VVV Forum
Kultura pijenja vina => Kultura pijenja vina => Topic started by: Orahovićan on 28 Svibnja, 2007, 08:37:17
-
Neki dan sam bio u svatovima u Zagrebu. Oboje mladenaca vuku porjeklo iz južne dalmacije, pa me nije iznenadilo što su se se na stolovima pojavila vina iz Dalmacije. Iznenadila nas je kvaliteta tih vina. Svi mi iz Slavonije smo bili zaprepašteni lošom kvalitetom bijelog vina. Naknadnim i diskretnim raspitivanjem sam utvrdio da je bijelo vino rađeno od bijelog grožđa, ali po postupku za crno vino. Vino je na taj način po mom skromnom mišljenju upropašteno. Bilo je toliko oporo da je za naša mjerila gotovo nepitko. Crno je bilo malo bolje. Zar u Dalmaciji gdje se mogu proizvoditi vrhunska vina ima i tolikog neznanja i nebrige. Otvaram ovu temu iz želje da se o ovom malo raspravi na ovom forumu, a ne iz nikakve zlobe ili nekog lokalpatriotizma. Mislim da o ovome ne treba šutjeti. Molim Vaše komentare.
-
Ja sam na jednoj svadbi dobio direktora (noha) za piti, brrrrrrrrrr. grozno.
Ima svačega.
-
Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.
-
Ja sam na jednoj svadbi dobio direktora (noha) za piti, brrrrrrrrrr. grozno.
Ima svačega.
Vele stari vinogradari oko mene da je u malim količinama ljekovit "za određene stvari" ;D, a kad pretjeraš dobiš pogon na sve četiri ;D
-
Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.
Vino iz mojeg vinograda od prije 10 g ja sad ne bi u usta stavio, stari je radio onako kako i ostali oko njega (npr. nakon berbe staviš mošt u bačvu, ostaviš otvorenu i krpu oko otvora da ti ne ide po podrumu kad kipi ;D). Poslije više nije mogao pa sam ja preuzeo, nisam imao pojma o ničemu, ali sam želio naučiti. ®elim reći da sad imam dobro vino, ali i dalje učim od stručnijih, sa ovog foruma itd., dosta sam uložio u to, ali mi nije žao, ali treba stalno usvajati nova znanja i tehnologije, kladim se da npr. Vinofil sigurno ima odlično vino ;)
-
Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.
Vino iz mojeg vinograda od prije 10 g ja sad ne bi u usta stavio, stari je radio onako kako i ostali oko njega (npr. nakon berbe staviš mošt u bačvu, ostaviš otvorenu i krpu oko otvora da ti ne ide po podrumu kad kipi ;D). Poslije više nije mogao pa sam ja preuzeo, nisam imao pojma o ničemu, ali sam želio naučiti. ®elim reći da sad imam dobro vino, ali i dalje učim od stručnijih, sa ovog foruma itd., dosta sam uložio u to, ali mi nije žao, ali treba stalno usvajati nova znanja i tehnologije, kladim se da npr. Vinofil sigurno ima odlično vino ;)
Vinofil uopce ne proizvodi vino.. ;D ;D zato se toliko i razumije u zastitu.. ;D
-
MOJ PRVI POST:
Veselje je piti dobro vino.
Na zalost, mnogi ne znaju sto je to dobro vino. Piju ono na sto su se naucili, cesto iz navike, obicaja,...
No i to je dobro ako je vino zdravo i bez puno dodataka. Naravno ako se pije umjereno.
I sa vinom su ukusi u pitanju. Mnoga vina koja su nekima zakon, nekom drugom ne odgovaraju. Dalmatinska i istarska vina proizvedena slicno kao i crna vina su rezultat tradicije koja polako ustupa mjesto novijim tehnologijama.
Kod nas je problem da poljoprivrednik, vinogradar, vinar zna sve ministre i saborske zastupnike poimence, sve politicke dogadjaje i kod nas i u svijetu, ali izbjegava citati strucnu literaturu.
No, smjena generacija je na djelu, i uglavnom djeca i unuci krecu sa novim pogledom na kvalitetu. Umjesto do sada uobicajenog pogleda da je vazno imati kolicinu, shvacamo da je kvaliteta najvaznija.
-
Da se nadovežem na "kakvo vino pijemo?"
Mjesto: Istarska obala - brod koji prevozi turiste.
Nešto sam radio na tom brodu i od kapetana zamoljen, znam li gdje se može kupiti vina.
Obećao sam mu pomoći.
U selu našao sam proizvođača i uskoro dogovorili suradnju.
Vinar je svoje vino prodavao brodu, a brod ga nudio turistima koje je prevozio.
"Da se ne bi opili" - kapetan je u vino nadolijevao barem 50% vode...
Kasnije, kada je sezona završila, vinar me lijepo počastio jer sam mu pomogao da proda svoje vino.
Tom prilikom mi je rekao kako njegovo vino ima "samo" 20-30 % vode.
Iako sam ovaj podatak iznio odgovarajući državnim tijelima; svi su se nekako kao čudili, ali nisu ništa učinili da zaštite dostojanstvo našega vina, dostojanstvo usluge koju gostu pružamo, kao i samo dostojanstvo turista.
Tako se, nažalost i dalje nastavlja.
U vezi s ovom temom mogu spomenuti i vinu bratsku tekućinu: maslinovo ulje.
Njega možete u Istri kupiti uz cestu na štandovima i to u prozirnoj boci najčešće. Neću govoriti koliko je to štetno za samo ulje. Reći ću podatak koji mi je jedan maslinar pričao:
došao do njega jedan takav prodavač ulja i zatražio da u boce od 3/4 l nalije 1/4 ulja maslinovog. Ostalo će sam napraviti ....
Iako su to stvari koje se lako mogu provjeriti, odgovorni okreću glavu od te teme.
Svojevremeno je jedan maslinar predložio Turističkoj zajednici mjesta da se kupi nekoliko takvih boca i da na analizu, da napokon baratamo s egzaktnim podacima koje i kakvo to ulje naši turisti kupuju pri navedenim štadnovima.
"Nije to pravi način kako bi riješili problem ..." nastavio je odgovorni za turizam, sve u stilu "trla baba lan..." podsjećajući me na onoga, mislim da se zove Ansemlov magarac. Praktičar je htio magarcu otvoriti usta i pobrojiti njegove zube, ali je tom prilikom izrugan, da je njegova metoda nenaučna i priprosta ...
I tako dok se neke stvari mogu veoma brzo i efikasno riješiti, odgovorni i dalje umuju, ostavljajući da se stvari odvijaju na krajnje nedopustiv način.
-
mislim da je to samo jedan od blazih primjera patvorenja vina i slicnih tekucih proizvoda. pa pogledaj molim te sva ona smeca od vina sta se prodaju u marketima za 10ak kn!? makar sam protiv ovakvog (naivnog, ishitrenog i glupog) ulaska u EU takve stvari ce se tek tada rjesiti, ne prije nazalost..
-
Ivane, drustvo, dolje kod nas uz more nemoze se ni promisliti popiti boca bijelog sa cepom od pluta ispod 28 hrk. Cesto pijemo pravi buckuris. Necu dalje!
-
ma tija bi napisat čagod o dalmatinskin vinima koji se prave po metodi za crna vina... ovod je vjerovatno rič o kujunđuši koja se pravi oko imotskoga vrgorca i u hercegovini... osobno mi je to neprihvatljivo... ali takva je tradicija u tin krajevima... i to uvažavam... a ča se tiče bili vina... nema razlike u načinu pravjenja sa kontinentalnim dilem CRO... tek toliko da ne bude zabune i da judi na ovemu portalu ne misle da je u dalmaciji sve ka sa kujunđušom...
http://dalmacija.kovacevic.nl (http://dalmacija.kovacevic.nl)
-
Ne bi se složila sa iznešenom činjenicom da loša bijela vina piju samo dalmatinci, piju se diljem cijele lijepe naše pod popularnim nazivom - pravo domaće vino. Inače vina proizvedena klasičnom metodom (kako bi vi rekli tehnologijom za crna vina) ili maceracijom mogu itekako biti užitna (npr. današnja Gravnerova bijela vina isključivo su proizvedena na taj način i mnogi tvrde da su bomba, ja bi se ipak suzdržala od komentara).
Greška očito nije u tehnologiji nego u neznanju primjene te tehnologije.
-
Ja prodajem jeftino ,stolno vino uglavnom starim, poznatim kupcima, ali kad mi privučen cijenom zaluta netko po vino za svadbu, ja ga odvratim i ponudim mu sortno,naravno po višoj cijeni.Ipak su to neke svečane zgode koje se pamte.
No kad je već gore spomenuto pitanje loših vina u Dalmaciji, a svako malo netko potegne i nas Zagorce iznijet ću svoja saznanja i iskustva o tome.
Zagorski " kiseliš "je nastao radi tradicionalnog čuvanja vina u starim, rasušenim, ruiniranim ,drvenim klijetima najčešće bez prozora, pa su vručine učinle svoje. Isto tako kod tih klijeti nije bilo vode, tako da su se bačve ispirale sa svega par litara pljusnutih kroz vrata nekakvim lončićem. Naravno da je došlo do octikavosti...i tako iz godine u godinu sve više i više. Vlasnik se je polako na to navikao, čak su tu ciknulost proglašavali kao " jakost ", a ako je naletio netko sa strane...majko mila ,to je bio šok...a nisi smio ništa reči, jer se bu Štef uvredil do groba. A uostalom " kaj ti znaš kaje prava pijača ".Dakle: hladnija klima, prerana berba, tudum, prerada bez taloženja uz vrenje masulja na kaci, octikave baćve i čuvanje vina u klijetima i evo ti " zagorskog kiseliša ", ni za noge prati. Fala bogu to je izumrlo i u Zagorju možeš popit zbilja dobrih vina ( pok. dr. G. Shubert ), ali još uvijek možeš naletiti na mudrijaša " od vapna i galice " koji se boji " otrova ", a taloženje mu je " neprirodno !!!"
Po pitanju Dalmacije u literaturi ( Vesna Bućan " Od berbe do dobrog vina " 1983. ) se spominje tradicija držanja mošta na tropu preko tjedan dana " dok ne potone klobuk ", naravno ukiseljeni,uz to vrućine u konobama i evo vina koje uz ocat ima puno alkohola ( visoki slador ) i kako ćeš ga piti ? S vodom !
Tako je nastala - bevanda !
-
ali još uvijek možeš naletiti na mudrijaša " od vapna i galice " koji se boji " otrova ", a taloženje mu je " neprirodno !!!"
takvima skidam kapu..
-
A kako se vino vrednuje na natjecanjima, pogledajte:
http://www.barkun.hr/content/view/12162/122/
-
jedan jednostavan odgovor na sam naziv ove teme, "Kakvo vino pijemo?" - onakvo kakvo sami proizvedemo! ::)
-
npr moji u Istri imaju jako loša vina, beru nekih 1.500 kg muškata, isto tak malvazije i dosta crnog, srecom pa višak prodaju Kozlovicu jer ovo kaj imaju nije za pit uopce, redovito kad idemo dolje k njima u posjet uvijek posalju natrag par litara vina a mi samo na kraju skupljamo flaše a ne pijemo nista.
-
A kako se vino vrednuje na natjecanjima, pogledajte:
http://www.barkun.hr/content/view/12162/122/
što želiš reć s ovom izjavom?
o g. trampuhu govore njegovi postovi dovoljno i ja ću se suzdržat komentara.
pristup ocjenjivanju vina za promet i ocjenjivanju vina za smotre nije jednak.....kod ocjenjivanja za promet to je čista tržna klasifikacija, a kod ocjenjivanja za smotre je to ipak uspoređivanje i izbor najboljih....kao što najljepša djevojka u selu iza brda teško da će bit miss svijeta tako je i s vinima.....a proizvođačima koji imaju više vrimena sjediti za kompjuterom i pisat pamflete neg biti u svom vinogradu i podrumu preporučujem bar surfanje po stručnim stranicama....
-
Prvi put se javljam na ovom forumu i prije svega bi želio pozdraviti sve forumaše i sve ljubitelje vina i onoga što je vezano uz njega.
Porijeklom sam iz Dalmacije, ali vinograd imam u vukomeričkim goricama.
®elim samo nešto reći o Dalmatinskim bijelim vinima koje se proizvode u kućnoj radin ostima. Samo grožđe koje se tamo uzgaja je bez dosta kiseline, a sladora ima i previše, ali to je manje bitno. Bitno je to da većina ljudi uopće ne poznaje sortiment bijelog grožđa, znači bitno je da se ne radi o crnom grožđu i vino proizvode po jako sličnoj recepturi kao i crno, naime vino barem četiri dana drže na dropu tako da su ta bijela vina već i naoko neprihvatljiva. Vina su tamnožutu pa skoro i smeđa.miris im je očajan a o okusu se ne treba ni govoriti. Uvijete u kojima drže vino ne treba ni spominjati. A proizvode bijela vina uglavnom zato što nemaju tanina i malo su im lakša ljeti. Ovo se odnosi na mjesto iz kojeg ja potječem.
A ovdje gdje ja živim imam jednu susjedu koja zna koliko volim vino, gemišt, tako da kad god idem kod nje ona za mene kupi bocu vina. Jure, Ikan, Dalmatinac i sl. Nemam joj srca reći da ta tekućina nema grožđe niti na etiketi.
-
Moja gora polovica je po običaju donijela par buteljica vina s puta. Među njima je bio i muškat žuti. Po običaju neću spominjat o i kojem se našem vinaru radi. Uglavnom, uđem ja jedan dan u svoju vinoteku, kad smrdi po vinu. Gledam i nije mi jasno sve boce zatvorene, nigdje mokro, totalna zbunjola. Kad nakon nekog vremena vidim da je vino u jednoj butelji zakuhalo, izbacilo čep, ali ne do kraja jer je folija na čepu zadržala da ostane "zatvoreno" i u boci nekoliko decilitara mutne, smrdljive tekućine. Fala ti Bože što to vino nisam pila.
-
hehe, pa ugusceni most je ugusceni most! ::) to je kao da trazis secer za npr. rizling ili frankovku.. ;D sve ti je to isto prijatelju i nema ti to veze jer je sve to secer u obliku uguscenog mosta, ne mozes birati po sortama jer se to tako niti ne radi..
Baš si me zainteresirao pa sam malo pretražio.Gle ovu stranicu http://www.eckraus.com/wine-making-juices.html (http://www.eckraus.com/wine-making-juices.html) .Ak sam ja dobro shvatio imaš koncentrate mošta raznih svjetskih sorata za kupiti kojima dodaš vodu,kvasce i imaš vino.Kaj to nije takav ugušćeni mošt koji spominješ ili je to nešto drugo?Kak su to proizveli? ??? Mislim,ne zanima me kvaliteta vina u ovom slučaju,ali je zanimljivo :D
-
Baš si me zainteresirao pa sam malo pretražio.Gle ovu stranicu http://www.eckraus.com/wine-making-juices.html (http://www.eckraus.com/wine-making-juices.html) .Ak sam ja dobro shvatio imaš koncentrate mošta raznih svjetskih sorata za kupiti kojima dodaš vodu,kvasce i imaš vino.Kaj to nije takav ugušćeni mošt koji spominješ ili je to nešto drugo?Kak su to proizveli? ??? Mislim,ne zanima me kvaliteta vina u ovom slučaju,ali je zanimljivo :D
kolko vina možeš napravit od jednog pakiranja? Jer košta 110 dolara.. ;D
-
Hehe,kolko hoćeš,piše 30 butelja,vjerojatno može i više ;D imaš one male piksice,jeftinije su,treba malo i na ebayu pogledati, jeb..kopanje i špricanje ;D ;)
-
Ma ovo je čisto patvorenje. Pročitao sam sve, jedino me zanima šta je uopće u onim limenkama i je li to vidjelo grožđa i kakvog.
5 galona - 18,9L za napraviti.
-
Hehe,kolko hoćeš,piše 30 butelja,vjerojatno može i više ;D imaš one male piksice,jeftinije su,treba malo i na ebayu pogledati, jeb..kopanje i špricanje ;D ;)
to je onda užasno skupo...
30 butelja za 550 kuna? puno puno.. frend mi prodaje vino, rajnski, graševina, b.pinot...15 kn litra, a sva vina su mu dobila zlato na ocijenjivanju...znači za tih 550 kuna dobim 35 litri prave kapljice...
sad sam se sjetil da sam pričal sa susjedom, sad kolko ima istine u tome, on je radil u badelu pa nekaj zna...navodno da su postojale neke arome za vino, šečer voda, kiselina i alkohol plus aroma i dobiš vino... ili ak imaš neki delanec kao temelj, dodaš arome i imaš parfemček
-
http://www.youtube.com/watch?v=ufIyzT4DiA8&videos=D8ukCuKb3Tw&playnext_from=TL&playnext=1
Pogledajte ovo, Ameri.... :-X .
Kupe kao set za izradu vina (kantice, moštomjer, crijeva, vrenjaču, mošt i kemikalije-kvasce, vinobran, sorbat).
Mislim da nije patvorenje, al prodaju maglu jebate. pa to je skupo ko sam vrag. Ne stavljaju uopće vodu ni šećer.
genijalci. trgovci. svaka čast, tam ima idiota koji to kupuju pa si rade u gradu kao svoje vino... :D :D ;D
-
5 galona - 18,9L za napraviti ( 3 limenke za tu količinu)
Imaju i popust na količinu.
Čak imaju i traminca u limenci ;D
Nije 550 kn, već znatno više.
Znači 3 limenke oko 100 $, vinifikator oko 123 $ sa dodacima, oko 1100 kn + poštarina iz SAD-a koja je vjerojatno veća od vrijednosti pošiljke.
Bolje za te novce kupiti 30 + butelja od Krauthakera ili nekog drugog našeg vinara. :)
-
Otišli bumo offtopic ;D ali izgleda da je to velika industrija,to je skupo za po doma u malim pakiranjima,ali ovo je npr.već prava stvar za svašta raditi
http://www.propertyeuropa.com/italian_grape_juice_concentrates.html (http://www.propertyeuropa.com/italian_grape_juice_concentrates.html) 1200EUR/metrička tona 65Brixa na veliko,ne znam na što to liči,vjerojatno ide i u industriju sokova,ali sad si zamislite koje tu kombinacije postoje,kaj znam,imam neki npr.kiseliš i sad si dodam malo koncentrata chardonaya ili pinota,ili imam samo vodu ;D da ne govorim kaj velike vinarije mogu izvesti ???
-
pozdrav
istina je ovo sto pišeš,ja sam iz dalmacije i tu prevladava ,bar u seotskim malim domacinstvima bar 70%proizvodnja bjelih vina isto kao i crnih
tako to ljudi rade,pogotovo stariji koji samo tako znaju i tesko prihvacaju niti imaju tehničkih mogućnosti,niti znanja,niti uvjeta da rade drugacije.Oni su se upili u takva vina i njima je to vino najbolje.Danas mlađi podrumari koji vole vino i koji ga piju sve vise se okrecu suvremenijoj proizvodnji i nacinu proizvodnje bjelih vina,ali je istina da prevladava ovaj opisani jednostavni nacin.®alosno ali istinito mislim da kod mlađe generacije pivo prevladava tako da nema interesa u tom smjeru,bar sto se tiče malih obiteljskih podrumara.
-
istina
da se nadovežem na ovaj komentar o patvorenju vina i prodavanju turistima.mislim da nismo svjesni koliko toga ima nije to samo u istri nego i u cjeloj Dalmaciji,otocima itd
ne samo s vinom nego i rakijom osobno znam neke susjede koji prodaju pod nazivom vina ili rakije pice koje sve je osim tog
ali mislim nije to moj posao nedo drzavne inspekcije,ali zalosno je sto svatko ne radi svoj posao,koliko se samo time radi loša propaganda nasoj ponudi ni sami nismo svjesni,ali neznam zasto bi se ja s tim morao bavit kad oni koji su za to placeni nista ne poduzimaju,od turističkih do inspecijskih sluzbi
-
pa sjecam se kad je moj profesor vinarstva na faxu pricao da ce kroz 10ak godina biti vino u sumecim tabletama, tj. napravljeni koncentrat u tableti kojeg ces otopiti u 2-3 dcl vode, ovisno koliko jako vino zelis piti..!? ;D moci ces birati sauvignon, pinot, cabernet, syrah, chardonnay, barrique, itd.. isto kao sto danas biras magnezij, kalcij, cink, zeljezo sa raznim okusima.. meni je to strasno, prokleti ameri ce sve napravit samo da zarade pare, nista im nije sveto ni tradicionalno! ali opet dobro, sto vise bude tih razno raznih sranja prava vina ce vise vrijediti a nadam se i kostati.. ;)
-
pa sjecam se kad je moj profesor vinarstva na faxu pricao da ce kroz 10ak godina biti vino u sumecim tabletama, tj. napravljeni koncentrat u tableti kojeg ces otopiti u 2-3 dcl vode, ovisno koliko jako vino zelis piti..!? ;D moci ces birati sauvignon, pinot, cabernet, syrah, chardonnay, barrique, itd.. isto kao sto danas biras magnezij, kalcij, cink, zeljezo sa raznim okusima.. meni je to strasno, prokleti ameri ce sve napravit samo da zarade pare, nista im nije sveto ni tradicionalno! ali opet dobro, sto vise bude tih razno raznih sranja prava vina ce vise vrijediti a nadam se i kostati.. ;)
Ameri nemaju ovakvo vinogorje kao mi. Treba to iskoristiti prije EU!
-
Ameri nemaju ovakvo vinogorje kao mi. Treba to iskoristiti prije EU!
pusti ti to, imaju ameri svasta, i imaju najjaci marketing koji danas prakticki prodaje sve. ali nemaju tradiciju uzgoja vinograda i proizvodnje vina kao mi europljani i nemaju takve poznate pozicije niti sortiment kao mi ali opet imaju nesto.. meni se opcenito ne svidaju vina iz novoga svijeta i rijetko kad ih kupujem i pijem, jedino ako su bas neka posebna i originalna a upravo to je kod njih rijetkost. oni uglavnom imaju dobru kvalitetu za relativno pristojnu cijenu (tzv. best buy) i oni su vise oko toga napravili biznis nego oko kvalitete. ista stvar je i sa cileom, australijom i argentinom koji imaju puno sunca, ogromne povrsine za vinogradarstvo gdje mogu imati vece prinose a uvijek mogu dobiti 13-14% alkohola ali nemaju posebnost polozaja (iz jednostavnog razloga jer su preogromni) kao npr. europljani gdje se prakticki znatno razlikuje grozde i vino od brda do brda (npr. dingac, postup, kutjevo, zagorje, istra, ilok..) jer kod njih bi prakticki cijela hrvatska bila jedno vinogorje i skoro jedan vinograd koliko su veliki.. treba ici na manje serije vina ali izrazito visoke kvalitete i posebnosti gdje treba istaknuti polozaj vingorada i posebnost toga grozda preko vina, tzv. terroir, a ja upravo tome tezim, moglo bi se reci da sam u potrazi za moslavackim terroirom.. ;)
-
decki moji ovo vino kaj sam proizvel je ful prejako ili se moram nafčiti kak se to pije.bratic je posadil rajnski a ja sardone i mi se ga nakresemo ajn-cvaj.kak vi to pijete to svoje jer ovo se nemre piti po Zagorski ;D
-
Ribek,nej sramotit Hrvatsko Zagorje...treniraj te "nove" sorte tak dugo dok ih ne potrošite ;D...a onda po gemištima!
-
hja ,osnovna greska je( to smo skuzili )da se ne pije cisto(i kupica na exs kak smo nafceni) ;D a kad nam se smili mijesati da ne pokvarimo "žmah".no obecavam da bumo mi i ti disiplinu savladali.a imamo ti mi toga oko200litri pa vremena za trening bu,a valjda bu i kolicina dostatna dok mi svladamo vjestinu ;)
-
pusti ti to, imaju ameri svasta, i imaju najjaci marketing koji danas prakticki prodaje sve. ali nemaju tradiciju uzgoja vinograda i proizvodnje vina kao mi europljani i nemaju takve poznate pozicije niti sortiment kao mi ali opet imaju nesto.. meni se opcenito ne svidaju vina iz novoga svijeta i rijetko kad ih kupujem i pijem, jedino ako su bas neka posebna i originalna a upravo to je kod njih rijetkost. oni uglavnom imaju dobru kvalitetu za relativno pristojnu cijenu (tzv. best buy) i oni su vise oko toga napravili biznis nego oko kvalitete
Slažem se, kakvo imaju vino, hranu još i goru. A smisla za marketing i proizvodnju imaju... uh.
-
Otišli bumo offtopic ;D ali izgleda da je to velika industrija,to je skupo za po doma u malim pakiranjima,ali ovo je npr.već prava stvar za svašta raditi
http://www.propertyeuropa.com/italian_grape_juice_concentrates.html (http://www.propertyeuropa.com/italian_grape_juice_concentrates.html) 1200EUR/metrička tona 65Brixa na veliko,ne znam na što to liči,vjerojatno ide i u industriju sokova,ali sad si zamislite koje tu kombinacije postoje,kaj znam,imam neki npr.kiseliš i sad si dodam malo koncentrata chardonaya ili pinota,ili imam samo vodu ;D da ne govorim kaj velike vinarije mogu izvesti ???
Ma ja sam čul još prije 30 god. da neki maheri, Prigorci idu u Austriju po koncentrate - arome jer je bilo malo vinograda,a prodaja velika. Ono, nemam danas, ali dojdi sutra ! Naravno da je to javna tajna i svi kriju informacije ko zmija noge.Susjed mi je pričal da se jednom strašno napil tog umjetnog, ali nedovršenog vina. Na dvorištu su u veliku kacu pumpali vodu, pa je potajno zagrabil i popil dvije čaše. Nije se mogel doma dopeljat, a drugi dan, glava...No ne velim da ne bi kad bi znal malo aromatiziral svoj komercijalni D2. Ak neko zna... častim rundu...s D1 narafski !
-
Ma ja sam čul još prije 30 god. da neki maheri, Prigorci idu u Austriju po koncentrate - arome jer je bilo malo vinograda,a prodaja velika. Ono, nemam danas, ali dojdi sutra ! Naravno da je to javna tajna i svi kriju informacije ko zmija noge.Susjed mi je pričal da se jednom strašno napil tog umjetnog, ali nedovršenog vina. Na dvorištu su u veliku kacu pumpali vodu, pa je potajno zagrabil i popil dvije čaše. Nije se mogel doma dopeljat, a drugi dan, glava...No ne velim da ne bi kad bi znal malo aromatiziral svoj komercijalni D2. Ak neko zna... častim rundu...s D1 narafski !
Niko niš. Došlo nešto na PM, kaj smo već znali. Zelina, Jaska gdje ste ?
-
posto vidim da je tu i Ivek da ga pitam.kupil sam jucer butelju sardonea od Ðakoveckog vinogora iz 2007 da vidim kakav je to okus u odnosu na moje.pa ak si morti pil kakvo je po tvojem to vino
-
posto vidim da je tu i Ivek da ga pitam.kupil sam jucer butelju sardonea od Ðakoveckog vinogora iz 2007 da vidim kakav je to okus u odnosu na moje.pa ak si morti pil kakvo je po tvojem to vino
oces iskreno? to je vrlo lose vino.. njihova proizvodnja i je cista industrija i mislim da ne budes bas odusevljen kad ga otvoris.. ako oces probati neki kvalitetan chardonnay ali ne za velike novce probaj od Kutjeva, Iloka, pogotovo od Belja, njihov je zbilja dobar.
-
e,ok bum sad to i spil,pa bum nabavil nekaj od ovih.Thanks!
-
S tim da beljski kupis vrhunski, nije skup, a bolji.
-
pa bum ga kupil kaj kosta,kosta
-
decki moji ovo vino kaj sam proizvel je ful prejako ili se moram nafčiti kak se to pije.bratic je posadil rajnski a ja sardone i mi se ga nakresemo ajn-cvaj.kak vi to pijete to svoje jer ovo se nemre piti po Zagorski ;D
eto kaj vele enolozi....http://www.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C06%5C13%5C14A14.PDF
-
vratil sam se sa sastanka udruge ali ne vinogradara nek mjestana,pa posto smo tam ostali bez vina pozval nas prijatelj k sebi.otprl butelju Ðakoveckog -crnog pinota. jaj,ljudi,ja nisam neki strucnjak,no a to ima veze z grozdjem.ko da je napravljeno iz "trnina"(to su vam one male okrugle plave divlje sljive kaj rastu kraj puta-nemres ih jesti od gorcine).uglavnom ak je to takvo vino ne kuzim ko to hoce piti,sad se pitam na kaj bu slicil moj sardone koji sam od njih kupil ???
a sad kaj bi rekli na ovo.imam jednu butelju ZINFANDEL/california 1995 ..oriđiđi :o kolko bi to kostalo kod nas trenutacno
a morem vam reci da smo ga spili 6 komada ja i moj bratic a dobili smo ga od suseda iz Austrije.
-
Ðakovo ne proizvodi vina vec doslovce otrove.. :'( koji je proizvodac tog zinfandela? moze takoder biti neka masovka za 40ak kn ali ako je nesta bolje moglo bi vrijediti ali sumnjam da to mozes prodati za neku cijenu. jos da je francusko ajde ali ovako tesko.. proizvodac??
-
Što mislite o francuskim crnim vinima? Mene su oduševila. Mislim na ona koja se mogu nabaviti kod nas po prihvatljivoj cijeni. Po meni takva vina fale kod nas. Naša crna su ili preteška dalmatinska koja moraš piti sa vodom ili su nedorečena (čitaj kisela) kontinentalna. Najbliži su merloti iz Istra ali ipak nisu tako pitki i lagani. Ne znam zašto ne možemo i mi napraviti tako nešto.
-
Što mislite o francuskim crnim vinima? Mene su oduševila. Mislim na ona koja se mogu nabaviti kod nas po prihvatljivoj cijeni. Po meni takva vina fale kod nas. Naša crna su ili preteška dalmatinska koja moraš piti sa vodom ili su nedorečena (čitaj kisela) kontinentalna. Najbliži su merloti iz Istra ali ipak nisu tako pitki i lagani. Ne znam zašto ne možemo i mi napraviti tako nešto.
o kojim vinima se tocno radi jer francuska ima valjda 5 milijona proizvodaca vina tak da ne bi bilo lose biti malo precizniji.. mozemo mi napraviti, pa postoje takva vina samo izgleda da ih nisi bas imao prilike kusati.
-
Slazem se s Ivanom... Ok, sigurno nemamo sve sto Francuska moze ponuditi, ali Hrvatska vec sada ima lijepi spektar vina koje se nude na trzistu. Jos uvijek mislim da su malo preskupa, ali kod nas su preskupa i uvozna vina, tako da...
Mene su recimo ove godine neki terani odusevili, a neki zaprepastili losom kvalitetom.
-
tako je,danas sam otvorio onaj sardone....hm,nema to veze s vinom ,bar po okusu ,a ovo moje je za njega avion(bar kaj se mene tice i onih kaj su ga kusali).
pise ovak na onom zinfandelu: Ernest&Julio
GALLO SONOMA
produkt of USA i ima 13,5%vol
ma ne prodajem ja to nek samo da vidim a to ima kakvu cijenu jer je sused rekel da je to gore kostalo 300 eura.on je delal u nekakvom tom skladistu di su imali samo poznata vina i veli da su to isporucivali po restoranima uz policijsku pratnju.
-
kos, koji tocno terani, dajte ljudi budite precizniji kad pricate o vinima da se mozemo malo i razgovarati o tome! meni je najbolji teran koji sam pio gran teran coronica, 2003. je bila odlicna godina, mislim da jos imam jednu bocu u arhivi a imam i 2006. takoder odlican. nisam jos probao roxanica ali planiram sad u subotu u esplanadi, cuo sam da su njegovi vrlo dobri ali opcenito sto se tice crnih istarskih vina, coronica je kralj.
riba, mislim da te sused malo farba jer nijedno vino od te vinarije ne kosta toliko.. ::) malo sam provjerio cijene po netu, njihov zinfandel iz 1991 i 1998 kosta izmedu 14 i 16 dolara po butelji tak da ovaj tvoj iz 1995 sigurno ne kosta (a niti ne vrijedi) 300 eura, pogotovo ne tada!? za 300 eura u Hrvatskoj kupis najbolja bordoska vina - margaux, lafite, rotschild, haut-brion, latour.. tak da ovaj tvoj Gallo vrijedi vjerojatno oko 15ak dolara, znaci oko 100 kn. a pitanje je u kakvom je sada stanju jer to je ipak skoro 15 godina od berbe a sumnjam da je to vino radeno da moze toliko izdurati.. ali ako si ga dobro cuvao, moglo bi biti ok, tj. nepokvareno. nemas kaj cekati, otvaraj bocu! ;)
-
Ovako, pio sam Maticev, mislim da je 2008? Kvragu, proslo je vec nesto vremena, pa se ne sjecam.
Bezvezno vino, mislim, nije ni skupo, ali sve u svemu nije me odusevilo. Velim, proslo je dosta vremena, pa se nazalost ne sjecam detalja.
Onda sam pio Benvenuttijev, mislim isto 2008., i potpuno drukciji, svjez, vocan, mirisan... cak malo i prevocan.
Pio sam prije Coronicin, prosle godine, ne sjecam se koja je berba bila, ali znam da mi je ostao u dobrom sjecanju. No, to je bio i drugi cjenovni rang od ovih za 50 kn, ako se ne varam.
-
Slazem se s Ivanom... Ok, sigurno nemamo sve sto Francuska moze ponuditi, ali Hrvatska vec sada ima lijepi spektar vina koje se nude na trzistu. Jos uvijek mislim da su malo preskupa, ali kod nas su preskupa i uvozna vina, tako da...
Mene su recimo ove godine neki terani odusevili, a neki zaprepastili losom kvalitetom.
I ja se slažem. Bio sam u Francuskoj kod ujaka nekoliko dana i probao sam više vrsta vina (crnog) i u glavnom su jako dobra vina, no i kod nas sam pio dobra vina... u glavnom su to bila dalmatinska. Za uživanje treba jedna čaša vina, tako da je ne treba razređivat sa vodom... *ne kvari vino vodom, i ljubav brakom* Kako kaže moj ujak jedno sam pokvario a drugo neću :-)
-
za ovo s vinom sam čuo. no ne čuo za ono s brakom. no...
-
Pa Ivane zašto je onda neko vino koje se može kupiti na " svakom čošku " tj. u Konzumu ili Plodinama neozbiljno vino...
-
Pa Ivane zašto je onda neko vino koje se može kupiti na " svakom čošku " tj. u Konzumu ili Plodinama neozbiljno vino...
ja ovo nisam nigdje rekao. rekao sam samo da je meni vino zdrepceva krv poprilicno neozbiljno, narocito kao poklon. a u tvojem nekom prijasnjem postu vidim da nisi znao ko je zdjelarevic i krivo si napisao prezime krauthaker.. ::) ako zbilja ne znas nase najpoznatije vinare onda ne znam sta da ti ja sad tu objasnjavam o vinima i u kakve rasprave da ulazimo.. ??? nemoj ovo shvatit kao uvredu jer nije ali mislim da prvo trebas mnogo toga kusati i znati da bi shvatio neke stvari o vinima, trzistu, dostupnosti, industriji vina, itd. pa ce ti vjerojatno onda ovo tvoje pitanje biti smjesno.
-
dobro ali si to rekao ovim rijećima : " pa iskreno da, meni osobno je svako jeftino i masovno vino neozbiljno. onda si mu mogao preporuciti i vitac koji je jos jeftiniji od zdrepceve krvi, slatkasto je i crno pa neka to pokloni curi. ja osobno ne bi bio bas impresioniran da mi netko (pogotovo cura/decko/familija) pokloni vino za 30ak kn koje se moze kupiti u svakom diskontu.. Roll Eyes "
-
dobro ali si to rekao ovim rijećima : " pa iskreno da, meni osobno je svako jeftino i masovno vino neozbiljno. onda si mu mogao preporuciti i vitac koji je jos jeftiniji od zdrepceve krvi, slatkasto je i crno pa neka to pokloni curi. ja osobno ne bi bio bas impresioniran da mi netko (pogotovo cura/decko/familija) pokloni vino za 30ak kn koje se moze kupiti u svakom diskontu.. Roll Eyes "
svako vino koje kosta u maloprodajnom ducanu, dakle sa pdvom od 23% i marzom ducana, oko 30 kn, proizvedeno je za najvise 10 kn a toliko i vrijedi.. jos kad uracunas bocu, etiketu, cep, kapicu plus ulazak u ducane od nekoliko desetaka tisuca kuna/eura onda ti je jasno da kao prvo toga vina ima jaaako puno, u proizvodnji je jako jeftino sto upucuje na posve mehaniziranu proizvodnju kako u vinogradu tako i u podrumu gdje se vina prakticki rade po receptu kao i coca-cola i svake godine su apsolutno ista, i to sve kada zbrojis dobijes industrijsko masovno vino koje ne vrijedi vise od 15 kn i kojega klinci cugaju u parku na klupicama sa colom 21 samo da se oblocu. oprosti ali mene takva "vina" ne zanimaju niti ih pijem. eto toliko.. 8)
-
tako je,danas sam otvorio onaj sardone....hm,nema to veze s vinom ,bar po okusu ,a ovo moje je za njega avion(bar kaj se mene tice i onih kaj su ga kusali).
pise ovak na onom zinfandelu: Ernest&Julio
GALLO SONOMA
produkt of USA i ima 13,5%vol
ma ne prodajem ja to nek samo da vidim a to ima kakvu cijenu jer je sused rekel da je to gore kostalo 300 eura.on je delal u nekakvom tom skladistu di su imali samo poznata vina i veli da su to isporucivali po restoranima uz policijsku pratnju.
Gallo je najveci proizvodac vina u Americi a vjerojatno i u svijetu. Oni dnevno pune 2.5 milijuna boca. Ta boca Zinfadela je oko 10 dollara. Ja mislim da njihova naskuplja boca Zinfandela je $30. Najbolje mjesto za provjerit cijenu boce je www.wine-searcher.com
-
Inace, meni najdraza vina su iz Bourgogne. Obozavam Pinot crni, za svaki dan, najdrazi mi je Fixin a za bolje prigode, vina iz Chambolle-Musigny pogotovo les Fuees, Baudes, Amouresses, Bonnes Mares i Le Musigny. Od bijelih, za svaki dan, obozavan St. Veran a za bolje prilike vina iz Puligny Montrachet.
-
Leo, to sto vinarija Gallo puni toliko boca u svijetu to nista ne znaci, osim da su industrija-masovka ali imaju oni svoje rangove cijene i kvalitete i ona vina pri vrhu su im nesumnjivo dobra. vidim da si se poceo nabacivati nekim specificnim nazivima, daj malo pojasni od kud je kakvo vino, kvaliteta, cijena, kratak opis, di se moze nabaviti, itd..?? makar vidim da je to uglavnom francuska i regija burgundija i prevladavaju bijele sorte - pinot, sauvignon, semilon i chardonnay ali daj malo poblize opisi.. 8)
-
zadnje vrijeme sam kupio par butelja vina,pretezno sardone i r rizling jer me to zanima posto to sadim.i primjetio sam da ak recimo to odmah ne spijem već drugi dan je to sasvim neko drugo vino(iako ga začepim).veliki dio aroma se izgubi a ostaje pretezno samo dost gorcine i to mi se onda vise ne dopada.tako sam danas bio kod bratica koji ima samo r. r. i to je nesto sasvim drugo.nije ni talozeno ni nis samo pretočeno ali okus je zaista super.puna su ga usta,krasnog mirisa ,meni vecinom vuce na jabuke a od spominjane gorcine nema ni traga.sa ovim kupovnim - nema mu premca.iako se kao ono cijene ta barik vina(zbog te gorcine)ja mogu reci da meni bas i ne odgovaraju upravo zbog te gorcine a neki ga i dobrano s tim pretjeraju.ipak prirodno je prirodno :)
-
riba, ako zbilja zelis probati pravi vrhunski rajnski rizling odvoji 70ak kn za bocu i kupi 2006 kasnu berbu od enjingija, imas u svakom super konzumu ili vecoj vinoteci, pa ces probati sta je pravi plemeniti rizling! vjeruj mi, nece ti biti zao.. ;) nisu vise barik vina niti fora niti u modi vec se dosta napustaju i upotrebljavaju se vece drvene bacve. nije cilj ta gorcina kod barika vina, to je uglavnom lose ako vino iz drva ima jaku gorcinu, nego bi primarni cilj trebalo biti dozrijevanje vina i dobivanje na kompleksnosti sto naravno ne mogu sva vina pa tako sa drvom treba pametno.
-
iskal sam ,no na zalost u Ivancu nemaju za sad nis od njega ,a bil sam nakanil nekaj zeti od njega.bum kupil ak negde najdem(ziher).
iskljucivo radi toga da vidim cemu moram teziti dok bu moje pocelo rodit.posto sa ovim kaj sam do sad probal mi je moje bilo puno bolje ,tak da sam onda malo ostel s ovima razocaran.
-
Ne, nismo im bili komercijalno isplativi. ;D Nazalost proizvodnja vina nam je jos kolicinski ogranicena pa vecinu prodamo ovdje po Kutini, nekih 2000l je otislo u ZG distributerima koji dalje to dilaju pitaj boga gdje. Trebas se ukljuciti malo u druzenja forumasa. ;)
Sto se Safrana tice, na Vinoviti sam probao sva njegova bijela vina. Muskat mu je najbolji koji sam probao, Sauvignon je takodjer dobar, rajnski je solidan, dok mi njegova grasevina djelovala nedoreceno i prazno. Definitivno njegovo najlosije vino.
I ja sam na vinoviti isprobao Muškat od Šafrana koji mi se odmah dopao, Sauvignon još nisam probao ali namjeravam. U zagorju je nemoguče nači neke dobre Graševine , nije to podneblje za tu sortu. Kod nas treba saditi Sauvignon, Chardonnay, Pinot Sivi, Zeleni silvanac. Mislim na ranije sorte koje mogu solidno dozoriti. Jednom sam pio Chardonnay od Čovankoviča iz Iloka i bio mi je koma. Premale kiseline, bljutavo vino. Ali zato u našim uvjetima može dati odlično vino. Nadam se da me razumiješ što oču reči...
-
Kuzim. :) I za Sauvignon se slazem. Jedni od najboljih Sauvignona koje sam probao dolaze iz Zagorja i Medjimurja. ;)
-
Dobio danas na poklon Merlot od Belja. Navecer cu ga otvorit iako sam ga vec probavao kod njih u vinariji.
-
Dobio danas na poklon Merlot od Belja. Navecer cu ga otvorit iako sam ga vec probavao kod njih u vinariji.
koja godina, 2008., onaj kao regionalni trofej?
kad smo vec kod poklona evo da se pohvalim da su mi poslovni partneri ove godine bili poprilicno izdasni.. ;)
2 sampanjca i crnjak koji je kod nas postao poznat (cak i popularan) jer ga je pio a.gotovina u onom restoranu na tenerifama kad je uhicen..
-
koja godina, 2008., onaj kao regionalni trofej?
Aha.
-
Ovaj šampanjac Deutz je jako dobar, pio sam ga... a u maloprodaji je nekih 400 kn :D
Pio sam i L.Roederer, on je malo skuplji...
-
Ovaj šampanjac Deutz je jako dobar, pio sam ga... a u maloprodaji je nekih 400 kn :D
hehe, fino, jedva cekam.. 8) imam i od prosle godine jedan ali nije rose, taj jos stoji. ;)
-
Ja sam ipak sa juga, balkanac i ako me pitate izmedju boce sampanjca i boce vina a ista im je cijena ja bih radje - bocu vina! Uz napomenu da ako se radi o francuskom vrijednovanju cijena picha. Kod nas su cijene neprimjerene mjerilima koja vaze vani.
-
Kupio sam u Konzumu Iločki traminac 2008 kvalitetno vino i na skali 1-10 dajem mu ocjenu 5.
Za Novu godinu imam Beljsku graševinu 2006 vrhunsko vino proglašeno šampionom graševine u Kutjevu 2007.
-
od takvog starog vina kad se naločete 5 dana nebudete mogli doći k sebi
-
od takvog starog vina kad se naločete 5 dana nebudete mogli doći k sebi
slažem se nije to vino s kojim pretjeruješ :D
-
Kupio sam u Konzumu Iločki traminac 2008 kvalitetno vino i na skali 1-10 dajem mu ocjenu 5.
Za Novu godinu imam Beljsku graševinu 2006 vrhunsko vino proglašeno šampionom graševine u Kutjevu 2007.
Jucer sam pio taj Traminac suhi i uopce mi nije bio dobar. Tup i cudnog mirisa. >:(
-
Jucer sam pio taj Traminac suhi i uopce mi nije bio dobar. Tup i cudnog mirisa. >:(
ti kvalitetni su im dosta losi.. al vrhunski su zato pravi! 8)
-
danas pil kod pajdaša(štefa)svoju noju staru 3 godine neznam od kud ju je spuknul kaj reči vino je dosta kompleksno i teško kiseline se ne osijete,čudo da je još za piti :D
-
danas pil kod pajdaša(štefa)svoju noju staru 3 godine neznam od kud ju je spuknul kaj reči vino je dosta kompleksno i teško kiseline se ne osijete,čudo da je još za piti :D
.a čuj...tko čeka taj i dočeka...je da te je čekal tri godine al isplatil mu se trud ;D...nije to htel probati bez tebe
-
tip se vraca u proslost i pokusava raditi takva vina a prva vinska posuda sto je uopce postojala na svijetu je bila amfora! i to puuuno prije drvenih bacava, o inoxu naravno ne trebam ni govoriti.. i zato on vino cuva u amforama, tj. ne cuva vec se izmuljano grozde dakle masulj stavlja u amfore koje su ukopane u zemlju i to tako vrije i stoji minimum 6 mjeseci i onda ide dalje na dozrijevanje u drvene bacve.
gravnerova vina su skupa, kod nas oko 500 kn boca u vinotekama, posebna jesu i originalna ali su relativno teza za piti i vjerojatno se ne bi svidjela ljudima koji su naviknuti na tehnicki besprijekorno proizvedena vina.
Nemam ništa protiv, ali amfora kdo nas mi dođe kao pijenje gemišta od beline na Dingaču.
Stari su Iliri vino radili u hrastovim bačvama, mi smo zemlja hrasta i mislim da hrast mora stvoriti naša vina. Možemo se probati igrati i s bagremom, ali amfora... jedino kod kolege Južnjaka i li u Istri.
-
Nemam ništa protiv, ali amfora kdo nas mi dođe kao pijenje gemišta od beline na Dingaču.
Stari su Iliri vino radili u hrastovim bačvama, mi smo zemlja hrasta i mislim da hrast mora stvoriti naša vina. Možemo se probati igrati i s bagremom, ali amfora... jedino kod kolege Južnjaka i li u Istri.
Koliko znam ovdje u dalmaciji je oduvijek hrast amfore su služile samo za transport i to jako davno. ;)
-
Koliko znam ovdje u dalmaciji je oduvijek hrast amfore su služile samo za transport i to jako davno. ;)
Znam ja to, i vi ste Ilirsko područje (osobito vi), ali uklopile bi se u ozračje - Grci, otoci, amfore, poropljeni brodovi, Dioklecijan i sl.
Ali na Plješivici? Štima sve to da nakon amfora dozrijevaju u bačvama (znam i ja te slovenske fore), ali ne uklapa mi se... a koliko znam, u amforama hoće vino i poprilično oksidirati, pa tko voli, neka proba.
Ja bih radije da se vrate cure koje gaze grožđe...
-
a koliko znam, u amforama hoće vino i poprilično oksidirati, pa tko voli, neka proba.
to i je prilicna oksidativna metoda koja i daje takva vina koja ipak nisu za svakoga.. nekima pasu, mnogima ne ali to je u biti najblize (ili najdalje) sto se doslo do samih korijena proizvodnje vina kakva su nekad bila po tehnologiji proizvodnje.
-
Slazem se Omnibus nek se cure vrate u badnje ;) ::)
-
industrija radi punom parom.. :'(
http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=673146
-
Industrija? Nisam skuzio poantu... :-\
-
Ivan jednostavno ne voli inovacije ;D ;)
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=115034 (http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=115034)
-
Industrija? Nisam skuzio poantu... :-\
nije fora u stelvin cepovima vec u ovome:
"S obzirom da su prve butelje punjene već u prosincu prošle godine, mislimo da je riječ o prvoj Malvaziji iz 2010. godine dostupne u široj ponudi."
prerano i prebrzo za finalizirano vino! zato kazem da industrija radi punom parom.. :(
-
lova je bitna ;D
-
nije fora u stelvin cepovima vec u ovome:
"S obzirom da su prve butelje punjene već u prosincu prošle godine, mislimo da je riječ o prvoj Malvaziji iz 2010. godine dostupne u široj ponudi."
prerano i prebrzo za finalizirano vino! zato kazem da industrija radi punom parom.. :(
Glavno da su na mene skakali kad sam rekao da mi je koma da skrlet bude vani krajem 10og pocetkom 11og mjeseca. ::)
-
Glavno da su na mene skakali kad sam rekao da mi je koma da skrlet bude vani krajem 10og pocetkom 11og mjeseca. ::)
a i meni je to koma, opcenito za vino ali ako nista drugo, barem ja izbjegavam tako raditi..
-
Ako te lova ne stisce tako definitivno NE treba raditi. Ako te stisce onda barem NE treba tvrditi da je to je to jedini ispravni nacin proizvodnje odredjenog vina. ;)
-
Ako te lova ne stisce tako definitivno NE treba raditi. Ako te stisce onda barem NE treba tvrditi da je to je to jedini ispravni nacin proizvodnje odredjenog vina. ;)
naravno, apsolutno se slazem sa ovime.
-
Vidim da se radi o Agrolaguni. Sumnjičav sam prema tim pohvalama. Probavši dosad samo dvije njihove butelje, jedan Cabernet i jedan rose od istoga, uspio sam u sebi stvoriti popriličnu averziju prema njihovim vinima. Iako nisam sklon da poput Ivana šibam okolo bez milosti ;D, vjerovatno se radi o dvije najdosadnije butelje vina koje sam morao popiti i činilo mi se da ih nikada nećemo potrošiti. Ko da čekaš kraj vojnog roka.
-
I ja sam pio njihovu Malvaziju, mislim 2005 berbu... Takodjer prelose...
-
Pio njihov merlot i sasvim korektno vino bez imalo posebnosti. Imam doma svoj merlot i rubin-crvene je boje a kod njihovog mi se čini da imaju nešto bojadisera jer je iznimno crno izgledalo,netipično za tu sortu.
Nažalost,godine se ne sjećam,al nije starije bilo od 2006-te.
-
Glavno da su na mene skakali kad sam rekao da mi je koma da skrlet bude vani krajem 10og pocetkom 11og mjeseca. ::)
Osjećam se prozvanim... 8)
Nisam reagirao na Ivanov post čisto jer mi se više neda pisat po forumu :(
Svako vino ima svoju publiku, stoga ne vidim ništa loše u tome da u veljači budu prve butelje lansirane u prodaju. Uostalom malvazija je po karakteru slična škrletu i najbolja je upravo sada. Ne treba stvarati od vina nešto što to nije. Škrlet vidim kao mlado svježe vino koje treba biti što ranije na tržištu, jer one stare škrlete koje sam pio jednostavno mi nisu sjeli, a iskreno malo "starih" i odležanih škrleta sam pio. Kada netko napravi jedan pravi, zreli, odležani, kompleksni škrlet, onda ću promijeniti ploču i mišljenje... ::)
-
Prošle godine sam pio Agrolagunin Pinot Sivi u Poreču i stvarno sam se oduševio.Odlična boja i miris i okus.Iskreno nisam mu našao mane.Ne vjerujem da sam bolji Pinot Sivi nekad prije ili poslje pio.
-
Osjećam se prozvanim... 8)
Nisam reagirao na Ivanov post čisto jer mi se više neda pisat po forumu :(
Svako vino ima svoju publiku, stoga ne vidim ništa loše u tome da u veljači budu prve butelje lansirane u prodaju. Uostalom malvazija je po karakteru slična škrletu i najbolja je upravo sada. Ne treba stvarati od vina nešto što to nije. Škrlet vidim kao mlado svježe vino koje treba biti što ranije na tržištu, jer one stare škrlete koje sam pio jednostavno mi nisu sjeli, a iskreno malo "starih" i odležanih škrleta sam pio. Kada netko napravi jedan pravi, zreli, odležani, kompleksni škrlet, onda ću promijeniti ploču i mišljenje... ::)
Mozes se i ne moras osjecat prozvanim, tvoja stvar. ;) Cinjenica je da si vas par drzite ledja zbog nekog treceg, sto je po meni apsurd jer mrzim klanove u bilo kojem obliku. Da, skrlet je mlado vino koje se u vecini slucajeva mora popiti unutar jedne godine, ali onakvo rano silovanje vina ne podrzavam. Vjerujem ni ti vec si formiras misljenje na temelju tudjih zakljucaka koji NISU izvedeni ciljano na kvalitetu vec na lovu. To ponovljam po ne znam koji put... Ivan je skuzio...
Ja skrleta nemam puno. nit je ove godine grozdje bilo zdravo, ali s vinom se zaista mogu pohvaliti pred svima. :)
Opcenito sa skrletom imam vise iskustva i dodira od vecine na ovom forumu zato i ne volim kad mi se pametuje oko te sorte. Kao da ja gabri pametujem oko plavca malog ili Kutjevcanima oko grasevine...
-
Vidim da se radi o Agrolaguni. Sumnjičav sam prema tim pohvalama. Probavši dosad samo dvije njihove butelje, jedan Cabernet i jedan rose od istoga, uspio sam u sebi stvoriti popriličnu averziju prema njihovim vinima. Iako nisam sklon da poput Ivana šibam okolo bez milosti ;D, vjerovatno se radi o dvije najdosadnije butelje vina koje sam morao popiti i činilo mi se da ih nikada nećemo potrošiti. Ko da čekaš kraj vojnog roka.
studirao sam u Istri u Porecu, bilo me je svugdje po festama i znali samo cak i dosta cesto cugat bas ovu (agro)laguninu malvaziju za gemiste i bila je ok (tada, kada sam imao 18 god.). rose im je bio ok kao i crnjaci, cabernet i merlot ali ostali vinari su otisli dosta naprijed sa vinima tako da je sad ova njihova malvazija relativno losa i predstavlja nuzno zlo za onoga koji kao zeli piti malvaziju. bio sam u par njihovih vecih i starijih vinograda i dode mi da placem kad vidim kako se tamo i tko tamo sve radi i na sta lice njihovi trsovi i uzgojni oblici.. :-\ bilo bi cudno da vino valja.
-
Prošle godine sam pio Agrolagunin Pinot Sivi u Poreču i stvarno sam se oduševio.Odlična boja i miris i okus.Iskreno nisam mu našao mane.Ne vjerujem da sam bolji Pinot Sivi nekad prije ili poslje pio.
prijatelju ne zelim biti bezobrazan ali ovo ti jednostavno moram reci, ako ti je ijedno vino od lagune najbolje sto si ikad pio (pogotovo sivi pinot!) onda nisi pio mnogo vina.. :-\
-
Svako vino ima svoju publiku, stoga ne vidim ništa loše u tome da u veljači budu prve butelje lansirane u prodaju.
ne pricamo ovdje o veljaci vec o prosincu a to je ipak najmanje 2 mjeseca razlike i vjerujem da ti dobro znas da je to za (mlado) vino dosta velika razlika sto se tice stabilizacije i dozrijevanja..
-
evo da napisem jedan kratak osvrt na prezentaciju i degustaciju na kojoj sam danas bio.. 8)
zaboravio sam na kraju ponijeti tiskanu prezentaciju od nekih 12ak stranica ali sjecam se svega bitnoga da prepricam.. ;)
bio sam na Plesvici kod vinara Koraka gdje su se predstavljali rezultati projekta "poboljsanje kakvoce pinota crnog zg zupanije" koje je sufinancirao i pratio agronomski faks, hzpss i zg zupanija. obuhvacene su 2 berbe, 2008. i 2009. s time da Jarec-Kure nije radio 2009. berbu. prezentaciju je naravno vodila Stanka Herjavec a bili su jos zg zupan i neki njegovi zamjenici, g. Vito Andric kojeg sam sada prvi puta upoznao, g. Ivo Kozarcanin, g. Ivo Dropuljic (organizator i direktor sajma vino.com u esplanadi), vinska kraljica, hrt novinari, fotografi.. uglavnom oko 50ak ljudi, bilo je malo tijesno.
sudjelovalo je mislim 6 vinara (Korak, Kos, Sember, Rezek, Jarec-Kure i Tomac) a cilj je bio odrediti najbolji tip vinifikacije crnog pinota s obzirom na tip maceracije i dozrijevanja pa je tako provedena hladna maceracija (do 10°C sa suhim ledom) prije samog vrenja u trajanju 3-4 dana, klasicna maceracija 7-10 dana i sur lie metoda u bariku u trajanju 6 mjeseci.
svaki vinar je dobio po jednu novu, srednje paljenu barik bacvicu od 225 l od jaskanskog bacvara Goluba za svaku metodu, dakle svaki po 3 bacvice.
rezultati su pokazali da je opcenito najbolji tip hladna maceracija dok je klasicna blago zaostajala za sur lie metodom iako je naglaseno da se nisu svi pridrzavali zadanih uvjeta kao sto su temperature (maceracije, vrenja, mlf..) pa niti rezultati nisu apsolutno komparativni ni iskljucivi a i opcenito je bio premali broj pojedinih bacvica, kazu da bi ih trebalo biti najmanje 10 po svakog metodi i to u trajanju od vise godina ali za tako nesto naravno, nema novaca.
sto se tice vinara najbolje rezultate je imao Sember koji je imao cak i bolje rezultate na (kao najlosijoj) klasicnoj maceraciji nego sto su neki ostali imali na (kao najboljoj) hladnoj i to me poprilicno iznenadilo iako mi je njegov crni pinot jako dobar ali nekak sam vise ocekivao od Tomca i pogotovo Koraka koji je po rezultatima obje berbe bio gotovo najlosiji po organoleptici ali nesto bolji po kemijskoj analizi raznih polifenolnih tvari i tipicnih aroma crnoga pinota. steta samo sto nemam konkretne podatke pa da napisem ali vjerujem da ce se to objaviti vec negdje na netu.
na kraju smo probali sva vina i zbilja mogu reci je Semberova hladna maceracija najbolja, i po boji, i po taninima i po aromama i okusu i opcenitom dojmu kao kompliciranom vinu od crnog pinota. Kosova vina su prakticki malo jaci rose, totalno odbijajuce.. slicno vrijedi i za Koraka i Tomca iako imaju nesto bolji okus ali boja i arome su izrazito slabi, gotovo nepostojeci. Rezek je bio ok, poslije Sembera najbolji iako je kod svih vinara najbolje vino bilo proizvedeno hladnom maceracijom.
posto gazde Velimira Koraka nije bilo doma, njegov sin Josip je kasnije potocio njihov vrhunski crni pinot 2007. berbe i to iz magnum boce (1,5 l)! jako dobro vino iako jos mlado i sigurno mu treba vremena za kvalitetnije napredovanje u boci jer po taninima i kiselinama to definitivno moze i treba izdrzati! na svu srecu imam jos jednu bocu u svojoj arhivi. ;D ali nazalost nije magnum.. :'(
sve u svemu je bilo ok, malo prekratko jer se frend zurio pa smo bili tamo oko 3 sata, relativno poucno (znao sam otprije 95% stvari) ali sa moram priznati pomalo iznenadujucim rezultatima. velika pohvala je gdi. Korak koja je napravila zbilja fenomenalne kiflice, peciva i kukuruzni kruh kao i pite sa lukom i spinatom te odlicnom sunkom, kobasama i sirom.
na kraju smo kupili pokoju bocu (ja uzeo rizling, chardonnay sur lie i sauvignon, sve vrhunska vina iako moram priznati skupa za podrumske cijene) i Korak mladi nas je proveo pola sata kroz (veliki, novoizgradeni) podrum i pojasnio nam malo tehnologiju proizvodnje koja me je iskreno malo zacudila zbog svoje "obicnosti" i i pristupa jer sam mislio da oni rabe malo kvalitetniju i bolju opremu u podrumu za svoja skuplja vina.
uglavnom bilo je ok, ako zelite dobar crni pinot posegnite za Semberom i Rezekom umjesto za Tomcem ili Korakom koji su skuplji a kakve smo informacije dobili berba 2010. je bila "toliko dobra" da crni pinot od Koraka vrlo vjerojatno niti nece biti u prodaji ali sada izbacuju rose, kupaza crnog pinota i syraha i navodno je jako dobar.. :)
-
studirao sam u Istri u Porecu, bilo me je svugdje po festama i znali samo cak i dosta cesto cugat bas ovu (agro)laguninu malvaziju za gemiste i bila je ok (tada, kada sam imao 18 god.). rose im je bio ok kao i crnjaci, cabernet i merlot ali ostali vinari su otisli dosta naprijed sa vinima tako da je sad ova njihova malvazija relativno losa i predstavlja nuzno zlo za onoga koji kao zeli piti malvaziju. bio sam u par njihovih vecih i starijih vinograda i dode mi da placem kad vidim kako se tamo i tko tamo sve radi i na sta lice njihovi trsovi i uzgojni oblici.. :-\ bilo bi cudno da vino valja.
Vezano i nevezano uz voaj post. Mjesto gdje se pije vino, društvo, kvaliteta hrane, sve utječe na dojam o vinu. Nije isto gledati kroz prozor sivu jesen i piti vino od odsade ili sjediti u prekrasnom restoranu uz vesele frendove ili obožavanu curu, gledati kako sunce obasjava hume koji s k humu veru, jesti slasnu pečenku, slušati zujanje pčela, osjetiti miris pokošenog sijena, baciti oko na nasmijanu mladu konobaricu... svako vino će u takvoj atmosveri dobiti koju ocjenu više... Čest je slučaj da ljudi mjesto gdje su se odlično proveli proglase i mjestom odličnih vina, a zapravo popili sasvim prosječna...
U romanu Kako sam dvorio engleskoga kralja postoji hotel u kojem se svaki dan kosi sijeno, a svaku večer ispod lampe sluga cijepa drva...
-
prijatelju ne zelim biti bezobrazan ali ovo ti jednostavno moram reci, ako ti je ijedno vino od lagune najbolje sto si ikad pio (pogotovo sivi pinot!) onda nisi pio mnogo vina.. :-\
Predloži neki bolji Pinot Sivi pa da probam,uz uvjet da je cijena oko 60-70kn.Inaće nisam pio sigurno toliko vina kao ti,ali prošao sam dovoljno izložba,sajmova i podruma.Također brinem o punom podrumu vina,otprilike 40 000 litara tako da to mogu napisati.
-
Predloži neki bolji Pinot Sivi pa da probam,uz uvjet da je cijena oko 60-70kn.Inaće nisam pio sigurno toliko vina kao ti,ali prošao sam dovoljno izložba,sajmova i podruma.
sta ja znam, ovako iz glave.. probaj klasike kao sto su Krauthaker (meni osobno ne pase), Enjingi (njegov 2008. kasna berba, barrique je jedan od njegovih boljih), Korakov tak tak (pio neki dan kod njega). imas jos od Kutjeva (nisam dugo pio ali to je neki prosjek), Belja (nisam pio), Bartolovic ga ima, Libertin (trebao bi biti dobar), Kalazic (o njegovim vinima smo pisali ovih dana), Orahovica (prije su ga radili u poluslatkoj verziji i znam da je bio jako dobar). to su sve vina do nekih 10ak eura mpc.
meni osobno su najbolji od Batica i Simcica (macerirani 2008. je fenomenalan!), od Movie ovisi o godini i on je stilski totalno drugaciji.. ta vina se krecu oko nekih 20ak eura mpc.
-
Svi smo se u ovom kraju Hrv. žalili na prošlu godinu, a na prvim izložbama ovdje (Virje,Molve) nikad toilko zlata ko sad ;)
-
Svi smo se u ovom kraju Hrv. žalili na prošlu godinu, a na prvim izložbama ovdje (Virje,Molve) nikad toilko zlata ko sad ;)
blazeni Viro.. ;D 8)
http://blog.vino.hr/archives/1134
-
Svi smo se u ovom kraju Hrv. žalili na prošlu godinu, a na prvim izložbama ovdje (Virje,Molve) nikad toilko zlata ko sad ;)
Prolistao sam rezultate, meni izgledaju fenomenalni u usporedbi kakva je bila godina...
-
Svi smo se u ovom kraju Hrv. žalili na prošlu godinu, a na prvim izložbama ovdje (Virje,Molve) nikad toilko zlata ko sad ;)
I kaj mislite da je to realno stanje stvari? ::) :-\
-
I kaj mislite da je to realno stanje stvari? ::) :-\
Bile bi realne kada bi se bod ili dva oduzela od krajnjih rezultata...
-
Ivane, nema uzroka s podrijetlom alkohola naravno. Ali onda sam znas da rusis sebe i svoje postulate. Jer alkohol je zadnji faktor koji daje "IOLE" kvalitetno vino. ;) Alkohol se uvijek moze stvoriti, ali arome , tijelo NE!
-
Profesor i voditelj odjela Vinara u Poreču te voditelj komisije na ocjenjivanju Vinistra - pretpostavljam da znaš o kome je riječ,ali nećemo o imenima.. Nije jedini, to je jedan malo jači igrač ali eto.. Ne treba se vjerovat, ne bi ni ja da nisam vidjela sa svojim očima. Nije u pitanju gram naravno ;D
naravno da znam o kome je rijec! 8) ali ja nikada od njega nisam cuo niti jednu pametnu informaciju ili kritiku o vinu osim da u svakom fali sumpora! ;D al fakat, kad nam je radio degustaciju za svaku bacvu od nekih 40ak je pitao koliko ima sumpora i da treba staviti jos, nista drugo nikada nam nije rekao vezano za vina. to je bila totalna sprdnja kroz cijeli fax sa tim sumporenjem.. mozda je veci igrac kad je u pitanju njegov interes ali ja nikada nisam cuo da prica malo detaljnije i konkretnije o vinu. ???
Blizu, ali pobjeđuje onaj 30%. Coronica ne daje na ocjenjivanje vina - pala su mu poprilično i nije to ono što je bilo prije. Njegova vina mi nisu ništa posebno, bila sam kod njega na praksi i imala sam prilike probati i direktno iz bačve i mlada i opet razočarala sam se. Ali benvenuti je taj!
joooj, a trebo sam rec benvenuti jer on mi je u biti prvi i pao na pamet i na njega sam mislio jer mislim da ipak coronicina bazna malvazija nije bila medu prvih 3 zadnjih par godina dok ova je. i zbilja je dobra i posebna, izrazito mineralna ali meni je svejedno jako dobra i coronicina i opcenito njegova vina nekak vise cijenim jer je on vise orjentiran na vinograd nego na podrum sto je blize mojoj proizvodnoj filozofiji. ali oba vina su jako, jako dobra i to svake godine! ne znam zasto ti nisu dobra njegova vina, meni je on top 3 u istri, mnogo bolji od kozlovica i kabole koji su razvikaniji a da ne spominjem matosevica.. ::)
-
Ivane, nema uzroka s podrijetlom alkohola naravno. Ali onda sam znas da rusis sebe i svoje postulate. Jer alkohol je zadnji faktor koji daje "IOLE" kvalitetno vino. ;) Alkohol se uvijek moze stvoriti, ali arome , tijelo NE!
ne znam kako bih trebao protumaciti ovo da je alkohol zadnji faktor koji daje iole kvalitetno vino? sta ti to tocno znaci, da je visi alkohol, tj. secer preduvjet da bi neko vino uopce bilo dobro i da vrijedi pravilo sto visi alkohol to bolje vino? pojasni.
ne rusim ja svoje postulate, oni su kod mene precizno i jasno definirani. ;)
a ako cemo popravo, mogu se stvoriti i arome i tijelo raznim enoloskim preparatima! dodavanje odredenih aromaticnih sojeva kvasaca prakticki biras da li zelis vino sa vise aroma tropskog voca, citrusnih aroma, herbalnih aroma, vina svjezijeg tipa ili vina za malo dulje dozrijevanje.. to su sve inducirane arome koje odredenim sojem kvasca mozes naglasiti i istaknuti, dakle, prosto seljacki, mozes stvarati i zeljene arome.
ista stvar je i sa tzv. tijelom jer danas ima masa preparata kojim mozes dodati "punocu" (to je u biti tijelo vina) i "zaokruzenost" vina, dakle mozes dodati cak i to ako zelis takav tip vina.
jos zelim reci, ne znam da li ste primjetili i u kojoj mjeri, da vina proizvedena ili orjentirana na eko principima i tehnikama koja imaju dosta visoke alkohole tipa clai i enjingi kao tipicni predstavnici vina koja redovito imaju cak i preko 16% alkohola, ti alkoholi se mnogo manje osjete, bolje su ukomponirani i mnogo manje peku i strse od vina obicnih vinara koji rade klasicno.
npr. u mnogim vinima od krauthakera alkoholi su relativno poviseni (13,5-14,5%) ali oni toliko strse i doslovce ubijaju vino tim alkoholnim zarom da su totalno nepitka. takav dojam mi ostavljaju njegovi sivi pinoti, grasevina mitrovac, chardonnay i sauvignon ovisno o godini i seriji i to su sve vina od 14-14,5% alkohola dok su crna vina mnogo bolje izbalansirana i obicno im alkohol ne prelazi 13,5% i sto je najbitnije ne strsi i ne pece toliko vec je bolje uklopljen.
jos gora situacija je sa kalazicevim vinima koja su doslovce nepitka jer ja ne mogu popiti jedan gutljaj njegovih bijelih vina a da nakon toga nemam osjecaj kao da sam eksao 2 dcl rakije, uzas! dok npr. claieva malvazija ima 15-16% alkohola ali on je toliko dobro uklopljen u tu cijelu kompoziciju harmonicnosti, prirodnosti i autenticnosti da se gotovo niti ne osjeti, kao da ga je 12-13%! ista stvar je i sa enjingijevim visokim predikatima koji imaju cak i preko 20 (da, dvadeset!!) % alkohola a toliko su mekana, izbalansirana i pitka i klize niz grlo i nimalo ne strse kao sto bi covjek ocekivao..
dakle prirodni balans prije i iznad svega!
-
Upravo sam na ovo zadnje mislio. ;) Kod potpuno zrelog grozdja razina secera i ostalih spojeva koji su bitni za kvalitetno vino su u balansu tj. na odgovarajucoj razini. Kod nedozrelog grozdja (cijela prosla berba) ti mozes podizati secere, a samim tim i alkoholnu jakost, ali ne i aromate, fenole...
I nebi se slozio da mozes stvarati arome. Da, postoje kvasci koji mogu bolje istaknuti arome, ali samo ako imaju preduvijet u dobrom grozdju. Sto se Krauthakera tice tu se slazemo. :-\
-
Upravo sam na ovo zadnje mislio. ;) Kod potpuno zrelog grozdja razina secera i ostalih spojeva koji su bitni za kvalitetno vino su u balansu tj. na odgovarajucoj razini. Kod nedozrelog grozdja (cijela prosla berba) ti mozes podizati secere, a samim tim i alkoholnu jakost, ali ne i aromate, fenole...
I nebi se slozio da mozes stvarati arome. Da, postoje kvasci koji mogu bolje istaknuti arome, ali samo ako imaju preduvijet u dobrom grozdju. Sto se Krauthakera tice tu se slazemo. :-\
ne bih rekao da to samo dolazi od tehnicki zrelog grozda vec i nacina vinogradarenja i gotovo sva vina koja su radeno po eko principima su mnogo izbalansiranija i harmonicnija od ostalih, cak i ako imaju analiticki jako visoke alkohole.
sta mislis da krauthaker bere lose i nedozrelo grozde, isto kao i kalazic.. oni i u najlosijoj godini imaju 13-14% alkohola u svojim vinima ali nazalost fali im tog balansa i harmonije jer alkoholi im obicno strse i peku, kao sto je slucaj zadnjih godina sa gotovo svim vinima od krauthakera. sjecam se da je prije njegova bazna grasevina (sa trokut etiketom) imala 12-12,5%, to je bilo prije 10ak godina, pa je onda polako dosla i na 13-13,5% prije 5-6 godina, a zadnjih 3-4 godine je redovno iznad 13,5 pa i 14%! po meni je to definitivno previse i sve manje mi odgovara a da ne pricam o grasevinama mitrovac koje redovno imaju preko 14%..
ok, ne mozes stvarati arome ali recimo da mozes njima manipulirati tako da biras koje zelis a koje ne zelis naglasiti pa tako upotrebom npr. CEG kvasca dobivamo gotovo identican aromatski profil bez obzira da li se radilo o grasevini ili rizlingu koji u biti imaju apsolutno razlicite arome i okuse iako oboje dolaze iz porodice rizlinga.
-
Da upravo taj CEG kvasac koliko je dobar toliko je i los. Meni odgovara kad ga koristim na mjesavinama koje prodajem u litrenim bocama jer je takvo vino pogodno za gemiste u birtijama. Jako podsjeca na grasevinu. No isto tako ga na sortama ne volim koristiti jer stvara taj neki genericki profil koji ubije karakter same sorte.
-
Previse sam u zaostatku sto se recenzija tice u zadnjih 2 mj. pa cu ukratko samo ostaviti ocjene i pokoji osvrt.
PZ Svirce (Badel) | Plavac mali | kvalitetno | 2008 | korektno vino, osjeti se dim i zemlja, ali pretanko u tijelu. 6,5
Kutjevo | Traminac | 2009 | vrhunsko | suho | ispeglano vino s dobrim mirisom ali pretankog tijela usprkos 14+ alkohola no povoljne cijene. 7
Orahovica | Chardonnay | 2008 | korektno vino meni ne drage sorte. mozda presvjeze za moj ukus 6,5
Korak | Sauvignon | 2009 | vrhunsko | suho | 14,5 alk. | potrebno je sacekati jedno vrijeme da se vino otvori. Boja preblijeda za proslu godinu, miris je ok, ali je okus neharmonican jer alkoholi ipak strse. Ne zasluzuje odznaku vrhunskog sto se organoleptike tice...
Iuris | cabernet sauvignon | 2007 | kvalitetno | 12,5 | na miris korektno vino ne pretjerane dubine u boji iako je boja sama po sebi ok. Na okus jos strse tanini, ali ne previse. Zamjerka je slabo tijelo i malo vodenast feel.
Bilo je tu jos barem 2-3 butelje koje sam probao na miru, ali nisam ih zabiljezio pa stoga padaju u vodu...
-
Orahovica | Chardonnay | 2008 | korektno vino meni ne drage sorte. mozda presvjeze za moj ukus 6,5
Probao sam taj Chardonnay, nije mi se svidio. Popio sam ga sa mineralnom...
-
@Koshpa, ma ja sam pio isto brdo vina ali jednostavno ne komentiram, ne dobivam nikakve povratne informacije i ne povede se rasprava oko vina pa mi je to malo dosadno, kao da pisem za sebe..
nisam probao nijedno od ovih vina osim sauvignon od Koraka, sta ja znam, meni je bio sasvim dobar ali mozda malo prealkoholan, u biti to mi je mozda i najbolje njegovo vino, rajnski rizling mu vise uopce nije nesto posebno dobar, 2007. je bio odlican dok su zadnje 2-3 berbe prosjecne, nist posebno.. a opcenito je dosta skup.
-
Danas sam probao 3 crna vina, više sam ljubitelj bijelih vina ali evo da malo kažem o svojim doživljajima...
Kutjevo Crni pinot 2009- Mogu reći da mi se svidjelo, miris mi je odličan, vino je dobro izbalansirano, puno... Meni je puno bolje od kalazičevog pinota...
Klet krško Franjkinja prestige- Odlično vino, mislim da je dobitnik nekoliko zlatnih medalja, vino je dozrijevalo u bariqu, boja jako tamna, miris vrlo prepoznatljiv, kiseline idealne... U slavonskim ili iločkim frankovkama mi fali kiseline, ali mi je zato ova slovenska odlična...
Plavac mili- Prvi plavac koji sam probao ( ako izuzmen one od 25 kn koji su čista koma) meni se svidio,vino je jako sa dobrim taninima koji u ustima djeluju mekano a ne grubo, vino je dobro izbalansirano pa niske kiseline opće ne smetaju. Cjena butelje je 100 kn ja iskreno nebi nikada dao tolko love za to vino..
Nisam poznavatelj crnih vina tak da me nemojte pre ozbiljno shvačati, ovo je bilo moje mišljenje... :)
-
Probao sam danas Sauvignon iz podruma Vinarije Miksa. Odlicnog mirisa, nesto tanjeg tijela i boje ali jako jako pitko vino. Ohladjen na 10°C mi je super sjeo. ;)
Jedino kaj malo fermentira pa ga treba brzo piti :D
-
Probao sam danas Sauvignon iz podruma Vinarije Miksa. Odlicnog mirisa, nesto tanjeg tijela i boje ali jako jako pitko vino. Ohladjen na 10°C mi je super sjeo. ;)
Jedino kaj malo fermentira pa ga treba brzo piti :D
nisam imo pojma da imaju sauvignon.. ::)
-
Nemaju u prodaji. Imaju nes malo kaj su dobili pride uz grasevinu. Ali stvarno je jako dobar, pogotovo na miris. ;)
-
Franc Arman | Terran barrique | 2006 | suho | kvalitetno | 12,5% alk.
Cep od prirodnog pluta odlicne kvalitete samo po mom ukus premalih dimenzija. Vizualno je vino rubin crvene boje, ali poprilicno mutno za 5g staro vino. Mirisom na prvu dominira dim sto mi je stavilo upitnik izand glave buduci da ne volim barikirana vina. No u ovom slucaju se taj dim odlicno uklopio uz arome sumskog voca. Okus poprilicno dugo traje i vrijeme je ispoliralo onu teransku razuzdanost cak toliko dobro da si vrtim dva scenarija. Ili je djelomicno kupazirano s cabernetom ili je vino ipak proslo svoj peak jer mi se cini da nije vise dovoljno divlje da predstavlja teran kao sortu, sto meni osobno i odgovara. Sve u svemu poprilicno dobro vino i bez uvida u cijenu butelje rado bi ga ponovo probao. Ocjena 7,5/10
(http://www.francarman.hr/image/vina/teran_barrique_big.jpg)
-
Nema stranice gdje se piše o greškama tjekom ekitekiranja vina, pa ću ovdje napisati svoju primjedbu...
Za vikend je cura kupila u Lidlu Riesling 2009 Halbtrocken Pfalz, za 33kn...
Na njemačkoj etiketi piše: berba 2009, da je polusuho vino sa 11.5 % alkohola...
Na hrvatskoj etiketi (koju odobrava ministarstvo) piše: da je vino berba 2008 i da je poluslatko vino sa 10.5% alkohola...
Tko tu koga j...???
Koliko sam ja skužio Lidl prodaje vino berbe 2009, pod papirima za vino 2008...
Još jednu sitnicu da dodam ovo isto vino u njemačkoj košta 2.2 eura... Ostao sam bez riječi...
-
Pio sam to vino, ono nit vrit nit mimo. ;D
-
Tak nekak... Jedina stvar koja mi se kolko tolko sviđa je ambalaža i etiketa...
-
Danas dok sam si kupovao večeru u konzumu neki srednjoškolci su si kupovali vino za cuganje.
Kupili su 3 l stolnoga vina u bag in box ambalaži za 35 kn... Pokraj toga stolnoga vina imali su 3l srijmske kvalitetne graševine u bag in box ambalaži za 45 kn...
Meni nije jasno tko bi dao za 3 l stolnoga vina 35 kn ako za 45 kn dobije 3 litara kvalitetne graševine? Pio sam to stolno vino kod frenda i meni nevalja, ne vrijedi ni onih 11 kn koliko košta, ja ga nisam niti nebi nikada kupio...
-
"Meni nije jasno tko bi dao za 3 l stolnoga vina 35 kn ako za 45 kn dobije 3 litara kvalitetne graševine?"
- onaj tko je mlad i lud i nije mu bitno kaj pije već je bitno da dobro "udara" ;D ;D
-
Svi smo mi bili takvi. Kad se sjetim Simfonije po 7kn... :o
-
Joj dok se sjetim : Bijeli Trs, Panonsko Bijelo, Ribar, Jure
Sreća kaj još imam jetru... ;D stari panker
-
Danas dok sam si kupovao večeru u konzumu neki srednjoškolci su si kupovali vino za cuganje.
Kupili su 3 l stolnoga vina u bag in box ambalaži za 35 kn... Pokraj toga stolnoga vina imali su 3l srijmske kvalitetne graševine u bag in box ambalaži za 45 kn...
Meni nije jasno tko bi dao za 3 l stolnoga vina 35 kn ako za 45 kn dobije 3 litara kvalitetne graševine? Pio sam to stolno vino kod frenda i meni nevalja, ne vrijedi ni onih 11 kn koliko košta, ja ga nisam niti nebi nikada kupio...
kaj tebi nikada nije falilo 10 kuna za nekaj, kada si išel u školu?
-
kaj tebi nikada nije falilo 10 kuna za nekaj, kada si išel u školu?
Meni uvjek fali jer još imam 3 ispita na faksu tj student sam. Ja sam nekako i u srednjoj izbjegavao Ribara, i stolno bjelo. A ak smo ga pili popio sam po par čaša na silu, ali ga osobno nikad nisam kupio. Radij sam pio pivu nego ribara...
-
Meni uvjek fali jer još imam 3 ispita na faksu tj student sam. Ja sam nekako i u srednjoj izbjegavao Ribara, i stolno bjelo. A ak smo ga pili popio sam po par čaša na silu, ali ga osobno nikad nisam kupio. Radij sam pio pivu nego ribara...
pred destak godina kad bil u srednjoj...u kafiću na autobusnoj za nas srednjoškolce uvijek bila akcija, deci pive za 1kn...i tih 10kn o kojima ti pričaš je bilo dosta za cijelo jutro, skoro :D A ak piješ npr lovranski onda ti je stvarno svejedno jel stolno ili vrhunsko bijelo( to u Vž na sreću nikad prolazilo nije)
I koliko puta smo išli ranije u školu samo zbog tog našeg birca...a kolko puta nismo ni otišli na nastavu...
Recimo da su par čaša dvije čaše, ti kao srednjoškolac od recimo 70kg si trebal popiti još barem jednu da ti postane fino ;D
Pred destak godina, noja je bila najrasprostranjenija no u tih desetak godina puno se promijenilo oko mene, pa i ja, pred kraj faksa počel konzumirati vino...zaposlil se, kupil vinograd i vikendicu, i evoga, fala Bogu, još sad nisam siguran od čega mi je gori mamurluk, od vina il pive
I držmo se one...ak od pive/vina glava ne boli - e onda sigurno neke z glavom ni vredu (ili jednostavno nisi dovoljno popil ;D)
No, ugl, 10 kn je mala razlika na 3 litre vina (stolno-kvalitetno) al ipak velika za učenika ili studenta
-
Prije neki dan otvorio sam Malvaziju DE MAR koju proizvodi ISTRAVINO D.D. Malo sam čitao što piše na etiketi i pronašao da sadrži sulfite( to mi je jaso) ali da sadrži i regularor kiselosti E353( ovo mi nije jasno)....
Dali netko zna zbog čega se koristi regulator kiselosti E353? I koja je njegova uloga u vinu?
-
http://e-brojevi.udd.hr/353.htm
sve jasno?
-
Sve mi je jasno... Hvala... 8)
-
Imam pitanje za poznavatelje vina?
Dali smije roze vino imati jedan dio tanina u sebi ili mora u ustima djelovati glatko poput bijeloga vina? Imam crvenkasto vino ( cviček) koji je dosta dobar na nosu , osvježavajuč je ali se u ustima osjete lagani tanini ( oni če se s vremenom omekšati). Dali takvo vino spada u kategoriju roze ili crno vino?
Napravio sam pokus u litrenim bocama , vino sam tretirao sa želatinom i malo bentonita, takvo vino nije bilo trpkasto ali mi je djelovalo prazno i bezvezno.
Boja je slična ovom vinu...
http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.turizemvzidanicah.si/www/public/default/imgdb/Visit-cradle-of-cvi-ek-XQL3MDVUDBIV_92_detail2.jpg&imgrefurl=http://www.turizemvzidanicah.si/closeupp.cgi%3Fcdo%3D001PXQL366TUOYSW%26dtd%3D31%252F12%252F2011%26dta%3D05%252F01%252F2012&usg=__ePLnuniNZSb61Ly-0VTaZN7RxsM=&h=450&w=600&sz=19&hl=hr&start=1&zoom=1&tbnid=gMxf4F_m7oNvSM:&tbnh=101&tbnw=135&ei=ah0YT8-mMsjAtAaz45SVDQ&prev=/search%3Fq%3Dcvi%25C4%258Dek%26um%3D1%26hl%3Dhr%26client%3Dfirefox-a%26sa%3DN%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26channel%3Ds%26tbm%3Disch&um=1&itbs=1 (http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.turizemvzidanicah.si/www/public/default/imgdb/Visit-cradle-of-cvi-ek-XQL3MDVUDBIV_92_detail2.jpg&imgrefurl=http://www.turizemvzidanicah.si/closeupp.cgi%3Fcdo%3D001PXQL366TUOYSW%26dtd%3D31%252F12%252F2011%26dta%3D05%252F01%252F2012&usg=__ePLnuniNZSb61Ly-0VTaZN7RxsM=&h=450&w=600&sz=19&hl=hr&start=1&zoom=1&tbnid=gMxf4F_m7oNvSM:&tbnh=101&tbnw=135&ei=ah0YT8-mMsjAtAaz45SVDQ&prev=/search%3Fq%3Dcvi%25C4%258Dek%26um%3D1%26hl%3Dhr%26client%3Dfirefox-a%26sa%3DN%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26channel%3Ds%26tbm%3Disch&um=1&itbs=1)
-
Nebi se smjeli osjetiti tanini, barem se nisu u osjetili u rose vinima koje sam ja probao, ali nije ih bilo puno...
-
Isto kaj veli Košpa.
A ova boja je dost tamna za rose vino, probal sam neke dosta dobre frankovke (kao crno vino) sa gotovo jednakom bojom.
Koliko si dugo macerirao vino. Jel to cviček?
-
Pa cviček je cviček, registrirani tip slovenskoga vina. Rose se po pravilu radi od crnih sorti, a ne miješanjem crnih i bijelih sorti.
-
Isto kaj veli Košpa.
A ova boja je dost tamna za rose vino, probal sam neke dosta dobre frankovke (kao crno vino) sa gotovo jednakom bojom.
Koliko si dugo macerirao vino. Jel to cviček?
Da cviček je , maceriran je 5 dana. Ispao je solidno vino pa bi ga volio dati u 3 mjesecu na izložbu. Od toga vina ja ne očekujem ništa samo me zanima ocjena struke. Boja je slična ovoj na slici, vino ima oko 10 % alkohola i 7g/l ukupne kiseline, tanko tjelo i dobar miris. Najbolji cviček u sloveniji ima klet Krško a ona na izložbama bobiva od 70-75 bodova za to vino...
-
Pa cviček je cviček, registrirani tip slovenskoga vina. Rose se po pravilu radi od crnih sorti, a ne miješanjem crnih i bijelih sorti.
Slažem se ja. Samo me zanima dali je cviček roze ili crno vino?
Po mome nije ni jedno ni drugo nego nešto između...
-
Rose valjda :D
-
Imam pitanje za poznavatelje vina?
Dali smije roze vino imati jedan dio tanina u sebi ili mora u ustima djelovati glatko poput bijeloga vina? Imam crvenkasto vino ( cviček) koji je dosta dobar na nosu , osvježavajuč je ali se u ustima osjete lagani tanini ( oni če se s vremenom omekšati). Dali takvo vino spada u kategoriju roze ili crno vino?
a da ti pofotkas bas SVOJ cvicek i stavis koju fotku da vidimo boju a ne ovako..
rose vina se rade od crnih sorti ali sa vrlo kratkom maceracijom koja uglavnom ne prelazi 1 dan (ovisno o sorti i tipu vina koji se zeli dobiti) i obicno se radi sa nizim temperaturama vrenja da se sacuva svjezina i kiselina ali rose takoder moze imati tanine, zasto ne..!? ali to su vjerojatno malo ozbiljniji rosei koji nisu bas svjezi, ko je probao Roxanicev rose 2008 zna o cemu pricam, taj je dozrijevan u velikim drvenim badnjevima i osobno mi se ne svida upravo zato jer je pretezak.
cvicek bi najbolje mogli okarakterizirati kao crveno vino ali uostalom cijeli vinski svijet tako i govori, tj. postoje white i red wine (po novijem i orange) a ne bijelo i crno kao kod nas.
-
podrumar, ajde postavi sliku.
Simpatiziram opole.
Dobro ti imaš cviček, ali baš radi tih fensi boja mi je to lijepo.
I maceracija od 5 dana za rose je uzrok povećanih tanina.
kužim da je to ok, jer se kupažira sa bijelim vinom. moram priznati da nisam nikad oprobao cviček, prvom prilikom - budem.
-
podrumar, ajde postavi sliku.
Simpatiziram opole.
Dobro ti imaš cviček, ali baš radi tih fensi boja mi je to lijepo.
I maceracija od 5 dana za rose je uzrok povećanih tanina.
kužim da je to ok, jer se kupažira sa bijelim vinom. moram priznati da nisam nikad oprobao cviček, prvom prilikom - budem.
Nemoj imati prevelika očekivanja od cvičeka. Stolne sorte idu u to vino. Mpr kod mene je išlo 60% kavčine (lošija crna sorta ne postoji) i 22 % ®utog plavca ( on je svima vama poznat), ostatak je frankovka i štajrska belina, moslavac, graševina...
Evo slika, malo su lošije ali se može vidjeti boja. Kada sumpor u vinu padne ispod 20 mg/l vino ima lagani odsjaj koji vuče na ljubičasto...
(http://www.pohrani.com/f/1m/jl/P4JDmlz/dsc-0186.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/2I/md/1gh1mNQs/dsc-0184.jpg)
-
novopridosle posebnosti u mom podrumu.. 8)
-
novopridosle posebnosti u mom podrumu.. 8)
neugledno a sigurno obečevajuče....
-
Vertikalno kusanje rajnskog rizlinga berbi 2006. - 2011.
S obzirom na odredjeno iskustvo koje imamo sa ovom sortom odlucio sam se sprovesti vertikalno kusanje vina rajnski rizling od berbe 2011. pa do berbe 2006. Ranije 2 berbe nismo arhivirali tako da je 2006. najstarija berba koju imamo arhiviranu. Vecinom su sve izlozbe vina iza nas pa je ovo odlicno vrijeme za rezime. Za svaku berbu cu napisati nacin vinifikacije i odredjene karakteristike.
Rajnski rizling | 2011 | polusuho
Samo grozdje je bilo idealno zrelo sa 90Oe u berbi. Vinifikacija je radjena u 2 tanka, u jednom Lalvin R-HST na 19°C, a u drugom SIHA Cryarome na 16°C. Lalvin je dao jace tijelo i cvijetne arome, dok je SIHA dao aromaticnije vocno vino, ali i ne toliko harmonicno, tanjeg tijela. Kasnije smo jedan i drugi iskupazirali. Takvo vino je svijetle slamnato zute boje, odlicnog mirisa, ali tankog tijela. Sve u svemu vino je za ljubitelje aromaticnih vina, tanjeg tijela i vece pitkosti. Godine ce pak pokazati sto ce se s vinom desavati, a ponajvise hoce li se odlicne arome i zadrzati.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4874_2.jpg)
Rajnski rizling | 2010 | suho
Ovdje je rijec o najproblematicnijoj berbi unazad 10-15 god sa zasigurno 50% botritiziranog grozdja. Opet se radi o paralelnog vinifikaciji u 2 razlicita tanka, jednog sa SIHA 7 kvascem, a drugog sa autohtonim kvascima, oba su kipila na 18°C. S obzirom na nedozrelo i trulo grozdje, te probleme u vinifikaciji, primarne arome su poprilicno slabe, a vec ih poprilicno maskiraju tercijarne arome koje nekako preuzimaju cjelinu. Tijelo lagano, a opcenito je vino jako svjeze, iako kiseline nisu previsoke. Nakon nesto vise od godine i pol od berbe ovo vino je puno pitkije i zaokruzenije no sto je bilo mlado. Ne kaze se bezveze da rajnskom rizlingu treba vremena da dostigne svoj potencijal.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4875_2.jpg)
Rajnski rizling HK | 2010 | polusuho
Radi se o mikrovinifikaciji sa problematicnim kvascem Uvaferm 228. Bez obzira na prehranu po PSu, u 3 navrata, bilo je problema u vinifikaciji. Iako tijekom vrenja kvasac zaista daje lijepe arome, one nakon pretoka poprilicno nestanu. Vino je slamnato zute boje, solidnog ekstrakta i lijepo zaokruzeno, ali naravno slabog tijela. Arome su mu poprilicno ugusene i nekako djeluju beskarakterno.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4878_2-1.jpg)
Rajnski rizling | 2009 | suho
Berba 2009. u mnogo cemu je slicna ovoj 2011., ali vina iz te godine su kudikamo bolja od zadnje berbe. Ovaj rizling je vinificiran sa SIHA 7 kvascem na 20°C te je vino samo jednom pretoceno tj. filtrirano sa K300 filterom. U boci nema nikakvih tartarata, niti zamucenja zbog termolabilnih bjelancevina. Vino je zlatno zute boje, velike ekstraktnosti. U nosu se osjeti tercijari, ponajvise med. Tu su takodjer mirisi cvijeca (ruza). Vino je odlicno isharmonizirano i jako lijepo zaokruzeno. Podatak od 13,5% alk. se ne osjeti. Nase najbolje vino ikad proizvedeno...
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4880_2.jpg)
Rajnski rizling HK | 2009 | polusuho
Jos jedna mikrovinifikacija, kipio takodjer sa SIHA 7, ali je vrenje prekidano i vino je samo pretakano bez filtracije. Boja je slamnato zuta do zlatno zuta, nesto blaze nijanse od suhe varijante. U nosu se takodjer osjete medene note uz pratnju lagalnih floralnih mirisa. Na okusu je vino nesto lakse i samo zericu sladje. No usprkos tome, ipak losije od suhe izvedenice.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4882_2.jpg)
Rajnski rizling | 2008 | suho
Berbu ovog rizlinga takodjer je karakteriziralo grozdje koje je bilo zahvaceno botritisom od oko 20-30%. Vrenje je odradjeno autohtonim kvascima. Kao mlado vino je karakterizirano izrazitim mirisom i nesto svjezijim tijelom. Jedan uvazeni clan foruma je mislio da se radi o tramincu. :D Sad kad je vino odlezalo par god. i dalje ga karakterizira svjezina i jos veca kompleksnost aroma jer se osjete primarne arome citrusa, zelenih jabuka ali i cvijetni i medeni mirisi Boja mu je slamnato zuta s laganim zelenim odsjajem. Zaista je fascinantno kako se rizling razvija godinama te kako usprkos teskim berbama zadrzi svoj karakter i svjezinu.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4884_2.jpg)
Rajnski rizling | 2007 | suho
Berba 2007. vinificirana je Uvaferm CEG kvascem i kao mlado vino je bilo najaromaticnije vino ikad koje smo proizveli. Sjecam se da je miris doslovce iskakako iz case s pol metra udaljenosti. Nakon 5g. u boci vino treba odredjeno vrijeme da malo prodise, dekantiranje je svakako pozeljno. Boja je i dalje svijetlo zuta sa zelenim odsjajem. Miris je i dalje svjez, mjesavina cvijetnih mirisa i citrusa, ali ni priblizno intenzivno na nosu kao mlado vino. Tercijarne arome se osjecaje tek u tragovima, tako da je svjezina glavno obiljezje ovog vina.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4885_2.jpg)
Rajnski rizling | 2006 | suho
Najstarija berba koju smo arhivirali. Vinificirano je takodjer Uvaferm CEG kvascem. Svijetlo zute boje izrazito svjeze na nosu. Citrus, zelena jabuka poprilicno dominiraju mirosom. Niti traga starine. Na okus je vino mozda cak i prekiselo s obzirom za godiste. Cak bi rekao da je pravo gemistersko vino. Bez obzira na nesto izrazenije kiseline vino je harmonicno i nista mu drugo ne strsi.
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4887_2.jpg)
Nekakv zavrsni rezime cijelog kusanja bi bio da rizlingu vrijeme zaista ne moze nista i da s vremenom samo dobiva na kvaliteti, zaokruzenosti, ali i kompleksnosti mirisa i okusa. Poslovicno vise kiseline osiguravaju mu svjezinu kroz godine. Takodjer je bitno napomenuti da niti jedna ova butelja nije cuvana u idealnim uvjetima te da su barem 4-5 puta seljakane s jednog mjesta na drugo i da su bile izlozene temperaturama i do 25°C. Jos je bitnije da niti jedno vino nije imalo niti jednu manu (refermentacija, oksidacija, povisene lakohlapljive i sl...) S obzirom da smo koristili par sojeva kvasaca nekakav zakljucak bi bio da CEG daje aromaticna, svjeza mlada vina, koja starenjem ne gube tu svjezinu, ali i najmanje dobivaju sto se kompleksnosti tice, te da s vremenom ipak gube na intenzitetu arome. SIHA 7 daje nesto kompleksnija i zaokruzenija vina, ali nekako je najbolje ispalo vino koje je vrijalo autohtonim kvascima. Jedan prijatelj je na degustaciji rekao kako mu je rizling 2009. bolje vino, ali da je 2008. bolji rizling. Sapienti sat...
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4871_2.jpg)
-
Jako zanimljivo. ;D Drago mi je što si svoja iskustva ( vinifikaciju i kvasce) podijelio sa svim čalanovima ovoga foruma... ;D
-
Rajnski rizling | 2009 | suho
Berba 2009. u mnogo cemu je slicna ovoj 2011., ali vina iz te godine su kudikamo bolja od zadnje berbe. Ovaj rizling je vinificiran sa SIHA 7 kvascem na 20°C te je vino samo jednom pretoceno tj. filtrirano sa K300 filterom. U boci nema nikakvih tartarata, niti zamucenja zbog termolabilnih bjelancevina. Vino je zlatno zute boje, velike ekstraktnosti. U nosu se osjeti tercijari, ponajvise med. Tu su takodjer mirisi cvijeca (ruza). Vino je odlicno isharmonizirano i jako lijepo zaokruzeno. Podatak od 13,5% alk. se ne osjeti. Nase najbolje vino ikad proizvedeno...
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_4880_2.jpg)
dobro da jos cuvam onu jednu bocu koju si mi poklonio kad sam bio kod tebe.. 8)
posto sam fan rizlinga mislim da bi ovo kusanje cak i meni bilo zanimljivo..
-
"Cak " mos si mislit !
-
dobro da jos cuvam onu jednu bocu koju si mi poklonio kad sam bio kod tebe.. 8)
posto sam fan rizlinga mislim da bi ovo kusanje cak i meni bilo zanimljivo..
Javi se s dojmom kad ju otvoris. ;) Ha cuj, vina jos ima, smjestena su u frizideru tako da se nece promjeniti jos jedno odredjeno vrijeme. Slobodno navrati :)
-
Evo prvi put da pišem nešto po forumu a da nemam pod kapom manje od 0.3 promila. :D Već nekih tjedan dana za redom pospremano sijeno, sunce sije, jednostavno moraš nešto popiti. Najbolje prolazi gembač od rozea, graševina mi ne valja za gemišt jer ima preniske kiseline ona iz 2010 mi je bila bolja za gemištaciju od berbe 2011. Nisam zbog toga ovo pisao nego zbog nečeg potpuno drugog. Danas sam u vrutku slučajno kupio neki čileanski Sweet Babbo, poluslatka mješavina. Iznad vinograda imam stol sa klupicom sa koje je dobar pogled. Ohladio sam taj Čileanac na 12 stupnjeva uzeo čašu i uputio se do stola u vinogradu. Otvorim to vino, ali mi nije baš nešto, klasična industrija. Moja bi ocjena bila 6 od 10. Dok sam pijuckao taj slatkiš razmišljao sam o sorti koja bi bila idelna za pijuckanje u tako vručim danima. Po mome mišljenju idealna sorta za takvo nešto je Rizling. Baš sam si ga u onom trenutku zaželio. Onako polusuhog sa 8 g ukupnih kiselina. Svako vino ima svojih pet minuta ali kod mene u ovakvim vrućim danima definitivno vodi Rizling... ;D
-
Nema do rizlinga! 8)
-
Pa šta nema kod tebe cvičeka??Mislim da bi ti on bio još idealniji za gemištiranje pošto ima još više kiseline,a niži alkohol.
-
Nema do rizlinga! 8)
ali nikako za gemist..
-
Kakav gemist? Samo cisto. 8)
-
Kakav gemist? Samo cisto. 8)
od tih tzv. ljetnih vina meni najbolje pase dobro rashladeni rizling, ali brutalno suhii brutalno ostar i mineralan, idealan austrijiski Brundlmayerov!
jos u tu pricu ulaze zeleni veltlinac i sauvignon, naravno, stara europska skola sa alkoholima do 13%, suhi do kosti i sa cvrstim kiselinama i mineralnosti.. nema boljeg! ;)
takoder moze doci i bolja malvazija, najbolje od mog favorita Coronica, 2011 berba je zbilja odlicna, ko nije probao mora pod obavezno!
-
Jasno, suhi rizling i suhi sauvignon. Mila majka za ove tropske dane. :)
-
pih....prava kvalitetna noja i jamnička, gemišt za 10 ;D
A kaj se tiče sweet babo nešto vina...radije bi kupil pol kile umjetnih vitamina cedevite neg uopće išel isprobavati neku takvu butelju, ajd, da je suho još nekak.
-
da,da,...suho,suho,ova slatka mi nikak ne leže.
-
Kakav gemist? Samo cisto. 8)
Jesi normalan,kakvo čisto ;D ;) Po ovim vrućinama kad nekaj radim u vinogradu pijem isključivo vodu ili sok,ono i 2l se potrefi,a tek kad sam gotov,par hladnih gemišta,jebate da počnem s čistim ili s gemištima gotov sam za pola sata po ovoj vrućini :D << Inače moj pokojni stric,umro u dubokoj starosti,kad su po takvim vrućinama vozili sijeno ili žito,za žeđ nije pio vino nego rakiju šljivovicu i dan danas mi je to nedokučivo :o ;D
-
Pa šta nema kod tebe cvičeka??Mislim da bi ti on bio još idealniji za gemištiranje pošto ima još više kiseline,a niži alkohol.
Ima ga, ja ga zovem roze ima oko 10 % alkogola i oko 7 kiseline . Da budem iskren svake zime pljujem po tome vinu jer je loše kvalitete, ali kada nastupe vručine brzo promijenim mišljenje...
-
Vidim da vas se dosta uključilo u raspravu. Što se Rizlinga tiče meni je uvijek bolji kao čisto vino a ne gemišt. Još da dodam da mi se više sviđaju Međimurski Rizlinzi nego npr Kutjevački. Međimurski mi imaju lepršavije tjelo i finu nježnu aromu, dok su Kutjevački jači i po tjelu i po alkoholu. Svatko ima svoj ukus...
Što se tiče tog Sweet Babo slatkiša, kupio sam ga samo zato jer nisam znao što da uzmen za 35 kn. Prije pol godine kupio sam neki čileanski sauvignon (suhi) koji mi je bio dosta dobar...
-
Jasno, suhi rizling i suhi sauvignon. Mila majka za ove tropske dane. :)
definitivno bi i skrlet ubacio u ovu "ljetnu" kategoriju! ;)
ako nisi obavezno probaj neki zeleni veltlinac, fenomenalno ljetno vino! obicno su skuplji i dosta rijetki makar imam frenda koji ih dila iz Austrije po 3-5 eura po butelji iz Interspara. prije par godina je bio jako dobar veltlinac u Vrutku, Schloss Gobelsburg, Austrija, iznimno dobra cijena od 40ak kn, imali su i rizling ali on je bio skuplji, evo i Vinopija ih je recenzirao..:
http://vinopija.wordpress.com/2009/09/01/domaene-gobelsburg-riesling-2007/
http://vinopija.wordpress.com/2010/02/25/domaene-gobelsburg-gruner-veltliner-2007/
-
U ova vremena , takva su kakava su za sve nas , neki osjete neki cini mi se i ne , ne umjesno je reklamirat neka strana vina dok domaci vinari muku muce sa finansijama i prodajom .
Lijepo si poceo post sa skrletom i pomislih evo ga , svako vuce na svoju stranu , ovaj cvicek , ovaj noju ,ovaj skrlet , kad ono austrijski ....pljuska !
-
definitivno bi i skrlet ubacio u ovu "ljetnu" kategoriju! ;)
ako nisi obavezno probaj neki zeleni veltlinac, fenomenalno ljetno vino! obicno su skuplji i dosta rijetki makar imam frenda koji ih dila iz Austrije po 3-5 eura po butelji iz Interspara. prije par godina je bio jako dobar veltlinac u Vrutku, Schloss Gobelsburg, Austrija, iznimno dobra cijena od 40ak kn, imali su i rizling ali on je bio skuplji, evo i Vinopija ih je recenzirao..:
http://vinopija.wordpress.com/2009/09/01/domaene-gobelsburg-riesling-2007/
http://vinopija.wordpress.com/2010/02/25/domaene-gobelsburg-gruner-veltliner-2007/
Ovaj rizling sam si kupio prije 2 godine i definitivno bi ga mogao svrstati kao jedno lijepo osvjezavajuce ljetno vino. Slabije tijelo, visoke kiseline i mineralnost, taman za +35C. :)
Sto se skrleta tice, slazem se da pase u kategoriju ljetnih vina, ponajvise zbog njeznih aroma, slabijeg tijela i uzitnih kiselina.
-
Ovaj rizling sam si kupio prije 2 godine i definitivno bi ga mogao svrstati kao jedno lijepo osvjezavajuce ljetno vino. Slabije tijelo, visoke kiseline i mineralnost, taman za +35C. :)
Sto se skrleta tice, slazem se da pase u kategoriju ljetnih vina, ponajvise zbog njeznih aroma, slabijeg tijela i uzitnih kiselina.
hehe, da, uzitnih kiselina od 7 grama u mom slucaju.. kazem ti ja, origigi ljetno vino! ;)
pasu tu jos i razna laganija vina, bitno je da imaju vise kiseline i ne previsoke alkohole, opcenito su medimurska i zagorska jako dobar odabir, posebice rizlinzi, sauvignoni, cak i laganiji pinoti, kraljevine, suhi muskati..
da prosirimo izbor tu se jos itekako mogu ubaciti ekstra suhi i suhi pjenusci koji nisu predugo odlezavali na talogu u boci pa su svjeziji i napamet mi pada jako dobar ljetni pjenusac od Miklauzica, to si vjerojatno i probao.
mozda jedan od najboljih ljetnih pjenusaca i to rose je onaj od Sembera, 100% crni pinot, prekrasne arome jagode i vanilije, suh, taman tijela i kiseline koliko treba da bude lagan i svjeziji a opet ima ozbiljnost i tezinu, odlicna stvar za gustanje i pijuckanje u hladu ljeti!
tu su naravno i rosei samo su oni dobri dosta rijetki.. Krauthaker je imao jako dobar cisti merlot rose 2006 ali to nije bilo ljetno vec ipak malo ozbiljnije vino za uz klopu, njegov klasicni rose mi nije nesto, bezvezan je..
pada mi jos na pamet Baticev rose koje je uvijek odlican i sigurno je jedan od najboljih rosea na nasem trzistu ali i on je opcenito malo ozbiljnije vino (tipa Roxanicha ali ipak mnogo laksi, pitkiji ali i kompleksniji).
-
Evo jednog zanimljivog članka o ljetnim vinima...
http://dnevnik.hr/vijesti/fina_papizza/ljetna-kontinentalna-vina.html (http://dnevnik.hr/vijesti/fina_papizza/ljetna-kontinentalna-vina.html)
Iznenadio sam se, prvi puta da netko pohvali Zagorske (Međimurske, Prešivičke) graševine, a ne samo Kutjevačke i Iločke.
-
Pa kad one niikako nisu za ljeto, teske, tupe, a nisu ni za gemist ili nedaj boze popit jednu case prije pranja zubiju. ;D
-
Pio Muškat žuti polusuhi od Cmrečnjaka iz međimurja. Preporučam ga za piti uz miješanu pizzu. ;)
-
Pio Muškat žuti polusuhi od Cmrečnjaka iz međimurja. Preporučam ga za piti uz miješanu pizzu. ;)
hahaha cmrečnjakov kao i crnkov ili kermanov polusuhi žut preporučam uz štrukle sa siroma a mješanu iz kalimera uz štigovske noči ili šipon ak je srditau pitajnju.....probajtakinemreš fulati....
-
Ej, pazi sad. Pio Muškat ®uti Poluslatki 2011 od Kunčića. Ništa jeo. Ni kruhiluk. :)
-
Nebute verovali ali probal sam Muškat žuti od Tomšića. ;) Baš sam se napalil na taj muškat moral si ga bum posaditi vu gericama
-
Nebute verovali ali probal sam Muškat žuti od Tomšića. ;) Baš sam se napalil na taj muškat moral si ga bum posaditi vu gericama
I onda buš na dalje pil samo žuti muškat? Sumnjam, bolje ti je i jeftinije i praktičnije kupit 5 butelja na godinu i izguštat se
-
Ove subote bio na fešti u Pregradi, a njihova udruga vinara i vinogradar već zadnjih par godina organizira degustacije njihovih vina. Zanimljivo je to da je čak pola vina na degustaciji bilo predikatnih a ja tome ne mogu odoljeti. Dok je večina gostiju uglavnom kupovala litar vina i litar vode ja sam među rijtkima probao malo bolje kapljice. Od suhih vina probao sam jedan sauvignon i jednu graševinu ne sječam se tko je proizvođač, berba 2011, vina su bila označena kao vrhunska i bila su stvarno jako dobra. Posebno me fascinirala graševina koja je bila vrlo fina na nosu, eleganstna i vrlo pitka sa odličnim kiselinama. Tko bi reko da graševina može dati tako dobro vino u Zagorju. Od predikata sam probao Cvekov rajnski rizling kasnu berbu i traminac izbornu berbu prosušenih bobica. Taj traminac je fantazija od vina. Na kraju sam probao Bodren Chardonnay ledeno vino berbu 2010, na nosu mi nije baš pasao ali u ustima je totalno druga prića... Sve u svemu iznenađujuče dobra vina...
-
Najgore kaj ti predikati zaista nista ne govore o pojedinoj sorti. ;) I od mjesavine bijelih sorata napravis jednako dobar, ako ne i bolji, predikat.
-
Najgore kaj ti predikati zaista nista ne govore o pojedinoj sorti. ;) I od mjesavine bijelih sorata napravis jednako dobar, ako ne i bolji, predikat.
Neznam baš. Traminac je uvjek traminac, nemoguče ga je fulati ako se nalazi u suhoj izvedbi, poluslatkoj ili kao najveći predikat. Isto vrijeti za rizling, muškat, čak i sauvignon...
Napisao sam ja da me je ugodno iznenadila suha vrhunska graševina sa 12.5 alkohola. Vrlo pitka, sviježa i traži gutljaj za gutljajem. Njabolji predikat mi je bio traminac, rajnski rizling je dosta zaostajao za njime.
-
Nakon 4-5 godina odlezavanja? Nikad neces pogoditi na slijepo o kojoj je sorti rijec. ;) Ovako kad ides na nesto o cemu znas da je rijec lako si povezes nekakve znacajke u cjelokupan dojam o tom vinu. Kada ides na slijepo, tih cinjenica nemas.
-
Neke sorte se daju pogoditi ali većina ne. Ja volim popiti tu i tamo pokoju čašu slatkiša pa mi zato predikati predstavljaju vrhunac vinogradarstva i podrumarstva. Jedini mi je problem što si ih baš nemogu priuštiti jer su skupi. Možda jednog dana ostavim 200 trsova za predikate tak da se mogu guštati ali to je daleka budučnost.
-
*DINGAČ KIRID®IJA 0.75L 2008. -6/1- VRH. SUHO ... suho
Kiridžija vedran
0,75L
159,98 kn
*PLAVAC KIRID®IJA 0.75L -12/1- 2008.SUHO KVAL. suho
Kiridžija vedran
0,75L
29,98 kn
130kn razlika u cijeni između vina od iste sorte i istog godišta. Ako su troškovi proizvodnje vina na pelješcu toliki da ono mora koštati 160 kuna, pitam se od čega je napravljeno ovo drugo. A Kiridžija nam cijenom poručuje da je ovo prvo pet puta bolje od ovog drugog. Kao mali vinogradar i vinar uopće ne mogu zamisliti situaciju da bi razlika među mojim vinima iste sorte bila tolika da bi iz jedne bačve vino bilo pet puta bolje od onog iz druge bačve.
-
da to je jako zanimljivo zašto to vino košta 160 kn ta 7dcl????
A pitanja su;
Koliko tu ima grožđa i po kojoj cijeni? Ili je kemija tako skupa?
Te da li je to cijena od proizvođača ili tegovačka.
-
Ja sam već jednom pisao malo o tome ali sam dobio po ušima. Vjerovatno vino ima svog potrošača (imučnog ) pa se zato može nabiti tolika cijena. Kad se jednom taj potrošač izgubi cijena vina će drastično pasti. Moja granica je 50 kn a i za te novce očekujem dosta. Kad smo već kod cijene vina jedna zanimljivost. Slovenska vinarija Dveri-pax je sa bazičnom kupažom bijelih sorata Janez osvojila broncu na Decanter-u a vino košta ni više ni manje nego 4.84 Eura po butelji.
http://www.evino.si/sl/dveri-pax/7353-dveri-pax-janez-2011-075-l.html (http://www.evino.si/sl/dveri-pax/7353-dveri-pax-janez-2011-075-l.html)
Robert Parker je berbu 2008 ocjenio sa 87 bodova, berba 2007 je osvojila Zlato na AWC Vienna 2008 a ocjenjeno je sa 91 bod.
Evo svih priznanja: http://www.dveri-pax.com/hr/vina/nagradena-vina/ (http://www.dveri-pax.com/hr/vina/nagradena-vina/)
Prema tome kada se uđe u EU čeka nas žestoka konkurencija i spuštanje cijena vina, ja znam da jedan slovenac ima bolje uvjete i zakone nego mi. K tome mu je i repro materijal sigurno 20 % jeftiniji ali ako se bude htjelo biti konkurentno trebat će se prilagoditi tržištu a to uvjek znači podizanje kvalitete i spuštanje cijene.
-
možda je dingač i precijenjen, ali prvenstveno, kad je riječ o ovakvim vinima, treba uzeti u obzir prinos, odnosno urod. na položaju dingač loza daje max.do 1kg grožđa iz kojeg se može iscijediti 60% mošta što znači da se s jednog trsa ne može napuniti niti jedna butelja, a troškovi obrade vinograda i troškovi u podrumu su isti kao da loza daje 3kg grožđa odnosno 2,25 litara vina.
položaji dingač i postup na pelješcu te ivan dolac na hvaru su jedinstveni u svijetu i to treba cijeniti. druga je priča može li se s tih položaja dobiti još bolje vino.
sorta plavac mali posađena na drugim položajima može dati isto kvalitetno grožđe ali znam da samo s druge strane brda u potomju jedva da nabere 20% šećera po baboo pa se od takvog grožđa dobije od istog vinara plavac mali po cijeni od 30 kn po butelji.
-
možda je dingač i precijenjen, ali prvenstveno, kad je riječ o ovakvim vinima, treba uzeti u obzir prinos, odnosno urod. na položaju dingač loza daje max.do 1kg grožđa iz kojeg se može iscijediti 60% mošta što znači da se s jednog trsa ne može napuniti niti jedna butelja, a troškovi obrade vinograda i troškovi u podrumu su isti kao da loza daje 3kg grožđa odnosno 2,25 litara vina.
položaji dingač i postup na pelješcu te ivan dolac na hvaru su jedinstveni u svijetu i to treba cijeniti. druga je priča može li se s tih položaja dobiti još bolje vino.
sorta plavac mali posađena na drugim položajima može dati isto kvalitetno grožđe ali znam da samo s druge strane brda u potomju jedva da nabere 20% šećera po baboo pa se od takvog grožđa dobije od istog vinara plavac mali po cijeni od 30 kn po butelji.
Ovo je istina,isto tako je na svim južnim stranama otoka i kod mene je tako.
-
možda je dingač i precijenjen, ali prvenstveno, kad je riječ o ovakvim vinima, treba uzeti u obzir prinos, odnosno urod. na položaju dingač loza daje max.do 1kg grožđa iz kojeg se može iscijediti 60% mošta što znači da se s jednog trsa ne može napuniti niti jedna butelja, a troškovi obrade vinograda i troškovi u podrumu su isti kao da loza daje 3kg grožđa odnosno 2,25 litara vina.
položaji dingač i postup na pelješcu te ivan dolac na hvaru su jedinstveni u svijetu i to treba cijeniti. druga je priča može li se s tih položaja dobiti još bolje vino.
Čitam po netu da najjeftinije ulazne troškove na svijetu ima Vinarija Dingač,tj.nisu zadnje 3 g platili ljudima kaj su im uzeli grožđe i što sad,ljudima dužni 50 milijuna kn,ukupno svima dužni 100 milijuna kn,a navodno vrijede sa zalihama 40 milijuna.Država i banke su prve u naplati,a onda dobavljači,uobičajeno HR poslovanje,nitko kriv,samo propalo,jeb..en pušiona za kooperante,nebuju vidjeli niti lipe >:(
-
možda je dingač i precijenjen, ali prvenstveno, kad je riječ o ovakvim vinima, treba uzeti u obzir prinos, odnosno urod. na položaju dingač loza daje max.do 1kg grožđa iz kojeg se može iscijediti 60% mošta što znači da se s jednog trsa ne može napuniti niti jedna butelja, a troškovi obrade vinograda i troškovi u podrumu su isti kao da loza daje 3kg grožđa odnosno 2,25 litara vina.
položaji dingač i postup na pelješcu te ivan dolac na hvaru su jedinstveni u svijetu i to treba cijeniti. druga je priča može li se s tih položaja dobiti još bolje vino.
sorta plavac mali posađena na drugim položajima može dati isto kvalitetno grožđe ali znam da samo s druge strane brda u potomju jedva da nabere 20% šećera po baboo pa se od takvog grožđa dobije od istog vinara plavac mali po cijeni od 30 kn po butelji.
Ako plavac mali da daje 3 kg grožđa po trsu onda se slobodno može zvati plavac veliki. Ne postoji sorta vinove loze koja daje vrhunsko vino sa prinosom od 3kg po trsu. U mojim novim vinogradima je razmak redova 2m a između trsova 0,8 m. Kod takvog sklopa nije moguće opteretiti trs sa više od 8 pupova ako ne želiš da se lucnjevi preklapaju i nemam prinos veći od 1,2 - 2 kg po trsu ovisno o sorti. Prinos od 1,2 kg po trsu je maksimalno opterećenje ukoliko se želi dobiti ne vrhunsko nego i malo bolje kvalitetno vino. Osim toga grožđe koje ima 20% šećera po baboou daje vino koje sadrži min 13,9 vol% alkohola što je po svim kriterijima dovoljno, ali kod velike rodnosti nema drugih neophodnih komponenti koje mu daju potrebne finese da bi bilo kvalitetno ili vrhunsko. Neznam na koje podrumske troškove misliš, a da nebi bili vezani uz količinu vina.
-
Ako plavac mali da daje 3 kg grožđa po trsu onda se slobodno može zvati plavac veliki. Ne postoji sorta vinove loze koja daje vrhunsko vino sa prinosom od 3kg po trsu. U mojim novim vinogradima je razmak redova 2m a između trsova 0,8 m. Kod takvog sklopa nije moguće opteretiti trs sa više od 8 pupova ako ne želiš da se lucnjevi preklapaju i nemam prinos veći od 1,2 - 2 kg po trsu ovisno o sorti. Prinos od 1,2 kg po trsu je maksimalno opterećenje ukoliko se želi dobiti ne vrhunsko nego i malo bolje kvalitetno vino. Osim toga grožđe koje ima 20% šećera po baboou daje vino koje sadrži min 13,9 vol% alkohola što je po svim kriterijima dovoljno, ali kod velike rodnosti nema drugih neophodnih komponenti koje mu daju potrebne finese da bi bilo kvalitetno ili vrhunsko. Neznam na koje podrumske troškove misliš, a da nebi bili vezani uz količinu vina.
Na koji način onda komentiraš ovaj članak?
http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/2012/06/martina-hora-najugodnije-iznenaenje.html (http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/2012/06/martina-hora-najugodnije-iznenaenje.html)
Sa opterečenjem od 3 kg osvojili zlato na Ferstivalu graševine u Kutjevu. Pitanje je što ti smatraš vrhunskim, vino koje ima 15 % alkohola i 5 g kiselina , ili vino koje je karakteristično, sortno prepoznatljivo i ugodno za pijuckanje.
A što se tiče opterećenaj to najviše ovisi o klonu i soti. Moj chardonnaj je na prosječno 14-15 pupova ( lucanj 10 + 2 reznika) rodio 3 kg po tsu, dok je graševina na 12-13 pupova (lucanj 8-9+ 1-2 reznika) rodila ni manje ni više noga 3.5 kg. nija takav slučaj samo kod mene nego kod većine kojima je vinograd star od 5-10 godina. Znači za opterečenje ispod 2 kg obavezno bi se morala raditi zelena berba.
-
Vina sa više od 14vol% alkohola uopće neću probati, pa je to i odgovor na tvoje pitanje.
U mojim novim vinogradima je razmak redova 2m a između trsova 0,8 m. Kod takvog sklopa nije moguće opteretiti trs sa više od 8 pupova ako ne želiš da se lucnjevi preklapaju i nemam prinos veći od 1,2 - 2 kg po trsu ovisno o sorti.
Ako su trsovi posađeni na razmak 1,10m - 1,20m unutar reda onda ima mjesta i za lucanj od deset pupova. Važno je opterečenje i po jedinici površine, tj. da urod ne prelazi 10 tona po hektaru, a ne samo da se gleda po trsu. Nije potrebna zelena rezidba ako je osnovna rezidba onakva kakva je preporučena za određenu sortu i sklop sadnje.
-
Kod mene su razmaci između trsova 1 m a između redova 1.65 m. 2010 godine je graševina bila rezana na 1 lucanj i 1 reznik sve ukupno po trsu je bilo oko 10-11 pupova a ipak je rodila 2.5 kg po trsu. Vjerovatno se radi o vrlo rodnom klonu. Sve ispod 2 kg po trsu je za mene vrlo dobra sirovina, kod mene se radi vinograd za osobne potrebe tak da je to potpuno druga priča nego kod vinogradara koji proizvode za tržište...
-
Kao proizvodjac vina iz Dingaca mogu vam poruciti slijedece:
Dingac Kiridzija je Vrhunsko Vino dobiveno sa sorte Plavac Mali koja se uzgaja u Dingacu.
Plavac Kiridzija je mislim Kvalitetno Vino koje je dobiveno sa sorte Plavac Mali koja se uzgaja u Potomju.
Jedno vinogorje tj Potomje od drugog vinogorja Dingac odijeljeno je brdom Sv.Toma i radi se o dva sasvim razlicita vinogorja. Razlikuju se i po sastavu zemlje i po izlozenosti suncu i moru a sve to bitno utjece na posebnost i jednog i drugog vina. Loza u Potomju ce dati kilo dva tri, prskana je 10 puta, slador je 75% od ovog u Dingacu koji nije nikako prskan i kojeg je bilo (u mene zadne berbe) 250 gr/lozi.
Raduje me da uzivate u vinima sa Peljesca. Plavac za svaki dan Dingac za polagano uzivanje "na sate" ;)
-
Dingač je ime ograničenog položaja u pelješkom vinogorju (položaj Dingač, poluotok Pelješac, podregija Srednja i južna Dalmacija) i zaštićeno vrhunsko vino (dingač). Na položaju Dingač i na površini od oko 60 ha proizvede se godišnje između 2.000 i 3.000 hl. vina.
Kolega Južnjak ovo je podatak objavljen na stranicama udruge vinogradara i vinara "dingač".
Nije teško zaključiti da po hektaru proizvedete od 3333 litara pa do 5000 litara vina. Da bi se dobilo toliko vina potreban je (uz radman od 60%) urod od 5 tona do 8 tona grožđa po hektaru.
Po tvojim podacima o rodnosti (250g/trs) pa da imate i 8.000 trsova po hektaru (urod bi bio 2 tona grožđa po hektaru) a iz toga je teško izvući više od 60% vina tj 1200 litara po hektaru.
Jedino objašnjenje ove disproporcije je da vi dalmatinci imate božanske sposobnosti kad iz 2000 kg grožđa možete dobiti 5000 litara vrhunskog vina kojeg gle još većeg čuda uspijete prodati po cijeni većoj od 100 kuna.
-
Dingač je ime ograničenog položaja u pelješkom vinogorju (položaj Dingač, poluotok Pelješac, podregija Srednja i južna Dalmacija) i zaštićeno vrhunsko vino (dingač). Na položaju Dingač i na površini od oko 60 ha proizvede se godišnje između 2.000 i 3.000 hl. vina.
Kolega Južnjak ovo je podatak objavljen na stranicama udruge vinogradara i vinara "dingač".
Nije teško zaključiti da po hektaru proizvedete od 3333 litara pa do 5000 litara vina. Da bi se dobilo toliko vina potreban je (uz radman od 60%) urod od 5 tona do 8 tona grožđa po hektaru.
Po tvojim podacima o rodnosti (250g/trs) pa da imate i 8.000 trsova po hektaru (urod bi bio 2 tona grožđa po hektaru) a iz toga je teško izvući više od 60% vina tj 1200 litara po hektaru.
Jedino objašnjenje ove disproporcije je da vi dalmatinci imate božanske sposobnosti kad iz 2000 kg grožđa možete dobiti 5000 litara vrhunskog vina kojeg gle još većeg čuda uspijete prodati po cijeni većoj od 100 kuna.
A ti baš viruješ svemu šta piše,ajde malo pročitaj moje postove od prije i lani se vodila diskusija o ovome i zašto ne spominješ isto tako da je pravilnikom vezanim za zakon o vinu točno određeno da za vrhunski plavac nesmije biti urod po lozi veći od 1kg, kod mene je konkretno i u najboljoj godini otprilike 0,8kg po lozi.
Ako ne viruješ dođi pa vidi!!!!!!!!!
-
armando, na dingaču se loza sadi 1x1 ili 1x1,2. ako uzmemo da je posađena 1x1,2 znači da je po hektaru 8333 trseva. ako svaki trs daje 1kg grožđa dobit ćemo uz randman od 60% 4999,8 litara vina/ha i to je gornja granica. izvlačiš iz konteksta južnjakov podatak o urodu od 250 gr/trsu kako bi dokazao da je dingač precijenjen. južnjak je naveo kako je takav prinos bio jedne godine a ne svake.
-
Uopće ne smatram da je dingač precijenjen. U konačnici vino vrijedi onoliko za koliko ga možeš prodati. Samo ne volim da se iznose neistine. Pročitajte malo pažljivije što je napisao južnjak, gospon fiškal.
-
Mogu samo reć da je kolega južnjak napisao jedan vrlo realan post i ja ne vidim gdje je napisao nešto neistinito.Pogotovo jer sam osobno upoznat s tim područjem. Muči te 250 grama po trsu na ovakvu godinu? Na dingaču? Daljnja rasprava u tom smjeru bit će brisana.
-
Mogu samo reć da je kolega južnjak napisao jedan vrlo realan post i ja ne vidim gdje je napisao nešto neistinito.Pogotovo jer sam osobno upoznat s tim područjem. Muči te 250 grama po trsu na ovakvu godinu? Na dingaču? Daljnja rasprava u tom smjeru bit će brisana.
Nisa ni ja to baš shvatio,jel hoćeš reći 250g težine grožđa ukupno po jednom trsu?Koliko trsa po ha?Ne provociram ili nešto drugo da me netko krivo ne shvati,čisto sam znatiželjan,jel hoćeš reći da bi dolje ove godine na 1000 dingača trsova dobio 250kg grožđa,nešto tu ne štima ???
-
Nisa ni ja to baš shvatio,jel hoćeš reći 250g težine grožđa ukupno po jednom trsu?Koliko trsa po ha?Ne provociram ili nešto drugo da me netko krivo ne shvati,čisto sam znatiželjan,jel hoćeš reći da bi dolje ove godine na 1000 dingača trsova dobio 250kg grožđa,nešto tu ne štima ???
tematika je kompliciranija ali uglavnom je vise po trsu ali ne puno vise, 0,5 do 1 kg i s time da randmani nisu ni priblizno oko 60% (narocito ove susne godine!) vec mnogo manje..
-
Nisa ni ja to baš shvatio,jel hoćeš reći 250g težine grožđa ukupno po jednom trsu?Koliko trsa po ha?Ne provociram ili nešto drugo da me netko krivo ne shvati,čisto sam znatiželjan,jel hoćeš reći da bi dolje ove godine na 1000 dingača trsova dobio 250kg grožđa,nešto tu ne štima ???
Evo da ti kažem da je čak i ovdje kod mene bilo vinograda gdje nije bilo ni 500 grama po čokotu a inače daju po 5 kila. Ivan je odgovorio da je nekakav normalan rod tamo dolje od 0.5 kg -1 kg ali ovakva godina teško da je dostigla i tih 500 grama dole pa ne znam zašto sad sumnjat u južnjakovih 250 grama jer je čovjek govorio o baš o svom vinogradu na tom položaju.
Znam ja da je to vama teško shvatiti,i meni je bilo dok nisam vidio gdje se sve loza sadi i kakav je to krš..
-
Znam ja da je to vama teško shvatiti,i meni je bilo dok nisam vidio gdje se sve loza sadi i kakav je to krš..
Ok,to je malo,zapravo ništa,ali mislim da ćemo se uskoro morati prestati žaliti na sušu,zato jel Bog nije poslao kišu,nego staviti cijevi za navodnjavanje pod svaku cijenu,kao i drugi poljoprivrednici npr.u Slavoniji,jel misliš ti da će netko platiti to grožđe ili vino po npr.5x većoj cijeni,zato što je bila suša?Ok,nek je za kvalitetno vino dosta 1kg po trsu,ali 250g,to je katastrofa
-
U knjizi " Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo - Licul i Premužić" o sorti plavac mali ,između ostalog, piše i sljedeće: Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je redovita, a količina varira od 8 do 12 tona/hektar. Kvaliteta je na dobrim, ocjeditim položajima južne ekspozicije, na propusnim i mršavim tlima vrlo visoka, mošt sadrži od 18-24% šećera.
Plavac je prikladan za razne uzgojne oblike uz primjenu kratke ili umjereno duge rezidbe. Otporan je na sušu.
Prema podacima iz te knjige o rodnosti drugih sorata, plavac mali je rodniji od chardonnaya, bijelog pinota, sivog pinota, crnog pinota, sauvignona, cabernet sauvignona, silvanca a jednak rodnosti graševine.
Priče o 250g grožđa po trsu ostavite za turiste i one koji se ne razumiju u vinogradarstvo.
I na kraju da navedem jedan naslov iz novina: PZ Dingač pred stečajem a butelja u trgovini preko 100 kuna.
Zanimljivo da ja koji imam u vinogradu sorte manje ili iste rodnosti kao plavac mali i prodajem grožđe po 3-4 kune uspijevam opstati, a ovi koji prodaju butelje po 100kn propadaju.
-
U knjizi " Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo - Licul i Premužić" o sorti plavac mali ,između ostalog, piše i sljedeće: Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je redovita, a količina varira od 8 do 12 tona/hektar. Kvaliteta je na dobrim, ocjeditim položajima južne ekspozicije, na propusnim i mršavim tlima vrlo visoka, mošt sadrži od 18-24% šećera.
Plavac je prikladan za razne uzgojne oblike uz primjenu kratke ili umjereno duge rezidbe. Otporan je na sušu.
Prema podacima iz te knjige o rodnosti drugih sorata, plavac mali je rodniji od chardonnaya, bijelog pinota, sivog pinota, crnog pinota, sauvignona, cabernet sauvignona, silvanca a jednak rodnosti graševine.
Priče o 250g grožđa po trsu ostavite za turiste i one koji se ne razumiju u vinogradarstvo.
I na kraju da navedem jedan naslov iz novina: PZ Dingač pred stečajem a butelja u trgovini preko 100 kuna.
Zanimljivo da ja koji imam u vinogradu sorte manje ili iste rodnosti kao plavac mali i prodajem grožđe po 3-4 kune uspijevam opstati, a ovi koji prodaju butelje po 100kn propadaju.
250 grama za ovu godinu je vrlo moguce. Ja sam na babicu imao 210 grama (3000 kg grozdja na 14000 loza). Osusenoga koji se nije pobrao je bilo oko 25%, dakle teoretski bi bilo oko 260 grama.
-
Vidim da je ova rasprava otišla u smijeru vrijeđanja i omalovažavanja. Ako se radi o starom vinogradu on sigurno nije rodan tak da 0.5-1 kg po trsu je realnost, posebno zato jer se vinogradi nalaze na vrlo škrtom terenu. Ja sam se uvjerio da literatura ponekad ne drži vodu jer je svaki vinograd, svaka sorta i na kraju svaki klon priča za sebe...
-
I na kraju da navedem jedan naslov iz novina: PZ Dingač pred stečajem a butelja u trgovini preko 100 kuna.
Zanimljivo da ja koji imam u vinogradu sorte manje ili iste rodnosti kao plavac mali i prodajem grožđe po 3-4 kune uspijevam opstati, a ovi koji prodaju butelje po 100kn propadaju.
Čitao sam o tome i već sam dao svoj komentar o tome po običaju nekakav lopovluk,grožđe nisu platili par godina itd.,klasika za naše podneblje.Nego još jednom da ponovim treba se trgnuti,nema više gledanja u nebo jel bude kiša,tuča,za bilo kakve kulture,država neće pomoći jer su prenesposobni za to,ak se sam ne snađeš nema pomoći,jeb.. vinograd koji ima 250g grožđa po trsu,ajde nek je tak ove godine,ali to se bude i dalje dešavalo,mislim suše,kakav je to posao,treba vodu dovući,osigurati,ne znam to je moje mišljenje,ne trebamo se svi složiti,samo raspravljamo,da se netko ne uvrijedi ;)
-
Ma neeeee treba. Treba samo podici cijenu butelje sa 100 na 300kn. ;)
-
Plavac mali je sorta prilagođena tom podneblju i otporna na sušu. Rodnost mu je u sušnim godinama kao što je bila ova oko 8 tona po hektaru, a u godinama s prosječnim oborinama oko 12 tona po hektaru. A ako u Potomju daje 3 kg po trsu kao što je napisao južnjak onda i do 20 tona po hektaru. Pa treba samo pomnožiti broj trsova sa prinosom po trsu.
-
Čitao sam o tome i već sam dao svoj komentar o tome po običaju nekakav lopovluk,grožđe nisu platili par godina itd.,klasika za naše podneblje.Nego još jednom da ponovim treba se trgnuti,nema više gledanja u nebo jel bude kiša,tuča,za bilo kakve kulture,država neće pomoći jer su prenesposobni za to,ak se sam ne snađeš nema pomoći,jeb.. vinograd koji ima 250g grožđa po trsu,ajde nek je tak ove godine,ali to se bude i dalje dešavalo,mislim suše,kakav je to posao,treba vodu dovući,osigurati,ne znam to je moje mišljenje,ne trebamo se svi složiti,samo raspravljamo,da se netko ne uvrijedi ;)
Ne radi se ovdje o nikakvom lopovluku, već o tvom neshvaćanju zadrugarstva. 330 peljeških vinogradara osnovalo je poljoprivrednu zadrugu dingač i oni su vlasnici zadruge. Izabrali su rukovodstvo koje upravlja zadrugom, imaju podrum i opremu za preradu grožđa, punjenje vina itd. Odredili su cijenu grožđa i prema toj cijeni je formirana cijena vina. Dobrovoljno daju svoje grožđe u zadrugu, nitko ih ne sili i mogu dobiti novce za svoje gožđe tek kad u zadrugu stignu novci od prodanog vina. Problem je u tome što imaju pun podrum vina, vino se ne prodaje pa nema novaca za isplatu grožđa.
-
Ne radi se ovdje o nikakvom lopovluku, već o tvom neshvaćanju zadrugarstva. 330 peljeških vinogradara osnovalo je poljoprivrednu zadrugu dingač i oni su vlasnici zadruge. Izabrali su rukovodstvo koje upravlja zadrugom, imaju podrum i opremu za preradu grožđa, punjenje vina itd. Odredili su cijenu grožđa i prema toj cijeni je formirana cijena vina. Dobrovoljno daju svoje grožđe u zadrugu, nitko ih ne sili i mogu dobiti novce za svoje gožđe tek kad u zadrugu stignu novci od prodanog vina. Problem je u tome što imaju pun podrum vina, vino se ne prodaje pa nema novaca za isplatu grožđa.
Ok,to nisam znao,znači osnovali su sami zadrugu od koje ti vinogradari potražuju zadnjih par godina 50 milijuna+državi poreze,mislim da je sve skupa oko 100 milijuna,a zalihe vrijede po ultra cijenama 40 milijuna,a to znači da su totalnom kolapsu,a moje neshvaćanje zadrugarstva se svodi na to da je možda vino preskupo pa se ne prodaje ? Ups, ima i jeftinijih vina slične kvalitete ;)
-
Neka, neka, sve ce to doci na svoje. ;) Nitko vise nije dovoljno bogat ili glup da kupuje muda pod bubrege.
-
Neka, neka, sve ce to doci na svoje. ;) Nitko vise nije dovoljno bogat ili glup da kupuje muda pod bubrege.
Potpisujem. ;)
Vidjet ćemo kakva bude situacija za 1-2 godine, bolja sigurno ne nego samo lošija.
Jednostavno se treba prilagoditi tržištu, to vrijedi za sve grane poljoprivrede pa zašto nebi vrijedilo i za vinogradarstvo.
A ak se ima pun podrum neprodanoga vina to je možda dokaz da je preskupo i nekonkurentno.
-
U knjizi " Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo - Licul i Premužić" o sorti plavac mali ,između ostalog, piše i sljedeće: Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je redovita, a količina varira od 8 do 12 tona/hektar. Kvaliteta je na dobrim, ocjeditim položajima južne ekspozicije, na propusnim i mršavim tlima vrlo visoka, mošt sadrži od 18-24% šećera.
Plavac je prikladan za razne uzgojne oblike uz primjenu kratke ili umjereno duge rezidbe. Otporan je na sušu.
Prema podacima iz te knjige o rodnosti drugih sorata, plavac mali je rodniji od chardonnaya, bijelog pinota, sivog pinota, crnog pinota, sauvignona, cabernet sauvignona, silvanca a jednak rodnosti graševine.
Priče o 250g grožđa po trsu ostavite za turiste i one koji se ne razumiju u vinogradarstvo.
I na kraju da navedem jedan naslov iz novina: PZ Dingač pred stečajem a butelja u trgovini preko 100 kuna.
Zanimljivo da ja koji imam u vinogradu sorte manje ili iste rodnosti kao plavac mali i prodajem grožđe po 3-4 kune uspijevam opstati, a ovi koji prodaju butelje po 100kn propadaju.
Sad me dobro slušaj,dosta mi je omalovažavanja dalmacije i dalmatinaca na račun par idiota koji neznaju šta rade!!!
Plavac mali ima 4 pupa naglašavam 4 pupa nikakva duža rezidba ne dolazi u obzir!
Šta se tiče vode kiša je pala kod mene 7.05. i onda iduči put 28.09.,imali smo redukcije vode za kučanstva da ne govorimo o bilo kakvom navodnjavanju!
Investicije u akumulacije su prevelike za normalne male ljude!
P.Z. Dingač je još jedna priča o poslovanju na hrvatski način!
Sve cijene na otocima su 30% više i zimi kad nema turista!
-
U knjizi " Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo - Licul i Premužić" o sorti plavac mali ,između ostalog, piše i sljedeće: Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je redovita, a količina varira od 8 do 12 tona/hektar. Kvaliteta je na dobrim, ocjeditim položajima južne ekspozicije, na propusnim i mršavim tlima vrlo visoka, mošt sadrži od 18-24% šećera.
Plavac je prikladan za razne uzgojne oblike uz primjenu kratke ili umjereno duge rezidbe. Otporan je na sušu.
Prema podacima iz te knjige o rodnosti drugih sorata, plavac mali je rodniji od chardonnaya, bijelog pinota, sivog pinota, crnog pinota, sauvignona, cabernet sauvignona, silvanca a jednak rodnosti graševine.
Priče o 250g grožđa po trsu ostavite za turiste i one koji se ne razumiju u vinogradarstvo.
I na kraju da navedem jedan naslov iz novina: PZ Dingač pred stečajem a butelja u trgovini preko 100 kuna.
Zanimljivo da ja koji imam u vinogradu sorte manje ili iste rodnosti kao plavac mali i prodajem grožđe po 3-4 kune uspijevam opstati, a ovi koji prodaju butelje po 100kn propadaju.
a jesi naso citirat knjigu koja je napisana prije 30ak godina..!? ::)
ako oces nesto novije evo ti par crtica iz Mirosevicevog ampelografskog atlasa:
Oplodnja je redovita, dozrijevanje neujednaceno pa se na jednom grozdu moze naci zelenih i prosusenih bobica.
Najbolje rezultate daje na klasicnom niskom racvastom uzgoju ili na povisenom obliku lepeze.
Podnosi iskljucivo kratki rez.
Rodnost je redovita i na dobrim polozajima daje izrazito visoku kakvocu grozda. U uvjetima najboljih uzgojnih podrucja prinos se krece od 40 do 60 dt/ha, docim u krskim poljima, na plodnim tlima moze se postici i do 150 dt/ha uz znatno losiju kakvocu.
a i opcenito svatko tko striktno razmislja po logici da ako grozde kosta 3 kn vino ne moze biti skuplje od 15 kn, za njega onda bolje da "skuplja" vina niti ne pije (jer ih ne moze ni shvatiti) i ne petlja se u to..
-
Dobro da si stavio u navodnike "skuplja" vina jer ti zadnja recenica djeluje presnobovski. ;)
Treba uzet realnu cijenu troska proizvodnje i realnu marzu pa ce i cijena vina (cak i tih vrhunskih Dingaca i Postupa) biti realna.
Nazalost mnogi proizvodjaci nisu ni svjesni kakvu ce im samarcinu stisnut otvaranje granica EU...
-
a jesi naso citirat knjigu koja je napisana prije 30ak godina..!? Roll Eyes
ako oces nesto novije evo ti par crtica iz Mirosevicevog ampelografskog atlasa:
a jesi i ti našao knjigu kojom ćeš me demahtirati. nebi se iznenadio da su i u njoj ilustracije gospođe Grete Turković
Knjiga koju posjedujem je treće nadopunjeno izdanje iz 1977. U to je vrijeme bila u modi duga kosa, pa valjda nisu imali srca ni plavca malog šišati na nulu kao danas.
Svako vino na tržištu vrijedi onoliko za koliko ga možeš prodati. Upravo zato što shvaćam kako neka vina postanu "skuplja" ne želim ih kupiti.
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=26.330
je li potreban kakav komentar
-
Sad me dobro slušaj,dosta mi je omalovažavanja dalmacije i dalmatinaca na račun par idiota koji neznaju šta rade!!!
Hm,nisam admin da pobrišem postove i sl.,ali ima @armando argumente,a ja mislim da si i ti u zabludi,poštujem te,na ovom forumu sam fala Bogu više godina i čitam komentare,čitao sam i tvoje od kad si se priključio i vidim da radiš u pravom smjeru i siguran sam da si vrijedan,ovo kaj si napisao "na račun par idiota kaj ne znaju kaj rade" na žalost je obrnuto,zapravo vas ima malo koji znate kaj radite,a svi ostali su idioti.U jeb.. kur.. smo svi i kak bi ti npr.komentirao,nevezano za ovu temu da grad Split garantira za kredit Hajduku,koji naravno neće vratiti,ne znam kak,ali on je svetinja,a nije bilo demonstracija kad je zatvorena željezara i slićno
-
Hm,nisam admin da pobrišem postove i sl.,ali ima @armando argumente,a ja mislim da si i ti u zabludi,poštujem te,na ovom forumu sam fala Bogu više godina i čitam komentare,čitao sam i tvoje od kad si se priključio i vidim da radiš u pravom smjeru i siguran sam da si vrijedan,ovo kaj si napisao "na račun par idiota kaj ne znaju kaj rade" na žalost je obrnuto,zapravo vas ima malo koji znate kaj radite,a svi ostali su idioti.U jeb.. kur.. smo svi i kak bi ti npr.komentirao,nevezano za ovu temu da grad Split garantira za kredit Hajduku,koji naravno neće vratiti,ne znam kak,ali on je svetinja,a nije bilo demonstracija kad je zatvorena željezara i slićno
Ovo za idiote je namjenjeno upravi dingača i inim sličnima zbog kojih naša vina i jesu na ovakvom glasu, preskupa i prenekvalitetna,ali to su jedine informacije koje vi dobivate i nije ni čudo da su ovakva mišljenja.
-
Ovo za idiote je namjenjeno upravi dingača i inim sličnima zbog kojih naša vina i jesu na ovakvom glasu, preskupa i prenekvalitetna,ali to su jedine informacije koje vi dobivate i nije ni čudo da su ovakva mišljenja.
Ok,ja protiv tebe nisam rekao riječi,a za ovo ostalo se morate sami pobrinuti ili budete i dalje na takvom glasu ;)
-
A meni je dosta da idioti s juga omalovažavaju naš rad. Sve je vaše najbolje i mora biti najskuplje. Ko da kod nas trs ima 100 pupova i da na njemu izraste 30kg grožđa. Ja svoj e trsje režem na osam pupova i na njemu ne izraste više od 1,5kg grožđa. Vode iz vodovoda kojim se opskrbljuje moje mjesto nestalo je prvi put 12. 3. 2012 i od tad imamo tekuću vodu jedan puta tjedno, ponekad i na dva tjedna jednom i ne žalimo, se već kupujemo vodu koju dovoze vatrogasci u cisternama i to 5000litara vode za 400 kn. Što se tiče Zagreba siguran sam da ti imaš tamo više rođaka na položaju od mene koji nemam nikoga. Zato ti poručujem da budeš pristojan i ne kakiš bez veze.
Pomalo smanjimo tenzije,nisam rekao da je naše najbolje niti da mora biti najskuplje,ali ovdje nema nikakvog poštovanja prema predanim vinogradarima,koji ne muljaju i nerade pizdarije sa vinom,moraš priznat da velika većina vina koja dolazi sa sjevera u trgovine i je iz vinograda sa urodima večim od 2kg po trsu,tvoje od 1,5 nisam probao pa neznam kao i ti moje,tu su komentari suvišni.Takođe znam da i vinarije kod nas rade bučkuriše i to ide u trgovine to znam jer smo i mi imali vinariju u mistu.
Evo ti moj primjer,imam 3500 loza plavca malog,500 loza vugave,vinograd je treča godina,tri puta je frezan(ručno motokultivatorom) 6 puta prskan sumpor,sistan,drin,čistili smo zaperke jednom i ovu godinu sam imao 110 litara mošta od bijelog i 700 litara mošta od crnog i šta sad,kaži mi koliko bi trebala biti ta litra vina.
Nisam ovdje da nikoga vrijeđam ni da se svađam ali ovakva diskusija ne vodi ničemu,isto tako čitam šta sve ljudi rade sa parstotina litara vina pa ako se sa tim ne slažem i ne komentiram(mislim na podrumarstvo i upotrebu enoloških sredstava).
Kod mene osim sumpora i enzima za ekstrakciju samo kod bijelog grožđa nema ničega,a ovdje se moram borit sa produkcijom d2 i to u velikim količinama.
P.S.u Zagrebu nemam nikoga čak ni poznanika!
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=26.330
je li potreban kakav komentar
Pa mogao je napisati da je urod od 250g imao na mladim trsevima posađenim na proljeće 2009, što je u ovoj godini za tako mlade trsove koji još nemaju ni 50% razvijen korjen i previše. U tom slučaju ove polemike nebi ni bilo.
Nije suša bila samo na Pelješcu. Moj kolega je kako bi spasio trsove od sušenja , na mladom vinogradu posađenom isto 2009 izrezao sve grozdove već sredinom srpnja.
Razjasnimo i pitanje o cijeni vina.
Hoće li vino s Dingača koje se danas prodaje za 200kuna, a kojem će,( hipotetski govoreći, zbog pada potražnje, velikih zaliha u podrumima , zato što taj tip vina više nije u žiži interesa ili tko zna kojih drugih razloga), cijena pasti na 50kn biti zbog toga lošije nego dok se prodavalo po većoj cijeni.
Zar se vinogradar radeći u vinogradu ne umori jednako i kad je cijena grožđa 2kn/kg i kad ga prodaje po 20kn/kg.
-
Ne radi se ovdje o nikakvom lopovluku, već o tvom neshvaćanju zadrugarstva. 330 peljeških vinogradara osnovalo je poljoprivrednu zadrugu dingač i oni su vlasnici zadruge. Izabrali su rukovodstvo koje upravlja zadrugom, imaju podrum i opremu za preradu grožđa, punjenje vina itd. Odredili su cijenu grožđa i prema toj cijeni je formirana cijena vina. Dobrovoljno daju svoje grožđe u zadrugu, nitko ih ne sili i mogu dobiti novce za svoje gožđe tek kad u zadrugu stignu novci od prodanog vina. Problem je u tome što imaju pun podrum vina, vino se ne prodaje pa nema novaca za isplatu grožđa.
Citirao sam svoj post jer točno tako funkcionira pz dingač ali i većina malih peljeških zadruga. Prodavali su oni svoja vino odlično do 2007 a onda su nastali problemi,prvo im je Badel otkazao suradnju 2008 zbog visokih cijena vina pa su zatim krenuli sami u prodaju bez smanjenja cijena i s katastrofalnim marketingom i upravom. Rezultat su ogromne zalihe koje će ići u diskontnu prodaju čim se vjerovnici požele naplatiti.
Drugo,zamolio bih vas da se suzdržite od ovakvog načina komunikacije,bezveze generalizirate određene stvari. Muljatori su isti bili oni s Raba(slučajan odabir) ili iz Kine.
Treće,vidim da nekolicina ne vjeruje u male količine grožđa.Meni je svejedno što će tko vjerovati, pogotovo jer sam vidio kako to izgleda u stvarnosti. Tuga i čemer. Nemoguće je iz toga stvoriti neku značajnu novčanu vrijednost. Nije tako svake godine naravno.
-
Pa mogao je napisati da je urod od 250g imao na mladim trsevima posađenim na proljeće 2009, što je u ovoj godini za tako mlade trsove koji još nemaju ni 50% razvijen korjen i previše. U tom slučaju ove polemike nebi ni bilo.
Nije suša bila samo na Pelješcu. Moj kolega je kako bi spasio trsove od sušenja , na mladom vinogradu posađenom isto 2009 izrezao sve grozdove već sredinom srpnja.
Razjasnimo i pitanje o cijeni vina.
Hoće li vino s Dingača koje se danas prodaje za 200kuna, a kojem će,( hipotetski govoreći, zbog pada potražnje, velikih zaliha u podrumima , zato što taj tip vina više nije u žiži interesa ili tko zna kojih drugih razloga), cijena pasti na 50kn biti zbog toga lošije nego dok se prodavalo po većoj cijeni.
Zar se vinogradar radeći u vinogradu ne umori jednako i kad je cijena grožđa 2kn/kg i kad ga prodaje po 20kn/kg.
Odustajem,ti jednostavno nečeš da pokušaš razumit neke stvari.
-
Treće,vidim da nekolicina ne vjeruje u male količine grožđa.Meni je svejedno što će tko vjerovati, pogotovo jer sam vidio kako to izgleda u stvarnosti. Tuga i čemer. Nemoguće je iz toga stvoriti neku značajnu novčanu vrijednost. Nije tako svake godine naravno
Ja sam se čudio,ali sam ti povjerovao,a zašto ne bi?Ovo boldano je bitno,treba prestati gledati u nebo,nego osigurati vodu,to sam već napisao,nije bitno jel je to vinova loza ili zelje u Podravini,ak se netko namjerava ozbiljno s time baviti,meni je više-manje svejedno jel budem imao 1200l ili 900l,kad mi je za vlastite potrebe
-
Gabro, uopće nije bitno koliki imaš prinos grožđa to trsu, već po kojoj cijeni ćeš prodat vino. Jer ako imaš jedan grozd po trsu, a vino prodaš po 200kn zaradit ćeš više od onog koji ima 5kg grožđa po trsu a prodaje vino po 10kn ili ga uopće ne može prodati. Možeš imati najbolji plavac u na svijetu, svejedno nećeš postići bolju cijenu od npr. Frane Miloša kojeg su pune novine. Zar ne vidiš što ti Južnjak poručuje , plavac sa dingača pet puta više vrijedi od bilo kojeg drugog plavca. Dakle tvoj ne vrijedi više od 30 kuna pa misli kako ćeš pokriti troškove ili zapusti vinograd. Napadaš krivu osobu. Većina potrošača uopće ne razlikuje dobra vina od odličnih, a najbolja su im ona o kojima novinari i razni vinski experti u novinama ili televiziji napišu hvalospjeve, a to trega platiti. Meni ni najmanje ne smeta ako ti prodaš butelju svojeg vina i po 1000kn. Također mi je jasno da se naradiš u vinogradu i poštujem tvoj trud. Smeta me što iz tvojih postova proizlazi da je kod mene obrada vinograda lagana i jeftina, da moj vinograd rodi 10 puta više od tvog, da imam traktor na daljinski koji sam reže , okopava , šprica, skida zaperke u vinogradu, a ja sam zaposlen u nekom od ministarstava koja su sva u Zagrebu i dobivam veliku plaču za nikakav rad i to na račun vas jadnih dalmatinaca, pa je s obzirom na to sve i 10kn prevelika cijena za moje vino ali i druga vina sa sjevera, koja iako nisi probao znaš da su neusporedivo lošija od tvojega. Da mogu ja bi sva ministarstva preselio iz Zabreba u Split, pa bi se i 90% zaposlenih u njima vratilo u rodni kraj, a onda nek bude tebi onako lijepo kako misliš da je meni. I ja odustajem od daljne rasprave.
-
Postovani kolege forumasi i forumasice, nisam znao da ce moj post podici na noge sve zivo a nadasve da ce podici toliko prasine. Moj "inkriminirani" vinograd u Dingacu je ove godine imao drugu berbu. Susna je godina i to bi bilo to. Da bi moja objasnjenja bila svima uvjerljiva pozivam vas da dodjete vidjeti kako to izgleda kada grozdje zarumeni pa dok ne sazri pa ce vam sve biti jasnije.
Dingac je posebno zemljopisno podrucje koje se odlikuje svojim specificnostima poput skrte zemlje, velikih strmina, dvostruke i cak visestruke izlozenosti suncu, povecanom ishlapljivanju mora u odnosu na susjedno priobalje gdje loza "ne funkcionira isto kao drugdje", gdje loza malo dava kolicinski ali zato seceri i arome dominiraju. Postup sa jedne strane i Trstenik sa druge strane bitno se razlikuju.
Dodjite, biti ce te dobrodosli i vidjeti ce te o cemu se radi i vase znanje o vinogradarenju dobiti ce nove vrijedne spoznaje uopce a o Dingacu posebno.
-
Cesto puta zastanemo ispred standa sa vinima te se zapitamo zasto je ta cijena data tome vinu. Zapitamo se i nakon kusanja vina zeleci saznati sto je to sto je onome koji odredjuje cijene bila vodilja? Zemljopisno podrijetlo, vrsta grozdja, razvikanost, popularnost stecena tijekom vremena uz pomoc zvucnih imena, kompliciranost ili jednostavnost proizvodnje,... ili jednostavno vrijedna organolepticka osobina? Zateci cemo sami sebe u ocjenjivanju vrijedi li toliko ili ne vrijedi. Doci cemo u sukom sa poznanicima, vinskim kriticarima, pitati cemo se zasto je na standu recimo Posip jednog proizvodjaca tri puta skuplji od recimo Posipa drugog proizvodjaca a dolaze iz istog vinogorja, puno pitanja postavljat ne ulazeci u trenutno stanje povjerenja u nase drustvo ...
Kako vi forumasi i forumasice odredjujete cijenu vaseg vina kojeg pustate na trziste? Sto vam je referentno? Mislite li na to sto moze proci, troskove, marzu,...
Orijentacije radi francusko najprodavanije vino van Francuske, u Francuskoj se prodava nekih 2.30 €/boca a u SLO & HR ta ista boca kosta 7.20 €.
-
zanimljiva rasprava s mnoštvom krivih argumenata. i ja bih volio da je butelja dingača max do 10 eura. ima mnoštvo vinograda i sorti gdje grožđe može nabrati 100 Oechslova ali samo mali plavac i samo na položaju dingač redovito svake godine, kakva god bila, nabera preko 110 Oe.
podizanje nasada na padinama dingača ne može se nikako usporediti s bilo kojim drugim položajem. ne može se usporediti trošak podizanja nasada na položaju koji je pogodan za traktor u odnosu na dingač gdje je jedino moguće teren pripremiti bagerom i ručnim radom. sat rada traktora je 150 kuna a bagera 350.
ne može se uopće uspoređivati vino koje izlazi na tržište u roku od 3-6 mjeseci nakon berbe s vinom kojeg je potrebno čuvati i njegovati 3-5 godina prije izlaska na tržište.
što se tiče vinarije i zadruge dingač, nije njima kriva visoka cijena nego nered i nerad u zadrugi. mislili zadrugari da će se magarčić sam od sebe prodavati. prije 25 godina su bili sami na dingaču, dok danas imate i kiridžiju,matuška,madirrazu, korta katarinu, saint hils, grgića, miličića pa i našeg južnjaka.
za kraj, ako dingač oborimo na 10 eura po butelji trebali bi 70% hrvatskih vina oboriti na cijenu ispod 2 eura.
i vjeruj mi, armando, otiđi i kupi butelju kiridžijina dingača, potrudi se da je jednu večer popiješ u društvu samo sa jednom sebi najdražom osobom i vidjet ćeš da ćeš ujutro u potpunosti promijeniti svoje stavove prema vinogradarenju, vinarenju i vinu
-
I ti imas jako puno krivih premisa u zakljucku, ali neda mi se nastavljati ova trakavica. Trziste ce reci svoje pa cemo vidjeti tko je bio u pravu. :)
Dotada:
http://novatv.dnevnik.hr/clanak//provjerenoprilog/jesu-li-skupa-vina-puno-bolja-od-jeftinijih.html
-
Ne ulazeći uopće u raspravu o kvaliteti Dingača ili moslavačkih ili bilo kojih vina, samo bih napomenuo, vezano uz to da ako je neko vino pet puta skuplje, mora biti i pet puta bolje, dakle, napomenuo bih ajnštajnovski: što je raketa bliža brzini svjetlosti, to nam treba više energije da je ubrzamo. Ili prevedeno u vina: što je vino bolje, to moramo više energije, znanja i novca ulagati kako bismo ga učinili još samo malo boljim.
-
I ti imas jako puno krivih premisa u zakljucku, ali neda mi se nastavljati ova trakavica. Trziste ce reci svoje pa cemo vidjeti tko je bio u pravu. :)
Dotada:
http://novatv.dnevnik.hr/clanak//provjerenoprilog/jesu-li-skupa-vina-puno-bolja-od-jeftinijih.html
Pogledao sam video,žalosno,onaj profesor je rekao da pola tih uzoraka ne bi smjelo biti u prodaji,ne zato da su opasni po zdravlje,nego ne valjaju.Dobili su rezultate u,ne znam sad,2 tjedna,koji ku..ac onda radi državna inspekcija dosad?Znam da novine i TV ne smiju,ali inspektorat,ime prezime,naziv firme javno objaviti pa se budu naučili pameti,zbog takvih nastradaju oni koji rade kvalitetno.Ista stvar nedavno,uvoz mesa,mliječnih prerađevina iz BiH,salmonela,to su inspektori zaustavili,ali nigdje ko je kupio,odakle i sl. >:(
-
a jesi naso citirat knjigu koja je napisana prije 30ak godina..!? Roll Eyes
ako oces nesto novije evo ti par crtica iz Mirosevicevog ampelografskog atlasa:
a jesi i ti našao knjigu kojom ćeš me demahtirati. nebi se iznenadio da su i u njoj ilustracije gospođe Grete Turković
Knjiga koju posjedujem je treće nadopunjeno izdanje iz 1977. U to je vrijeme bila u modi duga kosa, pa valjda nisu imali srca ni plavca malog šišati na nulu kao danas.
Svako vino na tržištu vrijedi onoliko za koliko ga možeš prodati. Upravo zato što shvaćam kako neka vina postanu "skuplja" ne želim ih kupiti.
znam dobro koja je to knjiga, imam je doma, samo moja je iz 1972. godine.
znas kako se kaze, duga kosa-kratka pamet..
i ne bih rekao da je to bilo zbog duljine kose vec zbog filozofije i politike kvantitete i mase jer se tada samo tako radilo dok se danas radi drugacije pa se drugacije i pise..
nije da me nesto diraju suvremene i moderne nauke i kojekakva (glupava) istrazivanja u vinogradarstvu i vinarstvu, samo sam ti zelio pokazati razlike onoga sto se pise sada i onoga sto se pisalo prije 30ak i vise godina.
pa ne moras ti nesto kupiti jer je skuplje, nitko te na to ne tjera ali ne mozes ni pricati nebuloze kako plavac na Dingacu rodi 8 t/ha i kako bi butelja tog vina trebala biti valjda 30 kn.
znaci takva fantastasticna specificnost i originalnost u svjetskim razmjerima (kao sto je polozaj Dingac!) ti je danas skupa i nerealna ali ti nije skupo i nerealno kada npr. jedan usrani mobitel kosta 5000 kn a koji je proizveden u nekoj kineskoj izrabljivackoj pripizdini za 5 dolara.. e to je onda kapitalizam i to je kao "ok".
-
Ne ulazeći uopće u raspravu o kvaliteti Dingača ili moslavačkih ili bilo kojih vina, samo bih napomenuo, vezano uz to da ako je neko vino pet puta skuplje, mora biti i pet puta bolje, dakle, napomenuo bih ajnštajnovski: što je raketa bliža brzini svjetlosti, to nam treba više energije da je ubrzamo. Ili prevedeno u vina: što je vino bolje, to moramo više energije, znanja i novca ulagati kako bismo ga učinili još samo malo boljim.
ovo si dobro konstatirao, mnogi ljudi danas tako razmisljaju i to je apsolutno pogresno!
logika da je nesto toliko puta bolje koliko je skuplje je za budale..
uostalom, sto uopce znaci da je neko vino "bolje"?
zato jer je dobilo 2 boda vise od drugog vina na nekom kvazi znj ocjenjivanju (iskonski mrzim ovu rijec kad je rijec o vinima, a doslovce mi se povraca kad cujem rijeci "izlozba" vina..) ili zato sto analiticki ima 0,3 grama vise (ili manje) odredene tvari..??
-
Pa po toj konstataciji neko uvjetno receno losije vino moze biti bolje od nekog vrhunskog i razvikanog. Jer eliminiramo li ocjenjivanja, ostaje nam samo nas samo subjektivan pogled na vino. A i to je opet vid ocjenjivanja vina. ;)
Iz toga opet proizlazi rangiranje po nekoj skali jesmo li dobili ono sto smo platili ili ne.
-
znaci takva fantastasticna specificnost i originalnost u svjetskim razmjerima (kao sto je polozaj Dingac!) ti je danas skupa i nerealna ali ti nije skupo i nerealno kada npr. jedan usrani mobitel kosta 5000 kn a koji je proizveden u nekoj kineskoj izrabljivackoj pripizdini za 5 dolara.. e to je onda kapitalizam i to je kao "ok".
Hehe,pametni telefoni,mislim da iPhone proizvodnja košta oko 80USD,ali se i prodaju ko da tolko koštaju ;D No,nemreš to usporediti,razlika su patenti,stotine milijuna uloženo u razvoj i naravno zarada u šleperima USD.Na tom tržištu postoje 2 igrača koji su pomeli sve ostale i valjda kartelski podijelili tržište,kad im je cijena približna i sad trpaj dolare u Fort Knox.Oni su si sami međusobno konkurencija,a ti imaš opaku konkurenciju i još buš imal veću.Da je tak s vinima bil bi red od ZG do tebe za buteljke po 1000kn ;D ;) Nego,imam 2 pitanja za tebe.Ti kad prodaš svoje vino u butelji nekoj vinoteki za x kn,koliko posto košta više u toj vinoteki?Jesi morao možda platiti ulaz,policu?Mi kad pročitamo,ne znam Dingač u dućanu 200kn,pitaj Boga koju cijenu je uopće dobio proizvođač,ak moraš plati ulaz i sl.Drugo je,taj vrhunski položaj Dingač,jel znaš ili možda kolega @Južnjak,koliko je sve skupa ha svi zajedno i koliko oni otprilike mogu proizvesti vina u sezoni?Niš ne provociram,čisto me zanima ;)
-
Cesto puta zastanemo ispred standa sa vinima te se zapitamo zasto je ta cijena data tome vinu. Zapitamo se i nakon kusanja vina zeleci saznati sto je to sto je onome koji odredjuje cijene bila vodilja? Zemljopisno podrijetlo, vrsta grozdja, razvikanost, popularnost stecena tijekom vremena uz pomoc zvucnih imena, kompliciranost ili jednostavnost proizvodnje,... ili jednostavno vrijedna organolepticka osobina? Zateci cemo sami sebe u ocjenjivanju vrijedi li toliko ili ne vrijedi. Doci cemo u sukom sa poznanicima, vinskim kriticarima, pitati cemo se zasto je na standu recimo Posip jednog proizvodjaca tri puta skuplji od recimo Posipa drugog proizvodjaca a dolaze iz istog vinogorja, puno pitanja postavljat ne ulazeci u trenutno stanje povjerenja u nase drustvo ...
Kako vi forumasi i forumasice odredjujete cijenu vaseg vina kojeg pustate na trziste? Sto vam je referentno? Mislite li na to sto moze proci, troskove, marzu,...
Orijentacije radi francusko najprodavanije vino van Francuske, u Francuskoj se prodava nekih 2.30 €/boca a u SLO & HR ta ista boca kosta 7.20 €.
Moj prvi post na forumu koji revnosno pratim već neko vrijeme. Slažem se uglavnom sa gore navedenim. Kod nas u HR nema(još) pravih regionalnih standarda po kojima bi neko vino bilo vrednovano. Evo prije par dana sam bio u Spitzu, Wachau, Austrija i tamo se jako dobro zna kako se vina lokalno vrednuju prema njihovom tzv. Wachau kodu. Meni se ćini da kod nas takvo nešto je jako, jako daleko od realizacije. Što se tiće vrlo točne opsake o cijenama stranih vina u HR evo jednog primjera za usporedbu GV Federspiel od jednog od najboljih Austrijskih vinara košta kod HR uvoznika skoro 180kn. To isto vino košta direktno kod vinara(tzv. ab Hof prodaja) 12,50€ a za vinotek u Austriji preporućena cijena je 15,50€. Obje cijene sa lokalnim Mwst-om. Bez obzira na sve troškove koje određeni uvoznik ima smatram da su generalno strana vina(čast iznimkama) preskupa u HR. Što se naših vina tiće zanimljiva činjenica je da su npr. bazne malvazije svake godine sve skuplje.
-
Pa po toj konstataciji neko uvjetno receno losije vino moze biti bolje od nekog vrhunskog i razvikanog. Jer eliminiramo li ocjenjivanja, ostaje nam samo nas samo subjektivan pogled na vino. A i to je opet vid ocjenjivanja vina. ;)
Iz toga opet proizlazi rangiranje po nekoj skali jesmo li dobili ono sto smo platili ili ne.
pa naravno da moze biti bolje i to se u praksi cesto i dogada!
ali opet ponavljam, sto znaci da je vino "bolje"?
ono sto je meni npr. odlicno tebi mozda nije, previse je tu subjektivnih dojmova da bi se striktno moglo reci da vrijedi u 100% slucajeva - e ovo vino x je bolje od ovog vina y..
ako pratis Vinopijin blog (a znam da pratis, barem jesi prije) sjecas se one binarne skale, 0 ili 1?
1 - kupio bih ga i pio opet, 0 - ne bih ga vise nikad kupio ni pio
u biti se i sve svodi na to, 0 ili 1, simple as that..
-
Hehe,pametni telefoni,mislim da iPhone proizvodnja košta oko 80USD,ali se i prodaju ko da tolko koštaju ;D No,nemreš to usporediti,razlika su patenti,stotine milijuna uloženo u razvoj i naravno zarada u šleperima USD.Na tom tržištu postoje 2 igrača koji su pomeli sve ostale i valjda kartelski podijelili tržište,kad im je cijena približna i sad trpaj dolare u Fort Knox.Oni su si sami međusobno konkurencija,a ti imaš opaku konkurenciju i još buš imal veću.Da je tak s vinima bil bi red od ZG do tebe za buteljke po 1000kn ;D ;) Nego,imam 2 pitanja za tebe.Ti kad prodaš svoje vino u butelji nekoj vinoteki za x kn,koliko posto košta više u toj vinoteki?Jesi morao možda platiti ulaz,policu?Mi kad pročitamo,ne znam Dingač u dućanu 200kn,pitaj Boga koju cijenu je uopće dobio proizvođač,ak moraš plati ulaz i sl.Drugo je,taj vrhunski položaj Dingač,jel znaš ili možda kolega @Južnjak,koliko je sve skupa ha svi zajedno i koliko oni otprilike mogu proizvesti vina u sezoni?Niš ne provociram,čisto me zanima ;)
a sta je u biti u svojoj osnovi "patent"?
patent predstavlja jedinstvenost, unikatnost, specificnost i originalnost naspram ostalih.. dakle isto tako bi mogao reci da je Dingac nas patent, sto i je.
ma znam da su te stvari neusporedive ali pricali smo o realnoj cijeni nekog proizvoda, bilo to vino, mobitel, auto ili kruh..
ne kuzim zasto bi se ja trebao bojati konkurencije? sta ce doci iz austrije ili cilea skrleti po 8,99 kn? svaki proizvod ima svojeg kupca a i svoju cijenu a cjenovne konkurencije se ne bojim..
pa obicno ti vinoteke i distributeri uzimaju 20-30% i naravno pdv je u tome jos, ovisi o kolicini, tvojoj cijeni, prodajnoj kolicini, placanju (avansno ili ne) itd.
za sada jos nisam nigdje placao ulaz ili policu a iskreno sumnjam da bih na to pristao.
usao sam kod nekih distributera i vinoteka cisto zbog toga sto oni kazu ovako: nemamo nikakvih moslavackih vinara (niti se moslavacka vina uopce traze i cijene), ti si nam prvi, jako nam se svidaju tvoja vina, tvoj pristup svemu tome koji je drugaciji od ostalih, imas ok cijene, imas potencijal, mlad si, itd. ajde dofuraj par kartona za probu pa cemo vidjeti kak ce to ici a za dalje cemo se vec dogovarati ovisno o prodaji.. jebiga, moras probati svugdje da bi uspio negdje.
puno lakse je nabiti vecu marzu na jeftinije nego na skuplje vino jer konacna cijena ipak nije toliko visoka i u granicama je normale a i takva vina se u biti najvise kupuju dok Dingace od 200 kn ipak ne pije svatko.
Ako je Dingac 200-250 kn mpc u vinoteci on je mozda u podrumu 100-150 kn, ovisi o mnogocemu ali rijetko koji je vise od toga u tom cjenovnom rangu.
mislim da je cijeli Dingac i ono sto se uopce smije nazvati Dingacem oko 60ha, evo ti ovdje par zanimljivih podataka:
http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dinga%C4%8D
pogledaj malo fotke loze sa Dingaca, to je toliko surovo i skrto tlo da tamo loza ne moze ni podnesti vise od par grozdova po trsu na kojemu ima svega par mladica..
-
pa naravno da moze biti bolje i to se u praksi cesto i dogada!
ali opet ponavljam, sto znaci da je vino "bolje"?
ono sto je meni npr. odlicno tebi mozda nije, previse je tu subjektivnih dojmova da bi se striktno moglo reci da vrijedi u 100% slucajeva - e ovo vino x je bolje od ovog vina y..
ako pratis Vinopijin blog (a znam da pratis, barem jesi prije) sjecas se one binarne skale, 0 ili 1?
1 - kupio bih ga i pio opet, 0 - ne bih ga vise nikad kupio ni pio
u biti se i sve svodi na to, 0 ili 1, simple as that..
Zato ja uvijek napisem bi li ga kupio ponovo ili ne. Na kraju cijelog teksta jel ;)
-
Kako komentirate izjavu Borisa Drenškoga da dolazi vrijeme gemišta?
http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/ (http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/)
-
To je takodjer nesto sto mozemo brendirati. ;) Mislim da u pokrajni Pfalz u Njemackoj takodjer rizlinge znaju mijesati sa gaziranom mineralnom vodom.
-
To je takodjer nesto sto mozemo brendirati. ;) Mislim da u pokrajni Pfalz u Njemackoj takodjer rizlinge znaju mijesati sa gaziranom mineralnom vodom.
Baš sam sad čitao o tim rizlinzima. Večina tih rizlinga je sa 8-10 % akohola 7-10 g/l kiselina ali imaju veliki ostatak šečera(30-50 g). Naravno osvajaju preko 90 bodova.
Evo primjera iz Mosela.
http://www.urbans-hof.de/en/aktuelles/pressespiegel_2012_1.pdf (http://www.urbans-hof.de/en/aktuelles/pressespiegel_2012_1.pdf)
-
To je takodjer nesto sto mozemo brendirati. ;)
Samo je pitanje kakve standarde postaviti za to vino, npr slovenci na taj način brendiraju Cvuček, crveni i bijeli Bizeljčan. Jasno im piše koje sorte se smiju koristiti u kojim omjerimama , min i max kiseline i alkohole koje vino smije imati. Nisu to kvalitetna vina ali se svejedno kod njih dobro prodaju.
-
To je takodjer nesto sto mozemo brendirati. ;) Mislim da u pokrajni Pfalz u Njemackoj takodjer rizlinge znaju mijesati sa gaziranom mineralnom vodom.
u austriji ili italiji nije ništa čudno u trgovini kupiti flaširani gembač.....
-
Ja mislim da bi ta ideja imala smisla. Kad malo realnije pogledamo situaciju sigurno se više od pola vina popije kao gemišt. Nisam baš siguran da bi već flaširani gemišt bio najbolje riješenja ali jedno zaštičeno vino sigurno bi.
Kod nas u Zagorju (ali i u Prigorju i Međimurju)su se nekad uzgajale sorte: Kraljevina, Belina (štajerska), Šipon , Gaševina i ®uti plavec pa bi te sorte bile baza vina. Uz te sorte ja bi dopusti i 15 % ostalih internacionalnih sorata, npr 10 % rizlinga i 5 % sauvignona. Vino bi trebalo imati do 10 alkohola a kiseline iznad 7 g/l. Naravno moralo bi biti suho.
-
Kako komentirate izjavu Borisa Drenškoga da dolazi vrijeme gemišta?
http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/ (http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/)
tek dolazi!?
a sta je onda danas.. ;D
http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/2012/08/kristijan-ljubesic-bamboos-frankovka-iz.html
-
tek dolazi!?
a sta je onda danas.. ;D
http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com/2012/08/kristijan-ljubesic-bamboos-frankovka-iz.html
Za mene je to bezveze. Jasam samo govorio o pokušaju da se zaštiti vino od loza koje su se nekada sadile po našim bregima (to su bila vina sa visokim kiselinam i malim alkoholima "gemišt vina") , i da se takvo vino ponudi tržištu.
-
Za mene je to bezveze. Jasam samo govorio o pokušaju da se zaštiti vino od loza koje su se nekada sadile po našim bregima (to su bila vina sa visokim kiselinam i malim alkoholima "gemišt vina") , i da se takvo vino ponudi tržištu.
pa ne znam zasto bi bas to bilo bitno jer je kod nas ionako mnogo vise razvijena "kultura" gemistacije nego pijenja cistog vina..
ja u tome ne vidim ama bas nikakvog smisla!?
naravno, moze se napraviti iz fore, marketinga, prezentacije, itd. ali ionako ljudi kod nas piju uglavnom gemiste i sada posebno ici "brendirati" neki mix za gemist nema smisla.. ::)
-
pa ne znam zasto bi bas to bilo bitno jer je kod nas ionako mnogo vise razvijena "kultura" gemistacije nego pijenja cistog vina..
ja u tome ne vidim ama bas nikakvog smisla!?
naravno, moze se napraviti iz fore, marketinga, prezentacije, itd. ali ionako ljudi kod nas piju uglavnom gemiste i sada posebno ici "brendirati" neki mix za gemist nema smisla.. ::)
Potpisujem sve što si gore napisao.
Naša publika ionako baš i ne voli Rajnski Rizling ili Zeleni Veltlinec na primjer. :o
Znaš što ide najbolje po restoranima i vinotekama(u razredu od 40-80kn)? Kutjevo Graševina, Krauthaker Greševina(bazna) i Adžić Graševina. Ljudi piju gemišt od Adžić Graševine... :-\
Ovo sam ljeto čak vidio u Rijeci da netko pije gemišt od Kozlovićeve Malvazija.
Reci mi da li to ima smisla? Ne bi li vino za gemišt po defaultu trebalo biti nešto kiselije? Naša HR publika je ionako kreirala prilićno zanimljiv ukus što se tiće vina.
P.S.
Oba Škrleta su ti vrlo dobra.
-
Potpisujem sve što si gore napisao.
Naša publika ionako baš i ne voli Rajnski Rizling ili Zeleni Veltlinec na primjer. :o
Znaš što ide najbolje po restoranima i vinotekama(u razredu od 40-80kn)? Kutjevo Graševina, Krauthaker Greševina(bazna) i Adžić Graševina. Ljudi piju gemišt od Adžić Graševine... :-\
Ovo sam ljeto čak vidio u Rijeci da netko pije gemišt od Kozlovićeve Malvazija.
Reci mi da li to ima smisla? Ne bi li vino za gemišt po defaultu trebalo biti nešto kiselije? Naša HR publika je ionako kreirala prilićno zanimljiv ukus što se tiće vina.
P.S.
Oba Škrleta su ti vrlo dobra.
[/quote
hmmmm. zeleni veltlinac je pilo jako malo ljudi -čak i sa ovog foruma tak da ne stoji da ga se ne voli-inače meni jedno od najdražih vina ;)
-
evo jedna fotka sa vinskog druzenja ovog vikenda, bilo je uistinu fenomenalnih i vrlo zanimljivih vina!
narocito ovaj Faustino Gran Reserva iz 1964 i Movia Veliko rdece iz 1997 (iz moje arhive), zatim izvrstan Ex Nihilo, bordoska kupaza sa 14,2% alkohola iz Kanade (!?), zatim debelo premladi crni Boskinac 2009, jedan odlican ali ipak jos uvijek mladi supertoskanac Sportoletti..
-
nisam baš stručnjak,al nisam ni videl da se uz degustaciju bilo kojih,a kamoli "kako ti kažeš specijalnih vina",stavlja čikobernica puna čikova...a moguće to pojaćava okus i miris tih specijala???
-
nisam baš stručnjak,al nisam ni videl da se uz degustaciju bilo kojih,a kamoli "kako ti kažeš specijalnih vina",stavlja čikobernica puna čikova...a moguće to pojaćava okus i miris tih specijala???
kak i sam veliš, nisi baš neki stručnjak... ;D
-
nisam baš stručnjak,al nisam ni videl da se uz degustaciju bilo kojih,a kamoli "kako ti kažeš specijalnih vina",stavlja čikobernica puna čikova...a moguće to pojaćava okus i miris tih specijala???
E Riba,pa znaš ono kad prilikom degustacije kažu da se osjeti miris dima...e to ti je to ;D
-
to su vjerovatno ekološke ;D
-
Ljetos sam iz ciste znatizelje u Lidlu uzeo Grasevinu i Chardonnay iz njihove serije Winemakers of Croatia. Radi se o low budget vinima raznih hrvatskih proizvodjaca (Kalazic, Zdjelarevic...)
Grasevina je jos mogla proci u gemistu jer je imala solidne kiseline, ali samo ako se popije odmah nakon otvaranja. Vec drugi dan je bila tupa. Chardonnay mi nije bio za upotrebu iako je ocijenjen kao vrhunsko vino. ??? Nije imao mirisa nit okusa, bljutavo, s nekim ostatkom secera koji maskira neku gadnu gorcinu. Prije par tjedana uzeo sam mlado vino grasevinu iz iste serije (Zdjelarevic) koja je u principu poprilicno korektna i ugodno me iznenadila. Miris je takodjer bio tu uz pomoc nesto sauvignona, tijelo je tanko, ali nista cudno s obzirom da je rano izbaceno van. Sinoc sam uzeo rizling iz iste serije (Kalazic) 14,4% alkohola!!! :o Alkoholna bomba! Dok je temperatura dovoljno niska alkohol toliko ne przi, ali se ni arome ne otvaraju kako spada. Porastom temperature arome se lijepo otvaraju i podsjecaju dosta na livadno cvijece, ruze, ali i med. No problem tada nastaje sto i alkoholi jednostavno prste mirisom, ali i okusom. Doslovce pale nepce u dosta dugom trajanju. Vino jos ima svjezinu i da nema tih silnih alkohola bilo bi prilicno dobra kupovina za tih 30kn. Nije mi jasna ta opsesija visokim alkoholima kod Kalazica. :-\
Sve u svemu cijela serija nudi konzumna vina po fer cijenama s manje vise oscilacija unutar same linije, a prvenstvena namijena same serije je konkurirati jeftinim cileancima i australcima. Kvaliteta je jos ispod novosvjetskih jeftinjaka, takodjer bi se moglo poraditi na dizajnu etiketa koje su u najmanju ruku jeftine i djecje.
http://www.lidl.hr/cps/rde/xchg/lidl_hr/hs.xsl/13343.htm
-
Ja sam već duže vremena namjeravo kupiti taj LIDL CHARDONNAY, bio je označen kao vrhunsko vino pa sam mislio da i valja. Jučer u Sloveniji kupio vino ®uti muškat polusuho od vinske kleti Emino. Evo linka. http://www.emino.si/sl/r.wine/2-Rumeni-muskat.html (http://www.emino.si/sl/r.wine/2-Rumeni-muskat.html) cijena 5.6 Eura. Vino me totalno razočaralo a označeno je kao vrhunsko. Za valentinovo sam sa curom odabrao Muškat kasnu berbu vinarije Tabali iz Æilea. http://www.vrutak.hr/product.aspx?c=0&p=322475 (http://www.vrutak.hr/product.aspx?c=0&p=322475) to vino sam već kupio ali berbe 2007 i bilo mi je vrlo dobro. Robert Parker je berbu 2010 ocijenio sa 91 bod, cijena je 60 kn za 0.375 l.
-
Ljudi, neću vam pametovati, vjerojatno sam najbalaviji ovdje među forumašima i nemam toliko iskustva s vinima, ali izbjegavam kupovati vina po dućanima tako tipa Lidl, Konzum i slično... Možda se i radi o vrhunskom vinu, ali nisam vidio niti jedan dućan da ima kvalitetne uvjete skladištenja... to sve stoji po policama tokom godine, na nekima vidite i debeli sloj prašine, ovisno koliko su u dućanu ažurni, (ne utječe prašina na kvalitetu, samo hoću reći da dugo stoji na policama :) ), promjene temperature, zimi griju prostor, ljeti to sve pere klima... šokovi za vino, a vjerojatno je i dobrano nakrkano sumporom da može stajati nešto duže...
-
Ljudi, neću vam pametovati, vjerojatno sam najbalaviji ovdje među forumašima i nemam toliko iskustva s vinima,
AAaaaa ! nisi nisi !
Imamo mi ovdje i "vrhunski " vinara sa visegodisnjim iskustvom i mladjim od tebe ! Samo naprijed !
Pozdrav !
-
pa imali smo, ali više ne.
-
pa ako mislimo o istom covjeku mogu samo napomenut da mu je pokusaj brendiranja i markiranja skrleta neslavno zavrsio,izvor informacije vrlo pouzdan
-
Bas me zanima ko obrisa moj post !!!!!
Naravno da znam !
-
Gledam malo jos uvijek aktualan katalog i ovo mi upadne u oko ::)
Cijene paraju nebom oblake. Stolna vina po tim cijenama, a vrhunsko gotovo 500kn. Tolj mora da zivi u nekoj drugoj atmosferi. Sramota..
-
Bome,teško će nač nekog ko to može platit...Nek mu je sa srečom!
-
Slazem se, nisu sva vina ista i neka vina kao najbolji Plavci sa nepristupacnih juznih pozicija moraju dostici vecu cijenu, ali sve preko 250 kn vise nije vino, nego samo ekonomsko-promidzbeno sredstvo nazalost vise zbog preseravanja, nego samo ljubavi prema dobroj kapljici....
-
To vino da je ne znam kakvo u nasem kontekstu NE VRIJEDI! Ponavljam NE VRIJEDI tih novaca. ::)
-
Da li je netko kusao Vrhunsko Vino "KONTRA" (Dingac & Babic) i kakvi su utisci?
-
Jučer me žena razveselila. Donesla mi je iz Lidla pjenušac za doček Nove godine. Platila ga je čak 13 Kuna ( povratna naknada uključena).
To me toliko razveselilo, da sam odmah otišao u podrum i donio pehar Šardonea. Za pjenušac sam joj rekao da ga je šteta da ga sami potratimo.
Sad će usrečiti nekoga!
-
Poštovanje,
Jučer sam otvorio bocu Postupa (http://www.vrutak.hr/product.aspx?p=322848). Čim sam ga natočio u čašu pojavila se fina bijela pjenica na vrhu u čaši, jedva vidljiva oku. Miris je bio ok, okus također. Vino nije bilo pokvareno.
nakon par sekundi ta pjenica je nestala.
da li je to problem u vinu ili možda u čaši ?
molio bi ako netko zna o čemu se radi.
-
Vjerojatno vec dugo komentar vise ne vrjedi ali sva rjec lici na malolaktiku. Ako je mozno i sam ostavljam crveni tudum nakon prvog pretoka cca. d
-
Vjerojatno vec dugo komentar vise ne vrjedi ali sva rjec lici na malolaktiku. Ako je mozno i sam ostavljam crveni tudum nakon prvog pretoka cca. do jula, tada obicno krene spontana mlf, a tada pratim "za tudum ugodan"
-
karakter. A onda onda odmah drugi pretok i sumporenje.
-
Malo me sram reči, ali ovogodišnja vina mi posebno pašu. Nije valjda zagorski kiseliš kroz stoljeća ostavio trag na genima?
-
A zakaj sram,pa čovjek pije ono kaj mu paše.Zakaj bi slatka vina baš bila tak fina,ionak ne pašu za gemište,a da bi kiselija bila loša.
-
Evo danas pošto je Uskrs uz šunku smo se odlučili za jedan domaći crnjak iz osobnog arhiva ali iz Pelješkog vinogorja čisto da malo razbijemo rutinu uživanja kontinentalnih vina.
Plavac mali DE MAR - 2007 g. Živjeli.