedan bi trebali kompletirat analizu i organoleptiku za Sedminac i to je to za ovu godinu.
hmmmmm,zanimljivo ajd molim te pojasni malo te extrakte.ono koliko je ok koliko ne i slično-prirodni šečeri i virovitica .dojmovi kod kušanja i sl hvala košp
-
Pa ekstrakti ti vino cine bogatim na okus, to je onaj dojam punoce. Ova vrijednost je poprilicno niska (u skladu s godinom) pa je samim tim i vino tanko na okus, slabasne boje itd..ukratko vodenasto.
-
-ukupni SO2: 192 mg/l
cemu toliki sumpor.. ???
-
Lose grozdje. Nakon vrenja brzo se trosio slobodni SO2 itd...Ugl ocekivao sam po analizi veliki ukupni sumpor...
Sad se vino ustabililo i u 2mj. je palo za 2mg/l.
-
Sedminac, kvalitetno bijelo s KZPom:
77 bodova
-alk: 11,5% vol
-slobodno SO2: 32 mg/l
-ukupni SO2: 140 mg/l
-ukupni ekstrakt: 23,6 g/l
-ukupne kiseline: 6,4 g/l
-lakohlapljive: 0,4 g/l
-ostatak secera: 1,8g/l
-
Dao na analizu bijelo i crno vino.
Crno (Dingac-Postup) je idealno, alkoholi u kratkoj maceraciji 14.4, a u dugoj 15.5. Kiseline 5.5 g/l, PH 3.61, nepreveli secer 3.6 g/l, znaci doveja sam ga do suhoga, malolaktika duge u toku (jabucna se smanjila na 0.5 g/l, a pocela je na 1g/l), kratka je pri samom kraju (jabucna se smanjila na 0.1 g/l).
Bijelo iz vrgorskog kraja (zlatarica, zlozder,rukatac) ima alkohole 11.9 %, ali ukupne kiseline samo 5.0 g/l. PH je takodjer visok, oko 3.57. Ja sam mislio dodati za pocetak 0.5 g/l vinske i limunske kiseline tako da dodje barem na 5.5 g/l. Takva je godina da su kiseline male. Sta mislite je li ovo OK?
-
Crno ideala! ;)
Na bijelom mozes napraviti ovako kako si naveo iako bi ja cekao da ona jaka zima prodje kad ce se jos dodatno istaloziti prirodni tartarati. Ovako ces dodati vinsku kiselinu dio ce se povezati, a dio ponovo istaloziti. Veci gubitak ;)
Ako vino ovako mlado nije uzitno za piti zbog premalih kiselina radje mu dodaj samo limunsku jer se ona ne moze istaloziti tijekom zime.
-
Terra vita stolno crnoalk. 13,2%
ukupni ekstrakti bez red. secera 27,1 g/l
ukupna kiselina 6,5g/l
red. seceri 2,5g/l
cekam organoleptiku
-
Terra vita stolno crnoalk. 13,2%
ukupni ekstrakti bez red. secera 27,1 g/l
ukupna kiselina 6,5g/l
red. seceri 2,5g/l
cekam organoleptiku
Koje sorte ti idu pod stolno crno?
-
Frankovka je ove godine isla ;)
-
Frankovka je ove godine isla ;)
Komplena frankovka ili jedan dio, a ostalo češ prodavati pod sortno vino?
-
Frankovka je ove godine isla ;)
zasto stavljas frankovku pod stolno..?
-
Zato sto je nemam u vlastitom nasadu vec u najmu. Opcenito crnog vina imam premalo da bi ga se isplatilo zastiti kontroliranim podrijetlom.
-
Zato sto je nemam u vlastitom nasadu vec u najmu. Opcenito crnog vina imam premalo da bi ga se isplatilo zastiti kontroliranim podrijetlom.
Jako me zanima ocjena vina? Ova godina je bila dobra za crna vina...
-
Jako me zanima ocjena vina? Ova godina je bila dobra za crna vina...
puno bolja nego za bijela vina ali je opcenito bilo dosta problema sa fenolnom zreloscu.
-
Jako me zanima ocjena vina? Ova godina je bila dobra za crna vina...
Jos cekam. Ali iskreno, mislim da nece bit vise od 70-75. Tako je svake godine..
-
Sauvignon bijeli
Slobodni SO2: 43,52 mg/l
alkohol: 11,6% vol.
kiseline: 6,0 g/l
ostatak secera: 1,6 g/l
-
Dao sam vino na analizu u dva laboratorija u zg i dobio rezultate koji se znatno razlikuju po svim parametrima. Sad neznam koja je analiza točna. Može li netko preporučiti laboratorij u čije se analize možeš pouzdati.
-
Dao sam vino na analizu u dva laboratorija u zg i dobio rezultate koji se znatno razlikuju po svim parametrima. Sad neznam koja je analiza točna. Može li netko preporučiti laboratorij u čije se analize možeš pouzdati.
postaj parametre i imenuj laboratorije.
ako zelis tocnu analizu daj na zavod..
-
Labos A: stvarni alkohol 12,51; ukupna kiselost 6,95; pH 3,14; reducirajući šećer 1,12g/l; hlapljiva 0,33; slob.SO2 17mg/l
Lagos B: 13,68 6,10 3,41 2,55 0,35 24
-
Uh, ogromna odstupanja. ???
-
Radio prve parcijalne analize vina
malolaktika krenula na Plavcima, a na Merlotu skoro i gotova
Sve ima velike alkohole, kiseline jako dobre za crno i Dalmaciju, a jedino bijelo ima manje kiseline
Plavac
alkohol: 15,2 % vol.
kiseline: 6,4 g/l
Dingac (oxoline bacva)
alkohol: 16,4 % vol.
kiseline: 6,4 g/l
Ph: 3.62
redic. seceri: 5 g/l
hlapiva: 0.33 g/l
Chardonnay (Siha 7)
alkohol: 14,5 % vol.
kiseline: 5,2 g/l
Merlot
alkohol: 14,1 % vol.
kiseline: 7,0 g/l
-
Crnjaci imaju odlicne kiseline. :) Chardonnay bi mogao bit mekan. ;)
-
Analiza ovogodišnjeg crnog vina napravljena u dva renomirana laboratorija, alkoholi se razlikuju za 0,7vol% , 13,4 i 12,7 hlapljive kiseline 0,50 i 0.30 ukupne kiseline 5,9 i 6,3 reducirajući šećeri 3,1 i 2,2 ph 3,35 i 3,15 ????????
-
Crnjaci imaju odlicne kiseline. :) Chardonnay bi mogao bit mekan. ;)
Kiseline su odlicne za dingac ali mi je cudan odnos ph i kiseline. Moj babic na kiseline od 5.5 ima ph 3.1 (doduse vino staro 3 godine). Analiza je od Zavoda. Ovu godinu jos nisam mjerion, slazem se sa Ivanovom filozofijom da je to u principu nepotrebno - osim iz znatizelje.
-
ovaj odnos pH i kiselina bio je slican i proslu godinu.....Plavci inace imaju veci pH, ali taj odnos je u principu jako kompleksan i ovisi o mnogo cimbenika da bi mogli usporedjivati razlicita vina, njihove parametre i pH. Kada prodje MLF i zima, ove kliseline padnu na oko 5-5.4 g/l.
Ne bi se slozio da analiza nije potrebna jer npr. Plavci cesto imaju hlapive ioko 1g/l a da se to uopce ne primjeti (Plenkovicev Grad Cru). Mislim da je dobro znati kakvi su parametri jer neke stvari koje ne osjecamo mozemo prije sprijeciti. Uvijek moramo spojiti matematiku i fiziku, suhoparnim brojevima dati pravo znacenje. Zato se slazem da samo brojevi nisu vazni, ali oni su dio ukupne price.......
-
Dingac (oxoline bacva)
kakva ti je to oxoline bacva??
mislim, znam sta je oxoline i sve to ali zanima me konkretno u tvom slucaju, kako si zadovoljan time, kolika je bacva, kolko para, itd..?
i ako moze, daj neku fotku..
-
Kupio sam dvije polovne oxoline bacve od 500 litara i kostale su naravno dosta jeftinije od novih koje su inace sa punom opremom dosta skupe (svaka bacva kosta oko 7-9 000kn). O tocnoj cijeni mozemo preko poruke. Mene je zanimala ta integrirana vinifikacija u drvu i kakve rezultate daje. Tesko je sada dati konacnu ocjenu jer je u pitanju mlado vino staro mjesec dana, ali generalno izgledaju tanini meksi i zaobljeniji nego u inoksu, jace i gusce tijelo. U jednu sam bacvu stavio samo najbolji Dingac sa starih loza da vidim sta moze dati ta vinifikacija. Za par mjeseci cu dati mnogo preciznije izvjesce. Za sada izgleda da je ovo bio pun pogodak i da ce ova kolicina znacajno doprinijeti kvaliteti ukupne kolicne Plavca (60% Dingac, 40% Postup). Bit ce uskoro i koja fotka.....
-
Kupio sam dvije polovne oxoline bacve od 500 litara i kostale su naravno dosta jeftinije od novih koje su inace sa punom opremom dosta skupe (svaka bacva kosta oko 7-9 000kn). O tocnoj cijeni mozemo preko poruke. Mene je zanimala ta integrirana vinifikacija u drvu i kakve rezultate daje. Tesko je sada dati konacnu ocjenu jer je u pitanju mlado vino staro mjesec dana, ali generalno izgledaju tanini meksi i zaobljeniji nego u inoksu, jace i gusce tijelo. U jednu sam bacvu stavio samo najbolji Dingac sa starih loza da vidim sta moze dati ta vinifikacija. Za par mjeseci cu dati mnogo preciznije izvjesce. Za sada izgleda da je ovo bio pun pogodak i da ce ova kolicina znacajno doprinijeti kvaliteti ukupne kolicne Plavca (60% Dingac, 40% Postup). Bit ce uskoro i koja fotka.....
ajd napisi onda sve kaj imas i znas u poruci, ako ti je bed ovdje..
-
kakva ti je to oxoline bacva??
mislim, znam sta je oxoline i sve to ali zanima me konkretno u tvom slucaju, kako si zadovoljan time, kolika je bacva, kolko para, itd..?
i ako moze, daj neku fotku..
Ja sam ove godine kupio 6 kom od Gosp. Pozveka. Oxline, sa inox sitom, drvena vrata 8000 k. po komadu. Vrlo sam zadovoljan sa njegovim barique-om. Vec sam u njega uzimao od 225 l. Nemam slike sa sobom. Inace sam na brodu i to bez interneta. Slike mogu staviti za mjesec dana kada se iskrcam. Ovo pisem iz luke, Durban SA. Popio sam i nekoliko boca ponajboljih juznoafrickih vina. Vise u Kulturi pijenja.
Traper99: sto se tice polovnih barique-a treba se paziti brett-a. Koliko vidim sa foruma to izgleda ne predtstavlja neki problem u unutrasnjosti medjutim pozdano znam da su svi prizvodjaci babica imali taj problem. Buduci da ga je imao i Gosp. Plenkovic pretpostavljam da je i plavcima brett glavna prijetnja.
-
Nosio sam svoja vina u Petak na analizu i sutradan dobio odgovore. Da vam se i pohvalim vina su super, Dingac Vrhunski i eto podijeliti cu radost sa svima. Uostalom pogledajte i recite vase misljenje 8)
Vaši uzorci zaprimljeni kod nas dana 7.prosinca 2012. sadržavaju kako slijedi:
PLAVAC 3A+ 2012:
15,25 vol % alc
11,52 mg/l slobodni SO2
64,00 mg/l ukupni SO2
5,2 g/l ukupnih kiselina
2 g/l reducirajućih šećera
0,25 g/l hlapljivih kiselina
Analitički je sve u redu, prilikom drugog pretoka dodati 0,3 dl SUMPOVINA na 100 lit vina.
DINGAČ 3A+ 2012
16,35 vol % alc
10,24 mg/l slobodni SO2
34,56 mg/l ukupni SO2
6,2 g/l ukupnih kiselina
6,25 g/l reducirajućih šećera
0,40 g/l hlapljivih kiselina
Analitički je sve u redu, no treba odmah dodati 0,3 dl SUMPOVINA na 100 lit vina, a radi ostatka neprevrelog šećera.
Eto to bi bilo to.
-
Super zvuci, kod mene su slicni parametri....
Par pitanja:
1) S kojih je Plavac pozicija?
2) Dingac ima dosta velike kiseline (kao kod mene) u odnosu na Plavac? Je li to uobicajeno u tvom vinogradu?
3) Da li ti je prosla malolaktika?
4) Jesi li radio s vlastitim kvascima?
Izvini na svim pitanjima, ali imamo vrlo slicnu sirovinu pa me zanima tvoje misljenje o ovim stvarima.....
-
Južnjak,malo je previše preostalog šečera u dingaču,a alkohol je dosta velik jeli znaš zašto je to tako ostalo?
-
Kusanja ovih mojih vina su prosla test kod nekolicine cuvenih vinara i dobio sam izuzetne pohvale. Kod kusanja bila im je predocena i pisana analiza koju sam stavio i ovdje na forum. Nemaju rijeci primjedbe ni na okus ni na 'papirnati dio'. Isto je bilo i sa vinoljupcima koji su to uzivali uz opci zakljucak da je kapljica vrhunska i da ;) "podgrijava diskusije o pozitivnim stranama zivota".
Grozdje Plavac Mali za vino Plavac je sa padina izlozenih suncu zvanih "Vrina Kupa" 300-tinjak metara zapadno od groblja u Potomju. Koristio sam FR kvasce a na vrecici je pisalo da se stavi od 10gr-300gr/100l i ja sam stavljao 10gr uz to sto sam treci dan dao i dodatnu hranu.
Sada sam to pretocio i pustam da sazrijeva mada se vec vide vise nego konture vrhunskog Plavca.
Seceri su visoki ali sto mozemo. Poprilicno suhih grozdjica zbunjuje sva mjerenja ono o potencijalnom alkoholu.
U svakom slucaju Vrhunski Dingac koji vec 'zbunjuje' svojom puninom a za Plavac mi kazu da nista ne diram jer "da ce biti kao i Dingac. Zaboravio sam napomenuti da je Dingac maceriran 8 dana a Plavac 3,5 dana na dropu od Dingaca.
-
Kusanja ovih mojih vina su prosla test kod nekolicine cuvenih vinara i dobio sam izuzetne pohvale. Kod kusanja bila im je predocena i pisana analiza koju sam stavio i ovdje na forum. Nemaju rijeci primjedbe ni na okus ni na 'papirnati dio'. Isto je bilo i sa vinoljupcima koji su to uzivali uz opci zakljucak da je kapljica vrhunska i da ;) "podgrijava diskusije o pozitivnim stranama zivota".
Grozdje Plavac Mali za vino Plavac je sa padina izlozenih suncu zvanih "Vrina Kupa" 300-tinjak metara zapadno od groblja u Potomju. Koristio sam FR kvasce a na vrecici je pisalo da se stavi od 10gr-300gr/100l i ja sam stavljao 10gr uz to sto sam treci dan dao i dodatnu hranu.
Sada sam to pretocio i pustam da sazrijeva mada se vec vide vise nego konture vrhunskog Plavca.
Seceri su visoki ali sto mozemo. Poprilicno suhih grozdjica zbunjuje sva mjerenja ono o potencijalnom alkoholu.
U svakom slucaju Vrhunski Dingac koji vec 'zbunjuje' svojom puninom a za Plavac mi kazu da nista ne diram jer "da ce biti kao i Dingac. Zaboravio sam napomenuti da je Dingac maceriran 8 dana a Plavac 3,5 dana na dropu od Dingaca.
papirnati dio ti je jako dobar, narocito u kontekstu polozaja, sorte i godine, imas odlicne kiseline a bogme i alkohole! mnogi na kontinentu nemaju takve kiseline ove godine a ti si to dobio dolje na plavcu u ovakvoj susnoj i vrucoj godini sto samo ide u prilog velikom potencijalu vinograda i polozaja.. to sam ti uostalom rekao i na mailu.
no to sve ne mora znaciti nista jer vino se ionako ne gleda po papiru vec po onome sto je u casi a vjerujem da je dobro, morat cu probati iako jos cuvam bocu onog iz 2011 berbe..
sve je ok samo malo me smeta sto nije odradeno spontano vrenje a i oko duzine maceracije mozemo polemizirat ali ok, to su sve detalji koji se trebaju i moraju brusiti da se dode do nekog optimuma ali kako je vinograd jos jako mlad ne treba ici u ekstreme.
bojim se samo koliko Plavac ima tanina, ako je maceriran (iako dosta kratko) na dropu od Dingaca..??
ali sve u svemu, izgleda jako dobro.. ;)
-
U svakom slucaju Vrhunski Dingac koji vec 'zbunjuje' svojom puninom a za Plavac mi kazu da nista ne diram jer "da ce biti kao i Dingac. Zaboravio sam napomenuti da je Dingac maceriran 8 dana a Plavac 3,5 dana na dropu od Dingaca.
Juznjak , mozes li malo pojasnit kako je ovo islo korak po korak ?
mislim dali je plavac uopce bio na svom dropu pa si ubacio drop od dingaca ? ili ??? ???
-
Danas napravio analizu na ono malo sauvignona kaj imam :D
Slobodni SO2 17,92mg/l
Ukupni SO296,98 mg/l
Alkohol: 11,4%
Ukupne kiseline: 5,25g/l
Red. šećer: 2,8g/l
-
Kak zi zadovoljan sa ovim vinom?
Ovak na prvi pogled moglo bi se reći da ima niski alkohol ali i niske kiseline...
-
Mogu sam rec, da sam dobro izvuko iz sirovine. :D Vise od 70% je bila cveba, lisce spaljeno. Travnatost je tu iako ni blizu intenzivnosti lanjkoga, nesto malo citrusa. Tijelo je bolje nego lani.
Sve u svemu nist poseban sauvgnon, ali korektno vino za popiti.
-
Budem ga probao kad navratim do tebe. ;) Naravno ak bu ga još kaj ostalo...
-
Radio sam osobno Fehling probu određivanje šećera, kao i humusa po Tjurinu i Kjeldahla sa dušikom, i još toga, nije bitno!
Pomoći će vam ova skripta, ako je već nemate!
-
Evo još malo o Chardonnayu, imam ga osobno, pa da podijelim ;)
-
Super kaj si to stavil i ja imam Chardonnay i to klon CL121.Pa me to sad potaklo da pretražim malo o klonovima.
Stvarno nisam znal da ih ima tak puno.Moj je sad četvrta godina,a nadam se da bude dobro,mislim zbog klona koji je.
-
;) ;) ;)
-
;) ;) ;)
Pozdrav.
Jel ima možda za rajnski rizling
-
Jucer stigla analiza sa zavoda, ovako stvari stoje:
Grasevina 2012 Cabarnet sauvignon 2012
alkohol: 12,3 12,9
ukupni ekstrakt: 19,6 28,3
reducirajuci sećeri: 1,0 1,3
ph: 3,08 3,29
kiselost vinska: 5,7 6,8
slobodni SO2: 17 mg/l 4
ukupniSO2 : 51 mg/l 14
sumpori jesu niski, to cemo popraviti,samo neznam na koliko da dignem si sumpor u cabarnetu
a što se tice kiseline u u njemu, možda sam trebao ostaviti još tjedan dana na lozi do berbe, ali mi se cinilo dugo....iako su mladi vinogradi (drugi rod) crnjak mi je najbolje plaćao prilikom berbe , sa 2200 loza otocio sam 1850 l, dok je graševina podbacila 40 %.............
-
Na grasevinit i je ok SO2 s obzirom da je i pH nizak. Cabernet ti ima brutalno visoke kiseline i zaista prenizak sumpor. podigni na 15-20mg/l.
-
I ja sam se iznenadio za kiseline u cabarnetu ali vino je zbilja ok i nemam uopce osjecaj da su kiseline tako visoke, ocjena sa zavoda je 81
-
kod mene u svim vinima nizak slobodni SO2 (oko 4-8). Digao u crnima na 20, a bilima na 30 mg/l. Svake godine nakon prvog pretoka vina strasno gutaju SO2 da bi nakon travnja to se stabilizira....
-
Rezultati mojih analiza sa Zavoda:
Bianco neo (stolno bijelo)
alk. - 11,8%
ukupni ekstrakt - 21,1 g/l
pepeo - 1,9 g/l
pH - 3,12
ukupna kiselina - 6,6 g/l
hlapiva kiselina - 0,3 g/l
secer - 1,4 g/l
slobodni SO2 - 32 mg/l
ukupni SO2 - 139 mg/l
Sedminac, kvalitetno s KZPom
alk. - 12,2%
ukupni ekstrakt - 21,3 g/l
pepeo - 1,9 g/l
pH - 3,11
ukupna kiselina - 6,4 g/l
hlapiva kiselina - 0,3 g/l
secer - 1,9 g/l
slobodni SO2 - 21 mg/l
ukupni SO2 - 129 mg/l
Pinot bijeli kvalitetno s KZPom
alk. - 11,6%
ukupni ekstrakt - 23,8 g/l
pepeo - 1,6 g/l
pH - 3,06
ukupna kiselina - 5,9 g/l
hlapiva kiselina - 0,3 g/l
secer - 6,1 g/l
slobodni SO2 - 36 mg/l
ukupni SO2 - 155 mg/l
Grasevina kvalitetno s KZPom
alk. - 12,0%
ukupni ekstrakt - 19,8 g/l
pepeo - 1,8 g/l
pH - 3,09
ukupna kiselina - 6,3 g/l
hlapiva kiselina - 0,3 g/l
secer - 1,5 g/l
slobodni SO2 - 20 mg/l
ukupni SO2 - 146 mg/l
Rajnski rizling kvalitetno s KZPom
alk. - 12,8%
ukupni ekstrakt - 21,4 g/l
pepeo - 2,1 g/l
pH - 3,18
ukupna kiselina - 6,0 g/l
hlapiva kiselina - 0,2 g/l
secer - 1,8 g/l
slobodni SO2 - 32 mg/l
ukupni SO2 - 107 mg/l
Cabernet sauvignon kvalitetno s KZPom
alk. - 13,3%
ukupni ekstrakt - 30,7 g/l
pepeo - 3,5 g/l
pH - 3,57
ukupna kiselina - 6,2 g/l
hlapiva kiselina - 0,4 g/l
secer - 2,3 g/l
slobodni SO2 - 18 mg/l
ukupni SO2 - 60 mg/l
-
Izgleda sve idealno....sumpori, pH, kiseline, CS ima dobar ekstrakt!
-
I ekstrakt i pepeo, ali nista cudno s obzirom na termin berbe i prinos od 660l na 800 trsova. ;) Zbog toga je i pH nesto vislji
-
I ekstrakt i pepeo, ali nista cudno s obzirom na termin berbe i prinos od 660l na 800 trsova. ;) Zbog toga je i pH nesto vislji
Daj nama slabije upućenima objasni ,ali malo detaljnije: Kaj ulazi u ekstrakt,a kaj u pepel?
-
Sadrzaj pepela bi odgovarao karakteristici tla i loze koje ona prenese u vino tj. sadrzaju mineralnih tvari u vinu, dok je ekstrakt ukupan zbroj suhih cestica u vinu (alkohola, secera...)
Malo vise na:
http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=vino
8)
-
Htio sam izmjeriti sumpor u mladom vinu. Kupio sa vini komplet. Prvo sam mjerio kiselinu po uputstvu i to sam izmjerio, sve po uputstvu. Kada sam pokusao izjeriti sumpor reagens nikao nije isao ka ljubicasoj boji kako bi trebao, vec je mijenjao boju u neku tamno plavu. Sto sam krivo napravio
-
Htio sam izmjeriti sumpor u mladom vinu. Kupio sa vini komplet. Prvo sam mjerio kiselinu po uputstvu i to sam izmjerio, sve po uputstvu. Kada sam pokusao izjeriti sumpor reagens nikao nije isao ka ljubicasoj boji kako bi trebao, vec je mijenjao boju u neku tamno plavu. Sto sam krivo napravio
sve ok, i mutnoća je utjecala na boju.
-
ma nije do mutnoce jer i staro vino je mijenjalo boju ka tamno plavoj a ne ljubicasojkko bi trebalo. Stavio sam ino u epruvetu do nule na skali i dodavao reagens i muckao. Da lisam nesto propustio
-
Nisi,vjerojatno si ulio previše reagensa.Ulijevaj kap po kap i mućkaj dok dođeš do tražene nijanse
-
subjektivan doživljaj boje ;)
-
Pa čim promijeni boju iz "prozirne" u neku ljubičasto plavu, a da ostane 15-ak sekundi stabilna, izvršiš očitanje.
Jasno kao pasulj.
Na crnom je već nauka očitati, ali o tome smo već raspravljali... ;D
-
A valjda sam ulio previse. Boja bi trebala ici ka bordo a ona je u stvari tamno plave boje. To nije niti blizu. A valjda sam nesto fulo mada bi trebalo biti izuzetno jednostavno.
-
Južnjak,malo je previše preostalog šečera u dingaču,a alkohol je dosta velik jeli znaš zašto je to tako ostalo?
U prvoj polovici prosinca sam na Peljescu, svi su dobrodosli na kusanje! Vino je izvrsno, pohvale mi stizu sa svih strana. Drzite na pameti da ce u prvu Subotu na Peljescu biti dan "Otvorenih vrata peljeskih vinarija"
-
U prvoj polovici prosinca sam na Peljescu, svi su dobrodosli na kusanje! Vino je izvrsno, pohvale mi stizu sa svih strana. Drzite na pameti da ce u prvu Subotu na Peljescu biti dan "Otvorenih vrata peljeskih vinarija"
Juznjak, kako se zovu tvoja vina i ima li ih u prodaji????
-
Moja vina su Dingac i Plavac! Tek sam na pocetku i jos ih nisam pustio u prodaju.
-
danas sam mjerio sumpor i titracijsku kiselinu sa vini kompletom. radi se o mladoj graševini. sumpor je 25, a kiselina 8,5.
zanima da li će još pasti kiselina ia da li trebam već sad reagirati i kako?
-
Jel ti jos uopce temperatura vina bila ispod 0? Ako nije pricekaj jacu zimu. :)
-
Vino je u podrumu i nije temperatura bila ispod 0. Nece ni biti jer u podrumu je uvijek toplije, čak i kad su vrata otvorena jer imam predprostor na ulazu u podrum. vino se lijepo bistri i dobro je za piti osim kiseline koja je izrazenija .
-
S obzirom da je vremenska prognoza takva da ne najavljuju neke drasticne hladnoce danas ulovio vremena izmjeriti kiseline:
Rizling 8,5
Pinot bijeli 6,8
Skrlet 6,4
Grasevina 6,5
Muskat 6,6
Sedminac 7,0
Tijekom zime kiseline su mi pale od 1-1,5g/l. Da je zima jaca pale bi i nize.
-
I ja sam u subotu mjeril kiseline:
Graševina kis 7,7 alk 11,2
Mješavina 1. kis 8,0 alk 12,2 (muškat žuti,sovinjon,graševina)
Mješavina 2. kis 8,3 alk 10,6 (štajerka,šipon,kraljevina )
Tokom zime o prvog pretoka pale su za cca 0,7-0,8 g/l
Sumpor je između 25-30.
Fino se izbistrilo bez bistrila i filtriranja.
-
Dao sam vina na mjerenje ukupnog sumpora. U svim vinima sam prije toga slobodni podigao na 30mg/l
Skrlet drvo 84,48 mg/l
Sedminac 125,44 mg/l
Grasevina 165,84 mg/l
Rizling 128,00 mg/l
Muskat zuti 198 mg/l
Pinot bijeli 134,40 mg/l
Cabernet sauvignon 6,40m/l slobodni, ukupni 49,36 mg/l
Grasevina mi malo iskace, ali mislim da je to zbog cinjenice da je brana zadnja s jacim postotkom botritisa.
-
Molim informaciju da li u Koprivnici ili Đurđevcu postoji laboratorij za analizu vina i ako može kontakt.
Hvala
-
Mislim da u strukovnoj školi u Đurđevcu rade analizu vina. Potraži broj negdi na internetu.
Nisam siguran, ali mislim da ti ne rade hlapivu i aklohol. Nisam siguran, raspitaj se tamo.
-
Koje uvjete treba zadovoljiti da bi dobili oznaku vrhunsko vino?
-
Oznaka vrhunskog ili kvalitetnog vina dobiva se temeljem zakonom propisanih odrednica. Na primjer - ukoliko grožđe potječe s određenog i ograničenoga vinorodnog područja, od određenih sorti ili skupine sorti vinove loze, nije premašen dopušteni prinos po hektaru, ima karakterističan kemijski sastav i organoleptička svojstva, proizvođač je evidentiran u Upisniku... (Zakon o vinu)
vrhunsko vino je vino s oznakom kontroliranog zemljopsnog podrijetla (k.z.p.) proizvedeno iz grožđa jednog ili više preporučenih kultivara za određeno područje, koje potječe iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim, specifičnim organoleptičkim i kemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno skupine sorata grožđa. Prema Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogorju u kojem se nalazi dotični položaj, a ako se označava s imenom sorte, tada mora biti i proizvedeno od najmanje 85% sorte čije ime nosi. I vrhunsko se vino može proizvoditi od više sorata, ali se one smiju označiti na etiketi samo kada se takvo vino proizvodi iz dviju sorata, time da se navede i njihovo učešće u postocima. Uz odredbe koje se propisuju ZOV-om i cit. Pravilnikom, u pogledu uroda grožđa i sastava vina u proizvodnim vinogradarskim zonama, te koje određuju najmanje i najveće dopuštene količine pojedinih značajnih sastojaka u vinu, pojedine uvjete koje je dužan ispuniti proizvođač da bi stekao pravo i dobio odobrenje za označavanje vina vrhunskim, propisuje ministarstvo poljoprivrede.
-
dopuštene količine pojedinih značajnih sastojaka u vinu, pojedine uvjete koje je dužan ispuniti proizvođač da bi stekao pravo i dobio odobrenje za označavanje vina vrhunskim, propisuje ministarstvo poljoprivrede.
Zanimaju me ti udjeli pepela, extrakta....
Ima li negdje to točno određeno.
-
U pravilniku o vinu i zakonu o vinu.
-
Pozdrav,
Dali netko zna postoji li u Kutjevu ili Pozegi neki laboratorij gdje bi dao vino na analizu.
-
Postoji. Javi se Kruni Sontakiu.
-
Poštovanje svima,
Uradio sam analizu vina (Merlo) na Departmanu za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima
Rezultati
alk. - 12,3%
pH - 3,36
ukupna kiselina - 6,5 g/l
hlapiva kiselina - 0,2 g/l
secer - 3,0 g/l
slobodni SO2 - 10,6 mg/l
ukupni SO2 - 46 mg/l
Molim vas informaciju da li su vinu potrebne korekcije.
-
Pozdrav mmis,
Po meni imas premalo slobodnog sumpora. Ja bi to podignuo na 25 mg/lit. Dodao bi cca. 2,5-3,0 g/hl vina Pyrovina ili sto vec imas, ali za crvena vina!
-
Ja ne bi nista dirao u ovoj fazi. Ali svakako pratiti vino jer kako je kolega napisao SO2 je nizi, ali opet uz dobar pH dovoljan za ovu ranu fazu dozrijevanja.
-
Hvala svima na odgovorima.