VVV Forum
Vinogradarstvo => Radovi u vinogradu => Topic started by: Quercus on 17 Svibnja, 2006, 11:02:39
-
kako je vinogradarska sezona već u velikom zaletu, nećemo krenuti po redu nego od aktualnosti, a lagano se vraćati na osnovno.
Trenutna faza razvoja loze zahtijeva još uvijek intenzivniju potrebu za dušikom (N). Posebice zbog problema u porastu, hladniji dani, te je zbog toga napad grinja puno veći. Potrebno je folijarno prihraniti sa dušikom uz dodatak kalcija i magnezija (dušik potiće porast, kalcij daje potrebnu čvrstoću (između ostalog), a magnezij neophodan za tvorbu klorofila i enzimatsku aktivnost stanica). Ako je grinja (kao što je) u pojedinim krajevima napravila štetu, potrebno je mladice oporaviti aminokiselinama uz dodatak navedenih elemenata.
Prije cvatnje i nakon cvatnje potrebno je dodati Bor (B) i to kojih 200 g čistog Bora po ha, pa onda s obzirom na preparat, nije teško izračunati.
Preparati sa najviše bora su kod nas Borogreen i Folijarel B. Potpuno isti proizvodi, ista tvornica, isti sastav, samo razlika u trad mark etiketi.
I na kraju najvažnije i bitno za svaki put napomenuti: analiza tla je osnova kvalitetne ciljane gnojidbe.
-
kako je vinogradarska sezona već u velikom zaletu, nećemo krenuti po redu nego od aktualnosti, a lagano se vraćati na osnovno.
Trenutna faza razvoja loze zahtijeva još uvijek intenzivniju potrebu za dušikom (N). Posebice zbog problema u porastu, hladniji dani, te je zbog toga napad grinja puno veći. Potrebno je folijarno prihraniti sa dušikom uz dodatak kalcija i magnezija (dušik potiće porast, kalcij daje potrebnu čvrstoću (između ostalog), a magnezij neophodan za tvorbu klorofila i enzimatsku aktivnost stanica). Ako je grinja (kao što je) u pojedinim krajevima napravila štetu, potrebno je mladice oporaviti aminokiselinama uz dodatak navedenih elemenata.
Prije cvatnje i nakon cvatnje potrebno je dodati Bor (B) i to kojih 200 g čistog Bora po ha, pa onda s obzirom na preparat, nije teško izračunati.
Preparati sa najviše bora su kod nas Borogreen i Folijarel B. Potpuno isti proizvodi, ista tvornica, isti sastav, samo razlika u trad mark etiketi.
I na kraju najvažnije i bitno za svaki put napomenuti: analiza tla je osnova kvalitetne ciljane gnojidbe.
Interesira me kakav je kozji gnoj u odnosu na kravlji i da li je dobar za gnojidbu vinograda? I da li je prekasno dodavati KAN u vinograd?
-
Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala ;)
-
Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala ;)
Piše li što na boci? Nisam nikada s tim radio pa ne znam. Trebao bi špricati 1 put prije cvatnje, dva puta poslije cvatnje.
-
Pozdrav! Zanima me kolko ide Forifertila B na 10 litara i kolko puta špricati?
Fala ;)
S Petrokemijinih Internet stranica (http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=102)
FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZE
Prihrana vinove loze putem lista obavlja se tekućim mineralnim gnojivima FERTINAMA. U svom proizvodnom programu Petrokemija za vinovu lozu nudi Fertinu G, Fertinu B i Fertinu Fe. Ona su isključivo namijenjena za dopunsku lisnu ishranu vinove loze makro i mikrohranivima i to ponajprije hranivima kao što je magnezij (Mg), bor (B) i željezo (Fe) čiji se nedostatak često i javlja na vinogradarskim tlima.
Fertina B je dušično-borna otopina koja se primjenjuje neposredno prije cvatnje u koncentraciji 0,5-1 %. Primjenom Fertine B u ovom periodu omogućujemo vinovoj lozi sigurniju cvatnju i oplodnju jer bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, a i kasnije primjene bora povoljno djeluju na razvoj zametnutih bobica.
Fertina G koja uz makrohraniva dušik i kalij, sadrži i magnezij, bor i željezo može se početi primjenjivati već u razdoblju razvoja mladica u koncentraciji 1 %. Drugo tretiranje obavlja se prije cvatnje, a nakon cvatnje koristi se u koncentraciji 2 % svakih 14 dana sve do kraja srpnja kada se prestaje sa svim prihranama.
Ukoliko je vinova loza posađena na tlu koje ima veći sadržaj karbonata, na listovima će se pojaviti žućenje ili tipična kloroza koja je uzrokovana nedostatkom željeza (Fe). U takvim nasadima vinove loze treba prije cvatnje primijeniti Fertinu Fe koja sadrži željezo u koncentraciji 0,2-0,3 % (200-300 ml na 100 l vode).
Prednost tekućih gnojiva odnosno prihrane vinove loze Fertinama putem lista je u tome što se i malim količinama hraniva održava ishranjenost vinograda, posebno ako nastupi duži sušniji period, kada su znatno smanjena usvajanja hraniva iz tla. Fertine se mogu primijeniti same ili zajedno sa zaštitnim sredstvima u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima kako ne bi došlo do pojave ožegotina na listu.
Primjenom svih navedenih FERTINA omogućujemo zdrav rast i razvoj vinove loze, veću otpornost na sušu i bolesti, te bolju kakvoću i više prinose uz preduvjet da je tlo dobro opskrbljeno ostalim biogenim elemntima.
Petrokemija ima o svojim folijarnim gnojivima na Internetu no nisam pronašao ništa o Folifertilima od Veterine. Da li netko zna nešto više o njima.
-
Pozdrav! To sam i ja tražil (Veterina), ali to nema nigde??
Fala na pomoći :) :)
Vule
-
Interesira me kakav je kozji gnoj u odnosu na kravlji i da li je dobar za gnojidbu vinograda? I da li je prekasno dodavati KAN u vinograd?
Kozji gnjoj je, rekli bi mi u Dalmaciji, malo žešći od kravljeg i koristi se u manjoj količini nego kravlji gnjoj. Ako je dovoljno sazrio onda je odličan za vinovu lozu. Ovako napamet ne može se reći da li je prekasno za KAN u vinogradu. Ako je manjak dušika, svakako ga treba dodati iako je prihrana dušikom trebala ići dosta prije.. ;)
-
Pozdrav! To sam i ja tražil (Veterina), ali to nema nigde??
Fala na pomoći :) :)
Vule
Folifertil B-folijarno gnojivo s borom i makroelementima (ima još i N, P i K u sebi) ide u koncentraciji od 0,25%. Ja ga godinama koristim pa znam. Primjenjuje se do cvatnje jer poslije više nema smisla, budući da bor djeluje na oplodnju. Problem je jedino što se ne smije miješat sa valjda 90 % preparata na tržištu pa ga je bolje samog koristit ili sa nekim sredstvom protiv grinja. Postoji još jedan - Folifertil T, taj ima dodatak mikroelemenata uz (N, P, K), kao i Fe. Isto ide 0,25% konc. Taj se može mješat s više preparata. Inače folijarna gnojiva je dobro koristit do kraja cvatnje, ali dalje nije potrebno jel nema više nekog efekta, a može i loza nedozrijet do jeseni pa se pomrzne.
Naravno, druga stvar je problem ferokloroze, al to se drukčije rješava.
-
Primjenjuje se do cvatnje jer poslije više nema smisla, budući da bor djeluje na oplodnju. Inače folijarna gnojiva je dobro koristit do kraja cvatnje, ali dalje nije potrebno jel nema više nekog efekta, a može i loza nedozrijet do jeseni pa se pomrzne.
Dva netočna navoda.
Prvi da bor nema funkciju kasnije je netočan, jer Bor osim za oplodnju igra vrlo veliku ulogu u tvorbi šećera, mnogih aromatskih tvari, dozrijevanje rozgve...... Tako da ako ga nedostaje u tlu (u većini tala ga i nedostaje), onda pod obavezno treba dodati u određenoj količini i poslije cvatnje.
Drugo, folijarna ishrana više nije dopunska nego se svrstava u osnovnu ishranu, a kao takva ne podrazumijeva samo gnojenje sa dušikom fosforom i kalijem nego svim elementima, tako da tvrdnja da može negativno utjecati na dozrijevanje rozgve je apsolutno netočna, ako se uzmu u obzir moderna profesionalna gnojiva bez dušika.
Sa istim time padaju u vodu upotrebe Folifertila i Fertina u vinogaradu nakon 15.06. jer dušika uglavnom više ne trebamo u tolikim količinama koliko treba dodati drugih elemenata, ali postoje proizvodi bazirani samo na fosforu, kaliju, kalciju, boru, kokteli mikroelementa koji idu skroz do pred berbu, a neki i nakon berbe (zaliha za proljeće slijedeće godine).
Molim sa stručnim izjavama oprezno. :)
Što se tiče KAN-a nije još kasno ako se zna da u vinogradu dušika nedostaje, ali sa količinom treba biti krajnje oprezan.
-
U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...
-
U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...
pa naravno da je riječ o rentabilnosti, pogotovo kad loza trpi zbog nedostaka, a i postižu se bolji efekti kvalitete i kvanitetete sa foliarnim tretmanom.
Po staroj školi ishrane je folijarno bil samo dopunsko tretiranje, dok danas spada u osnovno.
-
U načelu se slažem za bor, ovo je točno u teoriji.
Ali, u praksi mislim da je totalno nerentabilno toliko gnojiti vinograd.
Vinograd ipak nije povrtnjak. Koji su samo to troškovi ako se ima par desetaka hektara.
Amortizacija, materijal, benzin...
Za stolne sorte, ovo je opravdano, ali za vinske...
pa naravno da je riječ o rentabilnosti, pogotovo kad loza trpi zbog nedostaka, a i postižu se bolji efekti kvalitete i kvanitetete sa foliarnim tretmanom.
Po staroj školi ishrane je folijarno bil samo dopunsko tretiranje, dok danas spada u osnovno.
Oprostite vidim da se razumijete i Vi u vinograde. Što Vi mislite o kozjem gnoju, kakav je u odnosu na kravlji i da li mu još treba nešto dodavati? Uvažavam i mišljenje gosp. Vinofila koji je već pomogao. Hvala.
-
danasnja percepcija vinogradarstva i sami stupanj znanja do kojeg su odredeni ljudi dosli u nasem vinogradarstvu moze pobiti sve dosadanje teorije o gnojidbi vinograda, a cak i o samom postupku sadnje, rezidbe, prinosa, berbe, prerade grozda, talozenja, stabilizacije, bistrenja, punjenju vina u boce, upotrebi kvasaca, hrane, enzima, sumpora.. sve je to relativan pojam i ne postoji univerzalan recept za sve. danas sve vise ozbiljnijih vinogradara uopce ne upotrebljava mineralna gnojiva, vec proizvodi vlastiti kompost ili stajski gnoj i prskaju samo mikroelementima u odredenim fazama razvoja loze, sto je i najbolje i najisplativije. takoder se ide na guscu sadnju i automatski smanjenje prinosa po trsu ali puno bolje kvalitete koja je opet kompenzirana vecim brojem trsova i samim time je na minimum svedena velika upotreba dusika, pa cak i humusa u tlu. moje misljenje je da je folijarna ishrana najbolja, najisplativija i daje najbolje efekte, ako je primjenjena u tocnom trenutku. toliko od mene.
-
Da i kozji gnoj je dobar kao i sva organska gnojiva s time da se s njime treba biti oprezniji, odnosno mora biti potpuno zreo kada se stavlja u vinograd.
Što se tiče odnosa folijarne ishrane i gnojidbe u tlo: svakako da treba nastojati stanje u tlu dovesti u optimum koliko je to moguće, no kako najčešće zbog pH , kalcija, viška Kalija, strukture tla to nije moguće moramo posegnuti za folijarnom ishranom, a tu je još i ona dodatni faktor poboljšanja određenih efekatat koje možemo postići sa dodavanjem određenog elementa u određenmom oboliku i optimalnoj koncentraciji
-
Dobro jutro.
Sad sam u potpunoj nedoumici oko folijarne gnojidbe. Danas trebam špricati kad se vratim s posla. Mislio sam staviti Veritu, Rubigan, Chromosul 200g/100 l, insekticid protiv moljaca i prihranu bor i magnezij.
Da li se to može mješati, da mi ne bi došlo do prerane jeseni u vinogradu???
Molim vas hitan odgovor, jer danas to trebam obaviti.
Pozdrav.
-
Dobro jutro.
Sad sam u potpunoj nedoumici oko folijarne gnojidbe. Danas trebam špricati kad se vratim s posla. Mislio sam staviti Veritu, Rubigan, Chromosul 200g/100 l, insekticid protiv moljaca i prihranu bor i magnezij.
Da li se to može mješati, da mi ne bi došlo do prerane jeseni u vinogradu???
Molim vas hitan odgovor, jer danas to trebam obaviti.
Pozdrav.
Veritu smiješ miješat sa Rubiganom, insekticidom, sumporom. Folijarno bolje posebno baci, ako nemaš puno nije problem. Pogledaj za svaki slučaj na deklaraciji od Verite ono pod miješanje. Ako piše da ne smiješ miješat folijarna gnojiva, morat ćeš posebno bacit.
-
Bor ne u tu kombinaciju, najbolje!!!
Inače je Bor problematičan tako da i u ovoj kombinaciji može biti, posebice ako bude viših temperatura.
-
Hvala na odgovorima.
Znači dva puta špricanje, danas zaštita, a u ponedjeljak prihrana. :'(
Pozdrav.
-
Bor je najproblematičniji sa preparatima na bazi maneba i mankozeba. Sa takvim preparatima nikako ga kombinirati.
Tekući Bor je nešto prihvatljiviji za kombiniranje, ali opet oprez.
-
Dobro jutro.
Sad sam u potpunoj nedoumici oko folijarne gnojidbe. Danas trebam špricati kad se vratim s posla. Mislio sam staviti Veritu, Rubigan, Chromosul 200g/100 l, insekticid protiv moljaca i prihranu bor i magnezij.
Da li se to može mješati, da mi ne bi došlo do prerane jeseni u vinogradu???
Molim vas hitan odgovor, jer danas to trebam obaviti.
Pozdrav.
Pa dobro vidim puno pišete o toj folijarnoj prihrani, ima itko od vas plan kada i s čime prihranjivati ,koja se smiju sa čim miješati itd.. Ima nešto na stranicam www.pavin.hr, ali nema plana.
bok
-
Plan je napravljen prilično detaljno ako se uzmu fenološke faze razvoja, a kako je on različit od godine do godine ne može biti izrađen sa datumima.
S druge strane, miješanje preparata, odnosno takovo iznošenje u tablicama je jako nezahvalno, a osim toga i teško s obzirom na veliki broj različitih preparata.
Na svakom preparatu, bez obzira radi li se o gnojivu ili zaštitnom sredstvu, piše mogućnost miješanja.
-
Dobro jutro.
Evo javljam se nakon 2 tjedna u vezi folijarne prihrane. Imao sam dosta kloroze u vinogradu nakon onog kišnog razdoblja, pa sam špricao s borom, magnezijem i željezom. Većina trsova se dobro oporavila, ali njih 10-tak je i dalje žuto. Ti isti koliko se sjećam bili takvi i prošle godine. Trsovi do njih su tamnozeleni, a ovi žuti, za poludit.
Pitanje: da li da te označim, i iduće godine idu van, a na njihovo mjesto novo? ???
Pozdrav.
-
Prvo treba utvrditi uzrok žućenju, a tek onda razmišljati o eventualnom vađenju. Ja bih probao s dodavanjem sequestrena kroz tlo, čisto da isključim za početak, manjak željeza kao uzrok...
-
Prvo treba utvrditi uzrok žućenju, a tek onda razmišljati o eventualnom vađenju. Ja bih probao s dodavanjem sequestrena kroz tlo, čisto da isključim za početak, manjak željeza kao uzrok...
Sequestren. Gdje ga najeftinije nabaviti? Skup, preskup je za naš džep.
-
Sequestren. Gdje ga najeftinije nabaviti? Skup, preskup je za naš džep.
Čovjek ima samo desetak problematičnih čokota, kod nas dođe 1kg - 100 kn. Ako je kloroza uznapredovala doda se do 40 grama po čokotu, preporučljivo iskopati rupu oko čokota i zaliti otopinom sequestrena, rezultati bi trebali biti vidljivi za 10-tak dana. Ja si dodajem svake jeseni željezo putem zelene galice, nije to baš tako skupo..
-
Sequestren. Gdje ga najeftinije nabaviti? Skup, preskup je za naš džep.
Čovjek ima samo desetak problematičnih čokota, kod nas dođe 1kg - 100 kn.Ako je kloroza uznapredovala doda se do 40 grama po čokotu, preporučljivo iskopati rupu oko čokota i zaliti otopinom sequestrena, rezultati bi trebali biti vidljivi za 10-tak dana. Ja si dodajem svake jeseni željezo putem zelene galice, nije to baš tako skupo..
Sorry opet ja. Planiram dodati umjetno gnojivo odmah nakon berbe. Vidim da i ti na jesen daješ zelenu galicu. U kojim količinama me zanima i na koji način.
-
Inače ide od 0,5 kg - 1 kg galice po čokotu svake tri godine, dok si ja stavljam 0,2 kg svake godine. Napravim brazdu niz red oko 30 cm od čokota, 20-tak cm duboku i tu stavim zelenu galicu i potom zatrpam. Galica najbolje djeluje uz stajski gnoj, pa ako imaš mogućnosti možeš napraviti i dublju brazdu i prije galice staviti i taj gnoj.
-
Prvo treba utvrditi uzrok žućenju, a tek onda razmišljati o eventualnom vađenju. Ja bih probao s dodavanjem sequestrena kroz tlo, čisto da isključim za početak, manjak željeza kao uzrok...
Ako je problematika u tlu (visok pH, visok sadržaj aktivnog vapna, visok sadržaj kalija) onda niti jedno željezo preko tla neće pomoći i jedini lijek je redovita folijarna primjena, ali ne početi kad se simptomi već pojave, nego odmah na početku vegetacije.
Sorry opet ja. Planiram dodati umjetno gnojivo odmah nakon berbe. Vidim da i ti na jesen daješ zelenu galicu. U kojim količinama me zanima i na koji način.
Nikako dodavati zelenu galicu napamet (niti jedno gnojivo). Može se napraviti više štete nego koristi. Napraviti osnovnu analizu tla uz dodatak analize željeza, magnezija i bora.
Tada se dobija kakva takva "krvna" slika vašeg tla i može se reći sa čime i u kojim količinama ići.
-
Btw,jel netko od vas uradio analizu tla? Kakvi su rezultati bili? Koliko to košta?
-
Mislim da košta od 400 kn na više, ovisno o zahtjevima.
Nisam 100% siguran!
Većinom se gleda količina N, P, K, na 100 mg tla, pH u H20, pH u KCl, količina humusa isto tako, mobilni Al, količina Ca,... Za dalje nisam siguran, mislim i Mg i Fe.
-
Cijena analize je oko 800 kn s time da ona odrađena kod nas ne podrazumijeva mikroelemente.
No, u planu je ne jesen jedan privatni laboratorij u Zg i osnovna analiza (P, K, ukupni i aktivni Ca, pH, humus oko 200 kn)
-
Pozdrav svima u ovoj strašnoj sparini (opasnost za vinograd od tuče i bolesti).
Iznosim moje iskustvo s folijarnom gnojidbom. Dva puta sam foijarno prihranjivao trsove. Prvi puta bor+magnezij+željezo, a drugi puta magnezij+željezo. Rezultat je da oni trsovi koji su bili malo žuti su potamnjeli. Oni koji su bili zelene boje su prešli u tamno zelenu, a oni koji su bili jako jako žuti malo su se oporavili, ali i dalje su žuti. Njih čeka iduće godine nažalost neizbježna sudbina.
Što se tiče analize zemlje, pričekat ću ovaj privatni lab (200 kn) koji je mnogo jeftiniji od prije spomenute za 800 kn.
Pozdrav. :)
-
U tlima gdje je izražen nedostatak magnezija ili je ovaj blokiran iz određenih razloga potrebno je od 3-5 tretiranja.
Svakako treba vidjeti je li se može šta učiniti sa tlom.
Npr, u Jaski je napravljena detaljna pedološka karta i ustanovilo se da, osim što su tla na izrazitom visokom pH, ljudi su godina dodavali 5-20-30 ili 7-14-21 bez analiza, odnosno napamet i dodali toliku količinu Kalija da on sada postaje blokator i za magnezij i bor i željezo, te su neki od proizvođaća dobili preporuku da slijedeće 2-3 godine ne koriste kompleksna gnojiva nego da idu pojedinačno sa superfosfatima i tamo gdje treba i dušikom.
-
za analizu tla je dobro nazvati Pavina i traziti gosp. Nenada Bizica i pitati ga za analizu tla, gnojidbe, folijarne prihrane.. covjek zna sve.
-
Cijena analize je oko 800 kn s time da ona odrađena kod nas ne podrazumijeva mikroelemente.
To uopće ne bi bilo skupo da nemam vinograde na 20-tak parcela a na svakoj parceli ima bar 2-3 klase zemlje >:(
Možda se ipak odlučim izvšiti bar jednu analizu, čisto iz znatiženje. Kada je najbolje vrijeme za analizu, neposredno prije gnojidbe ili... ???
-
Cijena analize je oko 800 kn s time da ona odrađena kod nas ne podrazumijeva mikroelemente.
To uopće ne bi bilo skupo da nemam vinograde na 20-tak parcela a na svakoj parceli ima bar 2-3 klase zemlje >:(
Možda se ipak odlučim izvšiti bar jednu analizu, čisto iz znatiženje. Kada je najbolje vrijeme za analizu, neposredno prije gnojidbe ili... ???
da, najbolje ti je prije gnojidbe.
-
Dobar dan,
primjetio sam da nitko nema problema sa klorozom. Mi imamo i to u dosta velikim količinama. Naime čudno je (za mene koji se uopće prvi puta susrećem sa trsovima i vinogradom - duga priča, ali imam ubrzani tečaj), naime, trs do trsa i različita situacija, jedan trs je žut kompletno, dok drugi raste i zeleni se normalno. Pročitao sam na ovom site-u da je jedan od uzroka nedostatak magnezija, a na drugoj strani sam pročitao da je to nedostatak željeza.
Moji susjed je probavao dugi niz godina, sa više vrsta gnojiva i folijarnih špricanja, da bi mi danas rekao da će izvaditi trs i posaditi novi. Mišljenja sam da sa tima neće ništa postići, jer ako je do nedostatka minerala odraziti će se i na mladom trsju.
- Kako tretirati tu vrstu problema u vinogradu?
- Da li je riješenje vađenje trsova i sadnja novih ?
- I susjedni vinogradi imaju isti problem.
-
do kloroze najcesce dolazi uslijed nedostatka mikroelemenata (magnezija, zeljeza, mangana), ali koliko vidim po ovoj tvojoj slici taj trs i to lisce nije samo zuto vec je nerazvijeno, zakrzljalo i osuseno i cijeli trs zaostaje u razvoju. bojim se da bi to mogla biti neka viroza, tzv. zlatasta zutica (FD - Flavescence doree) ili cak infektivna degeneracija (GFV - grapevine fanleaf virus).. ako je problem samo pojedinacni trs i ako nemas vise trsova kojima zuti lisce, najvjerojatnije je da se radi o tom nekom tipu virusa jer je to problem samog cijepa i tvoj susjed dobro cini, ako vadi takve trsove iz vinograda, jer tu nema nikakve pomoci i nikakva folijarna prihrana ne pomaze. zanima me gdje imas vinograd, gdje si kupio cijepove, koja je sorta i koliko je star trs? evo ti primjer ovih bolesti, prva slika je FD a druga GFV.
-
Slike pokazuju dvije različite stvari. Na tvojim je tipična kloroza i početak nekroziranja tkiva, a na drugima su boleštine.
Ja ne bi žurio sa vađenjem!
Kod izrazitih kloroza i kad ona od početka vegetacije koči razvoj, počinje zaostajanje u rastu, razvijaju sa mali, kržljavi listići (baš kao na slikama) a vrlo često se javlja na mikrolokacijama unutar vinograda (5 trsova u redu i 6 koma).
Kod takvog vinograda i takvog trsja treba:
1. napraviti analizu tla i po potrebi dodati željezo u tlo
2. od početka vegetacije dodavat željezo folijarno
3. po potrebi dodatno sa prskalicom tretirati problematične trsove
sada treba te problemtaične tretirati na slijedeći način:
1. tretiranje DRIN (10 ml na 10 l vode)
2. nakon 7-10 dana ponovno DRIN 5 ml/10 l vode + FOLIACON Fe 20 ml/10 l vode
3. nakon 7-10 dana ponoviti isto (DRIN + FOLIACON Fe) + OLIGOGREEN 10 g/10 l vode
Zapamtite, kada su listovi jako oštećeni kolorozom ili bilo čime drugime, nikakve soli (gnojiva) dodavati na listove dok se oni malo ne oporave aminokiselinama koje vrlo često već same počinju popravljati stvari.
Naime, vrlo često su elementi uz nedostatak u tlu, blokade antagonizmima, blokirani i u listovima oksidacijom, a aminokiseline i još neki pripravci to riješavaju.
-
I ja imam takva dva trsa u vinogradu.
Prije 3 godine sam gnojio stajskim gnojivom i do sada nisam imao takvih problema.
Gnojit ću ove jeseni ponovo stajskim i nadam se da će to biti rješenje.
-
zanima me da li tko ima iskustva sa skrletom u vinogradu jer u zadnjih mjesec dana mu je izuzetno pozutilo lisce. nije virusno oboljenje jer listovi nisu potpuno zuti a ni zucenja nije bilo ni prosle godine niti se uvijaju i ne mijenjaju oblik. lisce je bas nekakvo broncaste boje, tamno zuto, kao narancasto, i to bas izuzetno cijeli skrlet dok su ostale sorte u redu. cijelo trsje je jednom prskano mirkoelementima (Oligogreenom). ako ko ima slicnih iskustava ili sumnja u nesto nadam se da ce mi pomoci.. sutra cu staviti slike da vidite tocnije o cemu se radi. pozdrav.
-
Zbog povećane potrebe za hranjivima (uključujući i mikroelemente), a posebice Mg, Fe, Mo, B koji svi skupa izazivaju veće ili manje žučenje lišća.
Najbitnije napomenuti, je razlika kvalitete mošđta od normalno prehranjenog i nasada slabije prehranjenog, kada se radi detaljna analiza.
-
Zbog povećane potrebe za hranjivima (uključujući i mikroelemente), a posebice Mg, Fe, Mo, B koji svi skupa izazivaju veće ili manje žučenje lišća.
Najbitnije napomenuti, je razlika kvalitete mošđta od normalno prehranjenog i nasada slabije prehranjenog, kada se radi detaljna analiza.
Quercus sori ali ja ovaj tvoj post nisam bas najbolje shvatio, sta zelis reci. ali zasto je samo skrlet jako zut, ostale sorte nisu a imam jos frankovku, crni pinot, chardonnay i zweigelt. u Oligogreenu ima mikroelemenata koje si nabrojao. mozda bi trebalo jos jednom poprskati s njime ili necim drugim? vinograd je sad u 2. godini tako da grozda skoro i nema, ali jos uvijek mi je bitna lisna masa i zastita protiv bolesti.
-
Svaka sorta, na svakoj podlozi, u svakom klimatu (agrometerološkim različitim uvijetima) ne reagira jednako. U pojedinim fazama, a zbog određenih specifičnosti, reagira drugačije. Dok će određene sorte se zadovoljiti i manjim količinama hranjiva, odnosno njihov nedostatak neće pokazati na lišću, druge će izrazito požutjeti, klorirati...
Nekad nije dovoljan jedna tretman sa mikroelementima, već dva tri, u razmaku 7-10 dana. Mala količina aminokiselina, može pomoći kod normalizacije fizioloških funkcija.
No, ako je krenula degradacija u tipu preformuliranja klorofila u luteine, antocijane... onda je dobro barem zaustaviti žučenje, a ne očekivati ponovno zelenjenje mase, a sigurno pozitivno na sazrijevanje rozgve i nakupljanje hranjivih tvari za slijedeću godinu.
-
stariji, donji listovi su zutiji dok su mladi listovi zeleni i ne pokazuju naznake zutenja. da li to onda znaci da je ipak zutenje zaustavljeno? daj mi neku preporuku s obzirom na situaciju, da li poprskati lozu jos necime i cime? u nedjelju je prskano bakrom i sumporom.
-
Još jednom, pa čak i dva puta sa koktelom mikroelemenata (Oligogreen) u razmaku 7-10 dana. uz to doati barem malu količinu aminokiselina (listovi su stariji i teže propusnih membrana) znaći nekih 20-30 ml DRIN-a na 100 litara.
treba voditi računa i o opskrbljensoti sa P i K koji su u ovoj fazi sada najbitniji za dozrijevanje i grožđa ali i rozgve!!!!
-
Još jednom, pa čak i dva puta sa koktelom mikroelemenata (Oligogreen) u razmaku 7-10 dana. uz to doati barem malu količinu aminokiselina (listovi su stariji i teže propusnih membrana) znaći nekih 20-30 ml DRIN-a na 100 litara.
treba voditi računa i o opskrbljensoti sa P i K koji su u ovoj fazi sada najbitniji za dozrijevanje i grožđa ali i rozgve!!!!
zahvaljujem na preporuci, bit ce ucinjeno tako. a sta sa P i K, mislis da bi mozda trebalo jos necime prskati? sta kazes na preparat Hascon 10 AD, vjerojatno si upoznat s njime? on sadrzi otopljeni P i K i mikroelemente. mozda bi bilo bolje nega upotrijebiti..
-
Da, Hascon je dobra, jako dobra solucija, ali 2-3 puta barem u razmacima 10 dana.
-
Cijena analize je oko 800 kn s time da ona odrađena kod nas ne podrazumijeva mikroelemente.
No, u planu je ne jesen jedan privatni laboratorij u Zg i osnovna analiza (P, K, ukupni i aktivni Ca, pH, humus oko 200 kn)
U susjednoj BiH napokon san našao nešto što cjenovno uopće nije skupo.. relativno kompletna analiza tla za samo 370 kn. Kad dobijem analizu budem rezultate podijelio s vama.. baš sam znatiželjan :-\
-
Rezultati su mi stigli.. ne znam što da kažem.. neke stvari san očekiva, neke su me šokirale. Volio bi da zajedno prokomentiramo rezultate, i zbog mene, a i zbog drugih forumaša te da se napokon shvati važnost analize tla. Posebno me zanima mišljenje Quercusa, Razora i Ivana.. Evo i analize..
(http://img145.imageshack.us/img145/8371/picture326kj3.th.jpg) (http://img145.imageshack.us/my.php?image=picture326kj3.jpg)
-
U ovoj tvojoj analizi nešto debelo ne štima.
Prvo 87 % ukupnog vapna!!! 75% pijeska!!!
vidio sam još jednu analizu rađenu na istom mjestu i bilo je fajn pogrešaka, sad ne stignem, ali ću preko vikenda dati svoj komentar na tu analizu, ako je takva kakva je, a već sad imam sumnji :(
-
Samo da napomenem da se zadnje četiri godine gnojilo sa 0-10-30 +3mg+0.1b, i complesalom 13-13-20+2mg, humuschamom (peletirano organsko gnojivo), zelenom galicom te ureom. Tek san lani doda manju količinu superfosfata. Ðizuz, tek si me sad prepa s ovon sumnjom analize??? Ono šta san i ja zna prije analize je to da ima previše vapna u tlu i da će nekih hranjiva sigurno falit... al da će nekih bit i viška, e to me iznenadilo :-\
-
Nisam mogao odoliti i iako imam ludnicu evo komentara i sumnji:
1. pH u vodi je viši ili jednak onom u KCl što ovdje nije slučaj
2. postotak pijeska, a već druga analiza istog laboratorija (prvi je ponovno rađen u Slo sa poptpuno drugim rezultatima) - ispada da loza raste u samom pijesku
3. postotak kalcija (uz to visok ukupni) a u tlu nedostatak!!!
4. slabo snabdijeveno sa fosforom!!! 37 ppm je normalna opskrbljenost (26 je srednja vrijednost)
5. kalij - previše!!! 181 je srednja vrijednost a 228 nikako ne može biti previše opsrbljeno
6. željezo - dobro snabdijeveno!!! MOLIM!!! 12 ppm-a!!! srednja vrijednost je 250 ppm-a za vinovu lozu!!!
7. bor 3,3!!! TOKSIČNO za vinovu lozu!!!
i kako onda ozbiljno shvatiti ovu analizu?
Šta dalje?
Nazvati u lab i tražiti preporučene vrijednosti i po kome! neka ti oni daju srednje vrijednosti.
Pitati prvo pitanje za pH (i vrabci na grani to znaju), drugo za teksturu....
-
Tek san sad totalno magare ???
-
Slažem se s Quercusom!
Kalija nije previše, 200-400 ppm je dobro opskrbljeno tlo.
Pijesak i vapno baš ne idu skupa.
A, toliko bora ti otprilike sadrži morska voda!
-
Šta da ti kažem?
Ne razumijem ljude koji potpišu ovakve rezultate.
Nije problem provijeriti vrijednosti i onda reći mišljenje, koje može biti različito.
Stavovi gnojenja, pristup, može biti na više načina.
No, kad se ovakve analize rade, a u svrhu poticaja u proizvodnji, pa se još napravi krivi program gnojenja ili kompletnog gospodarenja zemljištem, koga na kraju kriviti za dobivenu katastrofu.
Istina, u našim krajevima fali analiza, ali zar pokupiti novce samo zato jer nečeg nedostaje na tržištu!!!
Zanima me jesi li zvao i koji je odgovor
-
Čovik koji je dao svoj komentar na analizu ima kurban bajram, neće ga bit do četvrtka. Već sam požalio što sam uopće dao nešto na analizu jer bih bio mirne glave i gnjojio šablonski kao i dosad. Al kad sam se već upustio u ovaj sport tjeraću istinu ma koliko me koštala. I mene živo zanima što će mi čovjek reć, kako objasnit masu nepravilnosti u analizi..
Eh da.. na moje pitanje može li mi preporučiti koje gnojivo s obzirom na analizu čovik mi reče ovako..
entec perfekt, peletirani humus ,magnezij sulfat,s uperfosfat...količinu i rokove nisam pitao jer ima još vremena do gnojidbe, a ionako si namjeravam smanjit količine.. no, to sve pada u vodu dok se ne snimi stvarno stanje na terenu ???
Ako imaš, i nije ti teško pošalji mi na p.p. ili javno objavi tablicu u kojoj će lipo pisat količina NPK + mikroelemenata koja bi se trebala nalaziti u tlu za vinograde od 10 g starosti na više.
-
1. pH u vodi je viši ili jednak onom u KCl što ovdje nije slučaj
2. postotak pijeska, a već druga analiza istog laboratorija (prvi je ponovno rađen u Slo sa poptpuno drugim rezultatima) - ispada da loza raste u samom pijesku
3. postotak kalcija (uz to visok ukupni) a u tlu nedostatak!!!
4. slabo snabdijeveno sa fosforom!!! 37 ppm je normalna opskrbljenost (26 je srednja vrijednost)
5. kalij - previše!!! 181 je srednja vrijednost a 228 nikako ne može biti previše opsrbljeno
6. željezo - dobro snabdijeveno!!! MOLIM!!! 12 ppm-a!!! srednja vrijednost je 250 ppm-a za vinovu lozu!!!
7. bor 3,3!!! TOKSIČNO za vinovu lozu!!!
Nazvati u lab i tražiti preporučene vrijednosti i po kome! neka ti oni daju srednje vrijednosti.
Pitati prvo pitanje za pH (i vrabci na grani to znaju), drugo za teksturu....
Evo ukratko.. još nisam dobio službeni mail, al evo što mi je čovik reka (onoliko koliko sam uspio zapantit):
1. pH mu nije jasan, jer je ima ispred sebe brdo drugih analiza i svaka je imala pH veći u vodi neg u KCI... pretpostavlja da tlo ima višak klorida
2. za teksturu tla bi skoro glavu dao, ipak traži da mu donesem novi uzorak
3. postupak kojim je on dobio tu vrijednost (manjak) kalcija pokazala je da je kalcij nedostupan u tlu iako je samo tlo bogato njime
4. za fosfor isto daje glavu
5. kalij nije komentirao
6. za željezom se slaže da je pogreška, definitivno premalo
7. bor mu je totalno nejasan, kaže da je rađen pet-šest puta i da je svaki rezultat bio isti... pitao da li je tlo bilo u doticaju sa morem i opet izrazio sumnju u višak klorida.
Traži da mu donesem novi uzorak o njihovom trošku, iako sam naglasio da to neću smatrat previše relevantnim.
Kad sam malo bolje pogledao onu analizu vidi se da nije dao komentar za natrij, iako je izmjereno 218 ppm. A na dnu piše po čemu su to radili.. u pitanju su talijani tj. ARPAV.
Još mi je spominjao nekakve otopine po kojima vadi sve te sastojke iz tla, al ga nisam posve skužio..Tablice mi nije dao, al ih je obećao kao i službeno očitovanje.
Još jednom molim, ak netko ima okvirne tablice po kojima se vidi koliko čega bi trebalo bit u tlu.. u međuvremenu ih tražim po internetu.
Sapunica se nastavlja....
-
???
Očito da analize radi netko tko ne zna šta radi.
Podaci su toliko kontradiktorni da je naprosto zadivljujuće.
Bor je radio nekoliko puta???
-
Dragi Vinofil,
Danas sam popio kavu s cjenjenim stručnjakom za tlo - pedologom. Krenuo je s analizom tvoje Mostarske analize i našao je kontradikcije već u prva dva reda. Te stvari su se nastavile i dalje i odustao je od daljnje analize.
Pa da ne duljim. Ti si veliki proizvođač grožđa i od toga ti i tvoja obitelj živite. Smatramo da bi ipak trebao, analizu zemlje, ne gledati kroz cijenu već kroz kvalitetu. Ne znam da li možeš analizu napraviti u Splitu ili negdje bliže, ali je sigurno možeš napraviti u Zagrebu, pa čak i u Sloveniji. S time možeš, u konačnici, uštedjeti i novac na gnojidbi te povećati i kvalitetu i količinu proizvedenog grožđa.
Uz praćenje unosa hranjiva i količine proizvedenog grožđa, dovoljno ti je analizu raditi jednom u 5 godina.
Eto ukratko ti je to priča s moje današnje kave.
Admin
-
Šta to meni "Admin" ne vjeruje? ;D ;D ;D
Šalim se naravno.
I ja sam pokazao analizu na više strana (nije da ne vjerujem sebi i svom znanju) nego više kao primjer...
Mislim da je takva analiza oko 50 € (ispravi te me ako griješim) što s obzirom na broj parametara nije puno (cca 100 € neka realna cijena takove kompleksne analize), no s obzriom na podatke i da je badava mi ništa ne bi vrijedila.
Dobro je imati sve te parametre, ali točne, u protivnom, samo P, K, ukupni i aktivni Ca, organska tvar...
To je minimum, ali vrlo često i dovoljno za osnovno postavljanje gnojidbe....
-
Ukoliko ima zainteresiranih imam podatke-stručnjaka Petrokemije vezane za osnovnu jesensku gnojidbu vinograda sa preporučenim unošenjem formulacija, javite se, ako bude upita da stavim na forum.
Vezano za uzimanje uzoraka tla na analizu, evo neke od adresa na koje možete poslati uzorak. No, od dobre pomoćii znaju biti djelatnici HZPSS jer vam oni u vašim mjestima mogu objasniti kako se pravilno uzima uzorak, posuditi vam sondu te dati popis ovlaštenih laboratorija.
Za one koji se sami žele upustiti u posao evo nekih - labos na Agronomskom faukultetu, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Zavod za tlo u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, a postoji i privatna tvrtka Agro-lab u Kutini koja radi analize.
-
Pozdrav ;),
zadnjih nekolikog godina koristio sam gnojivo 0-10-30 +3mg+0.1b proizvođača Donau Chemie iz Austrije, trenutno ga nema u mojoj okolici za kupiti, pitao sam i u SLO, navodno tvornica u Austriji nema sirovinu ??? i ak negdje slučajno naletim to ja stara zaliha ima kakva alternativa tom gnojivu od Petrokemije ak ga ne nabavim ???
-
Ova dva gnojiva su ti opcija:
1. 5-20-30 + 26 SO3
2. 7-14-21 + 2MgO + 18SO3
istina, Dunau nešto ima problema sa proizvodnjom pa gnojiva nema.
Nadam se da analizu imaš!?
-
Ova dva gnojiva su ti opcija:
1. 5-20-30 + 26 SO3
2. 7-14-21 + 2MgO + 18SO3
istina, Dunau nešto ima problema sa proizvodnjom pa gnojiva nema.
Nadam se da analizu imaš!?
Hvala, uspio sam nabaviti kolko mi treba, nemam analizu, nisam ju nikad radio, znam što ćeš sad pomisliti ;D , imam mali vinograd, ali budem i to napravio,pozdrav ;)
-
ne mislim ništa loše, samo se bojim da sa pojačanim dozama kalija, a poznavajući situaciju na terenu, ne napraviš više štete nego koristi.
-
ne mislim ništa loše, samo se bojim da sa pojačanim dozama kalija, a poznavajući situaciju na terenu, ne napraviš više štete nego koristi.
Znam,šalio sam se ;D,ovo gnojivo koristim zadnjih nekoliko godina,nisam primijetio nekakve probleme na lozi, ali niti ne pretjerujem sa količinom, lagano rukom zagrabim, na 500 trsova ostane mi 1/4 vreće.
-
Poznato je da se fosfor i kalij ne ispiru te da su čvrsto vezani uz tlo..zanima me teoretski što se dogodi u ovom slučaju..
(http://i19.photobucket.com/albums/b169/toni74/P2110412001.jpg)
Da li ostane imalo hranjiva pro ovakvom potoku ???
-
Pa zašto vam nitko ne riješi tu odvodnju i kanale? Kako je tek onima koji imaju povrće u sezoni?
-
Pozdrav! jedno maleno pitanje! da li se može koristiti kompost od gljiva-zemlje gdje su rasle umjesto stajskog gnoja za sadnju mladih trsova!? ima tko kakvih iskustava?
-
Kompost od gljiva ili zemlja na kojoj su rasle gljive?
Zašto si ne kupiš gotovog humusa, ako nemaš stajskog ili ti je problem nabaviti?
-
Kao novi na ovom Forumu, pozdravljam cjelokupnu ekipu. Za Forum sam nedavno saznao i priznajem da mi se vrlo dopao sa puno savjeta, pa imam jedno pitanje. Pošto sam «mladi» vinogradar, hobista bez iskustva, tražim savjet. Posadio sam 2005. godine mladi vinograd i to 175 komada Graševine i 105 komada Rajnskog rizlinga. Nisam vršio analizu tla ( nisam znao da to treba), gnojio sam stajnjakom i mineralnim gnojivom kod sadnje. Prošlu godinu nisam ništa gnojio. Ovu jesen sam ukopao 50 kg umjetnog ( Austrijski) sa borom i magnezijem. Ovih dana ću ih formirati na visinu. Zanima me dali treba i kad još gnojiti umjetnim gnojivom (kada i kojim) ili preporučate neku drugu vrstu prihrane (folijarna…) Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima.
-
Bez analize tla teško je odrediti da li treba i s čim gnojiti. Dobro je što si u jesen pognojio sa tim austrijancem, predpostavljam da bi trebalo dodat nešto dušika upravo sad prije kretanja vegetacije u obliku KAN-a ili UREA-e. Bolje manje neg previše. Ovo je ono osnovno, dok za nešto više sačekaj druge forumaše za savjet.
-
Svakako folijarna, za ostalo kao i za izbor vrste gnojiva pogledaj ovdje:
http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=102 (http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=102)
http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.doc (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.doc)
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=536
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=538
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=539
-
vidis, ovo od Petrokemije je vrlo korisna stvar, tnx Razor. 8)
-
Kompost od gljiva ili zemlja na kojoj su rasle gljive?
Zašto si ne kupiš gotovog humusa, ako nemaš stajskog ili ti je problem nabaviti?
Misliš da nije dobar ovaj kompost od gljiva? Mislio sam ga i ja staviti umjesto humusa, naravno uz stajski, imam ga po 100 kn/1m3 na par kilometra od kuće, jeftiniji mi puno od gotovog humusa, danas sam ga pol kubika po vrtu razbacao, izgleda dobro.
-
Ma vjerojatno je dobar, samo treba pripaziti na pH humusa da nije prekiseo.
Pošto su mladi trsevi bili u pitanju, treba biti oprezan.
-
Budem oprezan, neću pretjerivati s količinom jer mi je i stajski gnjoj dobar, neću ni njega previše staviti, čekam da prođe loše vrijeme pa idem u sadnju.
-
Ove godine nemam problema s klorozom. Išao sam folifertilom krajem 4 mjeseca. Bor sam stavio pred cvatnju, s stavit ću ga i poslije cvata. Vinograd nikad ljepši. Bojim se jedino tuče, jer su vrlo nestabilne prilike. Još planiram staviti tekuće željezo, a poslije i magnezij. U svaki špric jedna prihrana. Tak sam probal i stvarno sam zadovoljan. A čul sam tu preporuku iz Slovenije. Toliko od mene.
E, da. Uspio sam smanjiti prošlogodišnji jak napad crne pjegavosti. Zimski špric 3% bordoška juha, zatim crveno ulje, rival, a sad svaki put gledam da je preparat koji koristim i protiv crne pjegavosti. Rezultati su mi jako dobri. Treba biti samo uporan.
Dosta sam stvari naučil na ovom forumu, jer moje trsiće je malo količinski, ali najveće što se tiče pružene mu ljubavi.
lp
-
Pozdrav :), osobno sam se dosta zainteresirao za folijarnu prihranu, a i nabavio sam neka gnjojiva koja se dosta po forumu spominju, problem mi je što su preporuke za gnjojiva većinom "ne miješati ili ne sa time i time". Sad kad trošim relativno dosta škropiva a i vrijeme mi je u pitanju nepraktično mi je posebno špricati. Volio bih ako je moguće barem za slijedeću sezonu, stručni forumaši poput npr. Quercusa ili Razora, a i administrator foruma, vidim da se preuzimaju savjeti g. Vilenice iz Chromosa, pa da u program zaštite vinograda uključi i gnjojiva koja se mogu koristiti u tom trenutku, nadam se da Chromos vrši nekakva testiranja preparata ili preuzima od proizvođača testove, ako se mogu koristiti istodobno sa preporučenim zaštitnim sredstvima da se to iskoristi i da to na svom letku o zaštiti naznače pa ko hoće nek šprica.
-
Pozdrav :), osobno sam se dosta zainteresirao za folijarnu prihranu, a i nabavio sam neka gnjojiva koja se dosta po forumu spominju, problem mi je što su preporuke za gnjojiva većinom "ne miješati ili ne sa time i time". Sad kad trošim relativno dosta škropiva a i vrijeme mi je u pitanju nepraktično mi je posebno špricati. Volio bih ako je moguće barem za slijedeću sezonu, stručni forumaši poput npr. Quercusa ili Razora, a i administrator foruma, vidim da se preuzimaju savjeti g. Vilenice iz Chromosa, pa da u program zaštite vinograda uključi i gnjojiva koja se mogu koristiti u tom trenutku, nadam se da Chromos vrši nekakva testiranja preparata ili preuzima od proizvođača testove, ako se mogu koristiti istodobno sa preporučenim zaštitnim sredstvima da se to iskoristi i da to na svom letku o zaštiti naznače pa ko hoće nek šprica.
Teško, mislim da ti je to nemoguća misija iz više razloga!
-
Koje su prednosti i nedostaci žute ilovače u vinogradu?
-
Preopćenit pojam je žuta ilovača.
-
Gdje ima za nabaviti zelene galice ??? Pitao sam u nekoliko poljoprivrednih trgovina u svom mjestu stanovanja i prvo su me gledali ??? začuđeno kao da ih zaj.... Zelenu galicu bi zaštijao skupa sa NPK 7-20-30 +nešto.
Bio bih vrlo ;D sretan na informaciji.
-
Kako znaš da ti fali željeza u tlu? Jesi nosio zemlju na analizu? Zelena galica ti je željezo (II) sulfat heptahidrat - (ferosulfat). Trebao si pod tim imenom pitati.
-
Prije mjesec dana slučajno je u mome vinogradu bio djelatnik savjetodavne službe pa između ostalih savjeta rekao je da trebam više pažnje dati folijarnoj gnojidbi jer prema znakovima na listovima manjka mikroelemenata (između ostalog i željeza) pa jedna od mogućnosti je i zelena galica ili željezni sulfat kako je on rekao. Analizu tla nisam radio i ne znam kada ću jer mi je to za sada skupo. Naravno da sam i pitao za željezni sulfat kad nisu znali šta je zelena galica i od pet trgovina samo u jednoj su znali šta je to jer su nekad imali u prodaji ali zbog malog interesa više ne naručuju. Problem je i sa svim ostalim sredstvima (preparati za zaštitu, kvasci, enzimi, bistrila, folijarna gnojiva,...) jer imaju samo nekoliko vrsta i to je to, nema izbora nego kupi šta imaju. Kako vidim od zelene galice ništa pa da odmah pitam da li mogu ovako: nakon berbe 7-20-30 + , na proljeće urea 2x (prva obrada tla i drugi put prije cvatnje) a od početka vegetacije do kraja srpnja sa folijarnim Fe, B i G prema rasporedu (jer ovo ima dok od green itali nema ništa), stajsko sam bacio prošle jeseni.
Pozdrav.
-
7-20-30 s mikroelementima svakako. Zelene galice bi trebalo biti, vidio sam na netu kod nekih dućana.
Ima cedar agro, cinkarna Celje proizvodi.
Ako ne nađeš, uzmi folijarno. Imaš dosta folijarnih gnojiva samo s željezom ( Sequestren,Fetrilon) u obliku Fe citrat, Fe oksalat,FC EDDHA, Fe EDTA. Nije mi jasno kako ne možeš naći te stvari ?!
Pa za cvijeće i ukrasno bilje imaš cijeli spektar gnojiva!
U Zg-u imaš greenovih proizvoda za kupiti!
E, da umjesto ureje svakako KAN ( nije tako jak kao ureja, a sadrži i magnezija)
-
Hvala na odgovoru. Ma što se tiće folijarnog gnojiva sa željezom toga ima i nije problem (ima i Fertina B i Fertina G) i to je sasvim OK, ali sam tražio greenove proizvode jer sam vidio njihov plan gnojidbe i malo pregledao njihove proizvode sa neta i čini mi se da su dobri (pogotovo što ih se i više spominje na netu i forumu) ali toga sam našao samo jedan proizvod koji ne trebam jer je za folijarnu prihranu.....npr sekvoja. Ostale preparate za prihranu cvijeća i sl. priznajem nisam ni gledao. Koristiti ću tri fertine + nešto od greena (kad nabavim u ZG), a hvala i za informaciju gdje ima zelene galice. I još nešto nemoj se čuditi što ne mogu neke stvari pronaći u svom kraju a razlog je taj što se dugo mislilo da nema ništa drugo osim pšenice i kukuruza pa shodno tome tako su i opskrbljene trgovine, na sreću ipak se mjenja na bolje (do duše sporo) pa se nadam da će iduće godine biti bolje. Ma moram još nešto ispričati a vezano je za opskrbljenost trgovina, kad sam išao kupiti kvasce našao sam ih samo u jednoj trgovini i to jedne vrste, na moje pitanje zašto nemaju više vrsta kvasaca dobio sam odgovor "Pa ove smo imali i prošle godine, prodali smo ih bez problema i nitko se nije žalio", pa ti sad kombiniraj.
Pozdrav.
-
Hvala na odgovoru. Ma što se tiće folijarnog gnojiva sa željezom toga ima i nije problem (ima i Fertina B i Fertina G) i to je sasvim OK,
Nije OK jer to nisu profi gnojiva i ne nadopunjuju u količinama koliko je potrebno, zapravo, ako želiš dodati dovoljno željeza moraš drastično pretjerati sa dušikom i gdje si onda?
Što se tiče zelene galice, dobro te Razor pitao za analizu.
Istina, savjetodavac ti je ustanovio klorozu, ali jednako tako nije mogao ustanoviti da problem možeš riješiti dodavanjem zelene galice u tlo. Što ako su, a najvjerojatnije jesu, parametri u tlu loši, odnosno ako postoji ijedna smetnja ili bilo koji antagonizam. što ako je ti je Kalij u većim dozama, pa onda još dodaš zelenu galicu koja kao željezo neće funkcionirati, nego če dapače pogoršati stanje, pa izazvati probleme i sa drugim mikroelementima.
-
Čao vinogradari a sada i podrumari.
Vinograd mi je jako dobro rodio (Bijeli pinot i Chardonnnny) i svi uvjeti za gorski kotar bili su više nego dobri samoi usput slador 20 %, kiseline 7 mg/l
količina mošta cca 800 l na cca 350 čokota. Gnojio sam ga u proljeće stajskim i foliarno 3 puta sada bi trebao mu za koji dan dati i nešto umjetnog,
ali bi htio prije dao ispitati zemlju, pa molim ako mi može netko dati broj ili adresu gdje se to može ispitati Stanujem u Rijeci, a vinograd je blizu Severina na Kupi pa najbliže ne znam Rijeka, Zagreb itd.
hvala.
-
Institut u Poreču ili fakultet u Zagrebu
-
Kolika je otprilike cijena ispitivanja uzorka zemlje?
-
Pisano je već, pogledaj pod 3 i 4 pod ovom temom, oko 800 kn, tamo je ujedno opisana i sva problematika raznih jeftinijih analiza!
-
Bok drustvo,
novi sam u ovome pa imam jedno pitanje za sada.
Uskoro bi trebao obaviti rigolanje jer u proljece planiram posaditi vinograd sa oko 200 trsova, zanima me sliedece, da li se uzimanje uzorka tla radi prije ili poslije rigolanja?
-
Bok drustvo,
novi sam u ovome pa imam jedno pitanje za sada.
Uskoro bi trebao obaviti rigolanje jer u proljece planiram posaditi vinograd sa oko 200 trsova, zanima me sliedece, da li se uzimanje uzorka tla radi prije ili poslije rigolanja?
analiza tla ti je bitna zbog eventualne gnojidbe, napravi je prije rigolanja ipak..
-
U svakom slučaju prije rigolanja da vidiš jel treba i u dubljim slojevima raditi intervencije.
-
Pozdrav svima!
Glede gnojidbe pri sadnji nove loze imao bih jedno pitanjce za stručnjake.
Lani sam posadio 120 kom graševine u iskopani kanal dubine 50 cm, širine 20 cm (zbog nemogućnosti regulanja) te sam sadio na klasičan način sa stajskim (kravljim) gnojivom, vodom i kako to već ide i sve se primilo pa sam vrlo zadovoljan tim načinom sadnje.
Na proljeće sadim novih 250 komada, a kravljeg gnoja je sve manje i manje, a nudi mi se prilika da nabavim ovčji gnoj. Da li je on dobar za sadnju vinove loze i ako nije, zašto? Ako je već negdje na to odgovoreno ispričavam se, ali svejedno bih odgovor.
-
Čak bi reka da je i bolji neg kravlji, samo pazi da je zreo. Također treba ga staviti manje neg kravljeg ;)
-
hvala na odgovoru , znači jedne roglje po trsu?
ili da zavežem oko svake rupe po jednu ovcu pa čekam.... ;D ;D ;D ;D
-
Cijena analize je oko 800 kn s time da ona odrađena kod nas ne podrazumijeva mikroelemente.
No, u planu je ne jesen jedan privatni laboratorij u Zg i osnovna analiza (P, K, ukupni i aktivni Ca, pH, humus oko 200 kn)
Pozdrav Quercus, jel proradio laboratorij?
-
narode imam pitanje!
Stigla mi je analiza zemlje a rezultati su sljedeći:
pH-KCL=6.35
pH-HOH=7.24
znam da tlo nije kiselo da je neutralno-to štima, ali:
AL-P2O5=4.50
AL-K20=13.73
Dva velika i cjenjena stručnjaka u mojoj županiji Tomislav Božićević (Viši savjetnik u savjetodavnoj službi) i Zdravko Raguž (voditelj u kombinatu Kutjevo) su mi rekli 2 različite stvari.
Tomo je rekao da bacim 1500 kg 5:20:30 po hektaru, a Raguž je rekao da bacim 1200 kg 10:30:20 po hektaru.
Dakle što da radim, njih dvojica se prepucavaju preko mojih ledja.
Naime to je zemlja za podizanje novog vinograda.
Pozdrav
-
Ako želiš da ti netko odgovori, onda daj i ostale podatke, prije svega fosfor, kalij, humus, N, Ca,Fe
-
pH-KCI=6.35
pH-HOH=7.24
AL-P2O5=4.50
AL-K2O=13.79
humus=1.25%
N ukupno=0.068%
CaCO3=0.84%
Ca mg/100g=325.00
tekstura tla =2(srednja)
Hy cmol/kg=0.00
-
A, ja bih ti rekao da baciš 1350 kg 7-20-30 na ha. I šta sad? Svi smo tu negdje!
Radi se u tome koliko računaš dobru opskrbljenost hranivima u K20 i P2O5 i o tome koliki ti je omjer N:P:K gnojiva koje ćeš koristiti.
Ja sam uzimao za nekakvu srednju opskrbljenost tla 35 mg K2O i 13,5 mg P2O5 na 100 g tla.
Quercus bi vjerojatno izbacio opet neku drugu cifru.
-
eto i sada nek si ja mislim. blago meni. ccccccc ???
-
Evo mene opet sa jednim pitanjem. Dao sam zemlju na analizu i prepručili su staviti 500 kg/ha NPK 10:30:20 pola sada, a pola na izlasku zime.
Radi se o tome da mi u zemlji nedostaje fosfora. Pošto nemogu nabaviti preporučeno gnojivo,dali je dovoljno staviti NPK 8:26:26 :o
-
Danas gnojio vinograd. NPK 7-20-30 + mikroelementi. Gnojivo ukopao duž redova na cca 30 cm.
LP
-
Evo mene opet sa jednim pitanjem. Dao sam zemlju na analizu i prepručili su staviti 500 kg/ha NPK 10:30:20 pola sada, a pola na izlasku zime.
Radi se o tome da mi u zemlji nedostaje fosfora. Pošto nemogu nabaviti preporučeno gnojivo,dali je dovoljno staviti NPK 8:26:26 :o
Poslužit će svrsi, nije strašna razlika...
-
pozdrav! Danas sem našel slobodnog vremena i pognojil gorice sa NPK 8-20-30+3S. Ja se nadam da nisam zakasnil, metal sam 70 g po trsu!
-
Evo mene opet sa jednim pitanjem. Dao sam zemlju na analizu i prepručili su staviti 500 kg/ha NPK 10:30:20 pola sada, a pola na izlasku zime.
Radi se o tome da mi u zemlji nedostaje fosfora. Pošto nemogu nabaviti preporučeno gnojivo,dali je dovoljno staviti NPK 8:26:26 :o
Radi se o ostalim parametrima u tlu.
Naime, ako treba nadomjestiti fosfor i količine su izračunate za njega, a mi nemamo adekvatno gnojivo, dodajemo zamjensko i tlo npr. nepotrebno filamo sa kalijem. Ne samo da filamo, nego kalij prelazi normalne količine i postaje antagonist za ostala hranjiva i stvara mnoge druge probleme.
Pažljivo sa kalkulacijom.
-
Svima se najbolje u Novoj 2008 godini!
jel bi bilo dobro baciti vapno po goricama (ilovasto tlo). Danas sam bil gore sav je snjeg otišel ko prolječe :)
Pozdrav
-
Nikakvo vapno bez analize tla, to ( kalcifikacija) se ne radi napamet !
-
Fala!Tlo se nosi u savjetodavnu službu za poljoprivredu, gdje je najbliže Ðurđevcu?
-
Tlo se nosi u savjetodavnu službu za poljoprivredu, gdje je najbliže Ðurđevcu?
Tlo se nosi u laboratorij. Najbliži je koliko znam u Križevcima!
Evo ti link pa se raspitaj malo :
http://www.vguk.hr/?A=NOV&GRUPA=sur&SIF=071 (http://www.vguk.hr/?A=NOV&GRUPA=sur&SIF=071)
Tamo imaš i cjenik i postupak uzorkovanja tla.
Ne znam kakav deal ima tvoja općina (služba za gospodarstvo u Ðurđevcu) sa zavodima za analizu tla, ako ima. To moraš njih pitati.
-
jučer pognojeno sa 7-14-21, 75 kg na 500 čokota
-
pozdrav eto ja učinio isto kao i ti. Nadam se da je to OK?
-
pozdrav eto ja učinio isto kao i ti. Nadam se da je to OK?
nadam se i ja. ali trebali smo napraviti analizu tla. ali mi je puno dati 100 eura, a možda radimo grešku.
-
nadam se i ja. ali trebali smo napraviti analizu tla. ali mi je puno dati 100 eura, a možda radimo grešku.
Da, možda je napravljeno više štete nego koristi :(
-
pozdrav eto ja učinio isto kao i ti. Nadam se da je to OK?
nadam se i ja. ali trebali smo napraviti analizu tla. ali mi je puno dati 100 eura, a možda radimo grešku.
Ono šta vama treba košta oko 200-300 kuna, a ne 100 eura!
Pogledajte gore link od jučer ( vguk.hr), i na njemu pojedinačne vrste analiza, način uzorkovanja tla i cjenik!
Evo i cjenika od poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (vguk).
http://vladimir.pfos.hr/ZZA/CjenikZavod_2.pdf (http://vladimir.pfos.hr/ZZA/CjenikZavod_2.pdf)
http://www.vguk.hr/novosti/sur/071-101.pdf (http://www.vguk.hr/novosti/sur/071-101.pdf)
-
eto , ja jučer odnio zemlju na analizu . kod nas to radi prirodoslovna škola , vele da imaju OKl labaratorij a u suradnji sa savjetodavnom službom dobiješ i savjet čega i kolko treba dodati u tlo .
kad dobijem rezultate i taj savjet budem to objavio, baš me interesira reakcija.
e da , cijena je 100 kn ako je zemlja sa područja Karlovca ( ostatak financira grad ili ti je puna cijena 250 kn. ak si iz druge općine)
-
Za lakše snalaženje prilažem popis laboratorija za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize tla i biljnog materijala u RH. Tamo imate i informacije o svakom laboratoriju koji vrši analize.
Tu je navedeno 80% laboratorija u državi koji vrše navedene analize i koji su dali povratni upit za uvrštavanje u popis.
http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar (http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar)
-
Za lakše snalaženje prilažem popis laboratorija za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize tla i biljnog materijala u RH. Tamo imate i informacije o svakom laboratoriju koji vrši analize.
Tu je navedeno 80% laboratorija u državi koji vrše navedene analize i koji su dali povratni upit za uvrštavanje u popis.
http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar (http://baza.azo.hr/projekt_lab/?content=komentar)
E, jesmo jadni u Zagorju. Niti labosa nemamo. Samo majčicu prirodu. :-\
-
Ne znam da li ovo više i spada pod ovu temu (Megagreen) ali ne vidim gdje bi to stavio pa ću ovdje kad je več načeta tema.
Ivane zanima me ovaj dio "ukljucujuci obavezno leguminoze koje se potom malciraju i po potrebi zaoravaju u tlo, najcesce u proljece."
Pitanje moje glasi da li bi onda mogao posaditi grašak uz trsove pa kad grašak pokupim ostatak biljke ostaviti u redu i prekopati. Mislim imam dvije koristi, grašak za hranu i/ili prodaju a ostatak biljke vračam nazad u tlo. Ako to može možda je bolje nešto korisnije saditi umjesto trave, mislim na povrče i ako može koje bi bilo to povrče.
Kako je netko več rekao pitanje ne košta. ;D
Pozdrav.
-
Ne možeš grašak za hranu, ako kaniš prskati. Dozrijeva ti kad vinovu lozu treba najviše prskati ako ćeš saditi u 3.mjesecu.
Sama ideja zelene gnojidbe ili sideracije nije loša u vinogradu.
Ja sam koristio uljanu repicu, rauolu i djetelinu. Svakih par godina posijem uz red i kosim ili zafrežem ovisi šta je.
Ove ću godine nešto izabrati od leguminoza.
Ima stvarno veliki izbor leguminoza za zelenu gnojidbu. A, za njihov pravi odabir treba znati i karakteristike tla na koji se sade.
-
evo, ovdje cemo onda o zatravljivanju, da ono o megagreenu bude odvojeno. ukratko, leguminoze su uglavnom biljke mahunarke koje na svom korijenu stvaraju kvrzice, tzv. kvrzicne bakterije, u kojima se nalazi dusik i razni dusicni spojevi koji su prikupljeni iz atmosfere, tj. iz zraka. u tu grupu spadaju grah, grasak, bob, soja, leca. ne da mi se sada pisati naveliko i nasiroko o tome, potrazi sam na internetu ili procitaj neku knjigu, ja cu samo pokusati odgovoriti na pitanja. pa mozes ti posaditi grasak uz trsove ali onda ga obavezno kasnije zakopaj u medured jer nije dobro da se taj dusik u toj mjeri oslobada kraj trsova, takve biljke se ipak sade u meduredni prostor koji se vrlo lako moze odrzavati malciranje i zaoravanjem. mnogi ljudi sade luk ili paradajz izmedu trsova ali ako imas veci vinograd koji je usto i mehaniziran onda je to mozda malo problem.. ali opcenito je dobro imati vise trava, od leguminoza do nekih koje cvjetaju jer na taj nacin privlace korisne kukce u vinograd sto se pozitivno odrazava na cjelokupni sustav vinograda i tla i raznolikosti flore i faune.
-
Potražite si gnojiva dok je još po starim cijenama http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=52 (http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=52) >:( >:(
-
Pozdrav!
Da li netko ima iskustva sa konjskim peletiranim gnojivom.Ja bi ga koristio umjesto običnog stajnjaka.
-
Ako misliš na Stalatico (Hortyflor) on nije konjski gnoj, kako se krivo misli (zbog slike na vreći) nego kombinirani kravlji i kokošji gnoj!
U Hr su zastupljena dva granulirana organska gnoja, a to su navedeni Horytflor (Stalatico) i Organic.
Oboje imaju dobre karakteristike, s time da ja malo više preferiram Organic zbog koncentriranosti, ne mirisa....
U svakom slučaju u nedostatku kvalitetnog stajskog gnoja, praktičnosti, svaka preporuka sa moje strane.
-
Quercus gdje se moze nabaviti taj gnoj Organic?
-
Po poljoapotekama, ako ne javi pa ću vidjeti.
-
ok, zasada mi ne treba ali raspitujem se, uvijek je dobro stvari pribaviti prije nego ti zatrebaju..
evo nasao sam nesto o tome Organicu:
Organic
Proizvedeno iz kokošjeg gnoja, ono sadrži sve hranjive tvari potrebne biljkama, makroelemente (dušik, fosfor, kalij), veliku količinu organskih tvari i pepela, te značajne količine mikroelemenata (kalcij, magnezij, željezo, magnan i cink). Obogaćeno je aminokiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje prinosa. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje naročito je važno kod dušika. Hranjivi elementi postupno prelaze u topive oblike i postaju lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).
Osnovna se gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće. Ovog gnojiva potrebno je u prosjeku čak do 10 puta manje, nego stajskog za isti učlinak. Kod prihrane ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva. Uz sve nabrojeno, ono popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvitak korijenovog sustava biljaka. U ispitivanjima provedenim u nekoliko instituta za povrće (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci), kao i u voćnjacima i vinogradima primjenom Organic-a utvrđeno je povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje i čak ranija zrioba za 5 do 7 dana. Osim povećanja prinosa, primjenom se povećava i sadržaj suhe tvari u plodovima, koji je u ispitivanjima bio veći za 9 d0 20 %, zavisno od kulture.
-
Još jedno malo pitanje
humus od kalifrnijske gliste -- da ili ne u vinograd i ako da koliko
navodno je dobar, ali...
-
Da, a koliko? Ovisno
Od 1 do 5 L po trsu
-
Preuzeto sa: http://www.pavin.hr/Item.aspx?Id=205 (http://www.pavin.hr/Item.aspx?Id=205)
1.osnovno gnojenje u tlo:
-ako imate napravljenu analizu tla, pri gnojenju vinograda u tlo ravnajte se prema preporuci za gnojnje koja je učinjena na osnovi analize
-ako nemate analizu tla, pravi trenutak je da uzmete uzorke tla iz vašeg vinograda i poašljete ih čim prije u laboratorij na analizu. Preporučujemo da napravite analizu na slijedeće parametre : pH tla (reakcija tla), fosfor, kalij, °organske tvari (humusa), magnezij i bor. Na osnovi tih podataka će vam stručnjak za ishranu dati najbolju preporuku na osnovu koje ćete optimalno pognojiti svoj vinograd. Na osnovu te analize se i izrađuje gnojidbeni progarm – nacrt gnojenja vinogarada.
-ako ćete gnojiti vinograd bez analize, dakle napamet, preporučujemo da svake godine vinogard pognojite sa
50 kg N (dušika)/ha*
10 kg P2O5 (fosforj)/ha
60 kg K2O (kalija)/ha
2,5 kg/ha Foliarel 21% B (bor) ili 2,5 l/ha Foliarel L (bor u tekućem obliku), dodate k herbicidu ili pojedinačno pošpricate sa prskalicom po tlu
*dušik dodajte približno 30 dana pred cvetnju. Preporučujemo gnojiva gdje je dušik u sporootpuštajućem obliku..
2. foliarno gnojenje (preko lišća):
a. Preporuka za folijarno gnojenje mladog (1-2 godine starog) vinograda ili tek posađenog:
- na početku vegetacije, kad su vidljivi prvi listići, upotrijebimo DRIN 100 ml/100 l vode
- kroz 7-10 dana poprksamo sa FOLIACON 22 500 ml/100 l vode + DRIN 100 ml/100 l vode, svakih 10 dana, 3-4 tretiranja (u 3. in 4. prskanju koristimo FOLIACON 22 5 l/ha + DRIN 1 l/ha)
- 1 x mjesečno dodamo OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7., i 8 mjesec)
- po završetku intenzivnog rasta, koncem 7 mjeseca, prskamo sa HASCON M10 AD, 5 l/ha, 3 x u razmacima od 15 dana.
*U sluačju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode
** u slučaju nedostatka magnezija čim prije upotrijebite MAGNESIOGREEN 5 kg/ha. Prskanje ponavljajte svakih 15 dana do kraja vegetacije
***u slučaju željezove kloroze čim prije upotrijebite FOLIACON Fe, 2 l/ha i ponovite prskanje kroz 15 dana
b. Preporuke za gnojenje rodnog vinograda:
1.faza listići s razvijeni – 100 ml/100 l DRIN
2. faza vidljivi cvjetići – NUTROLEN 5 l/ha ali FOLIAREL N plus 5 l/ha
3. cjetovi su ravijeni – ZINC 25- 1kg/ha ali FOLIFLO Zn 1 l/ha+ DRIN 100 ml/100 l vode
4. pred svatnju – FOLIAREL 21% B 1 kg/ha ili FOLIAREL L (bor u tekućem obliku) 1 l/ha
5. nakon catnje – FOLIAREL 21% B 1 kg/ha ili FOLIAREL L (bor u tekoćem obliku) 1 l/ha
6. 1 x na mjesec OLIGOGREEN 1 kg/ha (5., 6., 7., i 8 mjesec)
7. kad su bobice veličine graška počnemo sa prskanjem sa HASCON M10 AD 5l/ha, prskanje ponavljamo 2-3 puta u razmaku 15 dana, sa istom količinom
U sluačju bilo kojeg stresa (suša, tuča, mraz, vrućina, previše vode, štete od herbicida) čim prije upotrijebiti DRIN 100 ml/100 l vode
** u slučaju nedostatka magnezija čim prije upotrijebite MAGNESIOGREEN 5 kg/ha. Prskanje ponavljajte svakih 15 dana do kraja 8 mjeseca. U slučaju sušenja peteljkovine svakih 15 dana do kraja vegetacije.
***u slučaju željezove kloroze čim prije upotrijebite FOLIACON Fe, 2 l/ha i ponovite prskanje kroz 15 dana.
Rado bi vas upozorili da vinograd u trenutku berbe mora imati zdravu zelenu lisnu masu tipičnu za svaku sortu. Samo tako ćete osigurati visoku kvalitetu grožđa i iz njega vidoku kvalitetu vina.
Kod bilo kakvih problema tijekom vegetacije potrebno se konzultirati sa stručnjakom i napraviti po potrebi i analizi lista te na taj način riješiti probleme u vinogradu.
Posebno upozorenje!!!
Mješavina sa kojom ćete prskati trebala bi imati pH vrijednost 6,0-6,5. jednostavan aparata sa kojim vrlo brzo izmerite pH mješavine (voa + pesticid + gnojivo), pH vina, pH akvarijske ili bazenske vode, pH tla je pHmetar kojeg nabavite u kompletu sa dva pufera, pufer 4,0 i pufer 7,0 sa kojima se pHmetar kalibrira i pripremi za upotijebu.
Upute za uzimanje uzoraka tla
Uzimanje uzoraka za kemijsku analizu
Kada uzimamo uzorke za nalaizu moramo poštovati da od zadnjeg gnojenja mora proći priližno 3 mjeseca. Najpovoljniji trenutak je nakon berbe prinosa do slijedećeg gnojenja. U slučaju kada nismo gnojili, uzorke uzimamo bilo kada u godini
Uzorak zemlje sa sastoji od što više uzoraka uzetih sa jedne parcele. Jedan uzorak neka ne bude sa površine veće od 2 ha. Čim je površina veća uzimamo više uzoraka.
Jednako tako, ako su parcele razlomljene ili jako raličitih karaktersitika potrebno je uzeti više uzoraka. Svaki uzorak bi nam trebao pokazati prosječno stanje tla testirane parcele. Uzorak za pojedine kulture se uzima sa određenih dubina pomoću sonde ili lopate. Kod povrtnih kultura su dubine 0-10 cm, na oranicama do dubine oranja, kod trajnih nasada 0-30, i od 30-60 cm, ako i kod pripreme tla za nove nasade.
Pri uzimanju uorka na parceli, pojedine uzorke uzimamo prema zamišljenom slovu W i učinimo između 15-25 uboda sa sondom ili lopatom. Uzorke stvaljamo u kantu i na kraju ih dobro izmiješamo. U čistu plastićnu vrećicu uzmemo 0,5-1 kg takvog prosječnog uzorka, dobro zatvorimo i otpremimo u laboratorij na analizu.
Oprema uzorka pred slanjem na analizu:
Kada se uzorak nalazi u vrećici. Moramo ga opremiti sa podacima: ime i prezime pošiljaoca (vlasnika parcele), točnu adresu pošiljaoca, broj telefona, kontakt osobe, ako je pošiljatelj firma ili obrt i podatke o firmi, obrtu na koji se šalju dobiveni podaci, oznaka parcele, kultura koja je bila ranije na praceli te kultura koja se planira-
Sondu za uzimanje uzoraka možete posuditi ili kupiti.
U slučaju bilo koje nejasnoće glede analize tla, uzimanje uzoraka slobodno nam se obratite.
-
Ima li netko saznanja o upotrebi pilećeg gnoja ( farma - brojleri ) u vinogradu ? Navodno je 14 puta jači od stajskog, goveđeg !?
-
Svaki gnoj se može koristiti, samo treba znati njegove vrijednosti. Pileći, pogotovo oni manje prozreli, su bogatiji dušikom i treba vidjeti koliko uopće vinogradu dušika treba.
-
Svaki gnoj se može koristiti,
2005. zaorao sam pileći gnoj na jesen, u proljeće (hladno) pojavila se grinja i crna pjegavost. 2007. sam vrlo kratko orezao, na čep, spalio orezani otpad, intenzivno špricao i sada nije loše stanje, ali oko3 % trsova je stradalo. Nastavljam sa zaštitom, no zbog raznih komentara kako je uzrok u pilećem gnoju, neodlučan sam dalje ga koristiti, iako na vidim nikakve logike u tim tvrdnjama !?
-
Čega "je uzrok" u pilećem gnojivu?
-
2005. zaorao sam pileći gnoj na jesen, u proljeće (hladno) pojavila se grinja i crna pjegavost. 2007. sam vrlo kratko orezao, na čep, spalio orezani otpad, intenzivno špricao i sada nije loše stanje, ali oko3 % trsova je stradalo. Nastavljam sa zaštitom, no zbog raznih komentara kako je uzrok u pilećem gnoju, neodlučan sam dalje ga koristiti, iako na vidim nikakve logike u tim tvrdnjama !?
Pileći gnoj da je uzrok širenju grinje i fomopsisa, da li je ovo kakav vic ili... :D???
-
Štovana gospodo, zahvaljujem na Vašim kratkim primjedbama koje su ujedno i jasni odgovori na moje dileme. Znam da phomosis dolazi iz rasadnika, a grinja se razvija u uvjetima hladnijeg vremena i usporene vegetacije, ali kad si okružen s toliko iskusnih "znalaca" koji tvrde nešto drugo, pa ti iznesu kao neke primjere koje ne možeš provjeriti, a pomalo si i demokratičan, počinješ fantazirati : pa nisam valjda ja najpametniji na svijetu, možda su ljudi ipak u pravu, možda su se ovakvom gnojidbom stvorili uvjeti... itd, itd. Svakave bedastoće ! Već ove jeseni nastavljam s gnojidbom i vjerujem u uspjeh. Pozdrav i hvala na podršci !
-
Pozdrav svima ;).Nitko ne spominje,jel išao ko sa folijarnom prihranom?Ja sam prekjučer sa Foliaconom+Drin u dozama prema preporukama sa ove stranice ;D
-
Pozdrav svima ;).Nitko ne spominje,jel išao ko sa folijarnom prihranom?Ja sam prekjučer sa Foliaconom+Drin u dozama prema preporukama sa ove stranice ;D
Prije deset dana sa Fe i Fertina G.
Izboji su bili 10-15 cm.
Sad ću za koji dan ponoviti.
Poslje toga bi trebao ići sa borom.
-
Ja sam spricao sa FERTINA G vec dva puta prvo 1% sad neki dan 2%.
-
Ja sam spricao sa FERTINA G vec dva puta prvo 1% sad neki dan 2%.
FERTINA G ima 0,5% bora!!! i u količini od 1-2% koliko se dodaje nikako ne zadovoljava potrebnu količinu bora za vinovu lozu! (u 1000 grama ima 5 grama bora!!!)
Dakle, efekat koji smo željeli nismo postigli sa ovakvim tretiranjem.
-
Dana 24.05.2008 folijarno vinova loza:
Fertina G
Fertina Fe
Fertina bor
Prema navedenim koncentracijama.
-
Dana 24.05.2008 folijarno vinova loza:
Fertina G
Fertina Fe
Fertina bor
Prema navedenim koncentracijama.
Možda da si svetom vodicom pošpricao bi imalo više efekta :) šala mala
-
molimo Quercusa i Razora da nam navedu preparate sa potrebnom količinom bora.
unaprijed zahvaljujemo
-
Koja su uopće borna gnojiva u upotrebi za poljoprivredne svrhe :
Boraks - natrijev tetraborat 11% B
Anhidrirani boraks - 22% B
Borna kiselina - 18% B
Solubor, borsol 21% B
Borni organski kompleksi
Kolemanit 9-14% B, mineral netopljiv u vodi, samo za unošenje u tlo.
Dakle, već se nešto od toga može nabaviti.
Treba gledati sastav,dozaciju i upotrebu za pojedine kulture. Naziv proizvoda je šarolik.
Pa sigurno ćeš naletiti, na foliarel ili borogreen u apoteci.
Možeš maznuti i boraksa iz labosa ili bornu kiselinu, rastopiš i poprskaš ::)
-
Možda da si svetom vodicom pošpricao bi imalo više efekta :) šala mala
Ha? ???
Nije vrag da to baš ništa ne koristi?
Ajd Razor je naveo za folijarna sa borom pa mi je to jasno jer su postoci puno veči nego kod fertine bor ali me interesira ova ostala dva folijarna.
Šta ima bolje od fertina Fe?
Dali umjesto fertina G da uzmem magnesiogreen zato što ima i mikroelemente?
Urea nije problem ako je nema dovoljno u ovim sredstvima jer se ona može dodati sa urea N46 folijarno zar ne?
P.S. Kakva su vremena teško je doći do originala svete vodice. ;)
-
bornu kiselinu, rastopiš i poprskaš ::)
Halo,Razor staro momče,pa jel to može ACIDI BORICI iz apoteke koju moj stari koristi za liječenje rane na nozi? Daj pojasni,u kojoj koncentraciji i kada i tak to...?Please,thnx.Da ne trošimo kuniće na nekorisne ,trgovačke tople vodice!
-
Hm, ipak smo došli do svetih vodica šta Quercus spominje ;D
Napisao sam da se mora rastopiti jer su i borna kiselina i boraks krutine u normalnim uvjetima.
Ovo šta ti imaš ti je već razrijeđeno, nemam pojma na koliko % tako da ti ne mogu reći točnu dozu, a i ne znam čega sve tu još ima unutra osim bora. Pa jel ti toga imaš na litre ili...
-
Foliarel B 21% bora, Borogreen 21% bora.
Doza je oko 1 kg/ha prije cvatnje i 1 kh/ha poslije cvatnje i sad izračunajte koliko je to bora!
I k tome još da se kod tala sa visokom pH, kod tala sa visokim udijelom slobodnog Ca, visokog K doza povećava na dva tretiranja prije svatnje i jedno psolije....
-
Tu i tamo na nekom grozdiću je započela cvatnja. Da li uz zaštitu pred cvatnju smijem dodati sredstva za folijarnu ishranu?
-
Ako je "tu i tamo" započelo cvjetat onda ne vidim zašto ne može.
-
Tu i tamo na nekom grozdiću je započela cvatnja. Da li uz zaštitu pred cvatnju smijem dodati sredstva za folijarnu ishranu?
Treba paziti koja gnojiva.
Preparate na bazi borne kisline ne koristiti u cvatnji.
-
Ne mogu nać magnesiogreen nigdje ovde dolje,dali su mi magnesio nitrat(tak veliju) kažu ide 30 dkg na 100l i može se miješati s većinom sredstava..košta 6kn kg..valja li to išta ???
-
Magnezij + dušik = oprez
Da bi doveo količinu magnezija u potrebnu razinu daleko bi trebao pretjerati sa dušikom!!!
-
Kakva iskustva imate sa zatravljivanjem vinograda? Što je bolje - frezati i okopavati ili posijati travu i kositi? Radi se o vinogradu u Posavini i planiram ga zatravniti. Postoje li neke posebne vrste trave koja se sije - po mogućnosti da se što rjeđe mora kositi i gdje se može nabaviti takvo sjeme?
-
Zbog čega su listovi graševine puno svijetliji (žutkasti), te se na njima pojavljuje šarenilo za razliku
od mnogih drugih sorta vinove loze? 8) 8) 8)
-
To može biti puno toga, od bolesti do nedostatka hranjiva. Bez slike ništa.
-
Evo i slike!!!
U jesen sam podfrezao zelenu galicu, a prije prve vegetacije magnezij.
Listovi su i dalje žutkasti, te je na njima izraženo šarenilo kao što se vidi na slici.
Neznam dal bi trbao dati zemlju na analizu, ili postoji kakvo drugo rješenje.
Molim za pomoć :-* :-*
P.S. Vinograd je star 3 godine
-
To je nedostatak magnezija ili željeza. Ali prvo je trebalo napraviti analizu zemlje, a onda dodavati ono šta fali.
-
Bolest ti se zove žutica vinove loze (kloroza).Pokušaj nači neke savjete na netu ...
-
Opet velim, nije bolest nego nedostatak hraniva. Kloroza je samo skupni naziv za takve simptome i nastaje radi nedostataka ili blokade željeza, magnezija ili mangana.
-
ja velim tri glavna uzroka ove BOLESTi;1.loši vremenski uvjeti;2.zbijenost tla i 3.manjkom slobodnog željeza...nisam li u pravu da postoje i drugi uzroci??
-
Šta su to loši vremenski uvjeti ??? Snijeg, magla?!
Zbijenost tla? Kakve to veze ima?
Ima veze s tipom tla, pH tla, teksturi tla, kemijskom sastavu tla itd. Zato služi analiza tla.
-
evo laganog objašnjenja Razore kojeg ćeš,nadam se prihvatiti dobronamjerno;lošim vremenskim uvjetima smatraju se kišni dani (kakvih je u svibnju i lipnju u mom kraju bilo poprilično)...zbijena tla su u pravilu glinena tla koja također mogu uzrokovati klorozu...naravno analiza tla to dokazuje.
®elja mi je bila samo ukazati da se kloroza pojavljuje u nekim godinama bez obzira na analizu a druge gotovo da je opet i nema(vlastito iskustvo!) ;D
-
Dal bi bilo pametno dati list na analizu, ili definitivno moram poći od tla ::)
-
Ovo je definitivno nedostatak magnezija u listovima. Naravno, uz njega je često nedostatak i ostalih mikroelemenata.
Zašto ga u lišću nedostaje, ne može se ovako reći, treba analiza tla i treba vidjeti da li bi se dodavanjem u tlo mogao problem riješiti.
No iz iskustva znam da se samo djelomično može pomoći, a jedino riješenje je u folijarnom tretiranju 3-5 puta tijekom vegetacije.
Zašto se ne može riješavati u tlu? Vrlo često je magnezij blokiran kemizmom tla; visok pH, sadržaj aktivnog vapna, no i drugi čimbenici kao npr neplansko gnojenje sa gnojivima sa povećanim sadržajem Kalija, koji tada također bloira magnezij, ali i bor, željezo...
Kod tala sa lošijim karakteristikama i sušne godine, ali i izrazito kišne također smanjuju pristupačnost magnezija.
Ni sada nije kasno tretirati, direktan utjecaj na kvalitetu grožđa, ali i na nakupljanje magnezija u rezervu.
Izgubljeni klorofil se teško može povratiti, ali može se jako pomoći.
-
Malo mi je neobično da ti se ovo pojavi samo na graševini, a ne i na ostalim sortama u vinogradu čisto iz razloga što graševina relativno dobro podnosi visok sadržaj ukupnog i FA vapna u tlu (višak kalcija blokira usvajanje magnezija i željeza)...
E sad, ne znam na kojoj lokaciji ti je vinograd, ali jedan od razloga kojeg su dečki već spomenuli je i loše vrijeme, odnosno obilne padaline koje ispiru magnezij iz tla jer se relativno slabo veže za adsorpcijski kompleks tla.
I sad još samo jedno moje razmišljanje vezano uz ovo...rekao si da ti je vinograd star tri godine...čitao sam negdje da se kod mladih vinograda može dogoditi nedostatak pojedinih hranjiva jer se ona nalaze dosta duboko u tlu pa korijen još nije dovoljno razvijen da usvoji dovoljnu količinu hraniva (jedan od tih mikroelemenata je i Mg)...e sad, bilo bi logično da se onda kloroza pojavila u cijelom vinogradu, a ne samo na graševini...
U svakom slučaju, analiza tla je najbolje riješenje oko kojeg trebaš graditi daljnju strategiju da se ovo više ne ponovi
-
Evo i slike!!!
U jesen sam podfrezao zelenu galicu, a prije prve vegetacije magnezij.
Listovi su i dalje žutkasti, te je na njima izraženo šarenilo kao što se vidi na slici.
Neznam dal bi trbao dati zemlju na analizu, ili postoji kakvo drugo rješenje.
Molim za pomoć :-* :-*
P.S. Vinograd je star 3 godine
Meni se to događalo isto na graševini i isto u trećoj godini.Sada je 5. godina i gotovo da je odličan.Graševina je čini mi se kao sorta koja općenito reagira i na najmanji nedostatak hraniva.Mislim da su to simptomi nedostatka brojnih elemenata.
-
Malo mi je neobično da ti se ovo pojavi samo na graševini, a ne i na ostalim sortama u vinogradu čisto iz razloga što graševina relativno dobro podnosi visok sadržaj ukupnog i FA vapna u tlu (višak kalcija blokira usvajanje magnezija i željeza)...
Graševina je poznata kao sorta koja najprije pokazuje magnezijevu klorozu u svijetu, čak ju zajedno sa ružama sade u vinogradima kao pokazatelja nedostatka.
Paralelno sa njom, npr, skupina pinoa neće pokazati nedostatak magnezija na taj način, ali će sušenje peteljkovine biti izražajno dok kod graševine neće.
-
Graševina je poznata kao sorta koja najprije pokazuje magnezijevu klorozu u svijetu, čak ju zajedno sa ružama sade u vinogradima kao pokazatelja nedostatka.
Paralelno sa njom, npr, skupina pinoa neće pokazati nedostatak magnezija na taj način, ali će sušenje peteljkovine biti izražajno dok kod graševine neće.
Znači logika je zaključiti da u ovom slučaju nedostatak magnezija nije povezan sa visoki sadržajem vapna u tlu? Jer koliko mi je poznato graševina dobro podnosi FAV u tlu...Možda zvuči malo čudno, ali ne poklapa mi se ta priča da graševina najprije pokazuje klorozu zbog nedostatka magnezija, a nedostatak magnezija je povezan sa previše vapa u tlu...
Dakle, razloge ovoga treba tražiti negdje drugdje, a ne u prevelikoj količini vapna? Ili se varam ;D
Znači ostaju one dvije varijante...ili je razlog nedostatka magnezija previše oborina koje ga ispiru jer se slabo veže u tlu ili korjenje još nije doprlo do rezervi magnezija jer se on u pravilu nalazi na većoj dubini u tlu...
-
Ne, nedostatak magnezija u biljci nije uvjetovan samo blokadom zbog vapna. Može biti realni nedostatak magnezija, visok sadržaj vapna (to što kažu da je grašvenina "otpornija" ...tralala), blokada zbog utjecaja visoko sadržaja ostalih elemenata (npr Kalij) isl.
I graševina najprije pokazuje na lišću. Pokazuju i ostale sorte na ovaj ili onaj način. Kod sauvignona je to drastičan pad aroma isl.
-
Ne, nedostatak magnezija u biljci nije uvjetovan samo blokadom zbog vapna. Može biti realni nedostatak magnezija, visok sadržaj vapna (to što kažu da je grašvenina "otpornija" ...tralala), blokada zbog utjecaja visoko sadržaja ostalih elemenata (npr Kalij) isl.
I graševina najprije pokazuje na lišću. Pokazuju i ostale sorte na ovaj ili onaj način. Kod sauvignona je to drastičan pad aroma isl.
Pozdrav, ;) meni se tu i tamo pokazuje nedostatak magnezija,baš izgleda graševina,zapravo u zoni grožđa,vidim da kalij spominješ ,što misliš jel to ima veze sa Hasconom,kojeg sam dodao kad sam išao sa Switchem po grožđu jer se promjena pojavila nekoliko dana kasnije?
-
Mislim da to nema veze s hansconom.Pukim slučajem su se simtomi pojavili upravo iza spomenutog prskanja jer se i najčešće javljaju tek u drugoj polovici kolovoza.Grožđe može podnijeti određeni nedostatak magnezija al ako se simtomi pojave već u srpnju obvezno je potrebno folijarno dodavanje.
-
Pozdrav, ;) meni se tu i tamo pokazuje nedostatak magnezija,baš izgleda graševina,zapravo u zoni grožđa,vidim da kalij spominješ ,što misliš jel to ima veze sa Hasconom,kojeg sam dodao kad sam išao sa Switchem po grožđu jer se promjena pojavila nekoliko dana kasnije?
Ne definitivno nema veze sa hasconom, jednostavno se potrefio period pojavljivanja nedostatka.
Isti taj neostatak magnezija će se odraziti i na mošt: manje aromatskog potencijala, manje punoće , osjetljiviji kvasci
-
Prošlo je Martinje :D da se malo primimo posla ;). Zanima me gnojidba,ne mislim na teoriju jer sam sve pročitao što se dalo nego stvarnost,sa čime budete obavili jesensku gnojidbu,ako budete?Ja razmišljam o Planteli Organic kao zamjenski za stajski gnjoj,kojeg bi podštihao oko trsova,cijena oko 13EUR 20kg,nisam siguran kolko bi ga stavio?Kaj se tiće umjetnog ima varijacija od 7-20-30,5-15-30 do 0-10-20 +mikroelementi,cijene su vesele oko 300kn i debelo više za 50 kg,0-10-30 austrijski sa mikroelementima raspitao sam se koštat će kod nas od 400kn,kaj planirate,ako planirate?
-
Htio sam 7-20-30 prije 10 dana ali me cijena šokirala, nitko me nije pripremio na toliko povečanje cijene.
Vjerojatno ću to umjetno i staviti samo još tražim u okolici dali ima razlika u cijeni.
-
Ja sam bacil tri god star guano gnoj cca lopatu po trsu.Čekam priliku da ga zafrezam.Vinograd u šestoj godini,bujan,pa sam mislio preskočiti "kemičar" jednu sezonu...a i skup je...inputi i tak. Može li netko prokomentirati ?
-
kupio sam 50 kg 7-20-30 i dopelal kod vikendice i prikolicu vrhom punu stajskog gnoja
Hoce li to sve skupa biti previse za 220 rodnih i 20tak mladih trsova?
-
hoće
-
ja gnojim vinograd u principu svake 3-4 godine stajskim gnojem u jesen...imam oko 500 trsova i pod svaki trs ide približno lopata plus nešto sitno sa strane...nakon toga cijeli vinograd preštihamo...to djeluje zahtjevno ali nije, jer se skupi nas desetak u sklopu martinja pa to zaštihamo za jedan dan a na večer fešta...
a u prolječe bacim malo umjetnog gnoja, ovisno o potrebi...
-
Gnojim napamet,bez analize,nabavio sam za jesen u SLO umjetno gnojivo bez dušika 0-10-20+17CaO+3MgO+Mn+0,1B.Cijena cca 42,5EUR-50kg.Namjeravam ga podštihati oko trsova i to 50kg na oko 600 trsova,cca 0,1ha.Trećinu sam već uspio ;D. Na proljeće ću baciti na tu površinu 5kg čistog dušika u obliku KAN 27% kojeg imam od lani sa dodatkom Plantele Organic,nekako otprilike ću izračunati po preporukama koje imamo na forumu.Uz to namjeravam što više koristiti folijarno tretiranje gnjojivima u vegetaciji koja su spominjana dosad i koje sam i koristio premda ne baš u količini po preporukama. ;)
-
Ja gnojim svake 3 godine stajskim i imam odlične rezultate u prinosu. Jedino u vegetaciji pošpricam sa tekućim gnojivom.
-
kupio sam 50 kg 7-20-30 i dopelal kod vikendice i prikolicu vrhom punu stajskog gnoja
Hoce li to sve skupa biti previse za 220 rodnih i 20tak mladih trsova?
U principu imam neku računicu, 500 trsova i 50 kg umjetnog...ispadne mi pod svaki trs 1 dcl. Mislim da stvarno nema porebe za jačom dozom, jer u proljeće još po potrebi savim KAN, a svake 3 godine i stajski gnoj
nije više ni umjeni ono što je nekad bio... cijene katastrofa, nadam se da više neće ić gore... skoro 100€ za 100 kila gnoja. definitivno previše
-
nije više ni umjeni ono što je nekad bio... cijene katastrofa, nadam se da više neće ić gore... skoro 100€ za 100 kila gnoja. definitivno previše
e sinko moj, treba napraviti svoj kompost, najbolje i najjeftinije..
-
e sinko moj, treba napraviti svoj kompost, najbolje i najjeftinije..
što se gnojiva tiče, tu si apsolutno u pravu, ali moraš imati na umu da mnogi ljudi nemaju mjesta za raditi humus, ali niti volje...tu vlada ona popularna naša "ma joj, rađe kupim vreču umetnjaka nego da sam delam gnoj". znam da za rađenje prirodnog komposta ne treba neka velika nauka, ali takav je naš mentalitet. vidiš, sad si me jako zaintirgirao, jer vjerojano radim glupost ali nema veze. naime, svake 3 godine gnojim stajskim gnojem (kravljim) i svake zime bacim umjetnog gnojiva, a u proljeće po potrebi i KAN-a...međutim ovo umjetno gnojivo koristim jer to svi rade, tak me stari naučio. baš bi mogao probat kako bi bilo da smanjim vremenski interval gnojenja stajskim gnojem i izbacim umjetni iz uporabe... kaj se tiče humusa, njega sam koristio jedino dok sam podsađivao vinograd...i pokazao se jako dobrim rješenjem.
-
evo bas citam jednu knjigu o kompostiranju (let it rot! se zove) jer planiram na proljece raditi svoj kompost (za jesen) pa se usavrsavam. najgore je reci da nemas mjesta, osim ako zivis u stanu, ali onda ti po toj logici gnojidba niti ne treba jer nemas niti vinograd, a ako pak imas vinograd sigurno imas neki prazan kutak gdje mozes napraviti par stotina kila komposta.. prije bih rekao da je ociti nedostatak ovo drugo - volja. da, to je taj nas nadaleko poznati hrvatski mentalitet gdje je bitno sto manje raditi, znati i proliti znoja a sto vise imati i ocekivati natrag.. ::) da, ti u biti gnojis napamet jer imas definiranu takvu shemu koje se drzis, to je opcenito tako sa ljudima. ma ne moras smanjivati interval gnojidbe stajskim gnojem kada izbacis umjetni jer i sa stajskim gnojem dobivas dovoljno potrebnih npk samo oni ce se sporije ali ucinkovitije oslobadati tijekom godina u tlu i na taj nacin povecati sadrzaj humusa i tvoriti tzv. trajni humus te povecati plodnost tla koja se definitivno smanjuje upotrebom bilo kakvih vrsta umjetnih gnojiva. kompost zbilja nije tesko napraviti a osnovne smjernice se mogu lako pronaci na internetu..
-
pozdrav
kada je optimum za prihranu mineralnim gnojivima (sada je oko 20cm snijega u vinogradu)
-
Uz 20 cm snijega u vinogradu, :-[ mislim da trenutno i definitivno ne. Prema mojim skromnim iskustvima (pad tla, topljenje snijega i bla bla), pitanje je kolika korist sada. Najbolje bi možda bilo kada snijeg bude pri samom kraju i kada se tlo već ocijedi od velikog viška tako da topljenje mineralnog gnojiva i završi pod trsjem.
-
pozdrav
kada je optimum za prihranu mineralnim gnojivima (sada je oko 20cm snijega u vinogradu)
Iz kog si dijela dalmacije? Tu kod mene također 20 cm al to se ubrzo topi pa se za dan dva otopit.Ka šta ivan kaže tek pred kraj topljenja dodatno prehrani ako misliš da je potreba..
-
Može li mi netko pomoći savjetom oko nabavke (kupnje) legla kalifornijskih glista u okolici Varaždina?!
-
Može li mi netko pomoći savjetom oko nabavke (kupnje) legla kalifornijskih glista u okolici Varaždina?!
sjecam se da je tih kalifornijskih glisti bilo u ducanima za lov i ribolov, prodavale su se za pecanje. potrazi malo takve tipove ducana ako ih ima u varazdinu.
-
mislim daje ovom pitanju mjesto ovdje,,,imam oko 600 loza koje su slabije poterale,,izmedu 5 i 15cm je narasla lozica,,dakle sada sam ih orezo na 2 pupa,jel bi se to dalo scime pognojiti da to malo brze potera,agronom iz kutjeva kaze najbolje zakopati kraj nje gnojiva u kolčini oko šalice za kavu i to 15:15:15 i Kan u omjeru 1:1,,,sta mislite o tome
-
A ne ide to samo sa šalicom kafe ;D Ok,dobro je dodati dušik ovako kako je savjetovao agronom sada pred kretanje vegetacije ali postoji još agrotehničkih mjera koji pospješuju rast i razvoj mlade loze. U prvom redu tu mislim na redovito okopavanje te održavanje optimalne vlažnosti tla,ni prevlažno ni presuho te ciljanu folijarnu ishranu.
-
ekipa bok! evo kroz nekih mjesec i pol sadim 6 200 trsova.. Molim nekoga da mi objasni sljedeće......... napravio sam analizu tla u osijeku i ona izgleda ovako:
ph KCL- 6,22
ph H2O- 7,24
P2O5 - 2,05 mg
K2O - 25,29 mg
humus - 2,20
N uk. - 0,123
CaCO3 - 2,09
Ca -270 mg
Tekstura- 2 (srednja)
Preporuka gnojidbe i popravka tla pri zasnivanju nasada je 1616 kg P2O5 i ništa drugo, kaže analiza, niti stajskog niti nekog drugog elementa. Zemlja nije obrađivana, dosada, oko 10 g i bila je ledina. moj problem je taj što nigdje nenalazim čisto fosforno gnojivo, petrokemija ga ne radi više nalazim se u slavoniji a zvao sam petrokemiju, pa vin, neku firmu u karlovcu pa sam završio čak u metkoviću i 0 bodova.. ali u petrokemiji vele da nerade takvo gnojivo jer je fosfor kao sirovina jako skup kod uvoza a oni ga koriste kod dobivanja komleksnog mineralnog gnojiva NPK, predložili su mi da idem sa NPK 10-30-20 oko 1200 kg/ha što znači da fosfora unosim oko 360 kg P2O5 (analiza kaže 1616kg) ...............ili sljedeća alternativa mi je FOSFORNAL FORTE isto od petrokemije ali se on zapravo koristi kao nadomjestak stočnoj hrani i zapravo nije gnojivo ali kažu oni se može upotrijebitii kao gnojivo, u nekom kristalićastom je obliku ( kao nekad MAP ), ima 11% N i 50% P2O5. kažu njega unijeti oko 1000 kg. dali ima itko iskustva sa tim FOSFORNAL FORTE-om ili neki dr. savjet. Tlo je podrivano i nakon toga 2 puta rigolano prošle godine..znam da kasnim sa gnojidbom ali kako se kaže bolje spriječiti nego lječiti.
hvala!
-
http://www.poljopromet.com/kontakt.html
http://jamatva.net/naslovnica/
Jedino može bit da ga trenutno nemaju na lageru jer se ne proizvodi trenutno.
Kad sam uzimao na jesen imali su u ponudi austrijski te talijanski superfosfat 19%.
Ak ga imaju onda mi lijepo dovezeš stupiće za vinograd i ukrcaš fosfat i svi sretni ;D
-
poštovani:molim vas da mi netko kaže kako mogu popraviti nedostatak magnezija u vinogradu?sada mi je peta godina kako sam posadio vinograd,imam rajnski rizling i graševinu.kad sam rigolav vinograd nisam dao zemlju na analizu.kada sam nosio listove kod jednog agronoma rekao je da je to nedostatak magnezija i da sad moram svaku godinu prskati preko lista.dal možda ima neko rješenje koje bi bilo trajnije?hvala.
???
-
poštovani:molim vas da mi netko kaže kako mogu popraviti nedostatak magnezija u vinogradu?sada mi je peta godina kako sam posadio vinograd,imam rajnski rizling i graševinu.kad sam rigolav vinograd nisam dao zemlju na analizu.kada sam nosio listove kod jednog agronoma rekao je da je to nedostatak magnezija i da sad moram svaku godinu prskati preko lista.dal možda ima neko rješenje koje bi bilo trajnije?hvala.
???
Ovisi od sorte do sorte,pretpostavljam da nije cijeli vinograd bio takav?To si nosio pred zriobu?Ja sam najesen također imao nešto malo nedostatka magnezija.Folijarna prihrana nije "moranje" nego potreba i svakako se preporučuje.Ima i umjetnih gnojiva sa magnezijem.Prouči stare postove o tome,a evo ti link na program prihrane.
http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf) ;)
-
Točno Zagorac to sam nosio negdje na početku osmog mjeseca i nije mi cijeli vinograd zahvačeni nego samo jedan nasreču manji dio.folijarnu ishranu obavljam s fertinom G.puno Ti hvala.
pozdrav!
-
Evo usporednih sastava gnojiva za vinovu lozu s magnezijem i mikroelementima. Obratite pažnju na sastav fertine G i sastav green Italia folijarnih gnojiva te na sastave željeza i magnezija i ostalih mikroelemenata.
FERTINA G - za vinovu lozu
NPK 6-0-7+Mg, B, Fe
Dušik (N) 6 %
Kalij (K2O) 7 %
Magnezij (MgO) 1 %
Bor (B) 0,5 %
®eljezo (Fe) 0,2 %
Oligogreen
magnezijev oksid (MgO), topen v vodi ........................................................................3%
bor (B) iz borove kisline, topen v vodi ........................................................................0,5%
baker (Cu) v kelatni obliki (EDTA), topen v vodi ...........................................................1%
železo (Fe) v kelatni obliki (EDTA), topen v vodi ............................................................2%
mangan (Mn) v kelatni obliki (EDTA), topen v vodi ......................................................4%
molibden (Mo) v kelatni obliki (EDTA), topen v vodi ................................................0,05%
cink (Zn) v kelatni obliki (EDTA), topen v vodi ................................................................3%
Magnesiogreen
magnezijev oksid (MgO), topen v vodi ......................................................................16%
žveplov anhidrid (SO3), topen v vodi ...........................................................................33%
bor (B) iz borove kisline, topen v vodi ........................................................................0,1%
baker (Cu) (EDTA), topen v vodi .................................................................................0,1%
mangan (Mn) (EDTA), topen v vodi ...........................................................................0,1%
cink (Zn) (EDTA), topen v vodi ......................................................................................0,1%
Toliko o fertinama i folifertilima i sličnim
-
pošto meni najviše treba magnezija,mislim dabi onda najviše odgovarao magnesiogreen jer ima najveći postotak magnezija.u svakom slučaju ču sad koristiti magnesiogreen ili oligogreen a ne fertinu.hvala Razor ovo mi puno znači.
Pozdrav!
-
Ovo je PDF dokument gdje se vidi kako na lišću izgledaju pomanjkanja u gnjojidbi.Za isprintati,spremiti na komp... ;)
http://www.karsia.si/cms/downloadPDF.php?id=346 (http://www.karsia.si/cms/downloadPDF.php?id=346)
-
Da se požalim,jučer sam obišao 6 poljoapoteka,tražio Drin,u zadnjoj ga našao,Oligogreen nigdje,Magnesiogreen u dvije,Foliarel B obično naruče pred cvatnju,Foliacon ima u dvije,ali zato Fertina i Folifertila,ne možeš se ni snaći koliko ih ima.Bezveze,jeftinije bih prošao da sam to lijepo naručio preko interneta.Osim jedne apoteke gdje zainteresirani mladi agronom kuži i zna čemu što služi i ljudima objašnjava poantu u ostalima je bio odgovor da to nitko ne traži.Normalno da ne traži kad nisi naručio i objasnio čovjeku što postiže s kojim gnjojivom,neko bi uzeo,neko ne.Ja sam za pola stvari nisam čuo dok nisam na forum došao.Eto >:(
-
"pri gorupu" oligogreen 100g oko 30kn, magnesiogrren 1kg mislim 38kn, foliarel B mislim 100g 30-40 kn
pital sam u više apoteka i htel kupiti magnsio green,
a svigde su mi se agronomi i trgovci čudili kaj to kupujem: "jer prihrana ide kad su mladice velike od 35cm do 40cm"
quercus piše da:"sa magnezijem se kreće sa prvim porastom, dakle čim se otvore prvi listići, tada se postižu najbolji efekti"
-
Zagorac možeš kupit prek interneta na Cedar agro,imaju sve što tražiš.
-
Sad sam malo pregledavo folijarnu ishranu i malo me zbunilo gdje piše:zimski pup Foliarel b 5 kg/ha u tlo jednom u 2-3 godine.Pa kako bi to mogao rasipati na jedan hektar 5 kg.možda je to pogrešno napisano.
-
Zašto ne bi mogao?Vjerojatno netko ko to radi pomiješa sa drugim gnjojivima u prikladnom omjeru pa zajedno baca.Ja ga nisam stavljao u tlo nego folijarno,kaj da npr.trebaš staviti u vinograd 0,1ha 50 kg nekog umjetnog gnjojiva i 0,5kg bora?Uzmeš kantu 10kg umjetnog+100g Foliarela,pomiješaš pa bacaš ;)
-
Ja sam, kako sam bio i naveo pod temom o zaštiti vinograda, obavio folijnu gnojidbu sa Magnesiogreenom i Foliarelom B. Stavio sam 300 g Magnesiogreena i 100 g Foliarela B na 100 l vode!!!
-
Zagorac tako bi već bilo moguče da se pomiješa sa drugim gnojivom,ali sam to bi več bilo teže.
-
M kg u tlo tako da se otopi u prskalici i tretira tlo, može i sa herbicidima isl.
Ok je potrošnja na 100 l vode se troše dobre količine vode.
No, ako netko stavi 100 g Foliarela na 100 l vode, i potroši samo 500 l vode na hektar, potrebna doza nije zadovoljena.
-
sutra mislim špricati, dal da sutra stavim Foliarel B ili da pričekam špricanje pred cvatnju
-
Pa cvatnja će biti kroz 7-10 dana kako gdje, krajnje je vrijeme, ako je prvi put!
-
wuxal Boron sa kojom koncetracijom bi trebalo da se tretira vinova loza? negde sam procitao da je 0.1%
znaci 100ml u 100litara vode da li je dobra ova doza?
-
ak piše 0.1%, znaci da ide 100ml u 100l vode
-
ne nisam mislio koliko je to 0,1% vec da li je 0,1% preporucena doza za Wuxal BORON (njega jedino mogu da nadjem u okolini) ali na njemu nema nikakvo upustvo.
-
Ispričavam se kriva adresa!
http://www.agrosava.com/vloza.pdf
-
" Gorup " je zgleda zakon pri nas v Zagorju. Dobar je i Jožek v Brestovcu, zbilam se dečko razme v vse, pa ak nema ono kaj tražiš, dobiš zamjensko, ali ti ne bu uvalil bilo kaj. Ostali se samo čude kad nekaj tražiš, " kaj ti to zmišlaš ?" Folijarno sam ga zašpritzal s Foliarelom B, sad imam još nekih Fertina od lani pa bum to potrošil. uglavnom su magnezij,željezo,bor.Kad nas bu cvatnja negdje za 10-14 dana, malo kasnije nek pri vas v " dolnji kraji ".
-
dal treba iti ponovo s foliarelom B i pred kraj cvatnje ili možda poslje cvatnje ?
-
ja "derem" dva puta prije cvatmje i jednom poslije cvatnje i sve je o.k. i to sa forifeltilim(20% bora)...naravno to ne miješam sa ostalim preparatima pa se susjedi čude kako ja to svaki tjedan špricam i da bum sve potroval a pojma ni nemaju kaj je to bor...
-
ne nisam mislio koliko je to 0,1% vec da li je 0,1% preporucena doza za Wuxal BORON (njega jedino mogu da nadjem u okolini) ali na njemu nema nikakvo upustvo.
Možeš 0,2% s obzirom na sastav koji sam vidio, ali ti je mana šta ima malo previše dušika ( 8%), bora (7%), fosfora (8%)
Ovo je kombinacija namijenjena za povrće, šećernu repu i još neke ratarske kulture.
Mogao bi i više da nema dušika.
Foliarel B inače ima 20% bora i ničega drugog za razliku od wuxala b.
dal treba iti ponovo s foliarelom B i pred kraj cvatnje ili možda poslje cvatnje ?
Da, poslije cvatnje još jednom, kada se zavežu bobice.
-
dal ima smisla sad magneziogreen, do sad nisam išel nijemput s njim
cjeli šesti mjesec je bil kišoviti, sad u sedmom još nisam stigel,
sad evo konačno sunčanog vremena
razor je napisal da bi nakon folijarne prihrane trebali biti tri dana bez kiše
-
Da, ali kiša nije razlog. Ja sam ga uspio 2 puta baciti bez da je bilo kiše još u 5. i 6. mjesecu. Trsje mi je bujno i zeleno i vidjet ću još ako mi se bude dalo možda ga još prije šare bacim jedanput uz hascon.
Pogledajte si prihranu na stranicama portala!
-
Da, ali kiša nije razlog. Ja sam ga uspio 2 puta baciti bez da je bilo kiše još u 5. i 6. mjesecu. Trsje mi je bujno i zeleno i vidjet ću još ako mi se bude dalo možda ga još prije šare bacim jedanput uz hascon.
Pogledajte si prihranu na stranicama portala!
Jel budeš ako budeš tretirao samo zonu grožđa ili sve opereš?
-
Po listu uglavnom. Grožđe prihvaća hraniva samo dok vrši fotosintezu, dok je zeleno, kasnije nema efekta. Grozd prije šare nema više asimilativnih sposobnosti za razliku od lista.
-
Planiram pognojiti sa Oligogreenom ovih dana pa za cca 2 tjedna Hasconom.
Posto sam relativno mlad vinogradar i nemam puno iskustva sa folijarnom gnojidbom
zanima me jel to ima smisla. ???
Do sad sam samo jedanput tretiral sa folifertilom prije cvatnje.
-
Po listu uglavnom. Grožđe prihvaća hraniva samo dok vrši fotosintezu, dok je zeleno, kasnije nema efekta. Grozd prije šare nema više asimilativnih sposobnosti za razliku od lista.
Ok hvala,to me zanimalo
-
Planiram pognojiti sa Oligogreenom ovih dana pa za cca 2 tjedna Hasconom.
Posto sam relativno mlad vinogradar i nemam puno iskustva sa folijarnom gnojidbom
zanima me jel to ima smisla. ???
Do sad sam samo jedanput tretiral sa folifertilom prije cvatnje.
Zašto ne bi imalo smisla?Rijetko ko od nas idealno pognjoji vinograd uvijek nešto fali,a preko lišća je asimilacija najbrža.Zafrkancija je,kad se gnojiva baš ne miješaju sa zaštitnim preparatima,ali ak se ima vremena i nije toga puno,zašto ne,škoditi ne može sigurno
-
Mislil sam na vremenske periode. jel mozda prekasno.
Za bor znam da treba prije cvatnje, a s ovim bas nemam iskustva.
-
Mislil sam na vremenske periode. jel mozda prekasno.
Za bor znam da treba prije cvatnje, a s ovim bas nemam iskustva.
pročitaj predzadnji razorov post, na prošloj stranici
-
eto ja sam htio sa oligogreenom prek lista,ali nis od toga u trgovini me u cudu gledaju i pitaju :a kaj bi to bilo pa sam se umjesto debate lijepo okrenuo na peti i izaso >:(
-
Dečki, jeste već pošpricali vinograd sa Hasconom??? Ja sutra mislim pomiješati Hascon (350ml/100l), Oligogreen (50g/100l) i Magnesiogreen (300g/100l), te pošricati s tim. Prvi mi je uopće puta da folijarno prskam vinograd u ovom stadiju rasta :o sa tim preparatima.
-
Upravo danas špricao sa kombinacijom hanscon i magnesiogreen. Mislim da bi trebao povećati dozaciju ova dva preparata. Osobno sam išao sa 500ml hancona i 500gr magneziogreena na 100l standardnom prskalicom.
-
Ja idem podvečer, iza 17 sati danas, maksimalna doza 60mL Hascona + 60 g Magnesiogreena na Stihlovku.
-
Ja sam špricao 20.07 s hasconom(0,1%) i magneziogreenom(0,5%).Dal da idem opet s magneziogreenom kad budem išao s hasconom i kad da špricam.
-
Pa, može se. Ima na portalu kuharica za primjenu tih gnojiva.
Meni je lagano počelo šarati, imam još jednu tablu za baciti, staviti ću hascona i magnesiogreena, a kasnije za desetak dana switch + hascon + insekticid i gotovo za ovu godinu!
-
Pretpostavljam da se dozacije koje preporučuje proizvođač folijarnih gnojiva odnose na utrošak vode 1000l/ha,
odnosno špricanje standardnom špricom.
Kod špricanja atomizerom trebalo bi ostaviti istu dozaciju tj. povećati koncentraciju ili
bez obzira na atomizer koncentracija mora ostati ista?
-
Da, vrijedi za 1000L/ha.
Kod atomizera treba povećati koncentraciju.
-
Mislim da će uskoro jesenska gnojidba, problem je sa dobrim stajnjakom, čime gnojite ujesen ...konjski pelet, plamtela, mineralni "austrijanac" skup ko vrag ;D i u kojoj kolićini
-
Mislim da će uskoro jesenska gnojidba, problem je sa dobrim stajnjakom, čime gnojite ujesen ...konjski pelet, plamtela, mineralni "austrijanac" skup ko vrag ;D i u kojoj kolićini
ja ove godine idem sa stajski + kokosji gnoj. Kokosji zu probat unijeti dublje.
sta je mineralni "austrijanac"??
-
Evo da se pridružim temi, ja za vikend krećem sa gnojidbom, ako virjeme bude dobro, skupio nadničare, kupio zreli stajnjak, zaštihat ću ga k trsovima, koncentracija - tačka na 5 trsova.......
-
ja ove godine idem sa stajski + kokosji gnoj. Kokosji zu probat unijeti dublje.
sta je mineralni "austrijanac"??
Proizvod austrijske tvornice mineralnih gnojiva. Ima i njega kod nas za kupiti.
-
sta je mineralni "austrijanac"??
Ima sastav,barem ovaj koji sam ja lani pred zimu koristio,0-10-20+17CaO+3MgO+Mn+0,1B, sad je oko 300kn 50kg u SLO,neki dan gledao,s tim da mi je muž rekao da dojdem za par tjedana, kak sam i sam planirao, jer bu nova pošiljka jeftinija ??? Zanimljivo ;)
-
Ima sastav,barem ovaj koji sam ja lani pred zimu koristio,0-10-20+17CaO+3MgO+Mn+0,1B, sad je oko 300kn 50kg u SLO,neki dan gledao,s tim da mi je muž rekao da dojdem za par tjedana, kak sam i sam planirao, jer bu nova pošiljka jeftinija ??? Zanimljivo ;)
Kakve su preporuke za gnojidbu sa takvim gnojivima ( znam da ovisi od sastava zemlje svakog vinograda pojedninacno), ali onako ugrubo, koliko cesto i sa kakvim kolicinma gnojite?
-
Da li itko ima iskustva s organskim gnojivom "Farmerhouse", zemlja podrijetla Nizozemska?
Po sastavu (suha tvar 90%, organske tvari 62%, N 5%, P 3,3%, K 2,2%, Ca 9%, Mg 0,85% itd.) je gotovo identičan Plantelli Organik.
Doziranje 15-20 kg/100m2, cijena 93 kn/vreća 25 kg.
Pozdrav
-
evo i ja cu gnojiti ove jeseni, nasao sam odlican zreli ovcji gnoj (prakticki je vec humus!), narucio sam plug od g. Gregurica iz Bizovca i krajem mjeseca idem po njega tako da cu njime zaoravati gnoj. ubuduce cu gnojiti svake jeseni ali manjim kolicinama i izuzetno kvalitetnim (samo organskim) gnojivom kao sto je ovo ovcje i tu nema greske.. ;)
-
ubuduce cu gnojiti svake jeseni ali manjim kolicinama i izuzetno kvalitetnim (samo organskim) gnojivom kao sto je ovo ovcje i tu nema greske.. ;)
Evo bas to sam pitao na ovome mjestu,3 stranica pa nisam dobio nekve odgovore:
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=47.30
Ja sam do sad svake godine stavljao kompost, a sa stajskim sam planirao svake 2 ili 3 godine. Ne znam jos sam sto je najbolje, posto ima puno razlicith preporuka :-\
-
od cega radis kompost? ako ti kompost sadrzi samo zelene dijelove biljaka i opcenito biljno porijeklo onda trebas gnojiti i stajskim gnojem, mislim, tako bi bilo bolje. zasto ne radis jednostavnije kad vec radis kompost..!? npr. napravis kompost sa stajskim gnojem i onda ne moras stavljati i kompost i posebno stajski gnoj jer u biti u pravom kompostu se nalazi i neka vrsta stajskog gnojiva, takav kompost je ipak najbolji! ja cu ubuduce u proljece navesti 10ak tona konjskog gnoja i raditi kompost sa slamom i svim otpatcima iz vinograda, planiram i mljeti lozu i ubaciti u kompost i pustiti ga da fermentira i onda tek iduce godine u jesen (znaci bit ce star godinu i pol) gnojiti sa njime vinograd, i tako raditi svake godine i gnojiti manjim kolicinama. planiram i napraviti neku kombinaciju zelene gnojidbe i gnojenja kompostom ali to cu jos vidjeti ali za sada cu ovako.
-
s tim da bi ga moral bar jedamput prekopati onda brze sazrije(a to valjda svi znaju ;))bi se reklo treba mu dati zraka
-
od cega radis kompost?
Kompost radim vecinom od zelenih biljaka, slame, ostataka iz kuhnije, pepel od drva, i uvijek koristim isprešano grožđe ujesen ( procitao sam u nekvim njemackim istrazivanjima da kompost od grozja pomaze trsevima da budu otporniji na bolesti), to je u biti jedino što koristim iz vinograda za kompost. Do sad sam uvijek stavljao kompost iste godine ujesen. Ove godine cu prvi put ostasviti kompost da odstoji do sljedece jeseni, s time da cu ga u proljece jednom prekopat.
Zasto ne korsitim stajnjak sa kompostom, pa zato sto jos je stajnjak tek ove godine dosao na red, vinograd mi je star tek 3 godine. Nije mi porblem nabaviti kravlji i pileci stajnjak pa cu ga mozda ubuduce stavljati u kompost kako si i preporucio. Svi preporucaju unasati stajnjak svake 3-4 godine pa i zato nisam od samog pocetka stavljao stajnjak u kompost.
Zelenu gnojidbu sam isprobao ove godine, a i dalje cu je korisiti => http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=833.msg8138#msg8138
Pozdrav m.
-
lijepo, svaka cast! daj ako nije problem, stavi koju fotku komposta, bas me zanima kako se razgradio..
-
Ekipo:Znam da to već svi vjerojatno znate,no svejedno ću napomenuti da se mineralna gnojiva dobivaju od PRIRODNIH sirovina ;)
Ajd recite (prijateljski! ;D) kako sa kompostom i stajskim gnojom nadoknađujete iznešeni fosfor,kalij,magnezij i sl.?Čemu vam u tom slučaju služe analize zemljišta?Naravno,i ja koristim kompost i zreli stajnjak ali kao poboljšivaće strukture zemljišta a ne kao osnovnu gnojidbu.Griješim li što koristim npk formulacije gnojiva koje nedostaju mom zemljištu?
-
ja bih reko da ne.svi mi nekaj dodajemo sa strane ili folijarno ili u zemlju iako su stari agronomi govorili da je za vinograd dovoljno svake 3-4godinice samo zreli stajnjak da je to dovoljno,no moderna tehnologija tjera svoje a i kvantiteta je potjerala kvalitetu pa sad daj,daj,i smo daj a to kosta momci moji ;)
-
Hala Ribek...sad mi je lakše ;D
-
pissta, prijatelju, tom logikom se sve na svijetu dobiva od prirodnih sirovina.. kalija, fosfora i magnezija kao i ostalih mikroelemenata ima i u organskim gnojivima kao sto je kompost (u njemu ima svega ovisi sta se koristi) i u stajskim gnojivima samo je vremenski efekt mnogo duzi ali zato treba gnojiti svake godine manjim kolicinama i kroz 5-10 godina ce se stvoriti trajni humus u tlu. zasto se mineralna gnojiva zovu umjetna gnojiva?? ona imaju brzi, gotovo trenutni utjecaj na biljke ali stalnim koristenjem unistavaju zemlju i mikroorganizme u tlu i oslabljuju biljke. ona se vise koriste za prinose i kvantitetu. zasto vani imaju velikih problema sa zagadenim tlom i zagadenim podzemnim vodama i okolisem a mi u RH jos uvijek, fala bogu, to nemamo i pokusavamo i ne imati.. sve ovisi kako gledas na problem..
-
Upravo sam i tvoj odgovor prijatelju Ivane očekivao...ja nisam neki veliki proizvođač i vjerujem da sa jednom vrećom od 25 kg npk gnojiva godišnje neću zagaditi podzemne vode ove Lijepe Naše...a opet vračam zemlji na brzi način ono što sam joj oduzeo urodom.Na problem gledam...kao da sjedim na dvije stolice ;)Hvala na javljanju
-
gledaj, htio si moje misljenje i dobio si ga, ne moras se meni opravdavati zbog toga sto koristis umjetna gnojiva, meni je to svejedno jer ja imam svoj nacin i svoju filozofiju.. vjerojatno neces zagaditi zemlju i podzemne vode sa 25 kg godisnje ali 25 kg x milijun ljudi koji tako rade + veliki proizvodaci, ponajvise ratari koji jedino i gnoje zemlju umjetnim gnojivima i jedino su im bitni prinosi po ha.. vinogradu po mojem misljenju ne treba previse gnojiva i ne treba forsirati stvari, vrlo je bitno dobro obradivati tlo, orati u jesen i zatravljivati tijekom vegetacije i struktura i kvaliteta tla se obogacuje sama od sebe prakticki.
-
hm,sjediti na dvije stolice ti uvijek lose zavrsi moj pajdas ;)to ti je i moj nacin.svake godine ubacim tak otprilike dvoje vile stajnjaka i sacicu "umetnjaka" pa kak je i Ivek napisal da to malo po malo prodire u majcicu zemlju.negdjen sam i pisal o tome kako neki ljudi pretjeruju sa gnjojenjem i na svoje ocice sam se uvjerio da to ni bog zna kaj-nevalja rođo moj trsje je skoro losije nek kod onih kaj skoro nis ne gnoje :)
-
Gledajte dečki, (nije da se opravdavam ;))Razum (i struka,naravno),govore ;stavi npk!,dok srce?srce to najrađe ne bi htjelo učiniti ...naravno razum još uvijek slušam ;D...teška filozofija,zar ne?U godinama što dolaze,izgleda da će ipak prevladati....srce!(postajem sve više senti-menti! ;))...a biti će i jeftinija varijanta
-
Prvo i osnovno analiza tla i vidjeti čega fali.
Nema tu " joj žal mi je kaj sam hrpicu umetnjaka del, jel mi se bude kaj zesušilo"
Nakon analize tla, ide u kombinaciji organsko i mineralno gnojivo.
Za vinograde i voćnjake za meliorativnu gnojidbu se koriste gnojiva s minimalnom količinom nitrata ( dušika).
Proljetna prihrana se može riješiti na više načina.
Osobnog sam mišljenja da se koriste u sinergiji mineralno i organsko gnojivo + folijarna prihrana tijekom vegetacije.
Također, ako se već nema mogućnosti nabavke stajnjaka, onda ili peletirano organsko ili humus ili zelena gnojidba ( sideracija ) + nešto mineralnog radi C:N odnosa u tlu.
-
Prosječni sadržaj makroelemenata u svježem stajnjaku (%)
Tip stajnjaka N P2O5 K2O Ca Mg S
Goveđi 0.6 0.3 0.5 0.3 0.1 0.04
Konjski 0.6 0.3 0.6 0.3 0.1 0.04
Ovčji 0.9 0.5 0.8 0.4 0.1 0.06
Svinjski 0.6 0.5 0.4 0.5 0.1 0.10
Kokošji 1.5 1.3 0.5 3.0 0.3 0.40
Brojlerski 3.1 3.0 2.0 2.0 0.4 0.70
Ekipo:Znam da to već svi vjerojatno znate,no svejedno ću napomenuti da se mineralna gnojiva dobivaju od PRIRODNIH sirovina ;)
Ajd recite (prijateljski! ;D) kako sa kompostom i stajskim gnojom nadoknađujete iznešeni fosfor,kalij,magnezij i sl.?Čemu vam u tom slučaju služe analize zemljišta?Naravno,i ja koristim kompost i zreli stajnjak ali kao poboljšivaće strukture zemljišta a ne kao osnovnu gnojidbu.Griješim li što koristim npk formulacije gnojiva koje nedostaju mom zemljištu?
Evo pogledaj sastav pa multipliciraj!
Griješim li što koristim npk formulacije gnojiva koje nedostaju mom zemljištu?
Ne, zato jer fosfor i kalij su jako slabo mobilni u tlu. Dušik koji koristiš preko NPK gnojiva i u kojoj mjeri ga koristiš ipak nije dostatan da zagadi podzemne vode.
Ekipo:Znam da to već svi vjerojatno znate,no svejedno ću napomenuti da se mineralna gnojiva dobivaju od PRIRODNIH sirovin
Amonijak se dobiva u Kutini Haber-Boschovom sintezom, šta nikako nije prirodni postupak, sintezom dušika i vodika uz velike tlakove, puno energije i plina. Nije čudo da kad zahladi, prvo petrokemija ispadne iz sustava.
Taj amonijak ide dalje u Kan i ureju!
Toliko!
Treba li se takvih sredstava bojati?
Nikako, samo razumno koristiti!
-
lijepo, svaka cast! daj ako nije problem, stavi koju fotku komposta, bas me zanima kako se razgradio..
nije problem, cim stignem stavljam fotku komposta, najvjerojatnije ovaj ili drugi vikend.
Ajd recite (prijateljski! ;D) kako sa kompostom i stajskim gnojom nadoknađujete iznešeni fosfor,kalij,magnezij i sl.?Čemu vam u tom slučaju služe analize zemljišta?Naravno,i ja koristim kompost i zreli stajnjak ali kao poboljšivaće strukture zemljišta a ne kao osnovnu gnojidbu.Griješim li što koristim npk formulacije gnojiva koje nedostaju mom zemljištu?
mislim da ne grijesis, jer da grijesis i primjetis nekve nekve grube nepravilnosti nebi tako radio. Znaci sve je u redu. Kod mene je (gle cuda) isto sve u redu. Valjda jos nisam stigao zeznuti stvar nedodavanjem NPK formulacija, a poznato (proccitao u knjigama o kompstu) je da se u kompostu nalaze dovoljne kolicine fosofra i kalija, cak se nakon nekoiko godina gnojenja mogu unijeti i prevelike kolicine. Ne preostaje nam nista drugo nego svako na svojemu zemljistu redovito raditi analizu zemljista i onda ciljano iznositi gnojiva i raditi planove za buducnost.
Pozdrav.
-
danas plan-poprskati vinograd 7 posto urea plus cuprablau ali nisam stigel-----radi medjasa smo isprobavali most
-
danas plan-poprskati vinograd 7 posto urea plus cuprablau ali nisam stigel-----radi medjasa smo isprobavali most
I bolje da si mlado vino isprobaval. Ureja i bakar se međusobno ne miješaju :(
-
danas plan-poprskati vinograd 7 posto urea plus cuprablau ali nisam stigel-----radi medjasa smo isprobavali most
zašto sada bakar? ti je jako bilo bolesno ili kaj?
meni je žal bacat bakar sad, imaš zimsko nakon rezidbe i bok ;)
-
zašto sada bakar?
Nema veze ni potrebe! ???
Bakar je limitirani elemenat u godišnjem korištenju u vinogradu.
Koristi se samo kad treba, u suvišku uzrokuje trovanje zemlje i degradaciju tla!
-
Nažalost, nisam primijetio da na našim prirodnim tlima ima suviška kalija i fosfora kao glavnih elemenata!
Isto tako, dodavanjem komposta, to se ne može samo tako promijeniti.
Posebno treba razlikovati meliorativnu gnojidbu od obične, jesenske.
-
Ovak to izgleda kod mene u vrtu . Pored staklenika, gdje uglavnom imam presadnice cvijeca i flance do 5-6 mjeseca , a prek ljeta samo neke zacinske biljeke i dinje eventualno imam i kompostiste .
Znaci sve sto izlazi iz vrta i trune ide tamo . Ostaci iz kuhinje takodje osim masnoca koje su nepozeljne .Znam da mi je jedini nedostatak sto sam kompost odvoio od zemlje , tj betonirao podlogu ali eto mislio sam da to nije veliki nedostatak ali jest !!!!
Sad pitanje , da li takvo kopostiste napraviti i u vinogradu ? Imam sjeckalicu za granje i sve granje iz vocnjaka sada ide u ono kopostiste ali za koju godinu ce toga biti puno pa mozda sve u jedno koje bi napravio u vinogradu . Sta sa onim upozorenjem da sve grane orezane iz vinograda treba spaliti ? To su hrpe ogromne ! Da li i to kompostirati ?
-
Sta sa onim upozorenjem da sve grane orezane iz vinograda treba spaliti ? To su hrpe ogromne ! Da li i to kompostirati ?
upravo u tome i je ljepota kompostiranja jer kompost u biti fermentira i na taj nacin se jako zagrijava (do cak 70-80°C) i te visoke temperature unistavaju sjemenke korova i sve biljne patogene i nosioce bolesti tako da pravi zreli fermentirani kompost ne moze sadrzavati lose stvari i bolesti! znam da na lozi ostaje crna pjegavost, pokoje usi kao i siva plijesan ali sve to fermentacija komposta unisti tako da nemas brige oko toga. bitno je rozgvu narezati sto sitnije (ne iznad 3 cm debljine) sa onom drobilicom granja jer ce se prije razgraditi a i ne smije je biti previse u kompostu.
-
Sve granje se može mljeti i stavljati za kompost. Kako jabuke, tako i loze.
-
Ima sastav,barem ovaj koji sam ja lani pred zimu koristio,0-10-20+17CaO+3MgO+Mn+0,1B, sad je oko 300kn 50kg u SLO,neki dan gledao,s tim da mi je muž rekao da dojdem za par tjedana, kak sam i sam planirao, jer bu nova pošiljka jeftinija ??? Zanimljivo ;)
Citiram se,ali je baš zanimljivo,čovjek uopće nije lagao,nove cijene od idućeg tjedna su drastično niže pa sad ovaj navedeni košta 210kn/50kg,a 5-15-30, samo ne znam čije proizvodnje i mikroelemente,još manje 90kn/25kg :o ;D spomenuo mi i neki konjski 20l po 2EUR ??? ,nije ga još dobio pa niš ne zna kolko je to zapravo kg,suha tvar i sl.Kod nas sam vidio 7-20-30 po 137kn/25kg znam da je lani u SLO bio malo jeftiniji,ali ne puno,a sad mi to izgleda velika razlika.Jel se netko od vas raspitivao o cijenama i kakav bude trend kod nas?
@Razor,jel je ona preporuka na Pavinovim stranicama u redu,ako gnjojim napamet da je poželjno dati u tlo 50kg dušika,10kg fosfora,60kg kalija na hektar?
-
7-14-21 - 520 kn -austrija
7-20-30 - 510 kn -kutina
19% P (superfosfat) - 380 kn - italija
0-10-30 + me - 540kn - austrija
15-15-15 - 470 kn - kutina
Cijene su to za 100 kg gnojiva.
I kod mene je dojava da će to padati iako ne puno.
Od ovih se organskih gnojiva najpovljniji kreće od 240kn za 100kg.
@QZagorec
Ako se napamet ;D procijeni da je stanje tla uravnoteženo onda mislim da je preporuka ok.S tim da je ovo preporuka na godišnjoj razini. Raspodjelu dušika tijekom godine valjda znaš ;)
-
e,dobro vec ak se gnoji napamet onda i ja da nesto pitam.hitil sam dvije prikolice stajnjaka+25 kg 7-14-21.pa sad mislim da je morti premalo.kakva bi sad recimo bila korist (ili steta) da prilikom sadnje ispod zrelog stajnjaka stavim neku kolicinu 0-10-30 tak da trs recimo u drugoj ili trecoj godini dojde do toga.nejte me sad jako zaspotati zakaj na pamet no za tak malo trsja sam se odlucil na bozju pomoc(najvise)
-
Na koju površinu si to bacio?Kolko su 2 tvoje prikolice otprilike?Razor je napisao da 1 tona goveđeg stajnjaka ima 6kg dušika,3kg fosfora,5kg kalija.
Za umjetni sam izračunaj ;D.
-
@QZagorec
Ako se napamet ;D procijeni da je stanje tla uravnoteženo onda mislim da je preporuka ok.S tim da je ovo preporuka na godišnjoj razini. Raspodjelu dušika tijekom godine valjda znaš ;)
Sve je jasno to kaj si napisao ;) Znam da bi trebala analiza,ali recimo još da praćenje indikacija na lišću ako znaš što gledaš ;D ili općenito stanja vinograda duži niz godina može dosta pomoći ;)
-
hu,pitanja su sve teza i teza.dvije prikolice na vrh od fergusona i kolko je sad to kil samo nebo zna.povrsina je 40x10.ja sam planiral tak napravit(mislim s ovim 0-10-30) pa kaj bu zislu javim za godinu dvije,no ak bi ko mislil drukcije otvoren sam za sve opcije
-
@Razor,jel je ona preporuka na Pavinovim stranicama u redu,ako gnjojim napamet da je poželjno dati u tlo 50kg dušika,10kg fosfora,60kg kalija na hektar?
Je, to su još Quercusove preporuke ;)
-
Je, to su još Quercusove preporuke ;)
Kamo je on nestao ???
-
Negdje po svijetu okolo radi. 8)
-
Orezao sam lucnjeve uz pomoč žene.Iznenadio sam se koliko je rozgvi nedozrelo a zadnja tri prskanja su bila s bakrom srečom večina je bila na lucnjevima.
-
Ništa čudno ako se pretjera s dušićnim gnojivima u prihrani!
-
Neznam dal sam pretjerao s dušikom špricao sam 5 puta s magneziogreenom,2puta s foliarelomB i 2 puta s hasconom.
-
Orezao sam lucnjeve uz pomoč žene.Iznenadio sam se koliko je rozgvi nedozrelo a zadnja tri prskanja su bila s bakrom srečom večina je bila na lucnjevima.
Zanima me jesu li te rozgve bile normalne dužine ili dosta kraće od ovih dozrelih,kržljave,tanke,šaku-dvije dužine?
-
Bile su večinom normalne dužine mada je bilo,uglavnom na lucnjevima i kračih.
-
imam letak od plantelle organik, piše da jedna vreča(20kg) zamjenjuje dvadesetčetri tačke(600kg) stajskog gnojiva, sad dal je to zbilja tak...
-
Neznam dal sam pretjerao s dušikom špricao sam 5 puta s magneziogreenom,2puta s foliarelomB i 2 puta s hasconom.
Ti preparati nemaju dušika u sebi.
A, šta je sa tlom i gnojidbom putem tla, ove ili prošle godine ???
Kan, ureja, stajnjak, kompleksno ???
-
imam letak od plantelle organik, piše da jedna vreča(20kg) zamjenjuje dvadesetčetri tačke(600kg) stajskog gnojiva, sad dal je to zbilja tak...
To vam ko onaj aparat za jačanje trbušnih mišića kojeg stalno reklamiraju po tv-u...bez po muke do savršenih mišića.
Moš mislit ::)
Svakako je dobro koristiti tvornička organska gnojiva ako se nema stajnjak, al zreli stajski gnoj je i dalje najbolja varijanta. Ljute me samo ovakve reklamne formulacije :P
-
Ti preparati nemaju dušika u sebi.
A, šta je sa tlom i gnojidbom putem tla, ove ili prošle godine ???
Kan, ureja, stajnjak, kompleksno ???
Prošle jeseni nisam ničim gnojio,a u prolječe sam gnojio s plantellom organik i to je sve putem tla.
-
ja sam sad u jesen deponirao nekih
250 kg/ha
p -k 20 -30
-
imam letak od plantelle organik, piše da jedna vreča(20kg) zamjenjuje dvadesetčetri tačke(600kg) stajskog gnojiva, sad dal je to zbilja tak...
Uzmi si kao orjentir dušik,u 1t plantelle ga ima 50kg,nešto ga bude od trave,lišća,oni to preporučaju na 1ha,koliki kup friškog stajskog zamjeni, neću ulaziti.Ja ću si otprilike izračunati za svoju površinu,koliko ću baciti na proljeće plantelle,prema dušiku,a razliku fosfora i kalija ću staviti sa PK gnjojivom 0-10-20 do kraja ove godine ;)
-
Ja sam napravil okvirni izračun za plantellu.
Jedna tona plantelle sadrži:
50 kg/t N
30 kg/t P
20 kg/t K
Prema tome se izračuna da 1t/ha plantelle zadovoljava potrebe za dušikom i fosforom.
Za 2t/ha količina dušika bi bila duplo veća.
Ostaje količina kalija koja nije zadovoljena.
Samo sam ja mislil pognojit sad na jesen i podkopat ali bum najvjerojatnije na proljeće zafrezal.
-
Eto ja danas čitam u Regionalnom listu da su zemljišta gnojena stajskim gnojivom puna antibiotika...pa sad ti znaj kakav stajnjak kupuješ?Izgleda da ništa više nije kao nekad kad smo bili mali :-\Konzumiraš vino sa antibioticima...jedeš meso,piješ vodu sa njima...a da to i ne znaš.
Stajnjak je zamjenljiv.
Da ja vjerujem u sve šta pročitam u novinama završio bi sigurno u ludnici.
Molim držite se teme, nemojte trolati temu, a ovakve napise tipa rekla - kazala bez konkretnih dokaza čuvajte za private!
-
danas sam pognojil cjelu površinu od 400 kvadrata s 12,5kg 7-14-21, isto s tolikom količinom moram pognojiti u trake širine 0,5m sa svake strane trsa krajem veljače
umjesto stajnjaka sam hitil u trake sa svake strane trsa duplu dozu plantelle organik i to sve skopa ufrezal
napravil sam analizu zemlje na agronomskom fakultetu, cjena analize ja 700kn
još u dva navrata u ožujku i svibnju trebam pognojiti po 6kg uree
-
danas sam pognojil cjelu površinu od 400 kvadrata s 12,5kg 7-14-21, isto s tolikom količinom moram pognojiti u trake širine 0,5m sa svake strane trsa krajem veljače
umjesto stajnjaka sam hitil u trake sa svake strane trsa duplu dozu plantelle organik i to sve skopa ufrezal
napravil sam analizu zemlje na agronomskom fakultetu, cjena analize ja 700kn
Zašto si stavljal duplu dozu plantele? I kolko si je uopće stavljal? Kakvi su rezultati analuze? Zakaj si tak puno platil, odnosno kaj nije netko na forumu napiso da negdje u zagorju košta 200 kuna analiza?
-
uzorak se sastoji dva dijela : od 0 do 30 cm ,te od 30 do 60 cm.znaci bilo bi 400 +pdv
200 kn je po (kak sad da to napisem) ,jednom donesenom primjerku zemlje od 1kg izvadenom iz neke od gore navedenih dubina.kolko primjeraka tolko puta 200kn+PDV
-
moslavac
u analizi piše: iz rezultata kemiskih analiza razvidno je, da se radi o tlu nulte reakcije, koja ja optimalna za uzgoj vinov loze. tlo je vrlo slabo do umjereno humozno i slabo do umjerano opskrbljeno ukupnim dušikom. opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom je umjerena, a kalijem umjereno do bogata
n% P2O5% K2O% CaCo3%
0-30cm 0.16 23.21 26.5 7.2
30-60cm 0.1 18.92 23 6.7
plantelle sam na 250kvadrata(0.5m sa svake strane trsa) del 100kg, po razorovoj preporuci
-
Pozdrav svima,
imam mladi vinograd (ove godine sađen).
Radi se o 250 trsova rajnskog rizlinga (SO4 podloga) koje sam posadio na terasama na laporastom tlu, dok mi je 260 trsova graševine na tlu koje prelazi prema glinastom.
Prilikom sadnje dodavao sam kravski gnoj tri godine star i koristio sam kompost (od 520 trsova nije se primilo njih desetak).
Nisam radio analizu tla.
Jedan prijatelj je sadio paralelno sa mnom iste sorte, ali na ilovaču.
On kani uskoro gnojiti sa jednim austrijskim gnojivom koje sadrži i bor između ostalih elemenata (ne znam koje gnojivo, ali mogu saznati pa javiti).
Zanima me (jer ne želim pretjerati ni sa čim) bi li bilo i u mojem slučaju poželjno koristiti isto gnojivo i/ili koje su mi najpoželjnije alternative u ovom konkretnom slučaju prema vašem mišljenju.
Zahvaljujem na odgovorima.
-
tvrcek, a zasto jednostavno ne napravis analizu tla? pa nisu to uopce tako velike cifre a ovako samo radis napamet i "po sluhu" a uopce nemas pojma sta u biti konkretno tvojoj zemlji treba.. daj par sto kn za analizu i znati ces sve jer ovako uvijek napamet govorimo trebalo bi ovo ili ono a nitko ne zna tocno.
-
Slažem se s Ivanom......ja sam danas slao zemlju na analizu u Osijek...zašto bi unosio neke elemente ako ti tlu nisu potrebni....analiza ti puno toga objasni i da preporuku gnojidbe...napravi analizu i miran si sljedećih par godina. jer ćeš imati sastav tla, i znat ćeš što dodati tlu ove godine što sljedeće, ovako nažalost sve radiš na pamet...primjer iz vlastitog iskustva .....prošle sam godine sadio vinograd pokraj parcele na kojoj mi se nalazi vinograd 6 g star i za koji sam prije 6 g radio analizu......i ok, nabavio ja i mineralno 10-20-30 i stajnjak bacio sve kak je rekla analiza......i prošle godine u ovo doba mislim hoću raditi analizu ili ne, stari ko stari imaš analizu radi sve po njoj.....i ja kak sam inače tvrdoglav izvadim uzorke i pošaljem na analizu....analiza kaže ni stajnaka (tlo je umjereno humozno) niti kalija ali fosfora čistog da bacim 1600 kg/ha.....i što da nisam napravio analizu........mladi bi vinograd kopao 4 puta....kalija bi mi zemlja bila prebogata, a fosforom siromašna,...........
moj savjet: napravi analizu
-
Slažem se s Ivanom......ja sam danas slao zemlju na analizu u Osijek...zašto bi unosio neke elemente ako ti tlu nisu potrebni....analiza ti puno toga objasni i da preporuku gnojidbe...napravi analizu i miran si sljedećih par godina. jer ćeš imati sastav tla, i znat ćeš što dodati tlu ove godine što sljedeće, ovako nažalost sve radiš na pamet...primjer iz vlastitog iskustva .....prošle sam godine sadio vinograd pokraj parcele na kojoj mi se nalazi vinograd 6 g star i za koji sam prije 6 g radio analizu......i ok, nabavio ja i mineralno 10-20-30 i stajnjak bacio sve kak je rekla analiza......i prošle godine u ovo doba mislim hoću raditi analizu ili ne, stari ko stari imaš analizu radi sve po njoj.....i ja kak sam inače tvrdoglav izvadim uzorke i pošaljem na analizu....analiza kaže ni stajnaka (tlo je umjereno humozno) niti kalija ali fosfora čistog da bacim 1600 kg/ha.....i što da nisam napravio analizu........mladi bi vinograd kopao 4 puta....kalija bi mi zemlja bila prebogata, a fosforom siromašna,...........
moj savjet: napravi analizu
90% tla u RH je siromašno kalijem, fosforom nešto manje, prije svake sadnje treba meliorativno pognojiti prema preporuci!
-
tvrcek, a zasto jednostavno ne napravis analizu tla? pa nisu to uopce tako velike cifre a ovako samo radis napamet i "po sluhu" a uopce nemas pojma sta u biti konkretno tvojoj zemlji treba.. daj par sto kn za analizu i znati ces sve jer ovako uvijek napamet govorimo trebalo bi ovo ili ono a nitko ne zna tocno.
OK, ja sam iz okolice Varaždina, a gorica mi je na Vinica Bregu.
Ima li neki laboratorij koji preporučate?
-
040-391-485 ,nazovi ovaj broj u Čakovcu pa se informiraj ,mislim da u Varaždinu nema lab.za analizu
-
040-391-485 ,nazovi ovaj broj u Čakovcu pa se informiraj ,mislim da u Varaždinu nema lab.za analizu
Hvala na tel.broju
-
OK, ja sam iz okolice Varaždina, a gorica mi je na Vinica Bregu.
Ima li neki laboratorij koji preporučate?
Već sam stavljao ovaj link, ali nije loše ponoviti ga. Na ovoj stranici možete vidjeti popis laboratorija, kontakte, certifikate, vrste analiza.
http://laboratoriji-tlo.azo.hr/Podaci/UstanovaLista.aspx (http://laboratoriji-tlo.azo.hr/Podaci/UstanovaLista.aspx)
-
Evo jedno početničko pitanje... kada gnojite sa stajskim gnojem, gdje ga točno deponirate?
Neki bace 1-2 vile iznad trsa, neki kopaju "jarak" od trsa do trsa pa tamo rasporede...
Sto je optimalno rješenje za stari, zatravljeni vinograd i mašineriju na žgance (dakle, ja i štihača)? :)
-
mislim da, pošto je mašinerija na žgance, najbolje razbacati oko trsa, ne uz sami trs (pošto je vinograd stariji i ima dobro razgranato korijenje), onako malo šire, ali opet ne puno jer koliko si široko razbacaš toliko ćeš i da štihaš, ja bi rekao oko 25- 40 cm sa svake strane loze pošto neradiš sa plugom. Tako ja recimo radim, samo što idem malo šire pošto ga zaoravam plugom........
-
Sa strane? Po sredini reda? Ja sam mislio između dva trsa, odnosno iznad i ispod trsa, ako gledamo uz smjer redova, dakle ispod loze?
I koliko duboko? Jedna štihača pa malo zagrnem?
(neki se vjerojatno križaju na ova pitanja ali radim to prvi put sam ove godine a nemam koga pitati)
-
ja sam ove godine bacao 1 vile ili 1 lopatu po trsu, tj. iznad trsa i zaorao.
-
Tak sam i ja nekak planirao, iznad odnosno između dva trsa jedna štihača dubine i jedne vile, pa zagrnut motikom...
Opcija je bila da kopam sve, znači štihača lijevo i desno od trsa plus ispod loze pa razbacam gnoj u taj jarak i zagrnem ali nemam vremena za to na žalost, a vjerujem da bi bilo dobro :(
-
Tak sam i ja nekak planirao, iznad odnosno između dva trsa jedna štihača dubine i jedne vile, pa zagrnut motikom...
Opcija je bila da kopam sve, znači štihača lijevo i desno od trsa plus ispod loze pa razbacam gnoj u taj jarak i zagrnem ali nemam vremena za to na žalost, a vjerujem da bi bilo dobro :(
najbitnije je da gnoj pokrije zemlja i da se on preko zime sto bolje i vise mineralizira i razgradi. zato je vrlo dobar snijeg i mraz i temperature ispod 0 tako da mene ovo hladnije vrijeme izuzetno veseli samo bojim se kakva ce zima biti.. kazu da ce biti iznadprosjecno topla i sa malo snijega a to je opcenito lose.. >:(
-
"(neki se vjerojatno križaju na ova pitanja ali radim to prvi put sam ove godine a nemam koga pitati)"
A KAJ SE IMAJU KRIZAT,zato smo tu da se pomogne i odgovori na bilo kaj i bilo kakovu nedoumicu.nis se ti ne srami samo slobodno pitaj
a i vidis da svak ima svoju metodu pa si izaberi.i ja isto u zadnje vrijeme odorem brazdu ,nutra gnoj i opet to pokrijem brazdom(neda mi se stihat,a i teren je ravan pa mi omogucuje takav nacin) te na proljece sve pofrezam i to je to ;)
-
Stajski iznad trsa.
Štihača Zemlje van, jedne vile stajskog u nutra, zagrniti zemljom.
Ostalo mi je previše posla bez obzira što je pogon na kulen, slaninu i kobasicu. ;D
Inače danas ubacio što doblje 7-14-21 + ..., naravno sa štihačom. ;D
-
Stajski iznad trsa.
Štihača Zemlje van, jedne vile stajskog u nutra, zagrniti zemljom.
Ostalo mi je previše posla bez obzira što je pogon na kulen, slaninu i kobasicu. ;D
Inače danas ubacio što doblje 7-14-21 + ..., naravno sa štihačom. ;D
korisnije za tvoje trsije bi bilo, da si ravnomjerno u trake(0.5m sa svake trsa), rasul i ufrezal 7-14-21 i gnoj
trs ima korenje oko metar kvadratni u krug(0.5m sa svake trsa), a ti si del sve na jedan kup
-
korisnije za tvoje trsije bi bilo, da si ravnomjerno u trake(0.5m sa svake trsa), rasul i ufrezal 7-14-21 i gnoj
trs ima korenje oko metar kvadratni u krug(0.5m sa svake trsa), a ti si del sve na jedan kup
Sad je išao samo 7-14-21 i to tako da sam zabo štihaču do kraja, malo je gurnio od sebe i u nastali procjep stavio gnojivo, tako napravim i u prolječe sa 15-15-15.
Prišle jeseni sam pravio kanal sa štihačom ali samo s jedne strane i u taj kanal stavio mineralno.
Stajsko sam samo opisao kako sam ja stavio prije dvije godine.
Nemam druge mehanizacije za kopanje osim štihače i motike pa onda tako kombiniram.
-
Kod gnojidbe stajnjakom je bitno da se stajnjak unese u tlo i prekrije zemljom, a da li je ovako ili onako unešeno je manje bitno jer je dovoljno da samo jedan ogranak korijena dođe u kontakt sa gnojivom i on će na sebe preuzeti kompletan unos hranjivih tvari u biljku. Naravno treba se voditi računa o starosti u ovom slučaju loze jer kod mlade loze korijen nije dovoljno razvijen, pa gnojivo treba biti bliže lozi. Neki kod nas tvrde da je način unosa gnojiva u jednu rupu između dva trsa kvalitetniji od drugih načina jer se na taj način jača korjenov sustav u redu ( pod žicom ) te na taj način nemože doći do oštečenja korjena dubinskom strojnom obradom između redova.
-
pa moglo bi se i tak reci iako je sad i to upitno. nemres sad bas sve korenje drzati na kupu tam di meces gnoj jer to bi onda vec bilo skoro ko ona proizvodnja recimo povrca u bazenima di biljke plivaju na plutu a u vodu se pusca se kaj treba pa korijen cak i nema neke potrebe da se jako siri.mislim da tak nekaj ima u Japanu ak sam dobro zapamtil podatak.a onda bi jos tu bil i problem kolko bu vlage taj koncentrirani korjen mogel potegnut iz zemlje.po mojem bi sikak bilo bolje da se korjenje cim vise razgrana.
-
Kad sam ja gnojio sa stajnjakom,razbacao sam ga po redu širine možda pola metra i onda sam ga zakopao.Nekad su pisali u Gospodarskom listu da je najbolja gnojidba kada se gnoj razbaca po čitavoj površini,jer da korjenje raste širom,samo se pitam koliko bi onda trebalo gnoja za one vinogradare koji imaju redove šire od dva metra.I koji bi to bio posao a kolika korist.
-
Kad sam ja gnojio sa stajnjakom,razbacao sam ga po redu širine možda pola metra i onda sam ga zakopao.Nekad su pisali u Gospodarskom listu da je najbolja gnojidba kada se gnoj razbaca po čitavoj površini,jer da korjenje raste širom,samo se pitam koliko bi onda trebalo gnoja za one vinogradare koji imaju redove šire od dva metra.I koji bi to bio posao a kolika korist.
pa to je najbolje, razbacati sirom gnoj ali to se onda radi rasipacima a ne rucno, gdje mozes dozirati gnoj po potrebi. bolje manje gnoja po cjeloj povrsini nego previse kod trseva.
-
i onda bi se tu javil jos jedan problem ak se gnoji striktno samo trs dolazi do slabljenja dubinskog korjena koji crpi vlagu a jaca onaj povrsinski koji ima vise hrane i rezultat toga je da se trs posusi usljed pomanjkanja vodice :o
-
Dubinski korjen neće slabiti jer će taj krak korjena preuzeti na sebe opskrbu vode. Gnojenje po cijeloj površini po meni nije najsretnije rješenje jer na taj način treba puno gnoja , a onda i trava raste ko mutava pa mislim da onda trava ima veće koristi od takvog gnojenja nego sama loza ( po meni treba gnojiti po cijeloj površini samo za zatravljene vinograde prije sadnje trave ).
-
i onda bi se tu javil jos jedan problem ak se gnoji striktno samo trs dolazi do slabljenja dubinskog korjena koji crpi vlagu a jaca onaj povrsinski koji ima vise hrane i rezultat toga je da se trs posusi usljed pomanjkanja vodice :o
Voćke cijepljene na slabobujnu podlogu, nemaju nikakav dubinski korijen. Ista gnojidba je u igri.
Molim, pripazite malo s terminima :(
-
no,cujte dobro je se pitat jer to su recimo price domacih ljudi i njihova razmisljanja.i svak tvrdi da je u pravu,pa u tu svrhu i takva pitanja da to pokusamo ispravit,makar onda ispadne da se ne kuzis ;) isto je ono o vinu ispod 10% vol kaj sam nedugo cul ,no nije mi tam odgovoreno kaj se misli o tome.
i pitanje:sad kad bum sadil dal bi bilo pametno ispod stajnjaka u rupi za trs stavit nekaj mineralnog recimo bez dusika ,samo fosfor i kalij ili bolje da ga bacim po povrsini i onda to duboko podorem.prije rigolanja sam stavil stajnjak+ mineralno 7-20-30
-
Kolko si stavil mineralnog 7-20-30?
-
ma bacil sam na parcelu 40×15m 100 kg (onak bez analize ,nije bas za falu)pa bi jos del 100 prije sadnje te me zanima koji bi bil bolji nacin
-
ma bacil sam na parcelu 40×15m 100 kg (onak bez analize ,nije bas za falu)pa bi jos del 100 prije sadnje te me zanima koji bi bil bolji nacin
Negde sam pročital da je preporuka 1650kg/ha. Po tome ispadne kak si ti napravil.
Ja bum isto tak i kad bum sadil stajnjaka i mislim da bi to trebalo biti dosta.
Ni ja nisam napravil analizu, čekam bolja vremena. ::)
-
1650kg/ha, ali nisu sva tla istog sastava ;)
u vezi gnojidbe napamet, quercus bi rekel "možda je napravljeno više štete nego koristi"
-
a kaj sad da se dela.dosad je tu bila koruza i psenica, a ve bu trsje.ko zna za par let motri smokve - kak se klima mjenja. bum del pod stajnjak jos malo tog mineralnog pa valjda bu neki bog zrasel kad to ionak ne za prodaju :o
-
Riba po površini i zaoraj. Nemoj stajnjak ispod korjena stavljat, ni NPK. Iznad ide.
-
no vis to sam dvojil,onda bum ga posipal i zaoral malo dublje
-
Dečki i cure. Imam zatravljeni vinograd. Bi li bilo dobro da Eurofertil Plus 37 5/10/22 + ... ne ukapam u zemlju nego posipam po snijegu i to bliže redovima i po samom redu? Recimo da me ne brine hlapljenje dušika u tom slučaju. Za 1000 m kvadratnih bi trebalo biti dosta 50 kg, pretpostavljam.
-
ako ti je jako strm vinograd, moglo bi doći do ispiranja gnojiva otapanjem snjega... pa buš zagnojil susedove šljive ;)
-
Baš tak,dobro bu za susjedove šljive(ak su okopane) a tvoje trsje bu imalo malu korist od svega toga...uštihaj i to što dublje,nema ti druge :D
-
No dobro kad već inzistirate. Nije ovo svijet za nas ljenčine. A lijenost je osnovni zakon prirode. :-\
-
Prošle jeseni nisam ničim gnojio,a u prolječe sam gnojio s plantellom organik i to je sve putem tla.
Koliko je bila maloprodajna cijena Plantele organik? ;)
-
Poljoapoteka "Poljocentar-Križevci" prodavaona Varaždin 68kn kupljeno pred N.Godinu.To je najjeftinije u okolici Varaždina.
-
plantela organik /poljodom - ivanec pakovanje 20kg - 71kn ,danasnja cijena
-
Netko mi je negdje bio rekao da gnojenje stajskim gnojivom stvara/pospjesuje gubu na vinovoj lozi ??? ??? ::) :o
-
Evo ovako ja gnjojio na minus sedam celzijusa. Sa štihačom napravio procjep u zemlji ispred i iza trseka i u svaku rupu 10 dag 5/10/22 sve skupa 50 kg na 1000 metara kvadratnih. Svaku rupu zagazio vojničkom čižmom broj 43 i pol. Štihača dužine 25 bez... Nego, nekaj si mislim, možda bi se dala kakva sprava napraviti s dozirkom, to bi bilo za nas malo ljenije vinogradare super.
-
da vidimo da li idu fotografije o tom gnojenju NPK
-
nisam obavil zimsku gnojidbu sa 7:20:30 pa mi neki ljudi govore daje sad prekasno da sam pogtnojim sa 15:15:15...da li da ih slušam
-
nisam obavil zimsku gnojidbu sa 7:20:30 pa mi neki ljudi govore daje sad prekasno da sam pogtnojim sa 15:15:15...da li da ih slušam
Ne, još se stigne. Najavljuju snijeg za vikend pa je dobro baciti prije snijega.
Vinograd je još u dubokom mirovanju, temperature tla su niske.
15-15-15 gnojivo uopće nije namijenjeno za drvenaste kulture, već za ratarske. Ako se već i koristi, bolje ga je koristiti u rano proljeće za dodatnu prihranu.
-
vele ljudi da se nebi stigel otopiti,tj razgraditi
-
Svašta "ljudi" vele.
-
Jeremija ja sam tak ko ti napravil ali u jesen.
:D :D Samo kaj me je bilo sram moje ljenosti pa nisam ni spominjal nikomu "gnojidbu"
-
Ja ujesen nisam mogao kupiti mineralca pa zato nisam ni pognojio,a tek sam u trećem mjesecu saznao za plantelu pa sam ju onda i stavil.A tak bum i sad isto.
-
Umjetnjak obavezno bar pod štihaču,ako ga ostaviš vani pola si bacil a i hraniš travu i branduse,ja to rješavam deponatorom na 30-40 cm.
-
Zar nije 40 cm preduboko...gro korijena se nalazi na 20-30 cm,kod mene je to od 15-30..
Ja sam ove jeseni prvi put gnojio sa deponatorom pa sam izabrao dubinu od 20 cm.
-
dubina korijena ovisi o tipu-podlozi sadnica, o tlu ,o vlažnosti-podneblju,
korjen odlazi duboko i daleko u potrazi za vlagom i hranom ( posebno u sušnim godinama i Dalmaciji) , a na njegovim vršcima su glavni akceptori za prihvat - dlačice.
Stoga je nepotrebno striktno gnojenje ili zakapanje gnoja uz trs ili u redu ispod trsja, već je dovoljno i praktično i jednostavno unjeti gnojivo samo po sredini između redova , najbolje deponatorima , i to što dublje, jer su fosfor i kalij sporo prodirući elementi dok je dušik brzo razgradljiv-topljiv i zato ide brzo i u dubinu te se prvo i vidi njegov efekt u bujnosti i zelenilu loze ,
mnoge starije ljude ta ljepota koju vide ubrzo nakon dodavanja gnojiva sa velikim sadržajem dušika (15-15-15) je i začarala te samo takovo i primjenjuju jer misle da je to po tome što vide i jako dobro za lozu , što je naravno krivo.Isto je istina da sada dušika smije ići više nego da ste gnojili u jesen.
Upravo kod strojnih deponatora treba paziti da se ne ide blizu trsa radi oštećenja-rezanja korjena koji krenu na stranu , tu ne mislim na branduse jer njih u prvoj godini morate sami ručno odstraniti.
Prejako i učestalo plitko gnojenje te navodnjavanje će rezultirati razvojem plitkog korjenovog sustava , a time dolazi do oštećenja istog mehaničkoom obrdom i ili smrzavanjem tjekom jake zime...
:( već me prsti bole,dajte sad vi pišite 8) moram smislit neku tastaturu koja će znat kad stisnem samo jedo slovo riječi šta hoću napisati (T9...)
-
Prilikom gnojenja sa deponatorom ja stavljam cca 50 grama po trsu što je upola malje od uobičajene doze s tim da sam imao
zadnjih 5-6 god dosta stajskog gnoja (konjskog) koji sam razbacao na jesen po redu i zafrezao.Ispalo je da sam sa stajskim gnojio svaku godinu i dobio sam od one ilovače gdje motika neide finu zemlju koju je lako obrađivati i nemam više problema s pirikom nego mi raste črevec po vinogradu.
Ali imao sam i jedan problem od previše gnojaodnosno dušika i to u dijelu vinograda gdje se sve cijedi, tamo je zelene mase bilo za poludit na dva lucna jedva 5 -6 grozdića.Sad se sve to smirilo i sad opet ima grozđa al taj vinograd uopće nije ništa dobio već treću godinu.
-
Jnix..jako dobar post.Ja to ovima svojima ovdje tvrdim već godinama da je jesenska gnojidba osnovna i nezamijenjiva i to uz obavezan unos u tlo ali još ih i dalje masu gnoji u proljeće tom 15-kom i ureom i to bez unošenja u tlo jer je u rano proljeće to nemoguće zbog vlažnosti.
Rezultat je bujna loza,kvaliteta mizerna a sa kilometra se može prepoznati nedostatak kalija.
-
urea ti na temperaturi preko 25 c i na suncu ishlapi za par sati, bacanje umjetnjaka po površini je bacanje novaca.
-
tako radi dosta ljudi oko mene.jedan moj susjed,stariji čovjek,stavi kod čokota na kup i ne zaorava ga,jedino na proljeće kad stavi petnajsticu onda ju zafreza.ja mu stalno govorim neka ga barem baci po redu,a on kaže otopit će se on.
-
Ja sam ove godine deponatorom gnojio svaki drugi red 7 -14- 21 tako da sam samo sa
jedne strane išao blizu korjena a nagodinu mislim kontra redove
-
pozdrav ljudi. ja sam na jesen stavil stajski gnoj cca 50t na hektar nakon 4g od zadnje gnojidbe kakvo imate o tom mišljenje?
-
Stajski gnoj je najbolja opcija zato što u njemu ima 30-tak elemenata koji su važni za život biljke i on ih otpušta kroz 3-5 god.
Stajski se obavezno mora zakopati,a vrlo je poželjno da se i zemlja obrađuje(kopa ,freza,podriva) kako bi došao kisik što dublje u tlo da bi se ti elementi odnosno hranjiva mogli kretati i doči do biljke, a i zemlja će ti postati humusnija i laganija za obradu.
-
ovaj put sam uspio izorat redove pa ubacit stanjak pa ponovo naorat brazdu i to nekih 20 cm dubine,nadam se da če to bit dobro.to je prvo gnojenje na takav način inače smo samo bacali gnoj po redu.
-
berislav, dobro je to samo mi se cini mozda malo previse za vec posadeni vinograd, 50 t/ha obicno ide u meliorativnoj gnojidbi.. bolje je gnojiti po manje ali cesce jer se i gnoj bolje razgradi kad ga je manje.
-
zanimalo bi me sta mislite o gnojenju peletiranim konjskim gnojem na način da se ga unaša deponatorom na 30-40 cm, zanima me koji bi bili nedostaci te tehnike?
-
Kako uskoro kreće vegetacija vinograda, sastavio sam jedan mali poster (*.pdf) na temu simptoma nedostatka pojedinih hranjiva u vinogradu. Tisak i distribucija slobodni (štoviše preporučljivi ;D).
Evo linka:
http://freedrive.com/file/1118093
p.s. Izvorno je sastavljen još davne 2003. godine kada sam počeo raditi u Institutu za poljoprivredu. Orginal primjerak još uvijek krasi zid u Pedološkom laboratoriju.
-
zanimalo bi me sta mislite o gnojenju peletiranim konjskim gnojem na način da se ga unaša deponatorom na 30-40 cm, zanima me koji bi bili nedostaci te tehnike?
Koliko tih peleta staviš po trsu? ??? Do lani smo hranili krave pa je bilo stajnjaka a sad ću morat i ja kupovat te pelete.
-
Pa plantele bi bilo 10 kg na 100m2 dosta. Prebroji koliko imaš trsova na 100 m2. Podijeli 10 kg sa brojem trsova u 100 m2 i eto ti koliko po trsu.
ako imaš 86 kom/100m2. 10kg / 86 kom = 0.112 kg/trsu.
Tak ja radim ali je stavljam na jesen. Sad uskoro idem s NPK 15-15-15.
-
ne znam da li već imate nešto slično no evo jedne zanimljivosti;
http://www.pfos.hr/~vladimir/Kalkulatori/alv_140.html
-
evo, ja sam jucer stavil u trsje Biosol, od Cvetala. Dobar gnjoj(isto briket), skoro isti ko plantella al vele dečki da je kvalitetniji. I jedna od boljih stvari je kag ga ne treba zakapati u zemlju nego ga je dovoljno rasipati po površini.
-
Pa plantele bi bilo 10 kg na 100m2 dosta. Prebroji koliko imaš trsova na 100 m2. Podijeli 10 kg sa brojem trsova u 100 m2 i eto ti koliko po trsu.
ako imaš 86 kom/100m2. 10kg / 86 kom = 0.112 kg/trsu.
Tak ja radim ali je stavljam na jesen. Sad uskoro idem s NPK 15-15-15.
Hvala. To je otprilike šaka tih peleta.
-
Jučer sam prihranil jednu parcelu KAN-om na dubinu 25 cm,
(http://i42.tinypic.com/1z5p25k.jpg)
Štihačom napravio prošireni prorez na punu dubinu, 25 cm,
(http://i41.tinypic.com/rw5fd3.jpg)
Otvoreni "džep", između trsova uredu, jer je rahlija zemlja.
(http://i42.tinypic.com/1zqd5e8.jpg)
Ubačen KAN. Odozgo se samo malo poravna zemlja nogom, da se zatvori prorez. Možda je bolje praviti rupe (paralelno sa žicom) uzdužno na os trsova, da se manje oštećuje korijenje.
-
POZ......
Evo javljam se se sa jednim pitanjem da li mi neko može nešto reči o megagreenu ili fitolife-u?
da li je neko to koristio i da li ima rezultata!!!
POZ......SINKE!!!
-
Imamo već raspravu o ovome
http://www.vvvforum.eu/index.php?board=23.0
-
ok, zasada mi ne treba ali raspitujem se, uvijek je dobro stvari pribaviti prije nego ti zatrebaju..
evo nasao sam nesto o tome Organicu:
Organic
Proizvedeno iz kokošjeg gnoja, ono sadrži sve hranjive tvari potrebne biljkama, makroelemente (dušik, fosfor, kalij), veliku količinu organskih tvari i pepela, te značajne količine mikroelemenata (kalcij, magnezij, željezo, magnan i cink). Obogaćeno je aminokiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje prinosa. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje naročito je važno kod dušika. Hranjivi elementi postupno prelaze u topive oblike i postaju lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).
Osnovna se gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće. Ovog gnojiva potrebno je u prosjeku čak do 10 puta manje, nego stajskog za isti učlinak. Kod prihrane ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva. Uz sve nabrojeno, ono popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvitak korijenovog sustava biljaka. U ispitivanjima provedenim u nekoliko instituta za povrće (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci), kao i u voćnjacima i vinogradima primjenom Organic-a utvrđeno je povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje i čak ranija zrioba za 5 do 7 dana. Osim povećanja prinosa, primjenom se povećava i sadržaj suhe tvari u plodovima, koji je u ispitivanjima bio veći za 9 d0 20 %, zavisno od kulture.
Pročital cijeli topic oko gnojenja...s tim da folijarno preskakal jer nije na redu ;)
bolji ovaj kokošji ili konjski peletirani? Imam prilike dobit jeftino pileći gnoj s farme (stoji od jeseni) a imam i vrecću od 25kg 7-14-21?
Vinograd je prošle godine(proljeće 2009) zaštihan i pognojen stajskim u kombinaciji sa 7-14-21, u jesen nisam ništa gnojil :(
planiram poslije Uskrsa pognojit i sve zajedno pofrezat...250 čokota je u priči a ove godine budem regolal za još 150
Stajnjaka nemam
(napominjem, nije problem kupit umjetnjak, ali htel bi iskoristit ono kaj imam, kaj je ostalo, ak treba još kaj slobodno predložite)
-
nemoj pretjerivati ni sa stajskim ni s umjetnim jer ćeš imati negativne posljedice zbog previše dušika a to ti je puno zelene mase a malo plodova,
moja ti je preporuka stajski kravlji svake tri god, folijarno s mikroelementima u vegetacije i vrlo umjereno s umjetnjakom na jesen cca 50g/trsu 7-20-30npk po mogućnosti deponatorom
-
Čitam u programu folijarne ishrane,piše folialer b u tlo jednom u 2-3 god.Dali to znaći da onda netreba prskati folijarno ili treba svejedno.
-
Foliarel B se može primijeniti na više načina, deponiranjem, zalijevanjem površine, zalijevanjem oko trsa, folijarno.
Ovisi o dozi i načinu primjene.
Za vinovu lozu 2 - 4 kg/ha tla prije početka vegetacije
100 -150 g/hl folijarno prije cvatnje - znači obadvoje po preporuci proizvođača.
Ja koristim 3x puta folijarno po 0,5 %. 2 puta prije cvatnje i jedanput iza cvatnje. Koristim i Magnesiogreen stalno koji ima 1% bora.
-
Pročital cijeli topic oko gnojenja...s tim da folijarno preskakal jer nije na redu ;)
bolji ovaj kokošji ili konjski peletirani? Imam prilike dobit jeftino pileći gnoj s farme (stoji od jeseni) a imam i vrecću od 25kg 7-14-21?
Vinograd je prošle godine(proljeće 2009) zaštihan i pognojen stajskim u kombinaciji sa 7-14-21, u jesen nisam ništa gnojil :(
planiram poslije Uskrsa pognojit i sve zajedno pofrezat...250 čokota je u priči a ove godine budem regolal za još 150
Stajnjaka nemam
(napominjem, nije problem kupit umjetnjak, ali htel bi iskoristit ono kaj imam, kaj je ostalo, ak treba još kaj slobodno predložite)
Paziti svakako s dušikom i stajskim gnojem. Pileći ili kokošji gnoj je znatno jači nego kravlji ili konjski.
-
Paziti svakako s dušikom i stajskim gnojem. Pileći ili kokošji gnoj je znatno jači nego kravlji ili konjski.
Kada se već spominje gnoj s farme, potreban je oprez. Naime, u farmskom uzgoju peradi koriste se antibiotici (iako svi tvrde da nije tako, kunu se do zemlje, istina je ipak nešto drugačija (perad živi živa i zdrava bez sunca 30-50 dana???? Mož' mislit zdravlja bez sunca !!!!); slična priča kao i kod upotrebe lindana u zaštiti plodovitog povrća :o), i ono što je najgore u cijeloj priči, antibiotici su vrlo perzistentni i unosom u tlo, ulaze u biljku, dalje u grožđe, vino..... i na kraju niza je čovijek.
Ja antibiotika ne bi.
Tako da treba veliki oprez ukoliko se ne želi kontaminirati tlo i zagaditi vino.
Da ne bi bilo, nisam znao ::)
-
istina je to kaj tvrdiš,al ljudi ti po cijenu zdravlja ne odustaju od toga,a jedini razlog je što od toga sve raste ko ludo :o.baš nedugo sam imo slučaj sa crvenim uljem,jer kako nekog uvjerit da je kombinacija nordox+bijelo bolja,kad stručnjak drugi veli da je crveno zakon.I ko sam onda ja da protuslovim ???.Pa se ti sad stavi na mjesto gdje bi nekoj starijoj bakici trebal objasnit da je taj gnoj štetan,a njoj od čuda opadnu očale,pa ti reče"sinek moj dragi kaj ti to govoriš".Fala ja ne bi više bil stručni savjetnik,ni pod razno ;).Imal sam najbolju namjeru nekaj ljudima oko sebe pojasnit,a sve naučeno na ovom forumu,no dečko moj ,odustajem od toga,al ono FAKAT :-\
-
Kada se već spominje gnoj s farme, potreban je oprez. Naime, u farmskom uzgoju peradi koriste se antibiotici (iako svi tvrde da nije tako, kunu se do zemlje, istina je ipak nešto drugačija
Da ne idemo u rasprave oko vremena poluraspada AB-a, ali ono što je sigurno je da je zadnje vrijeme kontrola primjene AB u peradarstvu vrlo rigorozna, naročito kod velikih farmi. Kod tzv. malih peradara to nažaloist nije slučaj pa je i primjena AB vjerojatnija, pa tako ako već idete na gnoj od peradi, sigurniji je onaj od većih kooperanata poznatijih firmi ;)
-
@Koshpa
Ako imaš dosta c.pjegavosti onda to pretjerano znači sve iznad 50 kg čistog dušika po hektaru godišnje. To je okvirno naravno.
jesi baš siguran, naravno okvirno-tak si napisal ili sam u krivu
imam 400 metara kvadratnih trsija(276 komada), znaći 25X manje od hektra, ja bi trebal deti po tom maksimalno 2 kg čistog dišika na 276 trsova, to mi si cini fest malo
-
jesi baš siguran, naravno okvirno-tak si napisal ili sam u krivu
imam 400 metara kvadratnih trsija(276 komada), znaći 25X manje od hektra, ja bi trebal deti po tom maksimalno 2 kg čistog dišika na 276 trsova, to mi si cini fest malo
Nije malo ako znaš s čime, kada i kako ćeš gnojiti. Osobno,na jesen bacim 2 tone 7-14-21, i oko jedne tone 0-10-30.Često umjesto ovog zadnjeg bacim superfosfat. To je na 4 ha.
Na proljeće dodam dušik ovisno o količini grožđa,vlažnosti tla,tajmingu bacanja..koristim ili ureu ili amonij sulfat. Bilo je godina kad nije trebalo dodat ništa. Sve skupa nikada ne prelazi 70kg dušika po ha.
-
Nije malo ako znaš s čime, kada i kako ćeš gnojiti. Osobno,na jesen bacim 2 tone 7-14-21, i oko jedne tone 0-10-30.Često umjesto ovog zadnjeg bacim superfosfat. To je na 4 ha.
Na proljeće dodam dušik ovisno o količini grožđa,vlažnosti tla,tajmingu bacanja..koristim ili ureu ili amonij sulfat. Bilo je godina kad nije trebalo dodat ništa. Sve skupa nikada ne prelazi 70kg dušika po ha.
već sam prije pisal , po analizi zemlje(zavod za ishranu bilja-prof.dr.čorga)
preporuceno mi je na mojih 400 kvadrata: 25 kg 7-14-21 i prihrana ureom 2X ožujak i svibanj s po 6kg uree
-
Danas sam složio koktel prihrane Protifert+Herbagreen+Green npk s mikroelem.
-
Danas sam složio koktel prihrane Protifert+Herbagreen+Green npk s mikroelem.
Herbagreen,jel to novi naziv za megagreen ili nešto drugo?Na netu sam našao da je mljeveni kalcit.Green NPK,ko to proizvodi,koji je sastav?
-
Herbagreen,jel to novi naziv za megagreen ili nešto drugo?Na netu sam našao da je mljeveni kalcit.Green NPK,ko to proizvodi,koji je sastav?
Da Herbagreen-Megagreen, a green NPK je talijansko folijarno gnojivo sa mikro elementima pakirano u vreče po 10 kg i košta cca 200 kn,
-
Mi u Moslavini samo koristimo Fertinu. A znam da je Razor komentirao da je ta Fertina smece, no ovi u Petrokemiji se kunu u nju kao Best thing ever. :S
-
Mi u Moslavini samo koristimo Fertinu. A znam da je Razor komentirao da je ta Fertina smece, no ovi u Petrokemiji se kunu u nju kao Best thing ever. :S
Da ne bi.
Pogledaj sastav prvo, posebno dušika i mikroelemenata.
Drugo pogledaj koncentraciju koja ide.
Treće, pogledaj cijenu.
Pisao sam već o ovome, i ne bih se vraćao na to. Folifertil je isto takav.
Dušika previše, mikroelemenata premalo, a 2-3 % koncentracija je smiješna. Potrošiš litru za 3 šprice, ma daj.
I podjela za lozu, za ukrasno bilje, za voćke je smiješna. Balans hraniva kod određenih fenofaza nije nikako isti.
Samo za vinovu lozu bi trebalo složiti 5 različitih fertina s točno određenim postotkom hraniva, a gdje su primjerice jabuke, druge voćke ili povrće ???
-
Da ne bi.
Pogledaj sastav prvo, posebno dušika i mikroelemenata.
Drugo pogledaj koncentraciju koja ide.
Treće, pogledaj cijenu.
Pisao sam već o ovome, i ne bih se vraćao na to. Folifertil je isto takav.
Dušika previše, mikroelemenata premalo, a 2-3 % koncentracija je smiješna. Potrošiš litru za 3 šprice, ma daj.
I podjela za lozu, za ukrasno bilje, za voćke je smiješna. Balans hraniva kod određenih fenofaza nije nikako isti.
Samo za vinovu lozu bi trebalo složiti 5 različitih fertina s točno određenim postotkom hraniva, a gdje su primjerice jabuke, druge voćke ili povrće ???
A koje su alternative za Fertinu?
-
kaj nisu alternativa folijarna gnoiva green italia
-
Napravio sam grešku kod folijarnog, dio loza sam prešao sa fertinom Fe u koncentraciji 0,5% umjesto 0,1-0,2%.
Dali će biti kakvih štetnih posljedica?
Imao sam stare zalihe od prošle godine fertina G, Fe i bor i to sam sad potrošio pa idući tjedan idem vidjeti šta ima u ponudi od drugih folijarnih.
Zainteresirao me i taj cvetal.
-
Koshpa imaš dobar Green-ov program a imaš i jedan koji zastupa Kronion a imaju Albatros,Kristalon i dr. Umjesto Drina može Protifert
-
Napravio sam grešku kod folijarnog, dio loza sam prešao sa fertinom Fe u koncentraciji 0,5% umjesto 0,1-0,2%.
Dali će biti kakvih štetnih posljedica?
Imao sam stare zalihe od prošle godine fertina G, Fe i bor i to sam sad potrošio pa idući tjedan idem vidjeti šta ima u ponudi od drugih folijarnih.
Zainteresirao me i taj cvetal.
Neće. Ako je samo to.
-
već sam prije pisal , po analizi zemlje(zavod za ishranu bilja-prof.dr.čorga)
preporuceno mi je na mojih 400 kvadrata: 25 kg 7-14-21 i prihrana ureom 2X ožujak i svibanj s po 6kg uree
Znam ga, polagao sam kod njega ispit ;) imam literaturu!
-
Ja se držim programa prihrane GreenHas Italia koji je na ovoj stranici,koristio sam ta gnjojiva ili slična od drugih proizvođača sa sličnim sastavom ako sam nabavio povoljnije.BItno je znati kad je u kojoj fazi određeni elemenat ili više njih potreban pa prema tome prihranjivati.
-
Ja se također držim njihovog programa prihrane samo što ne mogu nači sva sredstva u svom kraju.
-
Nemojte samo pred cvatnju pretjerivati sa Bor-om, na 1 ha vinograda treba ovisno o rodu godišnje do max 1,5kg s time da ga loza i dio uzima iz zemlje ako je dostupan.
A ako folijarno natrpate previše bora zaustavit ćete neke druge mikroelemente koji su potrebni u dozrijevanju.
-
po programu folijarne ishrane green italia, bor ide u tri navrat po 1kg/ha, znači 3kg/ha godišnje........ili ja nisam dobro shvatil ???
-
po programu folijarne ishrane green italia, bor ide u tri navrat po 1kg/ha, znači 3kg/ha godišnje........ili ja nisam dobro shvatil ???
Svaki proizvođač slaže program da bi ti prodao što više svoje robe!
Biljka će uzeti samo onoliko koliko joj treba ali ako joj folijarno daješ previše bilo kojeg elementa onda dolazi do određenih negativnih posljedica.
I još nešto poznanovec 1kg Borogreena sadrži 210g bora.
-
po programu folijarne ishrane green italia, bor ide u tri navrat po 1kg/ha, znači 3kg/ha godišnje........ili ja nisam dobro shvatil ???
Ne bora, već foliarela B sa 21% natrijevog borata! Dakle doza je proizvoda !
-
Evo i mojih cijepova koji su lani posađeni. Neznam jel ih to grinja usporila (špricao sam protiv) ili nedostatak nekog mikroelementa ??? ??? ???
Riječ je o zelenom silvancu!!
-
Grinja stari, grinja. Ove godine silvanac je poharala. Vjerojatno si šprical s Demitanom. Probaj si naći Acarstin, iako ga nema više u proizvodnji, ali ima ponegdje starih zaliha. I deri s akaricidima kroz godinu, taj vrag ima puno generacija.
-
Postovanje svim forumasima!nedavno sam otkrio post i sve same pohvale!
imam jedno pitanje.jucer sam spricao vinograd protiv peronospore pjegavosti i grinja i dodao k tomu foliarna sredstva,na bazi aminokiselina uz dodatak bora.sad sam u meduvremenu procitao da se nebi smjjela mjesati gnojiva sa zastitnim sredstvima.kakve kontraindikacije imam za ocekivati i stetu?i da li je prerano za dodavajne bora...mislio sam ga dodati jos jedanut prije cvatnje i jos barem jedanput poslije cvatnje?molim za pomoc iskusnih.unaprijed hvala!
-
Postovanje svim forumasima!nedavno sam otkrio post i sve same pohvale!
imam jedno pitanje.jucer sam spricao vinograd protiv peronospore pjegavosti i grinja i dodao k tomu foliarna sredstva,na bazi aminokiselina uz dodatak bora.sad sam u meduvremenu procitao da se nebi smjjela mjesati gnojiva sa zastitnim sredstvima.kakve kontraindikacije imam za ocekivati i stetu?i da li je prerano za dodavajne bora...mislio sam ga dodati jos jedanut prije cvatnje i jos barem jedanput poslije cvatnje?molim za pomoc iskusnih.unaprijed hvala!
S čime si sve točno špricao?
-
S čime si sve točno špricao?
Demitan i Rival bez dodatka sumpora kao prihranu koristi Borogreen i PROtifert.za oba mi savjetovali da to mogu mjesati osim sa mankozebom nikako ne.....inace imam nasad 600 kom 6-ta godina i 200-tinjak treca godina u super stanju zao mije ako sam si sto upropastio....vinograd mi mnogi posjecuju i slikaju....obradivan rucno bez korova.
-
Demitan i Rival bez dodatka sumpora kao prihranu koristi Borogreen i PROtifert.za oba mi savjetovali da to mogu mjesati osim sa mankozebom nikako ne.....inace imam nasad 600 kom 6-ta godina i 200-tinjak treca godina u super stanju zao mije ako sam si sto upropastio....vinograd mi mnogi posjecuju i slikaju....obradivan rucno bez korova.
Bor i fosetil aluminij u Rivalu nije preporučljivo miješati kao ni bor+sumpor ili bakar.Ne znam dal si kaj upropastio,nadaj se da nisi. ;) Malo sam potražio po arhivi iz 2007.evo ti citat admina Razora:
"Alkalnu reakciju imaju i Mikal, Rival, Atilla, Avi, Aliette, Verita ( aluminij fosetil) i Antracoli ( cink karbamati)
Najgora moguća stvar je kad ti se nađu aluminij i bor skupa u otopini, to nikad neznaš kako će završiti!
Oba dva su amfoterna i mogu se ponašati svakako!"
-
Bor i fosetil aluminij u Rivalu nije preporučljivo miješati kao ni bor+sumpor ili bakar.Ne znam dal si kaj upropastio,nadaj se da nisi. ;) Malo sam potražio po arhivi iz 2007.evo ti citat admina Razora:
"Alkalnu reakciju imaju i Mikal, Rival, Atilla, Avi, Aliette, Verita ( aluminij fosetil) i Antracoli ( cink karbamati)
Najgora moguća stvar je kad ti se nađu aluminij i bor skupa u otopini, to nikad neznaš kako će završiti!
Oba dva su amfoterna i mogu se ponašati svakako!"
Danas sam bio provjerit u vinogradu...za sada ne vidim nista neobicno....zuti muskat koji inace ima svijetlije lisce vec vidno potamnio...sovignon nepromijenjen,ali mladice porasle primjetno.a trogodisnjaci rizling,bijeli pinot i chardone su vec izmedu druge i trece etaze.grozdovi vidno porasli....ali....nadam se da bu tak i u nastavku....ali opet ali,ak sve to dobro zavrsi ipak cu ubuduce spricat odvojeno zastitu i folijarno.
...inace kemija mi nije jaca strana,tako da svaki savjet dobro dolazi.... dobro sam se prestrasio zbog ovog mixa....odsad nakon zastite pauza uz litru i malo vode i onda prihrana ;)
-
bez panike,,,,ništa ti se neće dogoditi trsju zbog krivih miješanja, a kojih kombinacija i nema puno mogućih, ...najveći problem je u samom materijalu, tj da li će se toliko zgusnuti pa ga nećeš moći radi samo toga koristiti.... ;) , a ne da će to nešto škoditi listu i sl.... ;) ...znači svaki proizvođač mat. se samo radi toga ograđuje i onda veli , ne mješati sa tim i tim ....kako bi sebe zaštitio ako se nešto dogodi materijalu tj, ako ga nećeš moći koristiti jer se je zgrudvo ili zgusnio ...i sl, a biljki neće ništa biti jer tako i tako svakog ona sigurno podnosi.....druga je priča o dozaciji gdje pretjerivanjem možeš malo skuriti lišće pa time nanjeti štetu...ili malo dozirati pa ništa ne zaštititi pa opet imaš štetu... ;)
-
u anorganske fungicide spadaju :
a)fenilamidi
b)samo sredstva na bazi bakra i sumpora
c)svi sistemični fungicidi
d)svi površinski fungicidi
e) ništa od navedenog
-
treća prihrana ove godine- foliarelbor+magneziogreen+nu film17
-
Demitan i Rival bez dodatka sumpora kao prihranu koristi Borogreen i PROtifert.za oba mi savjetovali da to mogu mjesati osim sa mankozebom nikako ne.....inace imam nasad 600 kom 6-ta godina i 200-tinjak treca godina u super stanju zao mije ako sam si sto upropastio....vinograd mi mnogi posjecuju i slikaju....obradivan rucno bez korova.
Nema fitotoksičnosti po vinograd, da se razumijemo, jedino špric oslabi, odnosno neke stvari se ponište.
Fosetil ne ide s borom, nikako. U borogreenu je bor u organskom kompleksu, pa nisam siguran koliki je pH otopine borogreena ( bor etnl. amin ), možda bi se moglo miksati. Foliarel B ima natrijev borat 21% koji je itekako bazičan u otopini i anorganska sol i smije se miješati s malo preparata, čak ni sa drugim folijarnim hranjivima.
Miješanje folijarnih gnojiva sa preparatima za zaštitu bilja nikako nije preporučljivo, i držite se toga. Nije ni isplativo, moguće su razne reakcije i nije sigurno!!!
Nema baš fitotoksiciteta, već oslabljen materijal i čušpajz u prskalici,
u anorganske fungicide spadaju :
a)fenilamidi
b)samo sredstva na bazi bakra i sumpora
c)svi sistemični fungicidi
d)svi površinski fungicidi
e) ništa od navedenog
b, maknite mi te školarce :o
-
Molim vas da li je poželjno izvršiti prihranu s KAN-om lozu koja se je smrznula. Na panju tjeraju svega nekoliko pupova i ti izdanci su dosta žuti i tjeraju "šugavo".
-
Naravno, ne samo kan, već i folijarno aktivatori rasta ( drin, foliacon, magnesiogreen, ima ih još)
-
molim odgovor na brzinu, imam foliarel bor 20%
kolka doza na 100litara, ne vidim dobro na deklaraciji
stavil bi zajedno sa herbagreen forte
ak ima koga online sad da mi da odg da pošpricam večeras, hvala
-
Ide 1kg/ha Foliarel 21%B prije i toliko poslije cvatnje.Isprintaj si ovo http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf)
-
molim odgovor na brzinu, imam foliarel bor 20%
kolka doza na 100litara, ne vidim dobro na deklaraciji
stavil bi zajedno sa herbagreen forte
ak ima koga online sad da mi da odg da pošpricam večeras, hvala
Na dnu ispod tablice piše - 100g na 100 l ;)
-
Ide slobodno i 0,5% foliarela B. Boraks neće spaliti list, kao npr ureja, ako se previše doda, mada loza može podnesti i 0,5% ureje.
Doza za foliarel je 2-5 kg/ha, dakle 0,2 - 0,5 % uz utrošak vode 1000 L/ha.
-
evo,sad mogu reći da mi se desilo baš suprotno.Ja sam poprskao prije par dana sa:Proferti mara+bor.I na mjestima(nema toga puno) gdje mi se škropivo malo više koncentrilalo na listu,je dotićni izgorio.I siguran sam da je od te prihrane jer je prije bilo sve u redu.
-
Hranjiva se raznovrsno upijaju u list. Potrebno je bar dva dana bez kiše. No neka hranjiva su relativno brzo u biljci, ovisno o obliku iona i otporna na ispiranje. Translokacija bora unutar biljke je iznimno spora, slično kao i kalcij, te neposredno prskanje prije cvatnje ne znači baš ništa.
Najmanje koliko prije cvatnje se treba prskati s foliarelom?Ja sam htio danas ali me kiša spriječila.
-
Najmanje koliko prije cvatnje se treba prskati s foliarelom?Ja sam htio danas ali me kiša spriječila.
po uputstvo proizvođača 8-10 dana prije cvatnje
-
evo,sad mogu reći da mi se desilo baš suprotno.Ja sam poprskao prije par dana sa:Proferti mara+bor.I na mjestima(nema toga puno) gdje mi se škropivo malo više koncentrilalo na listu,je dotićni izgorio.I siguran sam da je od te prihrane jer je prije bilo sve u redu.
Ti si poprskao s kombiniranim NPK gnojivom koje ima k tome ogromnih 0,01% bora? Kakve to veze ima s ovim šta sam pisao ???
Ako misliš da ti je to dosta bora, onda se grdno varaš. Foliarel B ili borogreen imaju višestruko više bora ( i nemaju ništa drugo ( 20%Na-borat i 15% bor-etanolamin).
Više ti bezalkoholno pivo ima alkohola nego tu unutra bora.
Već sam spominjao takva univerzalna gnojiva, koja imaju svega unutra, a u biti najviše dušika.
To gnojivo nije ništa bolje od fertine ili folifertila. Ide ga 2%.
To ti je prvenstveno dušićno gnojivo, a onda ako si ga stavio previše, uopće se ne čudim šta ti je spaljen list.
Pa magnesiogreen ili hascon imaju deset puta više bora ( 0,1%) nego to.
Da nisam već nekoliko puta pisao ove godine o tome, sutra će se netko drugi čuditi, prekosutra neko treći i bit će kriv preparat, a ne čovjek.
Pa zašto sad šopati vinovu lozu s dušikom prije cvatnje, tako da ti se grozd osipa, zar ne?
Ali na njemu piše bor, čak vrtoglavih 0,01%, zavrti mi se u glavi kolika silna količina bora, a 8%dušika >:(
Evo sastav tog "čudesnog" bornog gnojiva :
Ukupni N 7,8%
Amonijski N 2,8%
Nitratni N 5,0%
P2O5 5,9%
K2O 3,4%
Ca 1,9%
B 0,01%
Cu 0,008%
Fe 0,018%
Mn 0,011%
Mo 0,002%
Zn 0,002%
Mg uopće nema.
Prilažem i link gdje se može vidjeti sastav http://www.vitaflora.hr/hr/latest/profert-marabor (http://www.vitaflora.hr/hr/latest/profert-marabor)
Izuzetno dobri rezultati se postizu u voćarstvu i vinogradarstvu ako se primijeni u toku cvatnje i kod šećerne repe u toku cijele vegetacije.
Ovo piše inače kao preporuka, a ne odgovara previše istini. U cvatnji se borna gnojiva ne primjenjuju u vinogradarstvu, nego prije cvatnje u fazi diferencijacije cvjetova i nakon cvatnje u opadanju cvjetova.
Najljepše mi izgledaju ovi podaci : B 0,01%, Zn 0,002%, Mg 0 % :o
-
prihvaćam kritiku u potpunosti.Zavaralo me ono krupnim slovima tiskani (+BOR),pa nisam ni čital ,kolko ga ima,a ima ga stvarno malo.
Eh,taj marketing ;)
-
Obavezno pročitati sastav!
Neki dan mi trgovac nudi najnovije super folijarno gnojivo za sve (?)
Pročitam sastav a ono nešto slično onome što je Razor napisao.
Naravno na prvoj strani vrišteča reklama o super proizvodu.
-
onda,da pitam prije nek kupim.Malo sam prošvrljal tu po trgovinama i osim tog proferti mara+bor,našo sam još samo Foliferti B ide 250ml na 100l(35kn) i Folifertil B11 ide 100ml na 100 l (100kn).
Kojeg onda bolje sad kupit za pred cvatnju?
-
onda,da pitam prije nek kupim.Malo sam prošvrljal tu po trgovinama i osim tog proferti mara+bor,našo sam još samo Foliferti B i Folifertil B11.
Kojeg onda bolje sad kupit za pred cvatnju?
riba ništa od toga probaj naći foliarel 21% ali mislim da je već i zadnje vrijeme za bor jer već lagano počinje cvatnja
-
ma kakva cvatnja prijatelju :-[ ,neće ti to kod mene bar još najmanje desetak dana,ak ne i duže.Ma,da tražil sam to,al u Ivancu nix ,osim onog kaj sam spomenul.Sad ni sam onda ne znam.Ovaj B11 ima nekih 60g dušika na litru i 110g Bora,dok samo B ima :dušika,kalija,fosfora i bora.Sad se već plašim da ak ponovim,da ne bu previše dušika koji pospješuje osipanje.Moram pričekat majstora Razora,ak bi mogla mala pomoć :-\ Al,kak mi se vidi da ovi Folifertili ne buju igrali više prije cvatnje upravo zbog dušika.
-
Kod nas je direktor počel cvasti prije 4-5 dana to znači da bude i ovo ostalo kroz koji dan.
Probaj nazvati pa-vin u jaski i pitaj da ti pošalje borogreen ili foliarel, ali mislim da je zadnji rok za to
-
ma kakva cvatnja prijatelju :-[ ,neće ti to kod mene bar još najmanje desetak dana,ak ne i duže.Ma,da tražil sam to,al u Ivancu nix ,osim onog kaj sam spomenul.Sad ni sam onda ne znam.Ovaj B11 ima nekih 60g dušika na litru i 110g Bora,dok samo B ima :dušika,kalija,fosfora i bora.Sad se već plašim da ak ponovim,da ne bu previše dušika koji pospješuje osipanje.Moram pričekat majstora Razora,ak bi mogla mala pomoć :-\ Al,kak mi se vidi da ovi Folifertili ne buju igrali više prije cvatnje upravo zbog dušika.
Foliarel B 21, imaš ga u Poljodomu u Ivancu, oko 60 kn kila, za 1000litara, nebuš ga nigdar potrošil
Ak hoćeš - ja ti ga dam da ne kupuješ ;) jedino kaj bumo morali liter i vodu riješiti..na moj račun pri meni na bregu ;D
-
ma kakva cvatnja prijatelju :-[ ,neće ti to kod mene bar još najmanje desetak dana,ak ne i duže.Ma,da tražil sam to,al u Ivancu nix ,osim onog kaj sam spomenul.Sad ni sam onda ne znam.Ovaj B11 ima nekih 60g dušika na litru i 110g Bora,dok samo B ima :dušika,kalija,fosfora i bora.Sad se već plašim da ak ponovim,da ne bu previše dušika koji pospješuje osipanje.Moram pričekat majstora Razora,ak bi mogla mala pomoć :-\ Al,kak mi se vidi da ovi Folifertili ne buju igrali više prije cvatnje upravo zbog dušika.
Foliarel B 21, imaš ga u Poljodomu u Ivancu, oko 60 kn kila, za 1000litara, nebuš ga nigdar potrošil
Ak hoćeš - ja ti ga dam da ne kupuješ ;) jedino kaj bumo morali liter i vodu riješiti..na moj račun pri meni na bregu ;D
Eto vidiš riba da ima! Ja isto kupujem kilu istoga :), taman za 2 godine!
Inače Bortrac, Borogreen/ Foliarel B i Borogreen L su borna gnojiva.
U slučaju boljeg i bržeg upijanja u slučaju kiše, bolji je bor-etanolamin ( Borogreen L)
Napominjem da još jedanput nakon završetka cvatnje treba lupiti s istim.
Isto tako Magnesiogreen i Hascon imaju u sebi više bora nego folijarna NPK gnojiva s dodatkom B!!!.
Ako ne nađete navedeno borno gnojivo, barem stavite Magnesiogreena u najjačoj folijarnoj koncentraciji - 600g/100l, odnosno dozi 6 kg/ha. Doza Magnesiogreena se kreće od 2-6kg/ha.
-
kupio danas foliarel,nisam se sjetil za taj dučan jučer,a sad je još novo otvoren,lijepo.Al,sad vrijeme neda da se radi.Samo muka,pa muka :-\
-
Dali ima više smisla špricati s foliarelom,jer izgleda da možda neću moći špricati prije nedjelje,jer još sad pada kiša kod mene,napominjem da imam kasne sorte graševina i rr.
-
mislim da ima, graševina ne cvala valjda još 10 dana
-
Dali ima više smisla špricati s foliarelom,jer izgleda da možda neću moći špricati prije nedjelje,jer još sad pada kiša kod mene,napominjem da imam kasne sorte graševina i rr.
[/quote
Slažem se s poznanovcem, ima smisla, a i cvatnju je dobro odredil.
-
Pozdrav forumašima----ja bi danas tretirao mladi nasad trsa.Kupio sam foliare b 21,pošto se radi o deset trsa veličine oko 60cm zanima me omjer pripravka i vode.Obično se govori o površini na hektare,jedino sam zapazio kod posta LOVRE gdje on kaže 1kg na 1000l vode.Po tim omjerom meni bi za špricu od 10l trebalo 10g.Bili ta doza bila u redu s obzirom da se radi o mladim trsima?. HVALA!
javascript:void(0);(http://javascript:void(0);)
-
to je uredu , samo za deset trseka ti ne treba 10l škropiva.
dvije litrice su ti sasvim dosta, a ti sad izmjeri 2g za to.
-
Pozdrav forumašima----ja bi danas tretirao mladi nasad trsa.Kupio sam foliare b 21,pošto se radi o deset trsa veličine oko 60cm zanima me omjer pripravka i vode.Obično se govori o površini na hektare,jedino sam zapazio kod posta LOVRE gdje on kaže 1kg na 1000l vode.Po tim omjerom meni bi za špricu od 10l trebalo 10g.Bili ta doza bila u redu s obzirom da se radi o mladim trsima?. HVALA!
javascript:void(0);(http://javascript:void(0);)
Slažem se s Lovrom i Krešom
-
Hvala na odgovoru,ako nisam previše dosadan molim vas još samo ovo pitance.Imam nekoliko krušaka,jabuka, dvije malene breskve i nekoliko stabljika rajčica --jeli moguče da preostalih osal litara potrošim na nekim od tih kultura? ??? ???
-
bor bi trebal ići malo prije cvatnje(bar jeno tjedan dana),inaće je pitanje kolko bu imal učinka ak se prekasno stavi jer se jako sporo apsorbira u biljku.Znaći ponaosob vidjeti kad bu vinograd procvjetal i prema tome odrediti prskanje sa borom.I poslije kad je cvatnja završila opet bor(al sad već ponavljam napisane postove).Za voćke baš i ne bi reko da bu neka velka korist
od toga.Ne kužim kakav je problem složit manju količinu od 10 litri.Imaš za kupit onih digitalnih vaga(od 50kn na dalje),i s njom izvažeš 2-3grama bez bruge.
-
Hvala RIBI 2 to su prošlogodišnji nasadi nema cvatnje,dobro je znati za godine koje slijede.Uglavnom to su trseki jestivih sorti PRIMA,ORA,PANCE PANCOSE,AFUS ALI (regina) od svakog navedenog ponešto.Ispričavam se ako je došlo do ponavljanja tema,ali novi sam pa još nisam stigo pročitati u forumu sve što me zanima.Za mene je to nova znanost koju treba savladati. :o
-
Pozdrav društvu foruma...
Ima li praktičnih iskustava s Drinom?Imam jedno pitanje u svezi s njim...
Koliki min. period dana smije proći u razmaku prskanja mladih loznih sadnica?
Hvala
-
Pozdrav društvu foruma...
Ima li praktičnih iskustava s Drinom?Imam jedno pitanje u svezi s njim...
Koliki min. period dana smije proći u razmaku prskanja mladih loznih sadnica?
Hvala
Pojasni malo!
Ako misliš o razmaku tretiranja drina, razmak je prskanja 10 - 15 dana ovisno o stanju trseva. Šta ti znači minimalni period, nije to otrov koji ima karencu, ne kužim! ???
-
Pozdrav društvu foruma...
Ima li praktičnih iskustava s Drinom?Imam jedno pitanje u svezi s njim...
Koliki min. period dana smije proći u razmaku prskanja mladih loznih sadnica?
Hvala
Zašto forsirat Drin, kod mladih loznih sadnica ako je sve u redu!?
-
Zašto forsirat Drin, kod mladih loznih sadnica ako je sve u redu!?
Kaj može pogriješiti?Ako je sve tak kak piše u uputama Drin je odličan biostimulator i dobar za stresne situacije,a skok od prošlotjednih 15°C,na 32 i više °C je dobar stres i za stari vinograd,a ne samo za mlade sadnice ;)
-
Kaj može pogriješiti?Ako je sve tak kak piše u uputama Drin je odličan biostimulator i dobar za stresne situacije,a skok od prošlotjednih 15°C,na 32 i više °C je dobar stres i za stari vinograd,a ne samo za mlade sadnice ;)
Nisam primjetil da je skok sa 15°C na 32°C djeloval stresno.
-
Nisam primjetil da je skok sa 15°C na 32°C djeloval stresno.
Rekao sam samo da ne može pogriješiti,imam vlastita loša iskustva
-
Dobro jutro.
Koliko mora proći vremena između folijarne prihrane i zaštite? Da li može jedno za drugim ili mora biti 1-2 dana razmaka.
Ak može odmah jedno za drugim, tak da ne moram dva puta prati opremu.
Hvala, vidim da je Razor na forumu, pa možda i da odgovor.
-
čim se ovo prvo s kim si šprical posuši,onda more drugo..cca 1-2 vure,ovisi kak brzo suši
-
čim se ovo prvo s kim si šprical posuši,onda more drugo..cca 1-2 vure,ovisi kak brzo suši
Znači, kak je dosta vruče, onda bu se to brzo posušilo, a ja dok čekam se bum malo namočil (u kletici ;)).
-
Znači, kak je dosta vruče, onda bu se to brzo posušilo, a ja dok čekam se bum malo namočil (u kletici ;)).
vručinu izbjegavaj!
-
Dobro jutro.
Koliko mora proći vremena između folijarne prihrane i zaštite? Da li može jedno za drugim ili mora biti 1-2 dana razmaka.
Ak može odmah jedno za drugim, tak da ne moram dva puta prati opremu.
Hvala, vidim da je Razor na forumu, pa možda i da odgovor.
Može ići jedno za drugim, samo pripazi na vrućinu. Po ovoj vrućini nije pametno prskati s ničim.
Prskati navečer s prihranom, kada padne ispod 28, jer su moguće ožegotine.
Šta se tiče bolesti, na 33 stupnjeva koliko je sad, gljive umiru. Visoka temperatura ubija gljive.
Za folijarnu prihranu smanjiti malo koncentraciju. I nije baš preporučljivo prskati s folijarnom u cvatnji.
Najavljuju nestabilno vrijeme, ako dođe kakvo nevrijeme po ovakvom, svega bi moglo biti!
-
Znači, kak je dosta vruče, onda bu se to brzo posušilo, a ja dok čekam se bum malo namočil (u kletici ;)).
Problem je i same aplikacije sredstva po ovakvom vremenu. Ako su kapljice manjeg promjera ( atomizeri, rasprskivači, leđne motorne prskalice), moguće je da sredstvo ni ne dospije do lista ili je lošija aplikacija, jer se osuši prije nego okvasi list.
-
Može ići jedno za drugim, samo pripazi na vrućinu. Po ovoj vrućini nije pametno prskati s ničim.
Prskati navečer s prihranom, kada padne ispod 28, jer su moguće ožegotine.
Šta se tiče bolesti, na 33 stupnjeva koliko je sad, gljive umiru. Visoka temperatura ubija gljive.
Za folijarnu prihranu smanjiti malo koncentraciju. I nije baš preporučljivo prskati s folijarnom u cvatnji.
Najavljuju nestabilno vrijeme, ako dođe kakvo nevrijeme po ovakvom, svega bi moglo biti!
Mislio sam u četrvtak ili petak, kad završi cvatnja, oko 18 sati zaštita, a oko 20 sati prihrana koktel (bor, željezo, magnezij i folifertil tj cvetal). Iako sam imao već prihranu bora i željeza prije cvatnje ipak ima nešto žutila. Sigurno zbog one velike kiše prošli tjedan je došlo do blokade mikroelemenata. Mislim da ću postići bolji efekt ovakvim koktelom nego mješati s zaštitom. Inače bolesti nema, grinje i stjenice su prošle.
Sad je najveća ljubav u vinogradu - cvatnja - sve je puno pčelica i mirisa cvata. Predivno, samo hladovina i orošeni gemištek su na repertoaru.
-
Kaj se tiče žutila i ja sam radio prihranu 2xMagnesiogreenom i Oligogreenom u principu je sve OK osim 4-5 trsova.Ne vjerujem da je blokada mikroelemenata nego su ovi takvi kakvi jesu,kilavi.Imam volje i imam dvije male šprice od 2l i 4l za povrće i takve stvari,dodatno sam ih pošpricao,ali ne reagiraju >:( Još planiram na jesen uzeti zelenu galicu da i to isprobam,a ako ni onda ne bude rezultata,sjekira ;)
-
Imam nekoliko potpuno žutih čokota, iako sam sve isto prihranjivao. I pored velikih vrućina vlaga u tlu je velika. Juče sam ustao u 5 i pofrezao vinograd. Blato i vlaga smrdi na sve strane. Vidi se da plamenjača kreće pa sam jutros prskao ( cvetanje je završeno na oko 80 % čokota ). Naišao sam na 3-4 leptira groždjanog moljca. Valda će nešto biti.
-
evo pomalo smo zakoračili u jesen pa jedno pitanje,da li bi bilo dobro izvršiti defolijaciju lišča vinove loze ureom,čitam danas u gospodarskom listu o tome samo za jabuke,spominje se čak i loza,koje su prednosti odnosno učinci ???
-
Prednosti za jabuke su smanjenje infektivnog potencijala fuzikladija, bolji učinak na cvatnju na godinu i defolijacija.
Kod jabuka često ostane list do debelo u zimu, posebno na nekim sortama ( Granny Smith, npr.), te rani snijeg može nanesti štetu u vidu pucanja grana ako na njima ima lišća.
Ureja uzrokuje pojačanu razgradnju lišća tako da se ne stignu u potpunosti razviti zimske spore fuzikladija na lišću što iduće godine može donekle umanjiti napad bolesti. Poznati su problemi u zaštiti jabuka s fuzikladijem. Ove godine je bio posebno jak napad radi kiša i bilo je praktično nemoguće u potpunosti zaštiti jabuke i kruške od te bolesti.
Poznato je također da sada traje diferencijacija cvjetnih pupova za proljeće te je ustanovljeno da dodatak ureje putem lista ima povoljni učinak na cvatnju kao i na rast korijena. Rast korijena se također intenzivno odvija u dvije faze, u jesen i proljeće dok ne počne listanje i razvoj plodova.
Šta je od toga primjenljivo na vinovu lozu?
Defolijacija nema potrebe jer list je već sad dobrano dolje, a nakon prvog mraza otpast će sav.
Bolesti?
Pepelnica nikako jer nije još posve jasno kako prezimljuje, fomopsis nikako, peronospora; teško da bi pomoglo. Možda da je izoliran neki manji vinograd, da nema okolo drugih vinograda, i to bi možda samo odgodilo primarnu infekciju.
Ostaje treća stavka, a to je gnojidba.
-
tenks,razor!!! ;)
-
pitanjce...
mlad vinograd, sadjen na prvi maj 2010. regolano mjesec i pol prije sadnje, bez analize tla
recimo prilično slabe šibe, odrvenile u metar i pol visine, još ima zelene lisne mase...pričekat da lišće padne i pošto predviđaju hladniju zimu od prosjeka - dal treba izvršit zagrtanje trrsova
Sađeno je sa humusom, briketima konjskog gnoja i na 150 trsova stavljeno 15kg umjetnjaka (7-14-21)
Planiram pofrezat oba vinograda(mladi i stari) kad stane vegetacija...u staroj gorici budem ufrezal brikete konjskog gnoja i umjetni 7-14-21..a za mladu?
-
Kako je vinogradarska godina skoro za nama, ima još jedan poslić u vinogradu koji treba obaviti, a to je zimska gnojidba.
Koje je vaše mišljenje s čim gnojiti rodni vinograd, a ne mladi, da li s NPK 0-10-30, 7-14-21, 7-20-30, austrijski 0-20-30+MG+B ili briketi (kravski i konjski dehidrirani gnoj vreća 25kg=58kn).
Što preporučujete i kako radite?
-
Kako je vinogradarska godina skoro za nama, ima još jedan poslić u vinogradu koji treba obaviti, a to je zimska gnojidba.
Koje je vaše mišljenje s čim gnojiti rodni vinograd, a ne mladi, da li s NPK 0-10-30, 7-14-21, 7-20-30, austrijski 0-20-30+MG+B ili briketi (kravski i konjski dehidrirani gnoj vreća 25kg=58kn).
Što preporučujete i kako radite?
preporučuje se analiza zemljišta, pa tek onda gnojenje
-
preporučuje se analiza zemljišta, pa tek onda gnojenje
Ma kakva analiza, vinograd je tu već 50 godina, jedino što je podmlađivan, redovna gnojidba je u pitanju.
Ne znam da svi rade svake godine analizu zemlje prije gnojidbe.
-
Ma kakva analiza, vinograd je tu već 50 godina, jedino što je podmlađivan, redovna gnojidba je u pitanju.
Ne znam da svi rade svake godine analizu zemlje prije gnojidbe.
ma ne, analiza vrijedi za 5-10 godina
gnojenjem napamet, možda radimo više štete nek koristi
-
da li s NPK 0-10-30, 7-14-21, 7-20-30, austrijski 0-20-30+MG+B ili briketi
Sasvim svejedno ako neznaš šta tvom tlu nedostaje :)
Analizom dolazimo i do podatka koje gnojivo upotrijebiti.
Ja od toga ne koristim ništa...na jesen kompost,u proljeće plantela organik i u vegetaciji folijalna prihrana (ciljano)!
-
ja bum kupil opet Biosol i samo njega opizdil po trsju u proletje i to je to. Ista stvar ko plantella, al navodno malo bolje, bar janezi tak vele ;)
-
uglavnom do sad u jesen 7-20-30 ili austrijski ove godine sam zaštihal plantellu u proljeće kan plus folijarno tijekom vegetacije ;)
-
slično pitanje i ja postavil za mladi vinograd pa se nitko nije ni udostojil odgovoriti, nit od forumaša nit od onih kojima je to posao ::)...nema veze
smatram da ne treba pretjerivati u ničem al trsu ipak treba dati nešto gnojiva, gnojiva koja si ti navel nebi trebala napraviti štete, samo je pitanje koliko kila staviti na recimo 100 trsova koji su u formi i dobro rode
-
slično pitanje i ja postavil za mladi vinograd pa se nitko nije ni udostojil odgovoriti, nit od forumaša nit od onih kojima je to posao ::)...nema veze
smatram da ne treba pretjerivati u ničem al trsu ipak treba dati nešto gnojiva, gnojiva koja si ti navel nebi trebala napraviti štete, samo je pitanje koliko kila staviti na recimo 100 trsova koji su u formi i dobro rode
Pozdrav. Ne znam kome je to posao odgovarati na pitanja po forumu. Ovdje smo svi na dobrovoljnoj bazi i u skladu sa svojim slobodnim vremenom odgovaramo koliko možemo i znamo.
Postavio si pitanje u krivoj temi pa sam prebacio ovdje.
Vidim dosta pitanja oko gnojidbe a sve se to ponavlja iz godine u godinu.Na portalu je lijep članak o tome http://www.vvvforum.eu/index.php?s=539 . Pitao si za gnojidbu mladog,ove godine posađenog vinograda...sve ti je isto kao kod vinograda u rodu,samo smanji količine bar za upola jer se dogodine ne očekuje urod.
Bez analize tla ne bih govorio o formulacijama gnojiva ali nekih se stvari morate držati a to je obavezna jesenska gnojidba u zonu korijena formulacijama s niskim postotkom dušika. Također,sa stajskim gnojem se ne može fulati ako se gnoji svake četvrte godine.
-
Pozdrav. Ne znam kome je to posao odgovarati na pitanja po forumu. Ovdje smo svi na dobrovoljnoj bazi i u skladu sa svojim slobodnim vremenom odgovaramo koliko možemo i znamo.
Postavio si pitanje u krivoj temi pa sam prebacio ovdje.
Vidim dosta pitanja oko gnojidbe a sve se to ponavlja iz godine u godinu.Na portalu je lijep članak o tome http://www.vvvforum.eu/index.php?s=539 . Pitao si za gnojidbu mladog,ove godine posađenog vinograda...sve ti je isto kao kod vinograda u rodu,samo smanji količine bar za upola jer se dogodine ne očekuje urod.
Bez analize tla ne bih govorio o formulacijama gnojiva ali nekih se stvari morate držati a to je obavezna jesenska gnojidba u zonu korijena formulacijama s niskim postotkom dušika. Također,sa stajskim gnojem se ne može fulati ako se gnoji svake četvrte godine.
OK, ispričavam se, na nekim forumima su moderatori plaćeni da moderiraju pa sam mislil da je to i na ovom slučaju, moj bed
Zahvaljujem se na odgovoru, sad mi je, eto, sve jasno ;D
-
za jesensku gnojidbu i kopanje - dal mora svo lišće otpasti ili mogu iskoristiti ovih par toplih dana...ili to nema veze pošto su neki već bacili gnojivo i pofrezali...
-
za jesensku gnojidbu i kopanje - dal mora svo lišće otpasti ili mogu iskoristiti ovih par toplih dana...ili to nema veze pošto su neki već bacili gnojivo i pofrezali...
nemaš kaj čekat jedino ak ti voliš po snegu :D
-
za jesensku gnojidbu i kopanje - dal mora svo lišće otpasti ili mogu iskoristiti ovih par toplih dana...ili to nema veze pošto su neki već bacili gnojivo i pofrezali...
Ne mora, može se! Ovisno o stanju tla za obradu.
Fosfor i kalij su slabo pokretni u tlu i njih se apsolutno može koristiti, odnosno deponirati.
Temperatura tla je upravo idealna za rast korijena vv kultura.
Naravno treba pripaziti, da se doslovno " ne baca" previše kalija koji može promijeniti kemizam tla.
Nisam pristalica bacanja tipa 7-20-30 napamet, ako ne znate analitičke podatke tla i tip tla. Slično je i za vapno.
No, ako im fali toga, teško ćete pogriješiti.
Postoje tla, kojima ne fali toga, pa im višak gnojiva, posebno višak neodgovarajućeg gnojiva moža više štetiti nego koristiti!
Ja sam imao 1 analizu na svojem i jednu od međaša koju sam vidio, u razmaku 2 godine, i rezultati su bili skoro isti ( isti brijeg), slabi P i K, ali lijepo se vidlo čega fali, tako da, znam šta mogu dodavati.
Poseban problem je naknadno dodavanje, odnosno deponiranje. Ako se to dobro ne provede, stvarate si sloj koji može kasnije polučiti probleme u blokadama pojedinih hranjivih elemenata.
Činjenica je da ljudi bacaju previše gnojiva napamet, posebno stajskog i dušićnog( i u mojem kraju), a dušik je za kvalitetu grožđa i oplodnju loš, to nije sporno :P :-\
-
OK, hvala, idem fezat/kopat goricu sad
kupil 50kg briketa konjski+pileći gnoj sa dodanim mikroelementima, za razliku od običnog briketiranog gnojiva
fruttorio, 25kg - 67kn, a razlika od običnih briketa je 6kn po vreći, sitnica na moju količinu
7-14-21 planiram nakon frezanja uštihat lopatom
-
za plantellu 25kg u graminei dal sam 75 kn ???
-
Mislim da je Plantella pakovina od 20 kg...
-
za plantellu 25kg u graminei dal sam 75 kn ???
ma ti si prešel ko Bog..ja sam u Lepoglavi danas platil:40litri zemlje 36kn
plantela organik 7,5kg=37kn
ma divota,ono brzina,pa mi se nije dalo ići dalje tražit >:(
-
Mislim da je Plantella pakovina od 20 kg...
u pravu si neznam kak mi je u glavi stalno 25...valjda jer danas nisam ništ pil ;D
-
Pozdrav svima.
Nakon ljetošnjih problema sa klorozom (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=158.msg21783#msg21783), nabavio sam FeSO4x7H2O (željezni sulfat heptahidrat) kojim se prepoučuje tretiranje oboljelih trsova u jesen ili proljeće.
Interesiraju me Vaša iskustva, da li je bolje ići sad ili nagodinu (ili možda oboje, vidite stanje od ljetos :-\ ), s tim što je prodavac sugerirao da se to uradi isklj. usred zime???!!
-
jedno pitanje kaj se podrivanja tiče...vi mali vinogradari, kak to vi radite i dal to radite...naime, htel bi to izvesti sa što manje muke, zamislil sam uzet malo jači motokultivator - onaj manji goldoni, labinprogres, i na njega stavit onaj jednobrazni plug...izorat brazdu, stavit gnojivo i ručno brazdu zatrpat, samo kipnut zemlju lopatom...jer poznato da fosfor i kalij jako teško mobilni u tlu
jer kaj, frezanjem budem tu količinu gnojiva izmješal dio na površinu kaj bu travica lijepo rasla a dio na max 20cm dubine kolko valjda lopatice freze idu, i nek se premjesti samo par cm, ajde na max 30cm dubine dođe gnojivo...a znamo da glavnina korjenova sustava bude na 50-60 cm
Uštihat štihačom mi isto nema smisla preveć...
-
jedno pitanje kaj se podrivanja tiče...vi mali vinogradari, kak to vi radite i dal to radite...naime, htel bi to izvesti sa što manje muke, zamislil sam uzet malo jači motokultivator - onaj manji goldoni, labinprogres, i na njega stavit onaj jednobrazni plug...izorat brazdu, stavit gnojivo i ručno brazdu zatrpat, samo kipnut zemlju lopatom...jer poznato da fosfor i kalij jako teško mobilni u tlu
jer kaj, frezanjem budem tu količinu gnojiva izmješal dio na površinu kaj bu travica lijepo rasla a dio na max 20cm dubine kolko valjda lopatice freze idu, i nek se premjesti samo par cm, ajde na max 30cm dubine dođe gnojivo...a znamo da glavnina korjenova sustava bude na 50-60 cm
Uštihat štihačom mi isto nema smisla preveć...
odlična ideja ;)
-
jedno pitanje kaj se podrivanja tiče...vi mali vinogradari, kak to vi radite i dal to radite...naime, htel bi to izvesti sa što manje muke, zamislil sam uzet malo jači motokultivator - onaj manji goldoni, labinprogres, i na njega stavit onaj jednobrazni plug...izorat brazdu, stavit gnojivo i ručno brazdu zatrpat, samo kipnut zemlju lopatom...jer poznato da fosfor i kalij jako teško mobilni u tlu
jer kaj, frezanjem budem tu količinu gnojiva izmješal dio na površinu kaj bu travica lijepo rasla a dio na max 20cm dubine kolko valjda lopatice freze idu, i nek se premjesti samo par cm, ajde na max 30cm dubine dođe gnojivo...a znamo da glavnina korjenova sustava bude na 50-60 cm
Uštihat štihačom mi isto nema smisla preveć...
Ovi mali motokultivatori imaju čak i podrivač koji možeš okremut tako da sa njim možeš i zatrpat brazdu ne treba ti lopata.
Računaj i na kišu ona je glavni transporter gnjoja u zemlji a preduboki gnjoj isto ne valja.
-
@brane - nije ti ni s kultivatorom bas lako zaorati brazdu.
br 1. - ak ju zaores na 15 - 20 santima to je super, dublje bus tesko
br2. - imas situaciju slicnu kao i ja. ak mislis orati, orati mozes samo prema dolje (nizbrdo) jer ti bude jako tesko brazdu okrenul uz brijeg i vukel plug
ak mislis da bu islo, probaj ???
-
to za uzbrdo znam da ne bude išlo, znači oranje na dol samo sa jedne strane,a druge godine s druge strane
ovaj motokultivator ima one željezne kotače, i montažne utege na te kotače...bacam se u potragu za malim plugom, budem se raspital pa posudim od nekog...kolko znam da mi stric ima onaj plug za iskapanje krumpira al nisam siguran dal može i kolko u dubinu on ide ???..
e da, vinograd je pofrezan na jesen tak da mislim da ne bude pretvrdo tih prvih 20 cm kad snijeg okopni a zemlja se odmrzne
a mišljenja sam da bacanje skupljih gnojiva po površini zemlje nema smisla, govorim o ovim skupljim gnojivima sa fosforom i kalijem koja su slabo mobilna, dušična OK
-
Ne buš niš napravil. Ja s Goldoni 14 KS i origigi plugom zaorem brazdu, nizbrdo, samo kad stavljam org. gnoj guano s pileće farme. Ne može dublje od 15 cm. Ilovasto tlo, clasic. NPK ide s štihačom na 25 cm, a možeš i po manjem snijegu za južnog vremena !
Ovak :
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=105.msg18589#msg18589
Za ovo o čem razgovaramo bil bi idealan neki priključak za kopanje uskih dubljih kanala. 10 cm širine i 50 cm dubine. Pa unutra ubaciti gnoj. Videl sam tako nešto pri polaganju tel. kabla. Zna li netko nešto detaljnije ?
Možda nešto slično, manje? Ova kopa do 1m dubine i do 20 cm široko. Rabljena 8000 kn.
(http://img502.imageshack.us/img502/5896/frezakopanjekanalaslika.jpg)
-
jedno pitanje kaj se podrivanja tiče...vi mali vinogradari, kak to vi radite i dal to radite...naime, htel bi to izvesti sa što manje muke, zamislil sam uzet malo jači motokultivator - onaj manji goldoni, labinprogres, i na njega stavit onaj jednobrazni plug...izorat brazdu, stavit gnojivo i ručno brazdu zatrpat, samo kipnut zemlju lopatom...jer poznato da fosfor i kalij jako teško mobilni u tlu
jer kaj, frezanjem budem tu količinu gnojiva izmješal dio na površinu kaj bu travica lijepo rasla a dio na max 20cm dubine kolko valjda lopatice freze idu, i nek se premjesti samo par cm, ajde na max 30cm dubine dođe gnojivo...a znamo da glavnina korjenova sustava bude na 50-60 cm
Uštihat štihačom mi isto nema smisla preveć...
Kada je već krenula rasprava o upotrebi deponatora u vinogradu, moj stav je da korištenje deponatora nema mjesta u vinogradu (možda sam jahač apokalipse po tom pitanju, ali sva moja praksa i istraživanja potvrđuju navedenu tezu). Za konstruktivniju raspravu na mom blogu je postavljen jedan članak iz istraživanja o upotrebi deponatora u vinogradu (http://gnojidba.blog.hr/; radi se o malo dužem članku pa nije postavljen tu na forumu, ali ako ntko želi mogu istoga poslati i u *.pdf formatu).
Ono što je glavni problem u upotrebi deponatora je slijedeće:
1. Distribucija gnojiva samo u jednu usku zonu/traku u sredini reda gdje se uglavnom ne nalazi korijenje vinove loze
2. Slaba ili gotovo nikakva pokretljivost fosfora, i mrvicu bolja pokretljivost kalija (stavim tablicu ispod)
(http://thumbnails26.imagebam.com/11213/f4098e112121414.jpg) (http://www.imagebam.com/image/f4098e112121414)
3. Rad na većoj dubini, zahtjeva jače strojeve (i samim time teže) pa je zbijanje tla veće
... i tako je utrošak energije i novaca značajan, e efekt vrlo mali, a na nekim tlima nikakav.
Ima li riješenja?
Nažalost, cijelovitog riješenja nema.
Najveći problem u cijeloj priči je fosfor. Radi se o slabo pokretnom elementu, reagira sa svime u tlu (alkalna tla - kalcij; kalcij-fosfati; netopivi; kisela tla - aluminij, željezo, mangan), smeta mu niska temperatura tla (ispod 13 C biljka ga ne usvaja; pada u vodu priča o jesensko-zimskoj gnojidbi), smeta mu pretjerana vlažnost tla.... a neizostavn je element u fiziološkim procesima biljke, jer daje energiju (ADP i ATP), a loza ga treba naročito mnogo u stresnim uvjetima - hladnoća, bolest, suša, početak rasta bobica.
Sa kalijem je priča ipak malo jednostavnija jer se radi o poketljivijem elementu u tlu, koji se uglavnom fiksira u tlima koja sadrže kaolinitnu glinenu frakciju (uglavnom crvenice).
A kuda sa deponatorom?
Budući da to nije ratilo za upotrebu u trajnim nasadima (eventualno možda samo u maslinicima), radi se o ratilu koje bi se moglo upotrijebiti za ratarske površine, međutim kako tamo nema ograničenja u kretanju strojeva, kvalitetna duboka obrada "ne dopušta" ulazak deponatora na navedene površine.
Jedina modifikacija koja je dala rezultata (naći ću slike sa probnog rada na Pleševičkom vinogorju) je upotreba pneumatskog podrivača sa deponatorom gnojiva. Radno tijelo vibrira (rahli tlo) a u pukotine tla pneumatski se "upucavaju" granule gnojiva. Zasad jedina upotrebljiva verzija deponatora (proizvođač INO Brežice).
A evo i jedne slike iz navedenog istraživanja:
(http://thumbnails22.imagebam.com/11213/257859112121385.jpg) (http://www.imagebam.com/image/257859112121385)
-
Jednostavno ne mogu da ne reagiram, makar sam odlučio ne pisati više ovdje, ali još dok čekam neke poruke , normalno da čitam i Vaše odgovore i.....moram.... jer vidim da nitko ne dotiče glavni problem deponatora u vinogradima, sve do sada navedeno nema nikakvog negativnog učinka ( teran...niti 1.2.i 3. nisu negativnosti ) koliko ima jedna jedina stvar, a to je da je deponator , bilo kojeg oblika i izvedbe , u našim malim vinogradima po Hr ( po statistici ; 154 ooo obtelji imaju male vinograde ) , posebno središnjoj i sjevernoj ,ovo:
deponator = rezač korijenovog sustava trsa ( posebno u hobi vinogradima , a kojih i je najviše ) i mora se poštivati da, ako ga već upotrebljavaš , ne smiješ ići sa njim u svaki red svake godine, već u svaki drugi red i to svake 3-5 godine,što ovisi o sastavu gnojiva koje deponiraš ...Deponiranje je super stvar , ali mnogi naprave da ; zaoru u svaki red i to neki čak da idu što bliže trsu i sa jedne i druge strane reda, a sve u želji da donesu gnojivo "što bliže" trsu i korijenu... korijen uopće nije blizu trsa i ovisno od sastav tla i načina sadnje ide svuda , znači i u red gdje će te ga ošišati sa deponatorom....
ovo prihvatite ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.
-
Jednostavno ne mogu da ne reagiram, makar sam odlučio ne pisati više ovdje, ali još dok čekam neke poruke , normalno da čitam i Vaše odgovore i.....moram.... jer vidim da nitko ne dotiče glavni problem deponatora u vinogradima, sve do sada navedeno nema nikakvog negativnog učinka ( teran...niti 1.2.i 3. nisu negativnosti ) koliko ima jedna jedina stvar, a to je da je deponator , bilo kojeg oblika i izvedbe , u našim malim vinogradima po Hr ( po statistici ; 154 ooo obtelji imaju male vinograde ) , posebno središnjoj i sjevernoj ,ovo:
deponator = rezač korijenovog sustava trsa ( posebno u hobi vinogradima , a kojih i je najviše ) i mora se poštivati da, ako ga već upotrebljavaš , ne smiješ ići sa njim u svaki red svake godine, već u svaki drugi red i to svake 3-5 godine,što ovisi o sastavu gnojiva koje deponiraš ...Deponiranje je super stvar , ali mnogi naprave da ; zaoru u svaki red i to neki čak da idu što bliže trsu i sa jedne i druge strane reda, a sve u želji da donesu gnojivo "što bliže" trsu i korijenu... korijen uopće nije blizu trsa i ovisno od sastav tla i načina sadnje ide svuda , znači i u red gdje će te ga ošišati sa deponatorom....
ovo prihvatite ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.
slažem se s tobom, čak sam i napisal u svom postu da planiram deponirat s jedne strane reda a slijedeće godine s druge strane reda...upravo iz razloga koje si ti naveo...ovo kak Ozy deponira, ok, al postoji velika šansa da nije pogodil žilu korijena, i baš mi se zato čini, uzdužna duboka neprekinuta graba puno kvalitetnijim rješenjem od deponiranja štihačom...ili kak je moj sused napravil pa razbacal umjetno gnojivo po vinogradau(mislim 7/14/21) i kaže da bude to snijeg do korijena otpeljal...je, bude, bacil je novac po meni, travica bude super rasla a korijen fosfora i kalija videl nebu
ak ništa drugo - izoral budem brazdu sa plugom i vitlom ;D
-
Jednostavno ne mogu da ne reagiram
...sa deponatorom....
ovo prihvatite ili ne...ne mislim sa nikim ići u rasprave ili dodatne odgovore.
Mislim da cilj foruma nije prepucavanje iliti rasprava "face to face" - po naški jedan na jedan, već da mišljenje i stav koji se zastupa poduprijeti i konkretnim pokazateljima (slika, graf, skica, rezultati i sl.), pa da svatko za sebe dosnosi odluku.
Znači nešto smo napravili/sastavili/postavili/istražili, tu smo "priču ispričali" a svatko za sebe će odlučiti što će i koliko primjeniti ::)
P.S. Ja i dalje smatram da deponatoru nije mjesto u vinogradu :D
A što se tiče problema zbijanja, postoji i on je evidentan. ®ao mi samo što sada ne mogu naći sliku poprečnog profila tla (dubine 1,50 m i širina međureda) da se vidi problem zbijanja tla (vidjeli su studenti koje sam vodio u vinograd). Rast korijena je u prvih metara dubine skoro vertikalan (ne može ići bočno kroz zbijeni sloj - trajni prolaz traktora - prskanje, kultivator, deponator, berba, zelena rezidba, i sve kroz isti trag), te tek nakon cca. 1 m, počinje bočni rast. Test zbijenosti - zabiti čavao u zbijeni sloj; ako se nemože čavao zabit teško da će i korijen proć ;)
-
Evo i nekoliko slika o zbijenosti tla.
Glinasta ilovača. 3. 5. i 7. godina, razmak sadnje 2,75 m (gornji lijevi i desni kut na slici predstavljaju položaj trsa, dok je slika, poprečni presjek međureda.
Granična vrijednost "proboja" korijena kroz tlo je oko 2.000 kPa (vrijednosti ispod zelenog spektra, prema plavom). Vrijednosti iznat 2.000 kPa su od zelenog prema crvenom
Slika 1. Nakon 3. godine
(http://thumbnails19.imagebam.com/11216/b94b8b112151440.jpg) (http://www.imagebam.com/image/b94b8b112151440)
Slika 2. Nakon 5. godine
(http://thumbnails32.imagebam.com/11216/513936112151445.jpg) (http://www.imagebam.com/image/513936112151445)
Slika 3. Nakon 7. godine
(http://thumbnails37.imagebam.com/11216/1bc100112151451.jpg) (http://www.imagebam.com/image/1bc100112151451)
Problem kolotraga (crvena zona) je i više nego očita, a naročito do prve tri godine, kada bi se trebao korijen razvijati. A tamo gdje korijena nema, ne može se usvojiti niti voda, niti hranivo, niti zrak...
-
slažem se s tobom, čak sam i napisal u svom postu da planiram deponirat s jedne strane reda a slijedeće godine s druge strane reda...upravo iz razloga koje si ti naveo...ovo kak Ozy deponira, ok, al postoji velika šansa da nije pogodil žilu korijena, i baš mi se zato čini, uzdužna duboka neprekinuta graba puno kvalitetnijim rješenjem od deponiranja štihačom...ili kak je moj sused napravil pa razbacal umjetno gnojivo po vinogradau(mislim 7/14/21) i kaže da bude to snijeg do korijena otpeljal...je, bude, bacil je novac po meni, travica bude super rasla a korijen fosfora i kalija videl nebu
ak ništa drugo - izoral budem brazdu sa plugom i vitlom ;D
Lovro, ne gađaš štihačom nikakvu žilu, već je ne možeš izbjeći, tj. nije u pitanju žila, nego korijenove dlačice koje jedine upijaju hranivo, a nalaze se posvuda i vrlo su guste. Vidi kak to radi kolega psycho http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=105.330 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=105.330)
Ak baš hoćeš orati, ovo s vitlom je dobra ideja !
-
Sad dok to čitam hvata me jeza.
Mi nismo davali zemlju na analizu jer je stari rekao da nema potreba( njega je teško uvjeriti da je to jako potrebno) pa smo stavili stajski gnoj i umjetni od prilike. Ova godina je bila 4 tom vinogradu i na pojedinim trsovima Laškog rizlinga su se pojavili žutkasti listovi ( moguče zbog nedostatka kalcija) a na Chardonnayu rijeđe. Nakon dvije prehrane preko lista stanje se je popravilo.
Dali može doči do toga zbog nedostatka kalcija?
Podloga je S04 , a ona loše usvaja fosfor iz tla.
"SO4 - Ranije dozrijevanje drva i grožđa, oko 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje grožđa. Vrlo dobro utječe na nakupljanje šećera u moštu.
Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija
snažan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki aktivnog vapna, te 40 – 45% ukupnog vapna. Dobro ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a slabo magnezij."
Zbog čega po vašem mišljenju dolazi do toga?
-
Kod mene se to isto događa da su listovi žućkasti, ali samo na graševini.
Imam graševine i na kober podlozi i na SO4 ali se vidi i na jednoj i drugoj.
Meni su rekli iz savjetodavne da nedostaje magnezija.
-
mpžda je i nedostatak željeza 8)
-
Sad dok to čitam hvata me jeza.
Od 2006. godine na ovom forumu pišemo o potrebi analize tla. To nije nikakva topla voda ni novost.
Pročitaj si postove pod gnojidbom pa ćeš doznati još ponešto toga, između ostalog i kako se manifestira nedostatak pojedinih hraniva po listovima.
žutkasti listovi ( moguče zbog nedostatka kalcija)
Nedostatak kalcija se ne manifestira na taj način.
Molim nemojte nagađati napamet, postoje slike za to i postoji razlika u determinaciji da li je kloroza ili nekroza i koji dio lista je zahvaćen, rubni, međužilni ili cijeli.
-
Imam jedan slovenski časopis koji je stari dobio na zadrugi tamo gdje kupuje materjal za prskanje.
U tom časopisu je opisana i sa slikom prikazana svaka bolest koja se može pojaviti u vinogradu ili vočnjaku, pa su opisani i različiti nedostaci u zemlji i priložene slike listova.
Prema tim slikama mogu pretpostaviti da se radi o nedostatku magnezija ili fosfora.
Što se tiče analize tla prije sadnje novog vinograda, ja sam to predložio starome ali me nije slušao.
-
Ima puno slika i na internetu, vjerojatnije je da je nedostatak magnezija, jer većinom uvijek fali. Od nedostatka fosfora crveni rub lista.
Folijarna prihrana u vegetaciji je nužna i ne smatra se više samo dopunskom gnojivom. Pri tome ne mislim na univerzalne NPK otopine tipa fertine i folifertile koje nisu zadovoljavajuće sastavom hraniva, nego na usmjerene koktele hraniva.
-
Malo sam prolisto postove i skužio sve što me zanima. Mislim da je došlo do pomanjakanja magnezija.
A imam i teoriju zašto se je to pojavilo samo na Laškomk rizlingu a na Chardonnayu jako jako malo ( samo na 3 trsa):
1-možda je došlo do ispiranja magnezija jer je bilo ove godine jako puno kiše
2-Chardonnay je bujnija sorta , trsovi i rozgve su puno deblije i jače nego na laškome pa mislim da ima i jače razvijene korjenje , pa samim time i lakše upija magnezij iz zemlje ( možda je laški bio preopterečen a korjen nije mogao toliko upiti magnezija)
3- Jednostavno nedostaje magnezija u zemlji
Prošle smo godine dvaput prehranili sa magnezijem ( bilo je i drugih sastojaka, sveukupno oko 6 ) i stanje se poboljšalo.
Koliko puta bi trebalo folijarno prehraniti vinograd?
Zahvaljujem se Razoru...
-
evo ti program folijarne ishrane http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=117 ova gnojiva koristim i odlična su ;)
-
evo ti program folijarne ishrane http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=117 ova gnojiva koristim i odlična su ;)
Kad bi sve to nametal kroz godinu po njihovom marketinškom planu prihrane to bi koštalo preko 2000 kn po hektaru,
neki dan sam u jednoj apoteci vidio novu cijenu drina 288 kn/lit
Sa prihanama treba biti oprezan i ne pretjerivat jer će doći do blokade i kontra efekta
-
Mi smo do sada išli 2 puta sa borom jednom prije i jednom nakon cvatnje, i prošle smo godine 2 puta prehranili sa magnezijem ( i ostalim elementima) prije šare i za vrijeme šare, jer se je došlo do nedostatka magnezija. I stanje se je solidno popravilo.
Prošla godina je bila posebna zbog puno kiša pa je bilo teško pronaći uzrok.
Vidjet čemo kakva če biti situacija ove godine, pretprošle godine nismo imali problema sa nedostatkom magnezija.
Koliko kod vas godišnje izađe cijena prskanja i folijarna prehrana na 1h vinograda ? Onak od prilike.
-
Ah, idem najnužnije kod sebe, slažem se s Orlandom da je skupo i još ktome nezgodno jer se ne smije miksati.
Početak vegetacije, drin+ osnovna NPK formulacija univerzalna s mikroelementima, dalje magnesiogreen, boraks prije cvatnje.
Nakon cvatnje opet boraks, magnesiogreen, zadebljanje bobica obavezno hascon više puta.
Ako dođe kakva tuča ili bolest, opet drin.
Većinom fali mikroelemenata, bor, magnezij, P, K,
No, to je jedna jako dobra stvar, posebno ako znate čega vam fali u tlu.
Puno puta sam nakon tretiranja prešao po trsju, za tri do četiri dana i vidio da je i te kako koristilo :)
-
svi zaboravljate kalcij vrlo je bitan,pogotovo kod čvrstoče kožice ;)
-
Bitan je posebno dok imaš jabuke, reci mi zašto misliš da je toliko bitan za vinovu lozu?!
Nemoj se ustručavati odgovoriti :)
-
Glavna uloga kalcija je izgradnja stanične stijenke. Kod bobica koje su dobro opskrbljene kalcijem, pokožica je čvrsta i deblja. Niti puca, niti je hifa gljivice truleži može "probiti". I mogućnost pojave truleži je vrlo mala.
A kako i kada dodati kalcij?
Svakako tijekom ljeta, primjeniti folijarnu gnojidbu kalcijem, i efekat će biti više nego dobar.
Ali koji kalcij?
Samo i isključivo kalcij u karboksilnom obliku. Sve ostale oblike biljka teško usvaja i učinak je vrlo slab. A kalcij-klorid, nikako! Ostatak klora iz kalcij-klorida vrlo negativno djeluje na aromu grožđa.
Znači, u proizvodnji bijelih, osjetljivih sorata svakako uključiti folijarnu gnojidbu kalcijem, i time učinkovito smanjiti pojavu truleži. ;)
-
svi zaboravljate kalcij vrlo je bitan,pogotovo kod čvrstoče kožice ;)
Znam na šta ciljaš, ekološka proizvodnja i čvrstoća pokožice, ali kalcij treba jezgričavom voću, mislim da to nije najbitnija stavka za vinovu lozu ako nije ekološka proizvodnja
Ako pratiš forum vocarstvo. net, vidjet ćeš da dajem preporuke za to ;)
-
Glavna uloga kalcija je izgradnja stanične stijenke. Kod bobica koje su dobro opskrbljene kalcijem, pokožica je čvrsta i deblja. Niti puca, niti je hifa gljivice truleži može "probiti". I mogućnost pojave truleži je vrlo mala.
A kako i kada dodati kalcij?
Svakako tijekom ljeta, primjeniti folijarnu gnojidbu kalcijem, i efekat će biti više nego dobar.
Ali koji kalcij?
Samo i isključivo kalcij u karboksilnom obliku. Sve ostale oblike biljka teško usvaja i učinak je vrlo slab. A kalcij-klorid, nikako! Ostatak klora iz kalcij-klorida vrlo negativno djeluje na aromu grožđa.
Znači, u proizvodnji bijelih, osjetljivih sorata svakako uključiti folijarnu gnojidbu kalcijem, i time učinkovito smanjiti pojavu truleži. ;)
Znaš šta, riječi ti se pozlatile, samo kad bi to tak bilo! Radije bi kalcija kupovao nego Switcha i sličnih. Ima jedno dvije stavke pogrešnog navoda, no možemo na private, ako te zanima zaštita ;)
-
Glavna uloga kalcija je izgradnja stanične stijenke. Kod bobica koje su dobro opskrbljene kalcijem, pokožica je čvrsta i deblja. Niti puca, niti je hifa gljivice truleži može "probiti". I mogućnost pojave truleži je vrlo mala.
A kako i kada dodati kalcij?
Svakako tijekom ljeta, primjeniti folijarnu gnojidbu kalcijem, i efekat će biti više nego dobar.
Ali koji kalcij?
Samo i isključivo kalcij u karboksilnom obliku. Sve ostale oblike biljka teško usvaja i učinak je vrlo slab. A kalcij-klorid, nikako! Ostatak klora iz kalcij-klorida vrlo negativno djeluje na aromu grožđa.
Znači, u proizvodnji bijelih, osjetljivih sorata svakako uključiti folijarnu gnojidbu kalcijem, i time učinkovito smanjiti pojavu truleži. ;)
Potpisujem 8)
-
Ova tema sa kalcijem je bila već ovo ljeto ali kasno za primjenu u tekućoj godini ali sigurno ću je primjenit u ovoj prvenstveno zbog letečih objekata :D ;)
-
ne zanima me eko proizvodnja nego kako proizvesti vrhunsko vino a da se smanji broj zaštite,folijarna prihrana itekako doprinosi dobroj kondiciji trsa,što je trs zdraviji bit če i otporniji a i kvaliteta grožđa če bit odlična,uvjerio sam se u to otkako koristim folijarnu prihranu,normalno da to poskupljuje cijelu stvar imam male gorice tak da mi to i nije neki trošak ali da imam i velike razmišljao bi na isti način,nemožeš razmišljat na način da ne uložiš ništa a htio bi vrhunsko vino,znam neke "veče" vinogradare koji su pametovali sa zaštitom i prihranom prošle godine a brali su upola manje nego prijašnjih godina jer im je propalo,dakle što reći kolko uložiš tolko i dobiješ,normalno u ničemu netreba pretjerivati,današnji procesi zaštite i prihrane uvelike su uznapredovali,ko se malo potrudi može proizvesti odlično zdravo grožđe a s time i odlično vino ;)
-
Mi smo do sada išli 2 puta sa borom jednom prije i jednom nakon cvatnje, i prošle smo godine 2 puta prehranili sa magnezijem ( i ostalim elementima) prije šare i za vrijeme šare, jer se je došlo do nedostatka magnezija. I stanje se je solidno popravilo.
Prošla godina je bila posebna zbog puno kiša pa je bilo teško pronaći uzrok.
Vidjet čemo kakva če biti situacija ove godine, pretprošle godine nismo imali problema sa nedostatkom magnezija.
Koliko kod vas godišnje izađe cijena prskanja i folijarna prehrana na 1h vinograda ? Onak od prilike.
Problem je definitivno u izboru podloge (SO4) koja slabo usvaja magnezij, pa je pojava nedostatka magnezija vrlo učestala. Osim prirodne osjetljivosti, tu je još i problem kalija (iako je kalij definitivno element br. 1 za vinovu lozu; velika količina kalija u tlu značajno otežava usvajanje magnezija (kojeg načelno i može biti dovoljno u tlu).
I što sada?
Nema druge, nego dobra stara (da, da, vrlo, vrlo stara; prvi pisani dokument datira iz 1676. godine) folijarna gnojidba.
Ukoliko je problem redovit (naročito u vlažnim godinama) onda je primjena preventivna, a ako je problem periodičan, onda kurativno.
Čime?
Najjeftinijim sredstvom (da, netko je prije spominjao i cijenu).
A to je prije svega običan Mg-sulfat, pa onda sve ostalo što možete naći (kupiti).
Cijene?
Mg-sulfat može se naći u vrećama (25 kg), ali jako, jako rijetko (jednom su mi u jednom dućanu reki da ga više ne drže zbog male cijene). Ono što sam uspio naći, bilo je 34,90 kn/5 kg Bitersalz (Compo, Bauhaus, Zagreb) ili Magensiogreen 35,00 kn/kg.
A doza primjene:
Mg-sulfat (čisti, generički) - 2,0-3,0 kg/100 lit vode (što znači oko 20-30 kg/ha/1.000 lit vode)
Magensiogreen - 0,5 kg/100 lit vode
Budući da su oba u načelu isti proizvod (Magnesiogreen je Mg-sulfat + malo mikrića; 0,1% B, Cu, Mn, Zn) ne znam zašto ide samo do 0,5 kg/100 lit. vode.
Kada primjeniti?
Preventivno - prije cvatnje (ide manje vode, pa je i količina manja, i dostatna za period cvatnje); intenzivni porast bobice (1-2x ovisno o potrebi)
Kurativno - kada se pojave prvi simptomi (na starom lišću; počinje zućenje i vrijeme je za primjenu)
A trošak?
"Sirovina" oko 150-tak kuna + voda + stroj + vrijeme... cca. oko 350,00 kn/ha iliti 100 kg grožđa ::)
Pa ak' uberem 10 t/ha onda je to 1% za magenzij sulfat ;D
-
ne zanima me eko proizvodnja nego kako proizvesti vrhunsko vino a da se smanji broj zaštite,folijarna prihrana itekako doprinosi dobroj kondiciji trsa,što je trs zdraviji bit če i otporniji a i kvaliteta grožđa če bit odlična,uvjerio sam se u to otkako koristim folijarnu prihranu,normalno da to poskupljuje cijelu stvar imam male gorice tak da mi to i nije neki trošak ali da imam i velike razmišljao bi na isti način,nemožeš razmišljat na način da ne uložiš ništa a htio bi vrhunsko vino,znam neke "veče" vinogradare koji su pametovali sa zaštitom i prihranom prošle godine a brali su upola manje nego prijašnjih godina jer im je propalo,dakle što reći kolko uložiš tolko i dobiješ,normalno u ničemu netreba pretjerivati,današnji procesi zaštite i prihrane uvelike su uznapredovali,ko se malo potrudi može proizvesti odlično zdravo grožđe a s time i odlično vino ;)
Mogu pomoći na komad, ali generalno nemam ni ja formulu. Volio bih i ja da ne koristim zaštitu, ali ne mogu odrediti da li će sutra padati kiša ili ne ??? Da li mi netko može to garantirati, ne može 8)
To je rizik poljoprivredne proizvodnje 8)
-
slažem se :)
-
Hvala Teranu, šta se potrudio za post, slažem se :)
Ne koristim Mgreen 0,5%, koristim znatno više! Zašto? Jer može!
Postoje limiti za vinovu lozu, ali ti limiti nisu određeni u potpunosti sredstvima za folijarnu prihranu!
Može i više i jače, ali trebate znati vaše tlo u vinogradu, trebate znati čega fali!
Meni nije osnovna stvar u prskalici koncentracija prilikom folijarne prihrane, već pH otopine koktela ;)
-
Problem je definitivno u izboru podloge (SO4) koja slabo usvaja magnezij, pa je pojava nedostatka magnezija vrlo učestala. Osim prirodne osjetljivosti, tu je još i problem kalija (iako je kalij definitivno element br. 1 za vinovu lozu; velika količina kalija u tlu značajno otežava usvajanje magnezija (kojeg načelno i može biti dovoljno u tlu).
Ovisi jako o vrsti tla, načelno pH. SO4 je za kontinentalne krajeve, za kasnije sorte izvrsna podloga. U literaturi piše to šta si rekao, no mislim da je ipak velika stvar za podloge ono osnovno šta služe, a to je FAV!
-
Meni nije osnovna stvar u prskalici koncentracija prilikom folijarne prihrane, već pH otopine koktela ;)
Recimo, npr. boraks, dakle Na borat, nema šanse da vam sredi list. Koliko ga stavite, stavite, dio se upije dio ne, no nema nekroza, odnosno oštećenja!
-
Hvala Teranu, šta se potrudio za post, slažem se :)
Ne koristim Mgreen 0,5%, koristim znatno više! Zašto? Jer može!
Postoje limiti za vinovu lozu, ali ti limiti nisu određeni u potpunosti sredstvima za folijarnu prihranu!
Može i više i jače, ali trebate znati vaše tlo u vinogradu, trebate znati čega fali!
Meni nije osnovna stvar u prskalici koncentracija prilikom folijarne prihrane, već pH otopine koktela ;)
Ma vjerovatno Magnesiogreen može i jače (ne samo onih 0,5%; kad obični Mg-sulfat može do 4%), ali onda to više nije onih 1% od grožđa, i tu onda počinje priča o isplativosti... eto zašto preporučujem obični Mg-sulfat (gorku sol).
Što se tiče Boraxa (Na-borat) literatura kaže za lozu do 0,2%, i osobno nisam išao preko toga nikada. Dal' bi išlo više; nisam siguran :-\ (a zlatno pravilo je da preporučam samo ono što sam siguran; ostvarujem prihod od davanja savjeta, i jedan loš/krivi jači je od 1.000 ispravnih savjeta :-[. Ako nešto nisam siguran; hvala lijepa, pitajte dalje, ne znam vam ja to 8)).
-
Ma vjerovatno Magnesiogreen može i jače (ne samo onih 0,5%; kad obični Mg-sulfat može do 4%), ali onda to više nije onih 1% od grožđa, i tu onda počinje priča o isplativosti... eto zašto preporučujem obični Mg-sulfat (gorku sol).
Što se tiče Boraxa (Na-borat) literatura kaže za lozu do 0,2%, i osobno nisam išao preko toga nikada. Dal' bi išlo više; nisam siguran :-\ (a zlatno pravilo je da preporučam samo ono što sam siguran; ostvarujem prihod od davanja savjeta, i jedan loš/krivi jači je od 1.000 ispravnih savjeta :-[. Ako nešto nisam siguran; hvala lijepa, pitajte dalje, ne znam vam ja to 8)).
Išao sam 0,5%, boraks, dok mi se omaknulo i 0,7% sa foliarelom B po listovima ( boraks). Vjerujem da bi i više išlo, mislim da 1% ne bi napravio štete.
Ureja:) 0,5% je limit za vinovu lozu u vegetaciji koliko sam pročitao, isprobao nisam, voćke i više love.
Osim gnojidbe, ureja mi je uvijek ostala u dobrom sjećanju kad je trebalo na brzinu ohladiti pive ;)
-
Ove godine ja preuzimam zastitu i ishranu u vinogradu prema savjetima s foruma. ;) Do prosle godine je to stari radio prema savjetima trgovaca koji se nisu bas pokazali... ::)
-
Napomenuo bih jednu stvar, govorio sam već, ali nije problem ponoviti. Koktel Magnesiogreena i boraksa ( foliarel B, natrijev borat ). Problemi su kod miksanja, jer boraks povećava pH otopine u prskalici i otopina vam je lužnata. S druge strane, pH otopine magnesiogreena se kreće u rangu od 4 - 7 za folijarnu prihranu, dakle malo kiselija do neutralna, ako je viša od toga promijenit će se sastav koktela tj. preparata. Pošto baš ta dva elementa najviše fale u vinogradu, treba jako paziti. Ako se ta dva preparata miksaju, ne bi se smjelo dodati više od 0,1 % boraksa u otopinu magnesiogreena, jer u suprotnom dolazi do promjene i reakcije u prskalici ( promjena boje, taloženje, pH raste preko 8 ). Ako se i pogriješi, otopina nije fitotoksična, ali je moguće da vam bude uzaludan posao :(
Znam da ima i onih koji još u to dodavaju preparate za zaštitu bilja. Ako u to primjerice dodate Al fosetil, zineb ili bakar dobijete smjesu za prskanje gdje više ne znate šta se dešava i sa čim ste na kraju izvršili tretiranje.
Al, Zn, B i Sn ( postoji par preparata na bazi kositra ), su amfoterni elementi i reagiraju različito ovisno o pH otopine.
Ako se već igrate s tim preparatima, bilo bi dobro da imate pehametar ili listiće indikatora za pripremu otopine.
Promjena boje otopine, grušanje, taloženje vam je sigurni znak da je nešto otišlo u krivo!
-
S čime mjeriš ako mjeriš PH vrijednost otopine?Gdje se mogu kupiti ti listići koji pokazuju PH vrijednost?
-
Ja mjerim sa Merckovim indikator listićima, univerzalni listići sa skalom boje u pakiranju. Imam bunt toga, ali mjerio sam dva puta, napravio šprancu zato sam i znao ovo gore šta sam pisao.
Gdje ćeš to naći, iskreno ne znam, nema baš u svakoj poljoapoteci.
Koristio sam za pripremu bordoške i za koktele gnojiva.
Pomažite forumaši :)
-
Evo kad smo već kod gnojidbe (i pripreme za slijedeću vegetaciju) evo novogodišnje cijene NPK 7-20-30 (Pterokemija) 588,00 kn/100 kg (PDV već unutra) :o
-
pa ,bem ti >:(
kod nas je još u jesen bil 50kg negde oko 350kn.zgleda da smo mi u zagorju najskuplji po pitanju bilo čega kaj se da kupit >:(
-
Ja mjerim sa Merckovim indikator listićima, univerzalni listići sa skalom boje u pakiranju. Imam bunt toga, ali mjerio sam dva puta, napravio šprancu zato sam i znao ovo gore šta sam pisao.
Gdje ćeš to naći, iskreno ne znam, nema baš u svakoj poljoapoteci.
Koristio sam za pripremu bordoške i za koktele gnojiva.
Pomažite forumaši :)
Ja sam si dao malo truda pa sam nazivao po poljoapotekama,nemaju ni u jednoj a dobivao sam razne upute gdje tražiti.Tako sam otišao u Varaždin i prošao sam od knjižara do ljekarni(ne poljoljekarne)nigdje nemaju ,na nekim mjestima nisu ni čuli za to.Kad sam već htio odustati naiđem na jednu ljekarnu koja mi je bila uz put,uđem unutra,nemaju ni oni,ali je gospođa bila ljubazna pa je rekla nek malo sačekam da će nazvati svog dobavljača da vidi dal se može naručiti i nakon kračeg razgovora veli da može,da stigne za dva tjedna jer ni oni nemaju na zalihi.Onda sam ju pitao od kud ona to naručuje,veli da se tvrtka zove KEMIG iz Sesveta a cijena je oko 100kn.Pa sad ako ko želi može probati tamo.
-
Ja sam si dao malo truda pa sam nazivao po poljoapotekama,nemaju ni u jednoj a dobivao sam razne upute gdje tražiti.Tako sam otišao u Varaždin i prošao sam od knjižara do ljekarni(ne poljoljekarne)nigdje nemaju ,na nekim mjestima nisu ni čuli za to.Kad sam već htio odustati naiđem na jednu ljekarnu koja mi je bila uz put,uđem unutra,nemaju ni oni,ali je gospođa bila ljubazna pa je rekla nek malo sačekam da će nazvati svog dobavljača da vidi dal se može naručiti i nakon kračeg razgovora veli da može,da stigne za dva tjedna jer ni oni nemaju na zalihi.Onda sam ju pitao od kud ona to naručuje,veli da se tvrtka zove KEMIG iz Sesveta a cijena je oko 100kn.Pa sad ako ko želi može probati tamo.
Ja sam malo gledao na eBayu,digitalni pH metri,sigurno nisu profi,ali su i cijene smiješne ;D http://shop.ebay.com/?_from=R40&_trksid=p5197.m570.l1311&_nkw=digital+ph+meter&_sacat=See-All-Categories (http://shop.ebay.com/?_from=R40&_trksid=p5197.m570.l1311&_nkw=digital+ph+meter&_sacat=See-All-Categories)
-
Pa ima ih jeftinijih od ovih lističa.To su sigurno kineski čim su tak jeftini.
-
Pa ima ih jeftinijih od ovih lističa.To su sigurno kineski čim su tak jeftini.
Pa ne mora to biti loše ako je kinesko. Nije extra klasa ali im je i cijena odgovarajuća. Jedino kupiti dva pufera (pH 7 i 4) za povremenu kontrolu i to je to. Zašto ne? ;)
-
riba kaj je to?
-
riba kaj je to?
verzija deponatora za mineralni(kućna radinost).Al moram priznat osnovna ideja je našeg izumitelja Jnix-a
-
http://www.plodovizemlje.hr/proizvodi.aspx?param_id=23&cic=168
Antistresno mikrobiološko gnojivo.Molio bi za komentar,dali se možda tko od vas susreo s ovim sredstvom.
-
Kako i sam naslov kaže, pokrenuo sam novi mini-portal na temu gnojidbe bilja. VIše na www.gnojidba.info ;D ;D
Zasad je samo postavljen predložak i u slijedećih 30-tak dana kreće "punjenje" sadržaja. Ima još puno posla, ali bitno je krenuti. Nadam se da će vremenom postati referenca za gnojidbu (zato je i mini portal; nema tu baš mega velikog sadržaja, ali uvijek postoji potreba za informacijama).
p.s. Svratite i napišite komentar.
p.s.s. Predložak je u HTML, možda uskoro bude u Joomli ;)
-
http://www.plodovizemlje.hr/proizvodi.aspx?param_id=23&cic=168
Antistresno mikrobiološko gnojivo.Molio bi za komentar,dali se možda tko od vas susreo s ovim sredstvom.
hehe, po sastavu izgleda kao komercijalni biodinamicki preparat 500..
-
Netko je već pisao, pH listići, bi se trebali, nabaviti u ljekarni.
Kontrola urina npr. možda ne pod tim imenom, ali, Merck vam je jedna od najpoznatijih firmi za to:
http://www.merck.com/ (http://www.merck.com/)!
Whatman za filter papire !
http://www.whatman.com/filterpapers.aspx (http://www.whatman.com/filterpapers.aspx)
-
alo ljudi, pa tih pH testera i svega ostalog slicnog, zivog i nezivog vrlo lako mozete nabaviti preko amazona, nije cak ni skupo a doci ce vam 100%!
http://www.amazon.com/s/ref=nb_sb_noss?url=search-alias%3Daps&field-keywords=paper&x=0&y=0#/ref=nb_sb_ss_i_5_9?url=search-alias%3Daps&field-keywords=ph+strips&sprefix=ph+strips&rh=i%3Aaps%2Ck%3Aph+strips
-
verzija deponatora za mineralni(kućna radinost).Al moram priznat osnovna ideja je našeg izumitelja Jnix-a
Zanimljivo, daj malo pojasni kud ide spremnik gnojiva, kak se deponira, vidim da ima polugu za nogu.
-
tak je.znaći ovaj sa polugom ide tu u utor i onda se nogom pritisne u zemlju.zatim ga izvućeš,a ova vanjska cijev ostaje u zemlji na dubini kolko si ga uspel zapičiti.unutra nasiplješ gnojivo koje ostaje deponirano u zemlji,a cijev jednostavno izvućeš.s tim da se ne radi od predebelih cijevi jer onda se teže da dublje zapičiti.Nije za neke veće vinogradare,al za hobiste dobro
Išo sam danas isprobati ovaj deponator i ide to ok!
-
tak je.znaći ovaj sa polugom ide tu u utor i onda se nogom pritisne u zemlju.zatim ga izvućeš,a ova vanjska cijev ostaje u zemlji na dubini kolko si ga uspel zapičiti.unutra nasiplješ gnojivo koje ostaje deponirano u zemlji,a cijev jednostavno izvućeš.s tim da se ne radi od predebelih cijevi jer onda se teže da dublje zapičiti.l
da mi je znati de si našel željeznu cijev...i majstora da ti to zavari...moram videti i sprobati kak to radi ;D
-
nije vinogradarsko al da pitam.
Trebam 400kg mineralnog KAN.pa me zanima jel se još uvek splati iti u deželu po to,nekaj sam čul da su poskupeli i ne isplati se već.Pri nas je cca 115kn 50kg.Prijatelj Franc ak si tu negde prosil bi ak znaš cenu za gore kakva je.i još ak znaš za 15-15-15 50kg ,kolko on košta?
-
Sori riba, nisam već dugo bil jer nije sezona.
Evo ti link pa zvrcni, ova trgovina ima uglavnom okaj cjene pa može biti dobar pokazatelj:
http://www.kmetijskatrgovina.com/
Vidi kaj kažu naši prijatelji slovenci o tome:
http://traktor.mojforum.si/traktor-about2244-140.html
Ak budem išo prek bum postal cjene nek se zna. Zadnji put je plantela organic bila skuplja u slo.
pozdrav
-
Bioalgen , dali ga je netko koristio i šta misli o njemu ... Ivaneeee :D razor.... i ostali mjerodavni
molim vaše mišljenje , posebno u praksi ... hvala
Bio-algeen s-92 u uzgoju vinove loze
* Povećava sadržaj šećera u grožđu
* Smanjuje deformacije na trsu
* Smanjuje isparavanje
* Spriječava požutjelost lišća
* Poboljšava kvalitetu vina
* Naglašava aromu i miris vina
* Stabilizira vino
* Poboljšava proces zrenja i otpornost na smrzavanje
* Povećava otpornost prema štetnim utjecajima okoliša
Bio-algeen S-92 - maslina
Tretiranje vinograda
Prvo prskanje izvršiti u stadiju 2-3 lista, a potom pri svakom postupku zaštite: 0,2% S-92
U PRIPREMI MJEŠAVINE UVIJEK SE NAJPRIJE U POSUDU STAVLJA BIO-ALGEEN S-92 I VODA, PROMIJEŠA SE, A TEK POTOM SE DODAJU EVENTUALNA DRUGA SREDSTVA.
-
@* Povećava sadržaj šećera u grožđu
* Smanjuje deformacije na trsu
* Smanjuje isparavanje
* Spriječava požutjelost lišća
* Poboljšava kvalitetu vina
* Naglašava aromu i miris vina
* Stabilizira vino
* Poboljšava proces zrenja i otpornost na smrzavanje
* Povećava otpornost prema štetnim utjecajima okoliša
Po ovoj deklaraciji bez brige bi trsje mogel posaditi na tavanu i samo ga time održavati ;D .kaj to nisi prije obznanil,a ne kaj sam se mućil s rigolanjem,gnojenjem,sadnjom ,stupima,žicom itd,itd...
-
isti vrag kao i desetak slicnih biostimulatora tipa Algarena, Megagreena (il kak se vec zove danas), itd. ne moze sigurno skoditi, rezultati vjerojatno postoje ali pitanje je koliko je to isplativo kad ga stavljas u svako prskanje.. sve je to trgovacka propaganda.
-
hvala ;)
-
Da, to me podsjeća na one oglase " smršavila 50 kg za manje od 6 mjeseci". Nigdje ne piše koliko zapravo to pomaže u navedenim stavkama, a ako se ne zna opravdanost tretiranja, onda je pitanje koliko je uopće potrebno s tim tretirati, jer sigurno poskupljuje troškove. Na kraju se uz to koristi još par sličnih sredstava i dobiva se folijarna prihrana koja je u konačnici skuplja nego primarna zaštita.
Štetno nije, a isplativost i efekte najbolje da procijenite sami.
Dosta sam i sam osjetljiv kad vidim da tako reklamiraju za sve i svašta, jer se stvarno stječe dojam da ništa drugo osim toga više i ne treba ... dobro je onaj tavan i grožđe spomenuto...
-
MAGNESIOGREEN
Zna netko možda jel ima toga u Prvči?
Tnx
-
Teško, ali u drugim bi poljoapotekama trebalo biti. Preporuka je za prvu prihranu Oligogreen + Drin + Foliacon!
-
a gdje da potražim? možda Graminea?
-
Bioalgen , dali ga je netko koristio i šta misli o njemu ... Ivaneeee :D razor.... i ostali mjerodavni
molim vaše mišljenje , posebno u praksi ... hvala
Bio-algeen s-92 u uzgoju vinove loze
* Povećava sadržaj šećera u grožđu
* Smanjuje deformacije na trsu
* Smanjuje isparavanje
* Spriječava požutjelost lišća
* Poboljšava kvalitetu vina
* Naglašava aromu i miris vina
* Stabilizira vino
* Poboljšava proces zrenja i otpornost na smrzavanje
* Povećava otpornost prema štetnim utjecajima okoliša
Ima jedna "čudna" stvari, gotovo u većini biostimulatora na tržištu (nisu biognojiva, kako neki pokušavaju podvaliti).
Evo, malo sam pogledao stranicu Ecolanda, i "dozano" da je BioAlgen za sve - nema područja i kulture gdje ne povećava..., smanjuje..., više...., manje.... (primjerice na području Srbije podaje se Salvol, isto tako univerzalac), i onda ide prilog analize, a u analizi samo mineralna tvar (točnije suha tvar, ugljik i ostali elementi).
A ime proizvoda BioAlgen (koji se kao i ostali algeni proizvode iz ekstakta smeđe morske alge - Ascophyllum nodosum) te su im osnovni sastojak različite aminokiseline, organski spojevi (vitamini, hormoni i dr.) pa tek onda minerali.
I tu počinje priča o kvaliteti i učinku preparata.
I kako svako vino nije vino, niti auto-guma auto-guma (i Debica i Dunlop su okrugle, a u istoj dimenziji cijena je različita čak do 3x; a zašto?) tako je i sa proizvodima na bazi algi. Različiti načini ekstrakcije, čuvanja, hranjive podloge i na kraju koncnetracije osnovnih sastojaka značajnu utječu na cijenu, kvalitetu i naposljetku učinkovitost preparata (pišem i temu na portalu o tome).
Djeluju li u praksi?
Svkakako. No, vrlo je važno odvagati učinak i cijenu (trošak).
Nisu tako spektakularni učinci kako se oglašava (što neko prije rekoše; možeš onda lozu i na tavan posaditi...), ali u pojedinim slučajevima, odraditi će dobar posao (naročito za reduciranje stresnih uvjeta).
-
Odnedavno sam se intenzivnije počeo baviti vinogradom :). Novi sam ovdje i vidim puno korisnih tema i informacija, ima puno informacija i ne uspijevam sve pročitati. Kupio sam Oligogreen jer sam ovdje naišao na informacije da je puno bolji od Fetine G, sa čime se i slažem kada gledam kem. sastav. Mislim ovih dana pošpricati sa Oligogreenom, a prije cvatnje sa borom. Što se tiče bora, je li bolje koristiti Foliarel ili je dovoljno kvalitena i Fertina B ??
Fertinu B mogu naći ovdje u Puli, to znam sigurno, Foliarel ću morati naručivati preko neta, pretpostavljam isto kao Oligogreen. Ima li netko iskustva o tome i može li mi netko dati savjet ? Inače do sada moj tata koji je uglavnom radio vinograd nije koristio folijarnu prihranu, a meni se to čini potrebnim, upravo zahvaljujući inforamcijama sa ovog foruma :)
-
Foliarel B sadrži 21% bora dok fertina b samo 4%.Dakle bolje ti je koristiti foliarel.
-
Drugi preparat je Borogreen L 11% bora, boretanolamin u organskom kompleksu, lakši za miješanje!
Na tržištu su masovni preparati s borom i dušikom ( Fertina B i dr.) totalno nespojivi sa voćarstvom i vinogradarstvom jer su ti preparati za šećernu repu! Pripazite 8)
-
Fertina B sadrži 4 % bora i 3 % dušika
Moram napomenuti, niti Folifertil B, niti Fertina B, nisu borni preparati.
-
Drugi preparat je Borogreen L 11% bora, boretanolamin u organskom kompleksu, lakši za miješanje!
Na tržištu su masovni preparati s borom i dušikom ( Fertina B i dr.) totalno nespojivi sa voćarstvom i vinogradarstvom jer su ti preparati za šećernu repu! Pripazite 8)
Znači Fertinu B neću koristiti :o, hvala na informaciji :)
-
Foliarel B sadrži 21% bora dok fertina b samo 4%.Dakle bolje ti je koristiti foliarel.
Hvala na savjetu. Vidim da ću koristiti ili Borogreen ili Foliarel
-
danas sam stavil drin+oligogreen+magneziogreen(zeleno-plave boje ;D)
-
Naručio sam Foliarel B i Magnesiogreen i planiram sa njima prskati prije cvatnje. Siguran sam da se mogu mješati, ali Razor je negdje napisao da se Foliarel treba stavljati u Magnesiogreen i pri tome pratiti PH otopine. Nisam to nikada miksao, pogotovo ne mjerio PH. Pretpostvaljam da se može sa onim lakmus papirom ( listićima ). Kako to mješati da bude ispravno, može li mi netko dati savjet ? :)
-
danas sam stavil drin+oligogreen+magneziogreen(zeleno-plave boje ;D)
Kako se ovo miješa ? Zanima me, iako to sada ne namjeravam koristiti ? :-)
-
Jučer prihranil sa Oligogreenom i Foliaconom 22 uz dodatak Drina.
-
Danas predvečer sam pošpricao sa Oligogreenom, prvi put da sam primijenio folijarnu prihranu. Za prvi put mi se nije dalo mikasati jer nemam iskustva sa time. Sada čekam da počne zeleniti :)
-
. Sada čekam da počne zeleniti :)
??? A šta?
-
Naručio sam Foliarel B i Magnesiogreen i planiram sa njima prskati prije cvatnje. Siguran sam da se mogu mješati, ali Razor je negdje napisao da se Foliarel treba stavljati u Magnesiogreen i pri tome pratiti PH otopine. Nisam to nikada miksao, pogotovo ne mjerio PH. Pretpostvaljam da se može sa onim lakmus papirom ( listićima ). Kako to mješati da bude ispravno, može li mi netko dati savjet ? :)
Otprilike idu do 2 žlice foliarela B u otopini Mgreena na 10 L. Idu i 2 žlice Mgreena ( 50 g), ali je puno teži u odnosu od foliarela B.
Mijenja se boja, ako se pretjera, iz zelene ide u tamno plavu, ali otopina sama po sebi nije fitotoksična.
Ima i bolja opcija za borna gnojiva, npr. Borogreen L, koji ne reagira toliko alkalno kao boraks u Fol. B.
Dok ide čisti foliarel B, stavljam i po 4-5 žlica na 10L.
-
Otprilike idu do 2 žlice foliarela B u otopini Mgreena na 10 L. Idu i 2 žlice Mgreena ( 50 g), ali je puno teži u odnosu od foliarela B.
Mijenja se boja, ako se pretjera, iz zelene ide u tamno plavu, ali otopina sama po sebi nije fitotoksična.
Ima i bolja opcija za borna gnojiva, npr. Borogreen L, koji ne reagira toliko alkalno kao boraks u Fol. B.
Dok ide čisti foliarel B, stavljam i po 4-5 žlica na 10L.
Hvala puno na savjetu Razor. Naručio sam preko obližnje ljekarne i listiće za PH,pa ću usput i kontrolirati lužnatost :)
??? A šta?
Ma tako sam napisao...čekam da se zazeleni u smislu da počne djelovati folijarna prihrana. Naravno da je lišće i sada zeleno, neki listovi čini mi se malo naginju na žućkasto pa sam se odlučio na folijarnu prihranu, mislim da neće škoditi, eto.... :)
inače imam malvaziju , ima nešto i muškata :)
-
a gdje da potražim? možda Graminea?
Ja sam si magnesiogreen naručioo u Cedar Agro, narudžba internetom, oni imaju :)
-
Sve imate u PAVINU u Jastrebarskom ja bum sutra folijarno prihranil sa Folicaon 22+Oligogreen+Magnesogreen!
-
Razor,koliko dana bi otprilike bilo dobro ići sa borom i magnezijem prije cvatnje tj.ak npr.sutra špricam prihranu,jel idem prerano ili nema veze,kak brzo trs tu prihranu usvaja?
-
U ovoj fazi sada otprilike s borom i mgreenom, diferencirani cvjetovi. Ovisi o razvoju cvjetića, ali ja ću isto ovih dana mada mi je dosta nejednoliko. Možda stignem i još jedan put do cvatnje.
Relativno se brzo usvajaju navedeni preparati, mislim da je 24h dosta. Za primjerice Hascon i Oligogreen treba bar 36 - 48h.
Obavezno je tretiranje i u opadanju cvjetića sa istom kombinacijom.
-
Tak sam i mislio,ak uspijem sutra,čista je vremenska situacija,a ko zna kaj bu krajem tjedna,još jednu stvar sam zaboravio,da li je bitno prihranu pošpricati detaljno sa svake strane poput zaštite jer ja obično prihranu proletim samo sa jedne strane i da li da povećam dozu pošto trošim manje materijala nego kad idem sa zaštitom?
-
Ja lupim s jedne strane s većom dozom ;D Nije nužno detaljno sa svake strane. Zeleno je i s jedne i s druge strane, a osim toga trenutno mi motorna prskalica gađa obje strane ako pod koso radim jer mi nije još došlo do srednjih žica, fali 5-10 centi ;D
-
Ja lupim s jedne strane s većom dozom ;D Nije nužno detaljno sa svake strane. Zeleno je i s jedne i s druge strane, a osim toga trenutno mi motorna prskalica gađa obje strane ako pod koso radim jer mi nije još došlo do srednjih žica, fali 5-10 centi ;D
Nekak sam laički pretpostavljao da ta prihrana cirkulacijom sokova dođe i do drugog lista iako ga možda ja nisam mlazom pogodio,a kaj se tiče rasta kod mene svaštara,neke mladice su velike,nek pol ovih,na istom trsu imam jedno i drugo,ja još trenutno koristim,običnu,poluautomatsku špricu ;D
-
Nekak sam laički pretpostavljao da ta prihrana cirkulacijom sokova dođe i do drugog lista iako ga možda ja nisam mlazom pogodio,a kaj se tiče rasta kod mene svaštara,neke mladice su velike,nek pol ovih,na istom trsu imam jedno i drugo,ja još trenutno koristim,običnu,poluautomatsku špricu ;D
ja bum sutra bacil folarel b i magnesiogreen, isto tak sutra prvi put palim štilovku (do sad sam samo pumpal ;D)
-
U ovoj fazi sada otprilike s borom i mgreenom, diferencirani cvjetovi. Ovisi o razvoju cvjetića, ali ja ću isto ovih dana mada mi je dosta nejednoliko. Možda stignem i još jedan put do cvatnje.
Relativno se brzo usvajaju navedeni preparati, mislim da je 24h dosta. Za primjerice Hascon i Oligogreen treba bar 36 - 48h.
Obavezno je tretiranje i u opadanju cvjetića sa istom kombinacijom.
znači to tretiranje borom poslje cvatnje, bi trebalo biti neposredno nakon cvatnje, kad počinju čistiti grozdići (opadanje kapica) ,u biti u isto vrijeme kad bi se trebalo špricati protiv botritysa
jasam to dobro shvatil
-
Da. Ide bor i magnezij.
Ne znam da li je tko naišao i na Borogreen L ili Bortrac ( bor-etanolamin) u organskom kompleksu. To je isto odličan borni preparat. Foliarel B nije jedini borni preparat :)
-
Jutros sam pošpricao sa 0,1% Foliarela B + 0,3% Magnesiogreena. Špricam ručno i utrošio sam oko 150 lit. vode.
-
Evo ja sam prihranio 2 put u subotu u 5,30h ujutro sa Agroleaf Power High K 15+10+31 ima i mikroelemente
0.01 % bor (B)
0,01 % bakar (Cu-EDTA)
0,06 % željezo (Fe-EDTA)
0,04 % magnezij (Mg-EDTA)
0,001 % molibden (Mo)
0,01 % cink (Zn-EDTA)
piše 2-3 puta u vegetaciji mislim još jedan put poslije cvatnje prošle godine nisam i nabrao sam 150 litara manje nego predlani kada sam koristio prihranu.( a trebalo je biti više )
http://www.scottsprofessional.com/files/4cYIiOPpLn.pdf
(http://www.scottsprofessional.com/image/T/0bLpTkgf)
Neznam jel bi trebao još nešto dodati?
-
Nažaost, ali u ovome je ovo glavno:
NPK FERTILIZER WITH B, CU, FE, MN, ZN 15+10+31
15 % Total Nitrogen (N)
9.0% Nitrate Nitrogen
1,7 % Ammonium Nitrogen
4,3 % Ureic Nitrogen
10 % Phosphorus Pentoxide (P2O5
)10 % soluble in water
31 % Potassium Oxide (K2O) water soluble
Ono što ti sad treba, ćini mi se malo premalo , npr, B o,01 ;)
-
danas popljevil ;D i vezal ??? i dobro zagorel >:(
-
Evo ja sam prihranio 2 put u subotu u 5,30h ujutro sa Agroleaf Power High K 15+10+31 ima i mikroelemente
0.01 % bor (B)
0,01 % bakar (Cu-EDTA)
0,06 % željezo (Fe-EDTA)
0,04 % magnezij (Mg-EDTA)
0,001 % molibden (Mo)
0,01 % cink (Zn-EDTA)
piše 2-3 puta u vegetaciji mislim još jedan put poslije cvatnje prošle godine nisam i nabrao sam 150 litara manje nego predlani kada sam koristio prihranu.( a trebalo je biti više )
http://www.scottsprofessional.com/files/4cYIiOPpLn.pdf
(http://www.scottsprofessional.com/image/T/0bLpTkgf)
Neznam jel bi trebao još nešto dodati?
Zaboravi to, to ti više sada ne vrijedi.
Šta kažeš na ovo :
Mg - 16 - 25%
B - 20 %
Zn - 25%
Mn - 20%
Ca - 34%
Fe - 4-7%
To su gnojiva folijarna takvog sastava, a ne vodica kakvu si naveo za folijarno. Više se pokupi mikroelemenata na ispiranju prazne vrećice dotičnih preparata, nego šta sadrži taj preparat, a slično je i s ostalim folifertilima i fertinama >:(
http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf)
-
a kaj onda s onima koji su sad navalili sa KAN - om :o,ko npr.moj rođo.A na pitanje zakaj sad to,veli radi sprečavanja osipavanja :o .
Pa sam ga malo pošpotal,al me ipak onda posluhnul i bežal kupiti bor,no "opet" ne ono kaj sam mu rekel(foliarel),već nekakvu (čini mi se) Fertinu B :(
Pitanje za Razora: koje to ima sve te elemente u sebi(ak nije tajna ;) )
-
Ja bih rekao da se moj vinograd od ovoga osječa bolje, a i malo sam analizirao (prije svega svoj vinograd)
i pročitao; http://www.vvvforum.eu/index.php?s=540
Ja nemam taj problem u prijašnjim godinama (njih3g) čitaj neiskusan vinogradar.
Iako od viška glava ne boli.
U svakom slučaju hvala.
Pošto kasnim bum ostavil ovak kak je. :D
-
Pitanje za Razora: koje to ima sve te elemente u sebi(ak nije tajna ;) )
Ne radi se tu o jednom preparatu nego o više njih...magnesiogreen,foliarel b itd..naglasak je bio na tome koliko hranjiva sadrže fertine a koliko ovi drugi preparati.
-
http://www.scottsprofessional.com/files/4cYIiOPpLn.pdf
(http://www.scottsprofessional.com/image/T/0bLpTkgf)
Da se nadovežem,ovo je sigurno vrhunsko gnjojivo,ali za druge namjene.Imam slično gnjojivo po sastavu doma Kristalon 15-5-30 s tim da još ima i 3%magnezija+ovo u tragovima ne računam,,njega su mi preporučili uzgajivači cvijeća,kad su žene cvijeće kupovale,a piše da je dobar i za zalijevanje rajčice,paprike,krastavaca,povrća sa plodovima,nakon što se oni stvore,10g ide na 10l kantu
-
U vezi Magnezija za folijarno. Imam 2 kg neke Gorke soli od(terrasana) sastav MgO 16% i S 11%, i preporuča se prskanje 2% ili 200 g na 10l vode ali za igličasto bilje . E sad bi se to moglo iskoristit za špricanje vinograda.
-
Sličan je sastav magnesiogreena. Ide, no uzmi malo manju koncentraciju za početak, 0,5%.
-
a kaj onda s onima koji su sad navalili sa KAN - om :o,ko npr.moj rođo.A na pitanje zakaj sad to,veli radi sprečavanja osipavanja :o .
Pa sam ga malo pošpotal,al me ipak onda posluhnul i bežal kupiti bor,no "opet" ne ono kaj sam mu rekel(foliarel),već nekakvu (čini mi se) Fertinu B :(
Pitanje za Razora: koje to ima sve te elemente u sebi(ak nije tajna ;) )
Dokument ima 1 MB u pdf-u. Pošaljem ti ga na mail. Ne mogu ga staviti na forum jer su ograničeni privitci.
-
Svi koji žele pogledati prava gnojiva za vv kulture, i druge kulture, pogledajte na adresi : www.jurana.com/ (http://www.jurana.com/)
Ima više programa po fenofazama za hrpu kultura.
-
Svi koji žele pogledati prava gnojiva za vv kulture, i druge kulture, pogledajte na adresi : www.jurana.com/ (http://www.jurana.com/)
Ima više programa po fenofazama za hrpu kultura.
To je u sloveniji!
-
To je u sloveniji!
Je,ali lijepo su opisali što,kada,zašto,a većinu tih gnjojiva možeš kod nas kupiti,mislim da je Pavin uvoznik ;)
-
Evo, da stavim kao primjer šta je pravi program folijarne gnojidbe, ne samo za vinovu lozu već i za ostale voćarske, ratarske i povrćarske kulture. Za sve one koji misle da su fertine i folifertili najbolji, neka si ovo pogledaju :
http://www.vvvforum.eu/fileovi/Prehrana_rastlin.pdf (http://www.vvvforum.eu/fileovi/Prehrana_rastlin.pdf)
Dosta tih preparata ima i kod nas za nabaviti, uglavnom green haasovih, a ni Slovenija nije daleko za one koji su bliže granici.
-
Ja već nekoliko godina koristim Borogreen, imam zalihe pakiranje je po 1 kg a ide ga 100 do 150 grama na 100 l vode evo jučer sam izvršio prihranu sa njim + Magnesiogreen. Gorice još nisu u cvatnji tako da smatram da je još uvijek dobar tajming za prihranu, naravno ovisi o sortama loze zbog vremena cvatnje!
-
vinograd počinje cvasti za par dana, mladi nasad chardonnaya počeo....uglavnom, još ću danas foliarel B 21 špricnut i još jednom poslije cvatnje
-
u ponedeljak ujutro sam na jednu štilovku stavil 100g foliarela, a navečer na štilovku 150g magneziog. i 40g oligogreena, na svojih 280 trsova
-
kloroza
-
još
-
Ovo je primjer ferokloroze na djelu, vjerovatno fali i drugih sličnih mikroelemenata osim željeza.
Uzrok je vjerojatno prevelika količina FAV-a u tlu, vapna.
-
Danas sam prošao sa kišobranom kroz trsje da vidim kakvo je stanje. Zadnje prskanje je bilo prije 14 dana a od onda svaki dan je kiša.... Blato je do koljena jer je bilo pofrezano kod zanjeg prskanja.
Nisam pronašao nikakve bolesti na mlađem djelu vinograda ( graševina , chardonnay), na starijem djelu vinograda ( kavčina,frankovka,žuti plavec) nema nikakve infekcije od peronospore ali sam pronašao 5-6 trsova na kojima je lišče žuto i pomalo su kržljavi.
Pretpostavljam da se radi o žutici vinove loze zbog lošeg vremana+još nedostatku magnezija i željeza ??? ???
Što mislite koji je uzrok ovakvoga lišča, stavio sam par slika listova s jedne i druge strane ??? ???
Najlošiji listovi:
(http://www.pohrani.com/f/2g/tw/13QE8Jk3/1.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/2W/P4/1zcwkkbd/2.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1D/O2/bUDhWMB/3.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1M/IO/2qPltKdj/4.jpg)
-
Malo blaži oblik žutice...
(http://www.pohrani.com/f/1B/S5/424pb9VE/5.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/9/sm/1wUco08h/6.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/2H/2/4bO3Agrj/7.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1C/sO/1TaQpdXT/8.jpg)
Stari dio vinograda(20g) je prošle godine bio jako opterečen pa je možda i zado došlo do još večeg nedostatka mikroelemenata...
-
Kloroze nisu bolesti, naučite se tome. >:(
-
Našao sam doma neotvoren Profert Plus. Vjerojatno su ga moji kupili za zalijevanje cvijeća, ali su jednostavno zaboravili da ga imaju. Na pakovanju piše da je rok trajanja neograničen i da je primjenjiv u vinogradarstvu u koncentraciji 1%. Pa me zanima jel bi se isplatilo s tim prihraniti vinograd. Kaj vi ekipa mislite o tome? :)
-
Teško, to ti nije bog zna šta... :P
Ne možeš sa previše dušika sad na vinograd! Totalno su drugačiji programi prihrane!
-
Ok, hvala! :)
Ako sam dobro shvatio iz prethodnih postova, sad bi bilo dobro za prihranu dodati Foliarel B i Magnesiogreen? :)
-
Upravo tako ;)
-
sad sam prihranil s magneziogreenom, oligogreenom, tekućim željezom
-
Kloroze nisu bolesti, naučite se tome. >:(
Ispričavam se...
Dali možda znate o nedostatku kojih elemenata se radi kod mene?
Zemlja na kojoj je vinograd je duboka glinenasta ilovača...
-
ja samo Foliarel B + megagren....sutra ak bun vrijeme kemija :)
-
Ispričavam se...
Dali možda znate o nedostatku kojih elemenata se radi kod mene?
Zemlja na kojoj je vinograd je duboka glinenasta ilovača...
®eljezo,magnezij,teško je reći,ak ima toga dosta vjerojatno je problem u nepravilnoj gnjojidbi,trebala bi analiza zemlje,jer neki elementi u višku sprečavaju druge,ak je na par trsova to nije neki problem,vjerojatno su trsovi kilavi ;)
-
ja ne prihranjujem nicim. jel to ok dugorocno?
-
ja ne prihranjujem nicim. jel to ok dugorocno?
niti ja, vodim se filozofijom da treba hraniti tlo a ne biljke, sto je po meni i najbolji ali definitivno i najdugorocniji nacin, nemas greske! ;)
-
Ne znam dal je to neko već prije napisal,ali evo da imate za orijentaciju o antagonizmima u prihrani:
-previše kalcija (Ca) ometa unos
fosfora, kalija, magnezija, bora, željeza
i cinka;
- previše fosfora (P) ometa unos
magnezija, kalcija, bora, željeza, cinka,
bakra in mangana;
- previše kalija (K) ometa unos kalcija
i magnezija;
- previše magnezija (Mg)ometa unos
kalcija in kalija;
- previše sumpora (S) ometa unos
kalija, magnezija, kalcija, željeza i
mangana;
- previše bakra (Cu) ometa unos
željeza i mangana;
- previše cinka (Zn) ometa unos
železa;
- previše organskih tvari (humusa)
ometa dostupnost mangana, cinka i
bakra i
- previsoka bazičnost tla (pH) smanjuje
dostupnost bora, cinka, željeza,
mangana in bakra.
-
ja ne prihranjujem nicim. jel to ok dugorocno?
Nije, jer neke mikroelemente je teško preko zemlje dodati zbog raznih antagonizama.
Ivana ne bih komentirao, jer on ima svoj specijalni stav.
Napominjem, ne samo za vinogradarstvo, već i za voćarstvo da je folijarna prihrana normalna stvar i nije više dopunska kao nekada, već je omjer ishrane preko tla i preko lista 50:50.
Najbolja stvar folijarne prihrane je šta gnojivo uđe u biljku, ne potroše ga korovi ili ga kiša ispere ispod korijena ili ga korijen ne može usvojiti radi blokada i antagonizama, kao i pH problema.
Magnezija i bora fali u skoro svakom vinogradu u nekoj fenofazi, kao i nekih mikroelemenata, tih elemenata jednostavno nema u suvišku i dobro ih je dodati folijarno. Bor se može dodati i zalijevanjem tla.
-
Nije, jer neke mikroelemente je teško preko zemlje dodati zbog raznih antagonizama.
Ivana ne bih komentirao, jer on ima svoj specijalni stav.
Napominjem, ne samo za vinogradarstvo, već i za voćarstvo da je folijarna prihrana normalna stvar i nije više dopunska kao nekada, već je omjer ishrane preko tla i preko lista 50:50.
Najbolja stvar folijarne prihrane je šta gnojivo uđe u biljku, ne potroše ga korovi ili ga kiša ispere ispod korijena ili ga korijen ne može usvojiti radi blokada i antagonizama, kao i pH problema.
Magnezija i bora fali u skoro svakom vinogradu u nekoj fenofazi, kao i nekih mikroelemenata, tih elemenata jednostavno nema u suvišku i dobro ih je dodati folijarno. Bor se može dodati i zalijevanjem tla.
hvala, budem malo citao o tome. mislim da je i tesko primjetit neke nedostatke Mikro elemenata.
-
hvala, budem malo citao o tome. mislim da je i tesko primjetit neke nedostatke Mikro elemenata.
Nije uopće, po listu se jako puno toga prepozna, i po grozdu!
-
Da dolijem vode malo na Razorov mlin.
Otkad primjenjujem prihranu ( 4 godine) preko lista, vinograd mi je za neprepoznati u odnosu na neka prošla vremena. Listovi tamni, zdravi, nema žutila niti ničeg sličnog. Doduše dva starija trsa su mi požutila, ali već su dobili oznaku i idu van. Vidim da su ih brandusi dokrajčili jer su preduboko posađeni.
Jednio je problem malo kombinirati sa zaštitnim sredstvima, ali i to se da. Pošto zapisujem sve unatrag 10-tak godina, imam vlastitog iskustva što sam do sada miksao i dobro je.
Moja preporuka je folijarna prihrana obavezna kao i zaštita.
-
Da dolijem vode malo na Razorov mlin.
Otkad primjenjujem prihranu ( 4 godine) preko lista, vinograd mi je za neprepoznati u odnosu na neka prošla vremena. Listovi tamni, zdravi, nema žutila niti ničeg sličnog. Doduše dva starija trsa su mi požutila, ali već su dobili oznaku i idu van. Vidim da su ih brandusi dokrajčili jer su preduboko posađeni.
Jednio je problem malo kombinirati sa zaštitnim sredstvima, ali i to se da. Pošto zapisujem sve unatrag 10-tak godina, imam vlastitog iskustva što sam do sada miksao i dobro je.
Moja preporuka je folijarna prihrana obavezna kao i zaštita.
u potpunosti se slažem i mislim da u suvremenom vinogradarstvu se bez toga više nemože ;)
-
za sad koristim samo foliarel bor, 2x prije cvatnje i sad ću još jednom koji dan dok stignem, i to je to, ne treba gorici preveć toga dati, ne želimo napravit invalida iz nje...valjda ???
-
Popodne "bacio" foliarelB + magnesiogreen, sad lijeva kiša >:(
-
Ja sam danas špricao s magnezijem +bor,pala koja kap a kod kuće voda stoji.
-
Iduća prskanja su s Hasconom, Magnesiogreenom i Oligogreenom.
Hascon, Magnesiogreen i ako treba Oligogreen u fazi zatvaranja grozda.
Hascon i Oligogreen u šari.
-
Ovdje kod mene je suša.Posljedenj značajnije padaline su bile 15.05 i tada je palo 32 l/m2 kiše. Posljednjih petnaest dana je palo ukupno oko 8l/m2. Obzirom na vrućine ( sada mi termometar pokazuje oko 30 C) gotovo beznačajno. Ukoliko kiša ne padne u idučih desetak dana suša će postati problem :(
Čitao sam na forumu da je Drin koristan kod stresnih situacija ( suša, tuča, itd ). Namjeravam prije zatvaranja grozda prskati sa Oligogreenom i Magnesiogreenom i dodai Drin ( ukoliko ne padne neka kiša ) . Koliko Drin pomaže kod suše i kojim redoslijedom se miješa sa Oligogrennom i Magnesiogreenom ?
-
Drin je aminokiselinsko gnojivo, djeluje prvenstveno kao aktivator biokemijskih i enzimatskih procesa. Poboljšava metaboličke i sintetske procese u biljci. Vidio sam kod sebe na primjeni da sve buja od njega. Koristio sam ga kod kržljavog rasta presadnica u vrtu lani, te ove godine na lozi uslijed mraza i mogu samo pohvalno govoriti o njemu.
Miksao sam skupa baš ta 3 preparata - Drin, Oligogreen i Magnesiogreen, najbolje ti je da svakoga otopiš posebno u posudi ili kanti i dodaš u prskalicu na pola napunjenu vodom. Oligogreen i Magnesiogreen se malo teže otapaju, te ih nije loše otapati u mlačnoj ili toplijoj vodi.
-
Drin je aminokiselinsko gnojivo, djeluje prvenstveno kao aktivator biokemijskih i enzimatskih procesa. Poboljšava metaboličke i sintetske procese u biljci. Vidio sam kod sebe na primjeni da sve buja od njega. Koristio sam ga kod kržljavog rasta presadnica u vrtu lani, te ove godine na lozi uslijed mraza i mogu samo pohvalno govoriti o njemu.
Miksao sam skupa baš ta 3 preparata - Drin, Oligogreen i Magnesiogreen, najbolje ti je da svakoga otopiš posebno u posudi ili kanti i dodaš u prskalicu na pola napunjenu vodom. Oligogreen i Magnesiogreen se malo teže otapaju, te ih nije loše otapati u mlačnoj ili toplijoj vodi.
Hvala Razor, gledam prognozu i čini se da kiše ovdje neće biti pa ću dodati i Drin i prskati sa svim skupa pred zatvaranje grozda :)
-
Razlika između Oligogreena i Megagreena?
-
Danas prskano sa Pergado F + Systhane + Chromosul + Folifertil B 11
-
Našao sam. Sve jasno. Pomislih da je Megagreen proizvod Greena. Zapravo sam o tome Megagreenu čitao raspravu prije par godina, ali sam zaboravio.
Razlika između Oligogreena i Megagreena?
-
Sutra dodajem po prvi put haifino folijarno gnojivo Poly-Feed Foliar 4-15-37 + 3 MgO i još nešto mikroelemenata u tragovima. Dodam još nešto malo i magnezij sulfata. Na papiru izgleda dobra i jeftina kombinacija. 17 kn kg i 200g na 100 litara ;D
-
upravo sad, oligogreen+hascon+nu film17
-
Trebam pomoč.
Prije nekih 2-3 tjedna uočio sam na nekim trsevima Graševine (5-godina) nekoliko ovakvih listova. Danas kada sam prošao kroz vinograd primjetio sam nekih petnajstak listova, znači broj im se malo povečao. To su listovi koji su izrasli na mjestu gdje smo prije 3 tjedna skinuli pokoji list u zoni grožđa zbog lakšeg špricanja, znači mladi listovi koji su brzo izrasli. Prošle godine smo imali probleme na Graševini u fazi nakon cvatnje sa nedostatkom magnezija pa smo napravili 3X prihranu i stanje se poboljšalo. Ali ovakvi listovi mi ne sliče na nedostatak magnezija. Tražio sam po netu slične listove ali ih nema, ima jedino kontra boje ( žile zelena , list žuti)...
(http://www.pohrani.com/f/39/A1/4CRPVP7S/dsc-0099.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/T/6U/1lEgH73L/dsc-0101.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1k/7b/2uZqtRWs/dsc-0109.jpg)
O kojem se nedostatku elemenata se radi kod mene?
Pošto za tjedan dana namjeravamo napraviti prihranu,razmišljamo o kombinaciji Magnesiogreen + Hascon M10 AD +Oligogreen...
Kod Magnesiogreen-a piše da se koristi samo ako se na lišču vidi nedostatak magnezija, prema tome ga onda mi nebi trebali koristiti, a kod Cedra-agro na "Program folijarne ishrane vinove loze" piše da se koristi bez obzira radi li se o nedoaratku magnezija. Šta je tu onda točno?
Šta bi vi preporučili za prihranu?
Hvala...
-
magnezij bolja tvorba šečera
-
Jel zna netko o kojem se nedostatku elementa se radi kod mene?
Znam da su Razor i VInofil maheri za prskanje i gnojidbu vinove loze, možda oni znaju o čemu se radi?
Hvala
-
Pošto za tjedan dana namjeravamo napraviti prihranu,razmišljamo o kombinaciji Magnesiogreen + Hascon M10 AD +Oligogreen...
Hvala...
Onda i tak napravi,s tom kombinacijom sve pokrivaš,kod te prihrane ti je dosta slično kao i sa zaštitom,ide preventivno jer je vrlo teško kasnije nadoknaditi nedostatke ili samo djelomično uspiješ,govorim iz iskustva
-
Jel zna netko o kojem se nedostatku elementa se radi kod mene?
Znam da su Razor i VInofil maheri za prskanje i gnojidbu vinove loze, možda oni znaju o čemu se radi?
Hvala
U prvom redu si pretjerao s ekspozicijom na slici ili flashom. Zemlja ti je bijela. Slike su ti loše. Možda vidim previše nego šta bi trebao, slike mi izgledaju kao da su bile na rentgenu obrađene!!
Ne bih volio iz takvih razloga zaključivati jer bijela nervatura na listu može značiti neke totalno druge stvari.
Otrgni list, slikaj ga na crvenoj ili crnoj podlozi, mimo sunca, svježeg lista, za početak ;)
-
Znam da su mi slike loše, slikano je sa mobitelom a na njemu je koma kamera. Stavit ču sura bolje slike.
Hvala.
-
Jučer kod nas bilo nevrijeme popračeno sa slabom pučom. Mislim da nema veče štete. Evo prije pola sata sam skinu sviježe listove...
Ovakvi listovi se nalaze samo na mjestima u zoni grožđa na kojima smo prije par tjedana skinuli pokoji list radi lakšega špricanja. Danas sam primjetio da je nekoliko takvih listova počelo venuti , a par ih se počelo i sušiti. To se vidi na slici 3 i 4.
(http://www.pohrani.com/f/1H/13H/2qeAzZXZ/1.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1S/CB/xS6pDhY/2.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1d/11z/3UWAfrjn/4.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/H/10i/3tr2ChH4/5.jpg)
Jej se da možda iz ovih slika zaključiti o kojem se nedostatku radi?
Hvala
-
Nedostatak dušika i kalija na ovim slikama osim prve (sl. 2,3 i 4 ), možda čak i željeza na drugoj slici u kombinaciji s ovim prije navedenim. Moguće da su posljedice nastale i radi suše.
Ova prva slika, kao i one prije su interesantne, jer to nije baš svojstveno.
Ako nije privremeni dizbalans hranjivih elemenata, ovakve posljedice izaziva primjena herbicida na bazi diurona i drugih herbicida iz fenil ureja grupe na pješčanim tlima. Primjerice Tena, Dicuran i Dicuran forte, itd.
Također je moguće da je riječ o virusnom oboljenju, postoji jedno dvije vrste virusnih oboljenja koje izazivaju slične simptome.
No, ja mislim ipak da je ovo prvo, nedostatak ili blokada elemenata, jer ovo drugo šta sam naveo je više SF.
Poprskaj sa planiranom prihranom, te prati te listove sa venoznom klorozom, drugo i tako ne možeš napraviti.
-
Zna li netko gdje ima za kupiti HASCON na području Bjelovar-Kloštar Podravski.
Znam za PAVIN i CEDAR AGRO imaju ali nije mi uz put.
-
Brazda, Virovitica. Mislim da imaš i u poljoapoteci na putu za Otrovanec, poslije pruge, Pitomača.
Jedna litra ti je bila i u Kloštru u poljoapoteci, možda je još tamo ;)
-
Zahvaljujem Razoru i Zagorcu napomoči i savjetu...
Jučer sam počeo sa štucanjem Graševine na kojoj sam i pronašao ove listove.
Fascinantno je do da su vrhovi na rozgvama potpuno zdravi i tamno zelene boje bez ikakvih nedostataka...
-
kloroza
Vidim da su se svi raspisali o boru, željezu i mageniziju; ali što je sa cinkom i manganom?
Klasična kloroza (odrađen doktorat na Plešivici) je najmanje problem željeza (pitajte samo proizvođače koliko su željeza do sada potrošili; a kloroze ima i ima...).
Ako ide primjena željeza preko lista obavezno dodati i mangan (nisu česti na tržištu ali ima ih; Manganyl, Mantrac i sl.), jer mangan služi kao prenosioc željeza. A što se tiče cinka; nužan je, pogotovo za opravak (stimulira sintezu auksina).
Što se tiče karbonatnih tala, doista blokiraju usvajanje većine elemenata, ali definitivno željezo samo neće riješiti problem. ;)
-
magnezij bolja tvorba šečera
Direktno ne; indirektno da.
Naime, magnezij je "motor fotosinteze", i to mu je glavna uloga; dok je za tvorbu šećera ipak kalij br.1. (može se dodavati i folijarno i to vrlo uspješno; već i obični kalij-sulfat daje dobre rezultate). 8)
-
Direktno ne; indirektno da.
Naime, magnezij je "motor fotosinteze", i to mu je glavna uloga; dok je za tvorbu šećera ipak kalij br.1. (može se dodavati i folijarno i to vrlo uspješno; već i obični kalij-sulfat daje dobre rezultate). 8)
pod kojim se nazivom može nači i gdje ?
koju količinu dodat i kad ?
-
Vidim da su se svi raspisali o boru, željezu i mageniziju; ali što je sa cinkom i manganom?
Klasična kloroza (odrađen doktorat na Plešivici) je najmanje problem željeza (pitajte samo proizvođače koliko su željeza do sada potrošili; a kloroze ima i ima...).
Ako ide primjena željeza preko lista obavezno dodati i mangan (nisu česti na tržištu ali ima ih; Manganyl, Mantrac i sl.), jer mangan služi kao prenosioc željeza. A što se tiče cinka; nužan je, pogotovo za opravak (stimulira sintezu auksina).
Što se tiče karbonatnih tala, doista blokiraju usvajanje većine elemenata, ali definitivno željezo samo neće riješiti problem. ;)
Slažem se šta si naveo, no Oligogreen to pokriva ;)
-
Slažem se šta si naveo, no Oligogreen to pokriva ;)
Zavisi koliki je problem cinka;
Oligogreen sadrži 3% (masenih) Zn i ide do 150 g/100 lit. vode. Ako tretiraš sa 500 lit/ha dodao si 5x150x0,03=22,5 grama Zn/ha.
Ja sam primjenjivao Zintrac 700 (700 g Zn/lit. preparata) i ide 1 lit./ha, što znači da je dodano 700 g/ha Zn u jednom tretmanu.
Razlika; 700 / 22,5 = 31,1x
Ne pljujem po Oligogreenu; radi se o dobrom preventivnom preparatu, međutim za teže, kronične slučajeve treba jači lijek. Potvrđeno u trogodišnjem istraživanju.
-
Pozdravljam ovu diskusiju. :)
-
( već i obični kalij-sulfat daje dobre rezultate). 8)
Slažem se,vidio i u praksi ovdje na stolnim sortama pogotovo kada mu se još dodaju aminokiseline u ovim sušnijim uvjetima.
-
Pozdrav svim fanaticima u vinogradu po ovoj tropskoj vručini i sudiocima rasprave o folijarnoj prihrani.
Moram Vam odati poštovanju na entuzijazmu, jer više vjerujem praktičarima nego teoretičarima...i priznajem da se pomalo educiram iz rasprave, i počinjem sam primjenjivati folijarnu prihranu, ali zasad sramežljivo. (folifertil, željezo)
No, upravo sam u pripremi kombinacje huscon, magnezion, oligogreen (drin, zbog suše ?!)
Zanima me, da li je netko od prisutnih vidio preparat tekući humus; nekog proizvođača iz Podravina-Slavonija te kakva su mišljenja o takvoj ideji ili iskustva ako je eksperimentalno primjenio)?!
-
pod kojim se nazivom može nači i gdje ?
koju količinu dodat i kad ?
Kalij-sulfat ide do 1% (najobičnija vodena otopina kalij-sulfata i vode), što odgovara količini od 5-10 kg/ha (manje bitno, važno je ne preći koncentraciju otopine od 1%).
Primjeniti u vrijeme šare; odnosno 10-15 dana prije šare i u šari bobice (vrlo dobar efekt naročito ako je suša; a uglavno tada i je suša). Neki rade i 10-15 dana nakon šare.
Toerijski, može i kalij-klorid isto tako do 1%, međutim postoji opasnot od ožegotina (uzrok klor) na mladom lišću. S drge strane, klor djeluje nepovoljno na kvalitetu grožđa (slično kao one lubenice u Konzumu u kolovozu iz doline Neretve koje su natapane slanom vodom - klorom).
-
Zanima me, da li je netko od prisutnih vidio preparat tekući humus; nekog proizvođača iz Podravina-Slavonija te kakva su mišljenja o takvoj ideji ili iskustva ako je eksperimentalno primjenio)?!
Navedi ime preparata/proizvođača?
Koristio sam slične preparate (ne radi se o tekućem humusu, već o preparatu na bazi huminskih kiseline (samo jedan dio humusa; postoje još ostali spojevi) u primjeni putem tla. Efekat je dobar (bolji rast biljaka) naročito na tlima koja su već ionako siromašna humusom.
Ima i preporuka da ide i folijarno, ali nisam probao.
U načelu, koristi se u proizvodnji povrća primjenom kroz sustav fertirigacije.
U vinogradu bi se moglo poprskati tlo i onda lagano kultiviranje (unos u tlo).
-
Imam pitanje, planiao sam večeras oko 8 krenuti špricati sa Hasconom + Falcon jer imam malo pepela, sad je palo minimalno kiše, tek tolko; dal da pričekam sutra navečer ili da idem večeras dok jer su listovi malo vlažni?
-
Kalij-sulfat ide do 1% (najobičnija vodena otopina kalij-sulfata i vode), što odgovara količini od 5-10 kg/ha (manje bitno, važno je ne preći koncentraciju otopine od 1%).
Primjeniti u vrijeme šare; odnosno 10-15 dana prije šare i u šari bobice (vrlo dobar efekt naročito ako je suša; a uglavno tada i je suša). Neki rade i 10-15 dana nakon šare.
Toerijski, može i kalij-klorid isto tako do 1%, međutim postoji opasnot od ožegotina (uzrok klor) na mladom lišću. S drge strane, klor djeluje nepovoljno na kvalitetu grožđa (slično kao one lubenice u Konzumu u kolovozu iz doline Neretve koje su natapane slanom vodom - klorom).
hvala ;)
-
imam pitanje, nikada nisam koristio gnojivo u špricu pa me zanima da li se to sada isplati staviti ( 10.08. mislim špricati) i ako da što staviti i zašto se to stavlja.
na jesen sam mislio staviti npk 7-20-30 vinograd star 10-15godina i 2 puta sam stavljao npk 7-20-30 i stajski gnoj do sada.
ako da npk na jesen u kojoj količini tj. koliko za 500 trsa.
pozdrav
-
ako da što staviti i zašto se to stavlja.
:o ??? ::)
-
možda je moje pitanje smiješno ili neozbiljno, ali da se kužim u gnojidbu onda ne bi postavljao pitanje.
Jasno mi je da se vinograd treba gnojiti ali koliko često i sa čime ( npk u zemlju ili nešto preko lišća ) to neznam.
Također ne znam da li je sada pametno stavljati išta od toga ili tek na jesen / proljeće.
Leijep pozdrav
-
a gdje su ti podaci,jel stari vinograd,mladi,u rodu,bez roda.Mislim kakvo je to uopće pitanje bez informacija prijatelju Prigorac...ispred ekrana se ne vidi u tvoju goricu.Malo moraš bit precizniji ;)
-
jučer magnezij+hascon ;)
-
imam pitanje, nikada nisam koristio gnojivo u pricu pa me zanima da li se to sada isplati staviti ( 10.08. mislim pricati) i ako da to staviti i zato se to stavlja.
na jesen sam mislio staviti npk 7-20-30 vinograd star 10-15godina i 2 puta sam stavljao npk 7-20-30 i stajski gnoj do sada.
ako da npk na jesen u kojoj koliini tj. koliko za 500 trsa.
pozdrav
Evo napisao sam da mi je vinograd star 15 godina i da sam 2 puta do sada gnojio sa stajskim i npk 7-20-30 ali nikada nisam dohranjivao putem lišća.
Radi se o sorti rajnski rizling i imam na toj parceli 500 trsa.
Ne znam kaj da više napišem.
Hvala na odgovoru
Lp
-
Pogledaj malo prethodne postove, kao i programe folijarne prihrane na portalu. Folijarna prihrana je ne samo korisna, već za neka hraniva, posebno mikroelemente obavezna!
-
pozdrav
Evo napisao sam da mi je vinograd star 15 godina i da sam 2 puta do sada gnojio sa stajskim i npk 7-20-30 ali nikada nisam dohranjivao putem lišća.
Radi se o sorti rajnski rizling i imam na toj parceli 500 trsa.
Ne znam kaj da više napišem.
Hvala na odgovoru
Lp
Potpisujem Razora. Nadodao bi jos da ako dosad nisi koristio folijarnu da jos eventualno mozes ici sa Oligogreenom i Hasconom dva puta. Ali od slijedece godine prati plan folijarne ishrane i vidjet ces zasigurno poboljsanja. ;)
-
I jasam jučer trtirao hascon + magnzij.
-
jučer magnezij+hascon ;)
I jasam jučer trtirao hascon + magnzij.
I za sve druge koji tretiraju folijarnim gnojivima dan prije kiše, prilažem grafikone folijarne apsorpcije elemenata u biljku, u postocima apsorpcije po satu od M. J. BUKOVAC i S. H. WITTWER, Plant phisiology.
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/1/1_folijarnaapsorpcijaelemenata1.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=1_folijarnaapsorpcijaelemenata1.jpg)
(http://img4.imagetitan.com/img4/small/1/1_folijarnaapsorpcijaelemenata2.jpg) (http://img4.imagetitan.com/img.php?image=1_folijarnaapsorpcijaelemenata2.jpg)
-
Graf 1A - vidljivo je da se natrij ( Na ) usvaja 50 % u 6h, 65% u 24h, 70% u 48h, 80% u 96h itd. Tu je još i Rb, koji nije važan. Brzo.
Graf 1B - vidljivo je da se fosfor ( P ) usvaja 5 % u 6h, 16% u 24h, 25% u 48h, 40% u 96h i pređe 60% tek nakon 192h.
Tu su još klor i sumpor koji nisu toliko bitni. Jako sporo.
Graf 1C - zadržat ću se na kalciju ( Ca ) i bariju ( Ba ). Tu je sličan i Mg po upijanju, koji nije ispitivan, ali je u daljnjem tekstu dokumenta naveden blizu ovih dva, jer su ista grupa elemenata u periodnom.
Ca - 7%, Ba - 6% u 6h, 27%, odnosno 23% u 24h, 38% odnosno 30% u 48h, 50% odnosno 45% nakon 96h.
Graf 1D - cink Zn - 60% tek nakon 48h
mangan Mn - 25% tek nakon 48h
željezo Fe - 15% tek nakon 96h - jako sporo
Graf 2 - kalij ( K) potassium, najzanimljivije : 10% 3h, 20% 6h, 55% 24h, 60% 27h. srednje brzo. Tu je još i molibden koga zanima.
Hascon inače ima K, P, Mn, Mo, B. Po grafikonima je vidljivo da je kaliju dosta jedva 30h da se donekle upije, fosforu nekoliko dana, magneziju isto tako, mikroelementima isto nekoliko dana.
I onda vi lupite hascon ni 24h prije kiše ??? ??? ???
Nerazumljivo, nije to špric materijal...
-
Jako poucno. Thnx ;)
-
Hascon inače ima K, P, Mn, Mo, B. Po grafikonima je vidljivo da je kaliju dosta jedva 30h da se donekle upije, fosforu nekoliko dana, magneziju isto tako, mikroelementima isto nekoliko dana.
I onda vi lupite hascon ni 24h prije kiše ??? ??? ???
Nerazumljivo, nije to špric materijal...
Zato i treba postojati, i dobro je da postoji netko tko će educirati nas koji nismo završili agronomiju i koji od vinograda ne živimo a vinograd nam dođe kao antistres terapija i zadovoljstvo. Nerazumljivo bi bilo špricat sad poslije ovog grafa, a do sad je bilo pa čisto normalno! ;)
Recimo da je ova informacija došla prekasno, al je došla.
Predlažem da se ovaj graf stavi na glavnu stranicu jer puno je ljudi koji nisu na forumu a čitaju kaj se piše
nhf
-
Ja sam ove dokumente tražio u nekoliko navrata, no uspio sam naći kopiju studije u pdf formatu jutros na netu.
Znao sam otprilike, no ovo s Hasconom me baš ponukalo da malo detaljnije to pojasnim.
Dušik se brzo upija i on nije problem ( 50% za oko 2h), no ovi navedeni jesu.
Osim apsorpcije elemenata, tu su i podaci o kretanju elemenata nakon apsorpcije po cijeloj biljci.
Cijela studija ima 3,3 MB, na engleskom je koga zanima, mogu poslati na mail.
Grafove možete skinuti i ovako :
-
Isto još dvije tablice za lakšu usporedbu :
-
Zato i treba postojati, i dobro je da postoji netko tko će educirati nas koji nismo završili agronomiju i koji od vinograda ne živimo a vinograd nam dođe kao antistres terapija i zadovoljstvo. Nerazumljivo bi bilo špricat sad poslije ovog grafa, a do sad je bilo pa čisto normalno! ;)
Recimo da je ova informacija došla prekasno, al je došla.
Predlažem da se ovaj graf stavi na glavnu stranicu jer puno je ljudi koji nisu na forumu a čitaju kaj se piše
nhf
potpisujem, definitivno isti moj stav/vrijedi za dogodine/
-
potpisujem, definitivno isti moj stav/vrijedi za dogodine/
Nepotpisujem >:(
Šala mala ;D ;D; naravno da potpisujem, radi se gotovo o povjesnom članku na temu folijarne gnojidbe. Objavljen je 1957 u časopisu Plant Phsiology (Bukovac i Wittwer), i jedan je od najčešće citiranih članaka na temu folijarne gnojidbe.
Osim članka, zanimljivo je pročitati i sam komentar autora objavljen 1985 u "Week Citation Clasicu"
(ako netko želi imam oba članka u *.pdf formatu, pa mu mogu poslati).
No, isto tako, za primjenu u vinogradarstvu (i ostalim drvenstim kulturama) ima dosta problema; naime istraživanje je odrađeno na grahu i to na jednogodišnjoj zeljastoj biljci. Ono što je bitno za razlikovati, loza je višegodišnja drvenasta kultura, i značajno se drugačije ponaša u odnosu na zeljaste biljke. Time, naravno ne osporavam znanstveni doprinos članka (osobno je to prvi članak kada počinjete istraživati problem folijarne gnojidbe).
U prilog tome ima i novijih istraživanja (moram to malo prevesti) kojih ću prikazati u narednim postovima.
No prije same znanosti, evo i nekoliko praktičnih aspeakta folijarne gnojidbe, tj. problema u provedbi folijarne gnojidbe.
Da bi se povećao učinak folijarne gnojidbe, proizvođači u gnojivo dodaju različite aditive (što naravno kasnije utječe i na višu cijenu), a to su najčešće:
1. Aditiv protiv taloženja - obične soli imaju svojstvo jako brzog taloženja u rezervoaru prskalice, te je stoga koncentracija na početku prskanja veća (oštećuje list), u sredini prskanja je OK a kasnije je koncentracija preniska
2. Aditiv protiv ispiranja sa lisne površine - najčešće smanjuju površinsku napetost, tako da se kapljica odmah razlije i "lijepi" za list (najjednostavnije takvo ljepilo je bijelo ulje; ali ima i drugih). osim ljepljenja, time se onemogućava stvaranje zona na listu sa visokom koncentracijom (obično rub lista) koji tada obično strada
3. Aditivi za brže usvajanje hraniva - omogućavaju bržu penetraciju u list hraniva (što značajno povećava učinkovitost); kao i prije rečeno takav učinak postiže se dodatkom i UREE u list.
4. Aditivi za translokaciju hraniva kroz biljku - uglavnom različiti organski spojevi koji omogućavaju bržu (i širu) translokaciju hraniva kroz biljku.
To su najčešći aditivi, tehnološki vrlo različiti spojevi, koji značajno mjenjaju fizikalne osobine folijarnih gnojiva (taloženje, ljepljenje, ispiranje, usvajanje, taranslokaciju). Neki se mogu zamjeniti i jednostavnijim (jeftinijim) sredstvima (poput bijelog ulja i uree), dok drugi nemaju jeftinije alternative.
To je uglavnom razlog zašto su neka folijarna gnojiva više/odnosno manje učinkovita od drugih.
Osim aditiva za fizikalna svojstva ima i aditiva za kemijska svojstva; uglavnom za mješanje inkompatibilnih spojeva (npr. kalcij i fosfor...).
8)
-
teran ovo je poučno svaka čast,treba nam više ovakvih postova ;)
-
Da li kod gnojidbe mogu zajedno zakopati 7-14-21 i zelenu galicu? Ono, zaštiham grabu, ubacim jedan i drugi gnoj i zatrpam.
-
Možeš. Samo pripazi na količinu, jer mijenjaš pH.
-
Možeš malo pojasniti?
-
Većina mineralnih gnojiva zakiseljava tlo postepeno (pH pokazatelj). Tu su i sulfati. Zelena galica je Fe sulfat. Bilo bi dobro prije takvog zahvata napraviti analizu tla. Tendencija korištenja mineralnih gnojiva lagano vodi i prema zakiseljavanju tala.
Sa zemljom, odnosno tlom, također treba znati gospodariti i paziti.
Poanta je gnojiti racionalno uz kontrolu, ne ekscesivno.
-
Hvala na pojašnjenju.
-
danas budem ufrezal stalatico, konjske brikete, 25kg na 400 trsova...i to je to, nikakvo umjetno gnojivo više. Ne zato da bi uštedil!
-
Auuuu ! Bu ti trsce poludilo !!!!
-
može li me netko uputiti na link ili ako netko zna iz iskustva, ako je probavao....i slično, kakav je utjecaj gnojidbe:
1) ostacima drvenog pepela
2) tropom od rakije
3) plantella kokošjim gnojivom kupljenim u trgovačkom centru
znači zanimaju me sastojci gnojiva, kakva je vrsta i kvaliteta gnojenja, štetne posljedice ako postoje i jednostavno sastojci koje takvo pojedino gnojivo dodaje zemlji, tj čime obogaćuje zemlju.
znam da je zahtjevno, ali čovjeka koji me to pitao je strah da si nije napravio medvjeđu uslugu time i molio me da mu pronađem odgovore.
-
pa eventualno je mogel pogriješiti s pepelom, ostaslo nema brige.
-
pepel je popriličan izvor kalija pa s toga je poželjan i s tim nije greška,a i lužina je pa je dobar za kisela zemljišta.ja ga obavezno posipavam po vrtu i vinogradu i nisam primjetil negativne efekte.ha,normalno nemreš ga sipati na kup bez veze jer si razjebal strukturu zemljišta i onda je sve skup negativno.uglavnom sam primjetil da tamo gdje ga sipam je i tlo u proljeće puno rahlije.pošto svake godine skurim oko 24 metra drv sav taj pepel deponiram u navedene kulture i sve ok.
-
Kupovao umjetni gnjoj u SLO pa naišao na neki italijanski 0:14:28 sa 2% Mg,ali bez bora,kojeg je u onom austrijskom 0:10:30 bilo 0,1%,zapravno zanemarivo,jedino kaj je imao 3%Mg,koštao oko 33EUR/50kg,ali ga više ne naručuju,usput čisto radi informacije ko je bliže SLO,ovaj italijanski je još jeftiniji ,50kg,izađe 23,30EUR s tim da je u praktičnijim vrećama od 25kg
-
Malo sam rezigniran stalnom upotrebom "tzv" "umjetnog" gnojiva. Fosfor i kalij se dobivaju iz rudača.
Dušik za gnojivo se dobiva Haber- Boschovom sintezom u Kutini. Dušik nije umjetan 78% atmosfere je oko nas, umjetnost ga je pretvoriti u aktivan oblik. Iz zraka se lako dobije frakcionom destilacijom.
Kutina Petrokemija je jedina naša hrvatska tvornica koja radi direktnu sintezu dušika i vodika u amonijak. Proces se radi pod velikom temperatururom, tlakom i katalizatorom.
Pojam umjetnog gnojiva ne postoji! To je nešto kao da idemo reciklirati materijale ;)
-
A onda ces morat mijenjat povijest . Nama laicima sve sto nije nastalo prirodnim putem je nastalo vjestackim tj umjetnim pa ga ti zovi kako oces !
Isto tako jedan moj prijatelj ne da da se u razgovoru kaze da drvo gori ! Ne drvo ne gori , gore plinovi koji se oslobadjaju zagrijavanjem drveta .Sto je u sustini tocno ali za nas laike drvo gori i tocka !
A umjetno kanim bacit sada sljedeci tjedan prije frezanja i u vocnjaku za vocke koje imaju slabiji ljetorast planiram prihranit sa kan-om !
-
Odmah ću prekinuti daljnju raspravu u ovom smjeru >:(
Možete si u svakodnevnom žargonu dopustiti da NPK gnojiva zovete bilo kakvim imenom,to vam nitko ne može zabraniti kao što vam ni ovdje nitko nije i neće zabraniti. Razor vam je sa stručne strane pokušao objasniti neke stvari,tko hoće može ih shvatiti poučno tko neće ne mora.
Omalovažavanje neću dopustit.
-
A onda ces morat mijenjat povijest . Nama laicima sve sto nije nastalo prirodnim putem je nastalo vjestackim tj umjetnim pa ga ti zovi kako oces !
Isto tako jedan moj prijatelj ne da da se u razgovoru kaze da drvo gori ! Ne drvo ne gori , gore plinovi koji se oslobadjaju zagrijavanjem drveta .Sto je u sustini tocno ali za nas laike drvo gori i tocka !
A umjetno kanim bacit sada sljedeci tjedan prije frezanja i u vocnjaku za vocke koje imaju slabiji ljetorast planiram prihranit sa kan-om !
Imam 110 strana ekološkog pravilnika doma koji znam napamet, stručan sam i sposoban za bilo kakvu raspravu, no ne sviđa mi se taj pristup.
Svejedno, ja ću ti odgovoriti.
Kan bacaš prije kiše, prije obilnije kiše. Zašto???
Zato, jer ako se kan baci na suho u roku 24-36 sati ishlapi van cijeli dušik koji je vezan, i onda ne dobiš ništa od tog gnojiva.
-
Imam jedan komentar na ovu raspravu o NPK i BIO gnjojivima,več godinama stavljam pod masline bio-gnjojiva sa postupnim otpuštanjem dušika i prezadovoljan sam,(usporedio sam obim posla,rodnost,i opčenito stanje stabla) kod sebe i kod drugih,prošlu godinu sam ista koristio u vinogradu i takođe sam zadovoljan u usporedbi sa drugim vinogradima kad su počeli osjećat sušu kod mog nije došlo do nikakve promjene.
Tako da preporučam takav sistem rada,jeftiniji je i lakši,ja sigurno oču i dalje.
-
Regulativa dušika EU, primijenjuje se kod nas. Samo crtica!
-
Regulativa dušika EU, primijenjuje se kod nas. Samo crtica!
Nema veze bio kemo
-
Imam jedan komentar na ovu raspravu o NPK i BIO gnjojivima,več godinama stavljam pod masline bio-gnjojiva sa postupnim otpuštanjem dušika i prezadovoljan sam,(usporedio sam obim posla,rodnost,i opčenito stanje stabla) kod sebe i kod drugih,prošlu godinu sam ista koristio u vinogradu i takođe sam zadovoljan u usporedbi sa drugim vinogradima kad su počeli osjećat sušu kod mog nije došlo do nikakve promjene.
Tako da preporučam takav sistem rada,jeftiniji je i lakši,ja sigurno oču i dalje.
Što se tiće BIO gnojiva mene bi to interesiralo pošto imam dosta male površinu nekih 300 čokota koja koristiš i kakve su cijene. Dali imaš iskustva sa BIO sredstvima za zaštitu od bolesti i nametnika na vinovoj lozi. Hvala
-
Što se tiće BIO gnojiva mene bi to interesiralo pošto imam dosta male površinu nekih 300 čokota koja koristiš i kakve su cijene. Dali imaš iskustva sa BIO sredstvima za zaštitu od bolesti i nametnika na vinovoj lozi. Hvala
Od ovih"bio"gnjojiva do sada sam koristio biogrenu,fertiplus,biolivo i biorex i plantelu organik,sa večinom sam zadovoljan i vrlo rijetko ponavljam gnjojiva tako da mi isto gnjojivo dođe svaku 3-4 godinu,za cijene ti nisam mjerodavan jer sam sa otoka a tu je sve 30% skuplje,bio sredstva za zaštitu još nisam koristio mada i o tome razmišljam,za sada pokušavam što manje prskati mada neka sredstva su mi neizbježna zbog okolnih vinograda.
Nadam se da sam ti malo pomogao.
-
Kan bacaš prije kiše, prije obilnije kiše. Zašto???
Zato, jer ako se kan baci na suho u roku 24-36 sati ishlapi van cijeli dušik koji je vezan, i onda ne dobiš ništa od tog gnojiva.
Zašto misliš da sav duših ishlapi ako ne padne kiša? U KAN-u je 50% dušika u amonijskom obliku (taj hlapi) i 50% u nitratnom (taj će vrlo teško ishlapiti). Upravo je u tome razlika KAN-UREA. UREA hlapi (počinje hlapiti od momenta završetka proizvodnje; hlapi već u vreći, i ako se rasipa po tlu (bez unošenja u tlo ili kiše) ishlapiti će unutar dan-dva gotovo 100% iako će granula ostati cijela), dok KAN samo djelomično hlapi na površini tla).
-
I tih 50% je previše s obzirom na cijenu gnojiva!
-
I tih 50% je previše s obzirom na cijenu gnojiva!
Nažalost :'(. Ali danas nema ništa više jeftino; pa niti gnojivo nije izuzetak.
-
iz tekstova na forumu sam vidio da se DRIN i FOLIAREL BOR 21 mogu mješati. Koliko max. FOLIARELA može ići u kombinaciji sa DRINOM i kojim redoslijedom to onda ide ? Ide li FOLIAREL zadnji kao što piše u uputama ? može li mi netko pomoći ? hvala :)
-
iz tekstova na forumu sam vidio da se DRIN i FOLIAREL BOR 21 mogu mješati. Koliko max. FOLIARELA može ići u kombinaciji sa DRINOM i kojim redoslijedom to onda ide ? Ide li FOLIAREL zadnji kao što piše u uputama ? može li mi netko pomoći ? hvala :)
Iako za Foliarel ima etiketa na HRV (na svakom pakiranju ;) ), dao sam si malo truda, pa potražio original etiketu.
Tamo kaže da se može mješati sa većinom preparata, kojima se pH vrijednost otopine kreće u rasponu od 5,0 - 8,0 (znači ne sa izrazito kiselim preparatima), te da se ne može mješati sa otopinom amonijaka (radi hidrolize). Ide 1-2 kg/ha uz makismalnu koncentraciju otopine od 0,1%.
I to je to.
Drin slobodno primjeni (prema dozi na boci; nema posebne preporuke).
;D
-
zgodno;
http://www.pavin.hr/clanak/potrebne-koli%C4%8Dine-hranjiva-za-folijarnu-primjenu-u-uspredbi-sa-klasi%C4%8Dnim-gnojenjem-tla
-
Za dušik je omjer ok dok recimo za željezo nema veze s vezom. 1:100 je prevelik omjer. Viđeno u praksi.
-
Iako za Foliarel ima etiketa na HRV (na svakom pakiranju ;) ), dao sam si malo truda, pa potražio original etiketu.
Tamo kaže da se može mješati sa većinom preparata, kojima se pH vrijednost otopine kreće u rasponu od 5,0 - 8,0 (znači ne sa izrazito kiselim preparatima), te da se ne može mješati sa otopinom amonijaka (radi hidrolize). Ide 1-2 kg/ha uz makismalnu koncentraciju otopine od 0,1%.
I to je to.
Drin slobodno primjeni (prema dozi na boci; nema posebne preporuke).
;D
Hvala teran :-)
-
Za dušik je omjer ok dok recimo za željezo nema veze s vezom. 1:100 je prevelik omjer. Viđeno u praksi.
Što se tiče željeza, omjer je od 1:10 do 1:10.000. Viđeno u praksi; vjeruj mi (doktorat iz kloroze odrađen na Pleševičkom vinogorju).
Pogotovo je tu kritičan Fe-EDDHA oblik, koji se uglavnom primjenjuje putem tla (najpoznatiji Sequestreene, kojeg 500 gr. košta 110,00 kn, a na 1 ha bi ga trebalo 20-40 kg (ovisno o preporuci). Naime, da bi taj obilk djelovao u tlu, nakon primjene mora pasti kiša/ili navodnjavanje od bar 15-tak mm vodenog taloga. Ako ne, učinak je gotovo nula. Kako se brzo topi, tako se brzo (i trajno) inaktivira (u prisustvu bikarbonatnog iona).
I kada sam im na Pleševici rekao da ga mogu primjeniti tek neposredno prije kiše (jer ne mogu natapati) onda su mi rekli da to čuju prvi puta.
Sam problem Fe vs. karbonatno tlo je vrlo složen; tako da je i omjer 1:100 vrlo općenit (u praksi bi taj prosjek bio otprilike tako 8) )
-
Nemam doktorat ali imam praktično iskustvo. Uvažavam u međuvremenu i struku ;) Lijepo ja na prskalicu taj sequestren zamiješam,otprilike do 2% i onda injektiram direktno na dubinu oko 20 cm u blizinu čokota. 1kg na 300 čokota je dovoljno da loza osjeti učinak a 1 kg na 100 čokota da se iz svemira vidi tamnozelena boja. To se godinama ovdje radi na kritičnim položajima i u nezgodnim godinama(suša,poplava,nagli rast itd).
Folijarno su rezultati slabi i nedovoljni,tek kod slabije kloroze može se nešto popraviti. Eventualno mogu postojati neki drugi preparati koji su folijarno učinkoviti a da ja ne znam za njih.
1 kg sequestrena kod nas je 125 kn. Syngentinog. Masovno se kupuju na kante od 25 kg i koriste se većinom za breskve,nektarine,šljive..i lozu kad zatreba.
-
1 kg sequestrena kod nas je 125 kn. Syngentinog. Masovno se kupuju na kante od 25 kg i koriste se većinom za breskve,nektarine,šljive..i lozu kad zatreba.
Jel koristite zelenu galicu i kakva su vam tu iskustva?
-
I kada sam im na Pleševici rekao da ga mogu primjeniti tek neposredno prije kiše (jer ne mogu natapati) onda su mi rekli da to čuju prvi puta.
Iz mog iskustva bilo što takvo što ide u zemlju,ak ga ne potkapam,stavljam prije najavljene malo jače kiše,jel KAN,neko PK gnjojivo najesen,Plantella itd.
-
Jel koristite zelenu galicu i kakva su vam tu iskustva?
Najbolja u kombinaciji sa stajskim gnojem,ostalo nula bodova jer je skupa i upitne učinkovitosti. Lani je bila skoro 3 kn ovdje..
Ja to sve ukopan u zemlju,plitko-duboko ovisi o gnoju i tajmingu. Eventualno se prije kiše gubitci mogu smanjiti za gnojenje bez ukopavanja ali ako je jači pljusak i nagnuti teren ode to sve na niže položaje.
-
Najbolja u kombinaciji sa stajskim gnojem,ostalo nula bodova jer je skupa i upitne učinkovitosti. Lani je bila skoro 3 kn ovdje..
Daj da sad ne tražim po netu,mi objasni razliku između 1kg sequestrena po 125kn i 1kg galice po 3kn,u čemu je caka,jel sam sad ful znatiželjan ;D ;)
-
Lijenčino ;D
Evo treba ti 1 kg zelene galice za nekakav učinak po čokotu dok ti 1 kg sequestrena treba na 200 čokota kod jače kloroze.
1 čokot - 3 kn za zelenu galicu (ili manje malo,ne znam točno cijenu)
1 čokot - 0.625 kn za seguestren.
Učinak je još daleko brži kod sequestrena,biljka ga najlakše usvoji u tom obliku.
-
Lijenčino ;D
Evo treba ti 1 kg zelene galice za nekakav učinak po čokotu dok ti 1 kg sequestrena treba na 200 čokota kod jače kloroze.
1 čokot - 3 kn za zelenu galicu (ili manje malo,ne znam točno cijenu)
1 čokot - 0.625 kn za seguestren.
Učinak je još daleko i brži kod sequestrena,biljka ga najlakše usvoji u tom obliku.
Hvala ;D nisam ga trebao pa nisam proučavao,ali nisam znao da je je taj sequestren tak opak ;D ;)
-
Iako za Foliarel ima etiketa na HRV (na svakom pakiranju ;) ), dao sam si malo truda, pa potražio original etiketu.
Tamo kaže da se može mješati sa većinom preparata, kojima se pH vrijednost otopine kreće u rasponu od 5,0 - 8,0 (znači ne sa izrazito kiselim preparatima), te da se ne može mješati sa otopinom amonijaka (radi hidrolize). Ide 1-2 kg/ha uz makismalnu koncentraciju otopine od 0,1%.
I to je to.
Drin slobodno primjeni (prema dozi na boci; nema posebne preporuke).
;D
Ja sam i više Na-borata stavljao - do 0,5% samog i 0,2% u kombinaciji sa magnesiogreenom i nisam nikakve loše efekte primijetio na lozi, naravno ne na visokoj temperaturi.
-
Ja sam i više Na-borata stavljao - do 0,5% samog i 0,2% u kombinaciji sa magnesiogreenom i nisam nikakve loše efekte primijetio na lozi, naravno ne na visokoj temperaturi.
I ja sam neki dan pored znaka za ograničenje 90 km/sat projurio gotovo 130 km/sat i dalje se vozim.... ;D
Koncentracije koje preporuča proizvođač gnojiva su gornje sigurne granice; sve iznad toga postaje rizično... kao što sam napisao gore za ograničenje brzine; ja mogu sa svojm autom proći 130 neki mogu i 150, a nekima je sigurna granica 90.
Tako ti je i sa službenom preporukom doze; preporučena doza mora biti gotovo 100% sigurna.
E sad zamisli da piše 0,5% i da samo 10-tak vinogradara spali list zbog te koncentracije... eto gužve i problema.
Inače, tko želi može i sa još višim koncentracijama, ali onda bi trebalo mjeriti pH otopine i EC vrijednost, da bi bio siguran. ;)
-
Najbolja u kombinaciji sa stajskim gnojem,ostalo nula bodova...
Potpisujem ;).
Inače, ako govorimo sa stanovišta struke, nije galica ništa lošija od Fe-helata.
Problem galice je prije svega što je to generički spoj (Fe-sulfat) pa nema reklame; dok su helati izreklamirani "do jaja". Kao Andol i Coldrex. Jedan je acetilsalicilna kiselina i jedan je paracetamol. Ovaj prvi gotovo nema reklame, pa ispada da više niti ne snizuje temperaturu, dok je ovaj drugi "svemogući"...
Tako je i sa Fe-sulfatom.
Inače, dugoročno, Fe-sulfat daje rezultate; međutim kako je spomenuto treba biti u kombinaciji sa organskom tvari (zreli stajski gnoj). Kako je teško nabaviti zrelog stajskog gnoja, sada postoji nekoliko proizvoda gdje je Fe-sulfat granuliran i "pojačan" sa huminskim kiselinama. Često preporučam vinogradarima da nabavljeni stajski gnoj dozriju do kraja u vlastitim boksovima, te da prilikom mješanja dodaju Fe-sulfat. Tada nastaje organski kompleks sa Fe koji vrlo dobro djeluje u tlu.
Zbog čega je ta galica dobra?
Jer sadrži sulfat, koji će zakiseliti oko korijena vinove loze, a željezo ako je u kompleksu sa organskom tvari (huminske kiseline; ima i prirodnih u humusu) neće lako reagirati sa karbonatim ionom i tvoriti teško topivi (neusvojivi) Fe-karbonat.
Naravno, primjena Fe-sulfata (galice) na tlima sa malo organske tvari je sigurno neučinkovita.
S druge strane, primjena Fe-helata je zadovoljenje trenutačne potrebe.
Čim biljka iskoristi dodano željezo, helat treba ponovno dodavati. I tu onda helati postaju jako skupi. Ali im je zato reklama dobra (nije samo Seqestreene, ima ih još...).
8)
-
I ja sam neki dan pored znaka za ograničenje 90 km/sat projurio gotovo 130 km/sat i dalje se vozim.... ;D
Koncentracije koje preporuča proizvođač gnojiva su gornje sigurne granice; sve iznad toga postaje rizično... kao što sam napisao gore za ograničenje brzine; ja mogu sa svojm autom proći 130 neki mogu i 150, a nekima je sigurna granica 90.
Tako ti je i sa službenom preporukom doze; preporučena doza mora biti gotovo 100% sigurna.
E sad zamisli da piše 0,5% i da samo 10-tak vinogradara spali list zbog te koncentracije... eto gužve i problema.
Inače, tko želi može i sa još višim koncentracijama, ali onda bi trebalo mjeriti pH otopine i EC vrijednost, da bi bio siguran. ;)
Da, Whatman ili Merck, šta koristiš ;D
Nisam nigdje pročitao u literaturi overdose sa boraksom, šta više nije poznat ni njegov potpuni način usvajanja u biljku, postoji više teorija, no ne znam ni sam. Tako da je to dosta nesigurno područje... :P
-
Da, Whatman ili Merck, šta koristiš ;D
Nisam nigdje pročitao u literaturi overdose sa boraksom... :P
Postoje podaci o toksičnosti bora.
Područje na kojem je rađeno dosta istraživanja su agrumi (naranče) gdje je toksičnost bora uvjetovana niskom količinom Zn u listu. Simptomi toksičnosti zablilježeni su za "normalne" vrijednosti, ukoliko je količina cinka bila niska. Ukoliko je količina cinka bila zadovoljavajuća, toksičnosti bora nije bilo.
Što se tiče vinove loze, američki istraživači navode količine veće od 100 ppm B u peteljci lista, dok je u europi to granica od 100-150 ppm.
Najčešći slučaj toksičnosti bora (uvjetovano folijarnom gnojidbom) je nepoznavanje statusa bora u tlu. Tada biljka usvoji dovoljnu količinu bora, i onda folijarna gnojidba dostiže toksični nivo.
-
ja sam upravo "lupil" bor+oligogreen. najavljena su tri dana bez kiše, od nedjelje opet kiša a i cvatnja se približava.
-
ja sam upravo "lupil" bor+oligogreen. najavljena su tri dana bez kiše, od nedjelje opet kiša a i cvatnja se približava.
ja bum sutra premda bi bilo bolje da sam danas s obzirom da več u nedelju kiša >:( a i cjeli tjedan bu nestabilan ::)
-
Sutra bi išao sa Foliarelom B+Magnesiogreen.To sam već miješao bez problema dosad,ali imam i Prozinc 25 sa 25% cinka,rado bi ga umiješao ak ide.Razor,jel misliš da bi to išlo ili da idem posebno sa cinkom.U Oligogreenu su svi,ali ne u tim koncentracijama.Ak ne može koliko da počekam,jel dosta da se osuši ili više,htio bi cink baciti po z.silvancu,grozd mu je dosta zbijen,lani sam posebno,ali ako može zajedno bilo bi lijenčini lakše ;D
-
Pošprical navečer borogreen+magnesiogreen+oligogreen
-
Sutra bi išao sa Foliarelom B+Magnesiogreen.To sam već miješao bez problema dosad,ali imam i Prozinc 25 sa 25% cinka,rado bi ga umiješao ak ide.Razor,jel misliš da bi to išlo ili da idem posebno sa cinkom.U Oligogreenu su svi,ali ne u tim koncentracijama.Ak ne može koliko da počekam,jel dosta da se osuši ili više,htio bi cink baciti po z.silvancu,grozd mu je dosta zbijen,lani sam posebno,ali ako može zajedno bilo bi lijenčini lakše ;D
Ne bih se usudio skupa miksati Zn i Bor. To sam već govorio. Niti ne radim to. Preporučio bih ti da tretiraš cinkom dok se osuši. Ne kažem da nije moguće, no to je zeznuto. Ne znam ni pH okvir ni u kojem je sastavu taj cink, vjerojatno cink sulfat. Nešto bi ti se moglo istaložiti.
Znači ako bi to sve miješao imaš cinkov sulfat + magnezijev sulfat + natrijev borat. Koliki je pH toga u dozvoljenim koncentracijama, stvarno ne znam.
Probaj složiti na jednu prskalicu ili probu na malo na 5 litara, ako ti nije žao pa ćeš vidjeti. Sve posebno dodavaj, posebno cink u prskalicu, posebno borat, posebno magnezij. Ako se nešto istaloži ili otopina promijeni boju, reagiralo je. Stvar je šta ne znaš koja je koncentracija potrebna jednog, drugog i trećeg sredstva da dođe do eventualnog taloženja :P
-
Jutros kod mene na travi mraz. Ne znam kak je u vinogradu, on je ipak viši, ali temperature su niske. Šok za biljke je sugurno.
Imao sam u planu sutra prihranu preko lista
oligogreen+foliacon22+fertina fe
Sad ne znam da li da dodam još i drin, ili ne, da li to smije zajedno?
Molio bih za savjet.
-
To ide skupa, s tim da ti i u foliaconu ima nešto aminokiselina. Možeš pojačati s drinom.
-
Malo prije pošpricao Drin,Magnesiogreen,Foliarel B,Nu Film 17,u preporučenim dozama,višak bacio po voćkama,paradajzu,krumpiru itd. :D Malo odmora,a onda jedna šprica cinka 25 po silvancu :)
-
Evo podataka za bor.
Nažalost nije za vinovu lozu već za breskvu (ali je to trenutno najbliže lozi; bar je drvenasta kultura).
Jedan detalj prije iznošenja rezultata; za folijarnu gnojidbu koriste se tri vrste bora:
1. Na-borat (borax, foliarel i sl.) - alkalan spoj sa natrijem (što osim repe, "ne voli" niti jedna kultura)
2. Borna kiselina - kiseli spoj, trenutno najčišći bor, lako disocira i onda (HBO3) i onda H+ djeluje pozitivno
3. Bor-etanol amin - organski bor (alkalne reakcije)
Istraživanje je rađeno u Kini (Shu i sur., 2008) sa posebno označenom bornom kiselinom. Evo nekoliko činjenica:
- Samo 0,3% od ukupne količine bora bilo je apsorbirano u list breskve
- Koncentracija bora u otopini je bila u rangu od 1 mM do 20 mM (mM - minimola)
- Veća koncentracija (20 mM) značajno povećava usvajanje
- Bor se brzo usvaja u prvih 6-8 sati, te kasnije sve sporije
- Najbrže se usvaja otopina pH 7
- Viša temperatura značajno povećava usvajanje bora
- Dodatak ATP (adenozintrifosfata) od 1-2 mM značajno povećava usvajanje bora
Znači kod primjene borne kiseline (ne boraxa; koji je na tržitu kod nas puno češći, jer se borna kiselina ne može kupiti u prahu već kao tekućina) usvajanje bora traje oko 6-8 sati, ali je poželjno otopinu neutralizirati (lužinom; običnim mlijekom) na pH 7,0.
Probat ću naći nešto o Na-boratima 8)
-
Evo podataka za bor.
Nažalost nije za vinovu lozu već za breskvu (ali je to trenutno najbliže lozi; bar je drvenasta kultura).
Jedan detalj prije iznošenja rezultata; za folijarnu gnojidbu koriste se tri vrste bora:
1. Na-borat (borax, foliarel i sl.) - alkalan spoj sa natrijem (što osim repe, "ne voli" niti jedna kultura)
2. Borna kiselina - kiseli spoj, trenutno najčišći bor, lako disocira i onda (HBO3) i onda H+ djeluje pozitivno
3. Bor-etanol amin - organski bor (alkalne reakcije)
Istraživanje je rađeno u Kini (Shu i sur., 2008) sa posebno označenom bornom kiselinom. Evo nekoliko činjenica:
- Samo 0,3% od ukupne količine bora bilo je apsorbirano u list breskve
- Koncentracija bora u otopini je bila u rangu od 1 mM do 20 mM (mM - minimola)
- Veća koncentracija (20 mM) značajno povećava usvajanje
- Bor se brzo usvaja u prvih 6-8 sati, te kasnije sve sporije
- Najbrže se usvaja otopina pH 7
- Viša temperatura značajno povećava usvajanje bora
- Dodatak ATP (adenozintrifosfata) od 1-2 mM značajno povećava usvajanje bora
Znači kod primjene borne kiseline (ne boraxa; koji je na tržitu kod nas puno češći, jer se borna kiselina ne može kupiti u prahu već kao tekućina) usvajanje bora traje oko 6-8 sati, ali je poželjno otopinu neutralizirati (lužinom; običnim mlijekom) na pH 7,0.
Probat ću naći nešto o Na-boratima 8)
Da, upravo sam to i ja na netu pročitao i našao jučer, dobrih dva sata sam čitao. Nisi jedino spomenuo da se bor puno brže usvaja uz dodatak sorbitola i manitola ;) Velim, to su već studije, a takve podatke je iznimno teško naći u slobodnoj cirkulaciji, jedino akademski članci :(
Ne znam ako imaš kakvu dostupnost akademskim člancima, vrijeme usvajanja bora ( većinom boraks) u biljku je interesantno. Sama translokacija unutar biljke je na razini kalcija, dakle sporo.
Isto tako sam pročitao da se relativno brže usvaja boraks na višim temperaturama, a onda pada dok dođe do određenog postotka i nikad se ne usvoji do kraja, do 100 %.
-
Dakle za nas laike, ako sad pošpricamo sa BOR pripravkom, možemo očekivati da je to OK, iako je recimo na lokaciji zelinsko vinogorje, tek sada crni pinot u fazi raspucavanja cvjetova, kod mene, što znači da se još uvijek nisu otvorili. Recimo da će se otvoriti za nekih 2-3 dana, a prošle godine je cvatnja počela oko 25 - tog svibnja, što je tu negdje. Da li onda isto u cvatnji ima smisla opet prskati sa borom ?
-
Kad bobic ekrenu sa čišćenjem od cvjetova onda tek ponoviti. To bi trebalo biti u redu.
-
Jučer sam špricao sa Foliarelom B, na 120 litara vode 350 grama, nešto više od preporučenog. Cvatnja kreće za nekih osam dana.
-
Ne bih se usudio skupa miksati Zn i Bor. To sam već govorio. Niti ne radim to. Preporučio bih ti da tretiraš cinkom dok se osuši. Ne kažem da nije moguće, no to je zeznuto. Ne znam ni pH okvir ni u kojem je sastavu taj cink, vjerojatno cink sulfat. Nešto bi ti se moglo istaložiti.
Znači ako bi to sve miješao imaš cinkov sulfat + magnezijev sulfat + natrijev borat. Koliki je pH toga u dozvoljenim koncentracijama, stvarno ne znam.
Probaj složiti na jednu prskalicu ili probu na malo na 5 litara, ako ti nije žao pa ćeš vidjeti. Sve posebno dodavaj, posebno cink u prskalicu, posebno borat, posebno magnezij. Ako se nešto istaloži ili otopina promijeni boju, reagiralo je. Stvar je šta ne znaš koja je koncentracija potrebna jednog, drugog i trećeg sredstva da dođe do eventualnog taloženja :P
Cink i bor mogu se mješati; konkretno Zintrac 700 (Zn-oksid; ima ga Fitopromet) sa bor-etanolaminom, prema koncentracijama na etiketi. Za Na-borat (Borax) nemam konkretan podatak. ;)
-
Kad si već tu teran,možeš li navesti koncetraciju magnezij sulfata za folijarnu primjenu za lozu...na tvojoj stranici 20-40 kg na ha mi se čini pretjerano ;D
To je inače količina koju otopim u prskalici i prskam po tlu te odmah zatim plitko unesem frezom u tlo. Al za primjenu u tlo mi je već kasno sada ;D
-
Kad si već tu teran,možeš li navesti koncetraciju magnezij sulfata za folijarnu primjenu za lozu...na tvojoj stranici 20-40 kg na ha mi se čini pretjerano ;D
To je inače količina koju otopim u prskalici i prskam po tlu te odmah zatim plitko unesem frezom u tlo. Al za primjenu u tlo mi je već kasno sada ;D
Za mjerljiv učinak magnezij sulfata u folijarnoj gnojidbi, minimalno bi trebalo ići sa tih 20 kg/ha ali sa minimalno 1.000 lit. vode/ha, ili ako se ravnaš po utrošku vode, onda je to 2 kg Mg-sulfata/100 lit. vode (za razliku od zaštitnih sredstava, ako se smanjuje utrošak vode po ha (upotreba atomizera) ne smije se povećavati koncentracija vodene otopine, jer kod primjene gnojiva to izaziva ožegotine. Ako ideš sa 4 kg/100 lit. vode napraviti ćeš ožegotine; ali ako odradiš 40 kg/ha sa 2.000 lit. vode, neće biti ožegotina ;) ).
Ako ideš u tlo (rasipanje po tlu i frezanje; najbolje prije kiše ;D) onda je doza 100-150 kg/ha.
-
Bila Udruga na izložbi vina u Zelini, degustiramo, komentiramo, kad dvojica uglednih kolega, vinogradara, osnivača udruge, spomenu gnojidbu KAN-om, sad !!! Kaj, kaj, ubacim se. Da vele, sad, tj u srpnju i kolovozu gnoji se s KANom, dobro ga je baciti i folijarno, dvije šake veli na špricu i da vidiš kak ti bu trsje "črne" ! Bil sam malo u šoku i malo iz uviđavnosti da ne povrijedim njihovu samouvjerenost, priupitam da možda nije prekasno za dušik, ono zelenilo i nedozrele rozge pred zimu ... Ne, ne, unisono su me razuvjeravali, to je sad prava stvar. Rekel sam - nikad čuo - i na tome je ostalo. Poslije se se nešto došaptavali u mom pravcu s nadmoćnim osmjehom ... Pa se sad pitam, da li ja to nešto krivo shvaćam gnojidbu, jesu li kolege u pravu ili nemaju pojma? Jbt, članovi su udruge, redovito na predavanjima i edukaciji pa i o gnojenju ... kaj sad ? Ko tu koga ?
-
Gnojidba dušikom poslije cvatnje je opravdana samo ako je nedostatak istog u tlu ili ga loza ne može iskoristit(suša) pa se folijarno mora dodat. Sve ostalo rezultira lošijom kvalitetom grožđa i većom osjetljivosti loze na zimske temperature.
Ekipa je i ovdje experimetirala sa viškom dušika pa evo što se dogodilo....http://m.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Najnovije/tabid/297/articleType/ArticleView/articleId/178567/Default.aspx
Manji dio je i kod mene stradao ali je većina u odličnom stanju. Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje cijeli niz problema po vinogradu,tu se i najviše griješi pri gnojidbi.
@teranu zahvaljujem na odgovoru :)
-
Mom susjedu stajnjak viri iz zemlje, gnoji svake godine, a poslije vršikanja folijarno baci ureu, zelnilo mu bujno, lišće crno, ali ... u berbu mora obavezno oko 10.IX. inače dobije kiselu trulež i botritis. Izgleda da predrasude i glupost nemaju granice, često idu uz tvrdoglavost !
-
Mom susjedu stajnjak viri iz zemlje, gnoji svake godine, a poslije vršikanja folijarno baci ureu, zelnilo mu bujno, lišće crno, ali ... u berbu mora obavezno oko 10.IX. inače dobije kiselu trulež i botritis. Izgleda da predrasude i glupost nemaju granice, često idu uz tvrdoglavost !
Gle Ozy; svak' je kovač (proizvođač) svoje sreće!
Pa ako ekipa želi dušik, zašto ne ;D Da ima koristi; gotovo nema, ali to je njihov izbor.
-
Ekipa je i ovdje experimetirala sa viškom dušika pa evo što se dogodilo....http://m.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Najnovije/tabid/297/articleType/ArticleView/articleId/178567/Default.aspx
Gledam sliku na početku članka i nije baš jasna ???. Ispred čovjeka hrpa suhog biljnog materijala a iza njega vinograd u punoj vegetaciji (i to dobroj vegetaciji). Hm?
-
To su propupali rezervni pupovi na starom drvetu ispod reznika pa sada izgleda sasvim ok ali grožđa nema na lozi. Upitno je i u kojem je stanju to staro drvo gdje su ti svježi šibovi,moguće je da tu cirkulira tek trećina sokova što je dovoljno za onakav rast ali ne i za neki ozbiljniji urod idućih godina.
-
Gle Ozy; svak' je kovač (proizvođač) svoje sreće!
Pa ako ekipa želi dušik, zašto ne ;D Da ima koristi; gotovo nema, ali to je njihov izbor.
Slažem se, no ja nisam od onih koji skrivaju svoja saznanja. Pokušavam pomoći opreznim pristupom otvaranja dileme, pa da iznesem svoj stav u svrhu edukacije takvih. Uglavnom tu nailazim na primitivizam i apriori otpor "novotarijama" pa najčešće odustajem. Eventualno uzvratim cinizmom ako naiđem na bezobrazluk. Naravno da poštujem svačije pravo na bedastoće, jer se i sam obilno koristim istim. Nažalost to skužim tek kasnije !
-
U dvogodišnjem vinogradu imam iznenadni problem s klorozom lista, počeli su žutiti. Pitanje glasi - mogu li se aminokiseline (Aminofert), Oligogreen i Sequestreen Life miješati?
-
mogu
-
Hvala.
-
Ima li smisla sad prskati protiv kloroze jer na nekim trsovima donje lišće je počelo žutiti? Usput bi i preporuka za prehranu dobro došla!
-
dobro bi došla slika,al ak samo donjih par listova žuti ne mora biti znak kloroze il čega drugog,jer to ti je ionak normalno.Potrgaj.
-
Ima li smisla sad prskati protiv kloroze jer na nekim trsovima donje lišće je počelo žutiti? Usput bi i preporuka za prehranu dobro došla!
Sad ti je to više suša nego kloroza.
-
Ima li smisla sad prskati protiv kloroze jer na nekim trsovima donje lišće je počelo žutiti? Usput bi i preporuka za prehranu dobro došla!
Sad možeš ići sam magnezijom+mikroelementima poput Oligogreena,radi uklanjanja problema zbog njihovih nedostataka+Hascon(po teoriji HASCON (fosfor (P)+kalij (K) za povećanje količine šećera, homogeno obojenje i dozrijevanje bobica, te ranije dozrijevanje).Hascon možeš ponoviti i u zriobi.Može se mješati sa botriticidom pa možeš sve skupa smiksati ;) Ak je stresna situacija (velike vrućine,suša) nećeš pogriješiti i da dodaš Drin.
-
Sad možeš ići sam magnezijom+mikroelementima poput Oligogreena,radi uklanjanja problema zbog njihovih nedostataka+Hascon
Sve bi to bilo super ali do sad ni u jednoj poljoapoteki u Zadru nisam naišao na ta gnojiva osim drina! Mislim da ću morati naručiti preko neta, jedino me strah da me za poštarinu ne oderu zbog težine.
-
Sve bi to bilo super ali do sad ni u jednoj poljoapoteki u Zadru nisam naišao na ta gnojiva osim drina! Mislim da ću morati naručiti preko neta, jedino me strah da me za poštarinu ne oderu zbog težine.
Samo intereuropa ima licencu za transport toga i poštarina uopče nije velika.
-
Ja sam dva puta posljednjih mjesec dana prihranio sa mikroelementima i magnezijem (magnesiogreen+olgogreen), ali sam ovih dana primjetio nedostatak kalija i (ili ) fosfora. Na nekoliko listova se počeli sušiti rubovi. Sljedeće godine trebamo prije šare obaviti prihranu i sa HASCON-om. Ako uskoro dobijem zaostalu plaću možda prihranim i ove godine...
-
Naručio sam sve u kompletu Magnesiogreen, Oligogreen i Hascon. Za par dana kad dođe napraviti ću mix sa svim tim + drin + teldor.
Što mislite da li bi mogao prskati i mladi nasad što sam ove godine zasadio sa ovom kombinacijom bez teldora naravno? Nekako mi slabo ide u vis, nisam baš zadovoljan sa rastom.
-
Zaljevaj i opali drin po mladom nasadu. ;)
-
Ja sam danas jednogodišnjake (podsadnja, nekako kilave ove godine) i dvogodišnjake zahvaćene klorozom (a možda je u pitanju samo suša jer viškoj Vugavi, Plavcu i Crljenku lišće zeleno ko zelena trava) prihranio Aminofertom, Oligogreenom, Magnesiogreenom i Sequestrenom pa da vidimo. A kiše palo (Podravska Subotica) 3-4 bijedne litrice. Zaštita na mladom nasadu Mikal Premium (primjećeno dosta peronospore na redovima blizu susjedovog vinograda Agacije i drača) i ostatak Falcona, da ga ne čuvam za nagodinu.
-
Jel se moze smiksati 200ml drina, 300g magnesiogreena i 100g oligogreena na100l vode?
-
može, ali drin smanjiti na pola.
-
Danas pospricano, drin 100ml, magnesiogreen 400g i olegogreen 100g. Mislim da je ovo zadnje za ovu godinu.
-
poznanovec hvala na savjetu. zanima mekoliko se puta u sezoni mogu.koristiti magnesiogreen i drin? Dali jos jedna prihrana sa magnesiogrenom, drinom, olegogreenom i hasconom ima smisla? Imam malo problema sa klorozom, mislim da je nedostatak magnezija, a i susa drugu godinu za redom mi bas i ne ide na ruku. do sada sam dvaput koristio drin i triput magnesiogreen.
-
jutros sam hasconiziral stari miješani nasad u kombinaciji s magnesiogreenom i borom....stanje idilično
Chardonnay treća godina ništa folijarno, rozgva je debela, grožđe fenomenalno , listovi tamnozeleni, zaperci potrgani (zapravo odrezani na 2 lista da ne tjeraju bzvz)
-
Evo ovak mi izgleda orprilike30% grasevine, vazno je za napomenuti da imam dvije sorte grasevinu i chardone. Na sardoneu nem nikakvih znakova kloroze. Prije sadnje sam radio analizu zemlje i radio sam sve vise manj po preporukama. Prosle godine u ovo vrijeme mi je grasevina druga godina bila 100% zuta. Ove godine sam ostvario neke pozitivne pomake, mislim da cak i dosta velike, prije cvatnje sprical sam dva puta sa sequestrenom sto bas i nije bilo od neke pomoci. Nakon cvatnje isao sam 3x sa magnesiogreenom, olegogreenom i drinom i dobio sam navedeni rezultat, u svakom slucaju veliko poboljsanje. Molim savjet za gnojidbu u jesen, da li da ponovno radim analizu zemlje i da li mogu smiksati magnesiogreen, olegogreen, hascon i drin i u kojim koncentracijama, zadnja prihrana je bila prosli tjedan u cetvrtak? Unaprijed zahvaljujem
-
Ta kloroza... >:(
Imam utisak da ta kloroza dođe i onda se nakon 4-5 godine sama povuće.
Vjerovatno se povuče (kloroza) dok korijen ne ojača i dođe u dublje slojeve gdje ima više potrebnih mikro i ostalih elemenata.
-
Isti slučaj je bio i kod nas. Chardonnay je na Kober 5 BB podlozi i ni jedne godine nema problema sa klorozom, on je dosta bujan. Graševina (Laški rizling) je na SO4 podlozi i u 4 godini rasta ( 2010 g) došlo je do sušenja donih listova zbog pomnjkanja mikroelemenata ( Magnezija, Fosfor, Kalij) , zadnje dvije godine se vinograd prihranjuje po 3 puta sa Magnezijem+ mikroelementi i stanje se jako poboljšalo a kloroza se jedva primjeti i to samo na pojedinim trsevima.
Vidi se na slikama da je kloroza nestala a bio je isti slučaj kao i kod tebe...
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=247.msg43189#msg43189 (http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=247.msg43189#msg43189)
-
I kod mene je grasevina na so4, a sardone na kober5bb, mozda je tolika razlika u podlogama, neznam.Imam i par trsova grasevine na koberu koji su redom svi ok. Uglavnom kad sam sadil rekli su mi da moze ici i jedno i drugo
-
SO4 podloga slabo usvaja magnezij iz tla , pa je zato vjerovatno još osjetlivija na nedostatak tog mikroelementa u tlu.
Na ovoj stranici piše dosta toga o pologama vinove loze:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=990 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=990)
-
Čujem od više poznanika da idu poslije berbe, kad padne list, špricati vinograd s bakrom. Zašto? Rozgva je već skoro zrela, a starija literatura napominje da od toga, glede štetnika, nema nikakve koristi !?
-
Čujem od više poznanika da idu poslije berbe, kad padne list, špricati vinograd s bakrom. Zašto? Rozgva je već skoro zrela, a starija literatura napominje da od toga, glede štetnika, nema nikakve koristi !?
moras prskati tada, vidis da ti tako kaze proizvodac sredstva.. ::)
jos ce poceti stavljati i prskanje u 12. mjesecu.. ;D
-
Čujem od više poznanika da idu poslije berbe, kad padne list, špricati vinograd s bakrom. Zašto? Rozgva je već skoro zrela, a starija literatura napominje da od toga, glede štetnika, nema nikakve koristi !?
Ima nekakva teorija,Ivan je to na svoj način komentirao,da to proizvođač sredstava zahtjeva,haha,baš bu meni neko rekao kad i s čime da špricam,ionak je bakar najjeftiniji preparat ;D to je iz razloga da ideš nakon berbe s bakrom ak ti je crna pjegavost aktivna u vinogradu,ja sam to više puta namjeravao,ali opet nisam,nego u rano proljeće,možeš probati sad ili zimsko špricanje,to je isključivo protiv crne pjegavosti,ak ju imaš
-
Ima logike, taj vrag prezimljuje na kori. Još da se, tko može, ukloni otpalo lišće na kojem prezimljuju plamenjača i pepelnica, moglo bi koristiti !
-
... ideš nakon berbe s bakrom ak ti je crna pjegavost aktivna u vinogradu
Upravo tako. Jeftin tretman i dobra učinkovitost protiv crne pjegavosti, pogotovo ako je kraj jeseni/početak zime "mekan" (vlažan i više temperature jer je crna pjegavost još uvijek aktivna). Za drugo nema učinka. ;)
-
Sad za jesenku gnojidbu planiram staviti oko 400kg stajnjaka na 1000m2. Koliko bi trebalo nadodati organskog npk gnojiva npr. 7-20-30 i da li na proljeće kad krene vegetacija trebam dodati kana ili uree??
-
Jucer nabavil 0-10-30 s magnezijem i borom, cekam povoljno vrijeme da ga zastiham
-
gdje i po kojoj cijeni?
-
U Donjoj stubici, u Cipru, 270 i nesto sitno kn za 50kg. Inace to je austrijski ( timac agro), samo su ga oni imali u okolici. Uzel sam i felco 7 skare cca 370kn, prave su, kad ih jednom probas nijedne druge vise nisu dobre
-
0-14-28,italijanske proizvodnje sa 2% Mg isporuka bude sredinom 11mjeseca,cijena u SLO oko 12EUR/25kg,čisto radi usporedbe,iako i sad imaju 6-12-24,samo bez magnezija,isto košta,ali čekam ovog s Mg ;)
-
Sad za jesenku gnojidbu planiram staviti oko 400kg stajnjaka na 1000m2. Koliko bi trebalo nadodati organskog npk gnojiva npr. 7-20-30 i da li na proljeće kad krene vegetacija trebam dodati kana ili uree??
Pretpostavka je da na na 1000m kvadratnih imaš između 400-500 trsova.Trebalo bi dodati 50kg mineralnog(ne organskog kako ti navodiš).Kad krene vegetacija trebaš staviti oko 25 kg mineralnog s većim udjelom dušika.
-
@ zdravko
Vidim da dajes savjete napamet. Istina i Bog postoje neka uvrijedjena pravila, ali nije li analiza tla osnova za gnojidbu? Koja je tvoja lokacija?
-
Jbg. sutra opet nista od gnojenja, blato je, danas cijelo popodne pada kisa. I dalje cekam lijepo vrijeme....
-
zdravko
Vidim da dajes savjete napamet. Istina i Bog postoje neka uvrijedjena pravila, ali nije li analiza tla osnova za gnojidbu? Koja je tvoja lokacija?
Nije baš napamet, jer i ja imam takvu kvadraturu vinograda.analizu sam radio prije sadnje (prije 15 g.).Stajski gnoj dodajem svake 3-4 godine (oko 2 tone).Svaku zimu gnojim s 7-14-21,a
na proljeće kad krene vegetacija dodajem mineralno s više dušika,Naravno sa mikroelementima a u dva navrata sam išao i sa zelenom galicom.
Prije 3 godine sam dao raditi analizu tla.Ispalo je da sam kroz sve te godine uspio zadržati balans u nekakvim prihvatljivim okvirima jedino sam trebao blago kalcificirati kaj sam i napravio.
Po meni ispada da se nakon sadnje ako je napravljeno sve potrebno treba samo održavati plodnost tla.Tako da sam ove količine rekao iz iskustva ,a ne napamet.
Lokacija vinograda je sjeverna strana Kalnika (Ljubeščica).
-
Jel koristil ko plantellu organic ? Kupil sam 3 vreće po 20 kg i planiram pognojiti krajem ožujka. Imam 320 trsova, sa stajskim gnojem deda je gnojil zadnji put prije 6 godina, a ja otkad sam preuzel vinograd u zadnjih 5 godina koristim samo N-P-K 7-20-30 na način da u 11 mjesecu uštiham oko 80 gr po trsu na udaljenost 30-40 cm od trsa na dubinu štihače. Jel u redu isti postupak i s plantellom ? Jedan sused mi je rekel da nek samo hitim punu šaku pod svaki trs nakon rezidbe i vezanja, ali to mi se baš i ne čini pametno.
-
Ja sam je razbacao po redu,širine oko pola metra i onda sam je zafrezao na proljeće kad sam obavio rezidbu.
-
Igor,tvoj postupak je u redu i tak nastavi i dalje,s tim da nemoj deponirati gnoj u jedan ubod,već stavi po pola kolićine na bar dvije toćke,tj.lijevo i desno od trsa,a radi širenja korijenja koje onda ima bolju priliku skupljanja vlage koja je itekako potrebna trsu.Znaći ne koncentriraš ga gnojidbom u jednu toćku.a stavljanje gnojiva blizu čokota i nije neka iskiristivost pošto se korijen širi od trsa u potrazi upravo za vlagom i hranom,kao i posipavanje jer tu se dosta izgubi korisnih sastojaka dok ne dođe do korijena(ak uopće i dođe),pošto ga poprilićno potroši usputni korov koji je bliže površini.
-
Kad će te početi sa Ureom? Obično ide u rano proljeće ???
-
Kad će te početi sa Ureom? Obično ide u rano proljeće ???
Ja cu kod prve obrade,kad vrijeme dozvoli,kraj ozujka.
-
Kad će te početi sa Ureom? Obično ide u rano proljeće ???
Ne znam baš da bi tako rano trebalo ići s dušikom.On je lako topiv i velik dio će se isprati prije nego krene vegetacija kad je biljci napotrebniji(tj. u toku intenzivnog porasta.)
Dali si stavio još kakav umjetnjak prije jer čisti dušik nije neki potez.
-
Ja izbjegavam dusik u zemlju ili na proljece stavim Plantelle i to oko mladjih trsova u dozi pol manje ili jos manje nek pise u uputama.Lani sam napravio analizu i ok je sve kaj se tice dusika,a i svaki vinogradar vidi kak mu raste,jel dzungla,jel se osipava,sve je to od previse dusika.Osim toga ostane i lisca,trave,neko posadi grah sve je to dusik.Vise forsiram PK gnjojiva sa magnezijem,za kvalitetu i raznonrazne probleme kaj se tice grozdja,za lisce se ne brinem ;D makar i tu idem trecinu manje nek pise,jako sam zadovoljan sa folijarnom prihranom,nije sama dosta,ali ak imas koliko-toliko solidno stanje u zemlji,ok je ;)
-
Ja isto izbjegavam stavljat previše dušika u zemlju.Na jesen stavim neko gnojivo s malo dušika 7-20-30 i nikad mi nije žao cijene kolko košta.
Koristim drin preko lista,a sad od kad sam na forumu mislim još dosta toga pocet koristiti.
Na proljece ako bi šta stavljao ja bi rađe stavio KAN jer sadrži nešto magnezija,a i krace djeluje od ureje.
Susjed mi stavlja samo ureu na proljece,a ima tudum.To je takva šuma da nemože doc tome na kraj,a grožđe mu je na kraju zeleno.
-
Pripazite s korištenjem mineralnih gnojiva, dugotrajno zakiseljavaju tlo!
To nikad nije slučaj sa folijarnom gnojidbom. No, treba prilikom suše pripaziti i na jednu i na drugu gnojidbu ;)
-
U ruke mi je dopalo po povoljnoj cijeni Agrolitovo tekuće gnojivo Surfinium - NPK 4:6:6, mikroelementi, željezo u obliku kelata te nedefinirani bioaktivator. Je li tkogod imao s time iskustva s vinovom lozom? Bih li ga mogao uporabiti folijarno (u uputama se spominje samo zalijevanje surfinija)?
-
Pozdrav,
molio bih preporuku za neko gnjojivo (biološkog porijekla) tipa Biosol ili nešto slično. Ima li tko iskustva s onim konjskim briketima i takvim stvarima?
Idealno bi bilo da ga nije potrebno zakapati :)
-
Pripazite s korištenjem mineralnih gnojiva, dugotrajno zakiseljavaju tlo!
Previše generalna ocijena; iako većina gnojiva djeluje fiziološki kiselo, ima i gnojiva koji djeluju fiziološki alkalno, pa ne zakiseljavaju tlo.
Međutim zakiseljavanje tla nije samo posljedica gnojidbe.
Postoje još dva čimbenika koji su odgovorni za zakiseljavanje tla (što je za vinogradarstvo vrlo loše, jer potiče mobilnost teških metala u tlu, napose bakra, koji onda završava u grožđu/moštu i ometa fermentaciju) a to su:
1. Prinos - svaki prinos (grožđe) iznosi kalcij iz vinograda
2. Kiša - kalcij je podložan ispiranju, i svaki višak oborina (kao sada) ispire kalcij iz tla
-
kad treba krenuti sa folijarnom prihranom i sa kojim preparatima?
-
pa kad bude nešto zelene mase (lišća ),da to upije,ja sam uglavnom u ovoj prvoj fazi znao ići samo sa Drinom
-
mladice su mi sad od 5-8cm,negdje vec se vidi dosta zametnutih grozdica
-
Pred kraj zime pognojim sa NPK 7-20-30 a u prolječe pognojim Deltafertom (briketirani prirodni gnoj). Ništa ne prihranjujem, niti foliarno. Odkad tako radim nemam problema sa peronosporom, niti sa klorozom.
-
Jel se mogu smiksati magnesiogreen, olegogreen i sequestren, ako da u kojim omjerima?Na vgrasevini me muci kloroza, vec sad imam desetak trseva koji lagano zute. Jucer sam prskao sa antrakolom sumporom i rotorom. Za koliko dana mogu ici s prihranom?
-
Jel se mogu smiksati magnesiogreen, olegogreen i sequestren, ako da u kojim omjerima?Na vgrasevini me muci kloroza, vec sad imam desetak trseva koji lagano zute. Jucer sam prskao sa antrakolom sumporom i rotorom. Za koliko dana mogu ici s prihranom?
Sa prihranom mozes ici vec par sati kasnije kad ti se osusi zastita,magnesiogreen i oligogreen se mogu mijesati u koncentracijama kak pise na njima,mislim da je m-green 500-700g/100l,a o-green 100g/100l,ne vidim razloga zasto se ne bi mogao dodati i seq.. koji ima 6% zeljeza,a zeljeza ima i o-green 2%.Moja preporuka,smiksati za malu spricu i oprati nekoliko trsova za probu pa vidjeti rezultat ;)
-
@ smiksati za malu spricu i oprati nekoliko trsova za probu pa vidjeti rezultat
ho,ho,..pa ne valjda djelovalo kroz noć :).Ne bi smjelo od tog miksa biti neke štete,kako je i Zagorac napisao smiksati po receptu upute,i koji sat prije ili poslije zaštite oderat.
-
@ smiksati za malu spricu i oprati nekoliko trsova za probu pa vidjeti rezultat
ho,ho,..pa ne valjda djelovalo kroz noć :).
Ne bu,ali vidjeti rezultat,zaboravil sam napisati za desetak dana ili vise,to je bit eksperimenta ;D
-
ma ja,al da čovek ne gleda odma ujutro,pa se razočara kak nema poboljšanja :o (malo šale).No vjerojatno mu je predugo to za čekat,pa onda ponovo tretirat.
-
Kod nas pada kisa cijeli dan, a razvedeavanje najavljuju tek u srijedu, tak da prije srijede nist od prihrane. Jucer mi je dva sata nakon sprica s prije navedenim materijalima opalila kisa. Sprical sam predvecer, zanima me jel se primilo ili trebam ponoviti spric?
-
antrakol i sumpor.moglo bi izdrzat kojih 30 l kise.nebi bilo zgorega obnovit zastitu nakon smirivanja.mozda i kojim sistemikom tipa rival+sumpor
al sad vec izlazimo iz teme
-
Organski preparati drže do 20 litara oborina. ( Antracol, Dithane, Polyram, Delan itd.) Šta se tiče prihrane, ako nema barem 3-4 dana sunca, bolje niti ne ići. To se jedino ne odnosi za drin koji je u stanju ući u biljku za sat-dva, budući da je u aminokiselinskom obliku!
-
Jel se moze miksat sequestren i drin?
-
Dali tko ima iskustva s mijesanjem sequestrena i drina? Moze li se mijesati i kakav je efekt?
-
Koji preparat za prihranu loze na našem tržištu ima u sastavu najviše bora? U prijevodu, sa čime prihraniti tj. tko ima dobra iskustva sa kojim preparatom. Hvala ;)
-
foliarel b, borogreen.
-
Ima ih dosta,no neki više za reklamu istiću veliko B.Vidjeti koliki je postotak sadržan ukupnog bora u toj smjesi (piše na deklaraciji)
Preporućio bih Foliarel B.
-
Planiram sutra sa eko preparatom Ilsamin bor. http://www.proeco.hr/proizvodi/mikro-i-makro-elementi-folijarno/mikro-i-makro-elementi-folijarno-vinogradarstvo/547-ilsamin-bor.html. Molim znalce za komentar.
-
Ima ih dosta,no neki više za reklamu istiću veliko B.Vidjeti koliki je postotak sadržan ukupnog bora u toj smjesi (piše na deklaraciji)
Preporućio bih Foliarel B.
Ja sam kupil flašu na kojoj piše "Bor". Nije mi pri ruci pa ne znam postotak, no nije ni bitno. Toga biljci treba vrlo malo i dodaje se više puta. Mislim da čistih elemenata ni nema, sve su to gemišti koje kupiš i odereš po trsju. Važni su i željezo, cink, magnezij, kobalt, dušik, fosfor, kalij ... A nije dobro ni pretjerivati, višak bilo čega je štetan za lozu.
-
Planiram sutra sa eko preparatom Ilsamin bor. http://www.proeco.hr/proizvodi/mikro-i-makro-elementi-folijarno/mikro-i-makro-elementi-folijarno-vinogradarstvo/547-ilsamin-bor.html. Molim znalce za komentar.
meni su se svi preparati od proeca dopali i pokazali jako dobri , mislim na peletna i folijarna gnojiva
-
danas osprico vinograg sa fertinom g,nakon 4 i pol sata pala kisa,imal to efekta ili bacen novac
-
Bačen novac!
I s tim fertinama vam je bolje ne prskat,premalo je tu hranjiva. Bilo je govora o tome.
-
U privitku ostavljam jednu tablicu o brzini upijanja nekih elemenata putem folijarnog tretmana... Slobodno prodiskutirajte...
-
Dali tko ima iskustva s mijesanjem sequestrena i drina? Moze li se mijesati i kakav je efekt?
Može se miješati. Riješava manje izraženu klorozu i potiče rast biljke ali ništa spektakularno.
-
Bačen novac!
I s tim fertinama vam je bolje ne prskat,premalo je tu hranjiva. Bilo je govora o tome.
zasto mislis daje premalo hranjiva? a sa cime spricati?
-
Količina hranjiva u folijarnim gnojivima u petrokemije je jednostavno nedovoljna,posebno se to odnosi na mikroelemente.
Prouči ovu stranicu http://www.vvvforum.eu/fileovi/Program_foliarne_ishrane_vinove_loze.pdf
te ovu http://www.zeleni-hit.hr/Prodajni_program/Prihrana/Folijarna_gnojiva
Tu ćeš naći sve što te zanima.
-
hvala
-
Evo par slika, pa me zanima, jel to nedostatak hranjiva(kojeg) ili bolest( plamenjača ) ???
Za ovo kaj je crveno na rubovima je vjerojatno od šprica, jer na crvenu palež ne izgleda!
Molim pomoć ovdje, ili me negdje prebacite! Hvala
-
Ovu palez na drugoj fotki sam primjetio i na kospinim fotkama jucer,neznam sta je al ne izgleda dobro.
-
Peronospora mora ispod lista imati bijelkaste nakupine gljivica.Pošto ne vidimo poleđinu ne bi komentirao,a i mrlje na licu lista su drukćije.A ne lići mi na crvenu palež (za nju je još ipak prerano),jer ona ima drukćiji oblik crvenih pjega.Velika je mogućnost neadekvatnog zaštitnog materijala :-\
-
Bjeljastih nakupina ispod nema, zato mi je bilo sumnjivo da to nije peronospora! Što se tiće crvenila, i ja smatram da nije crvena palež, več skureno od aplikacije zaštitom! Više ne zanima kaj je s nedostatkom hranjiva, koje primjećujem, al ne znam kaj fali ???
-
postoji još mogućnost da ti nedostaje Bor,kod tog nedostatka se javljaju takve žute mrlje na listovima
-
Ovu palez na drugoj fotki sam primjetio i na kospinim fotkama jucer,neznam sta je al ne izgleda dobro.
Palež i mrlje, vjerojatno i na ovim slikama su posljedica leda. Iste imam i ja, gdje nije probušen list, ostala su ulegnuća i oštećenja lista koja se slično manifestiraju.
-
U privitku ostavljam jednu tablicu o brzini upijanja nekih elemenata putem folijarnog tretmana... Slobodno prodiskutirajte...
Komentirali smo lani ili preklani ( grafovi), ne vidim zašto bi opet. To je tu negdje, bor ti fali, to je bitno 8).
-
Palež i mrlje, vjerojatno i na ovim slikama su posljedica leda. Iste imam i ja, gdje nije probušen list, ostala su ulegnuća i oštećenja lista koja se slično manifestiraju.
hm,kad čovjek ne navede sve aspekte po kojima bi se moglo protumaćit stanje,...pa onda ti pogađaj :-\
-
hm,kad čovjek ne navede sve aspekte po kojima bi se moglo protumaćit stanje,...pa onda ti pogađaj :-\
Ne razumijem riba, koje aspekte nisam naveo ??? Poslikal sam, naveo sam da nema ništa ispod lista(bjelih nakupina odnosno peronospora), jedino nisam naveo, da je leda malo bilo, al nisam mislio da bi od toga to moglo biti da list izgleda kao peronospora i palež! Više sam mislio da je to nedostatak možda željeza,bor ili takvo nešto, jer opet velim, mislim da je to nedostatk nečega jer sam to primjetio i prije leda, a crvenilo na rubovima sam primjetio isto prije leda ??? ??? ???
-
a,ok!Onda je nedostatak nekog elementa,a meni vuće na Bor,a ono spaljeno mi je full ko od šprica.
-
a,ok!Onda je nedostatak nekog elementa,a meni vuće na Bor,a ono spaljeno mi je full ko od šprica.
;) Mislio sam da je tak! Idem drugi tjedan s borom i magnezijem, ako vrijeme dozvoli!!
-
Bil sam kod Ede ija sam mu to rekel kaj se tiče nedostatka bora to je jedva vidljivo to bu rešil s prihranom al da mu kolega nije zaleval dok je šprical nebi skuril po rubovima moramo ga učlanit na forum kaj se nekaj nauči :D jel tak Edo ;D
-
Tesko je to nagadjati,ima tu na forumu poslikano kak se koji nedostatak hranjiva vidi na liscu,mislim da sam ja bas stavio,ali ne sjecam se kad :D Da se pretraziti preko neta,slike,ja sam maloprije da sad ne stavljam linkove.Za bor je tesko skuziti,tek znas kad je prekasno kad se osipa ;)
-
Bil sam kod Ede ija sam mu to rekel kaj se tiče nedostatka bora to je jedva vidljivo to bu rešil s prihranom al da mu kolega nije zaleval dok je šprical nebi skuril po rubovima moramo ga učlanit na forum kaj se nekaj nauči :D jel tak Edo ;D
Naravno Sinke ;)
-
Bora i magnezija uvijek fali u vinogradu. Šta se tiče ovih narančastih mrlja ili je skureno od šprica ili je malo leda imalo igru!
-
Bora i magnezija uvijek fali u vinogradu. Šta se tiče ovih narančastih mrlja ili je skureno od šprica ili je malo leda imalo igru!
Slažem se Razor! :(
-
Ovu palez na drugoj fotki sam primjetio i na kospinim fotkama jucer,neznam sta je al ne izgleda dobro.
Led+moguce palez od sumpora. ;)
-
Tesko je to nagadjati,ima tu na forumu poslikano kak se koji nedostatak hranjiva vidi na liscu,mislim da sam ja bas stavio,ali ne sjecam se kad :D Da se pretraziti preko neta,slike,ja sam maloprije da sad ne stavljam linkove.Za bor je tesko skuziti,tek znas kad je prekasno kad se osipa ;)
Bi li mogao kakav link do toga stavit, ako nije problem ;)! Da ne lutam :-\
-
Bi li mogao kakav link do toga stavit, ako nije problem ;)! Da ne lutam :-\
www.karsia.si (http://www.karsia.si) ali budes svejedno malo lutal po toj stranici jer ne znam na pamet gdje su slike :D Otvori njihovu arhivu,imaju tam u pdf-u arhivirane njhove knjizice sa savjetima i slikama,ja imam dvije u papirnatom obliku,trebalo bi isto pisati i tu ;)
-
www.karsia.si (http://www.karsia.si) ali budes svejedno malo lutal po toj stranici jer ne znam na pamet gdje su slike :D Otvori njihovu arhivu,imaju tam u pdf-u arhivirane njhove knjizice sa savjetima i slikama,ja imam dvije u papirnatom obliku,trebalo bi isto pisati i tu ;)
Thanks! Usput, danas mi je Sinke poslao mail sa simptomima nedostatka pojedinih hranjiva, pa zahvaljujem obojici!
Danas bačena prihrana: bor, magnezij, drin, oligogreen, željezo! Mix sa svim elementima, pa valjda nešto od sveg bude napravilo svoje :-\
-
sve osim željeza njemu treba i do 2 tjedna ;)
-
Trebam preporuku, koje folijarno gnojivo da nabavim i poprskam po lozi, naime, sudeći po listovima, fali mi kalija! :'(
thnx
-
Pogledao sam malo stranice od firme KARSIA. Ima tu dosta dobrih stvari pogotovo što se tiće prihrane. No prvo što me u svemu tome mući je ko bi sve to platio. Po meni sve bi to koštalo više nego što vredi vino koje proizvodim.
http://www.karsia.si/html/priporocila.php
Pogledaj pod točkom 17
-
ja već drugu godinu primjenjujem gnojivo i preparate firme pro-eco, sa njima sam prezadovoljan,a u razgovorima sa osatlim ljudima koji ga koriste u vinogradarstvu, pri uzgoju hrena, bundeva, lješnjaka kao i u povrtlarstvu i vočarstvu čuo sam samo pohvale
-
ja već drugu godinu primjenjujem gnojivo i preparate firme pro-eco, sa njima sam prezadovoljan,a u razgovorima sa osatlim ljudima koji ga koriste u vinogradarstvu, pri uzgoju hrena, bundeva, lješnjaka kao i u povrtlarstvu i vočarstvu čuo sam samo pohvale
Kakve su cijene tih preparata jesu li puno skuplje od klasičnih gnojiva i sredstva za zaštitu
-
Kakve su cijene tih preparata jesu li puno skuplje od klasičnih gnojiva i sredstva za zaštitu
Ja imam njihov cjenik i po mojem su dosta skupi,idu velike količine na 100lit. vode.To je za zaštitna sredstva a za gnojiva neznam.
-
Kakve su cijene tih preparata jesu li puno skuplje od klasičnih gnojiva i sredstva za zaštitu
adeset g
Evo recimo ujesen sam gnojio dvije godine sa gradualom fe jer sam imao problema sa klorozom, sada ga više nemam, vreća 25 kg na 100 trsova cca 130 kuna, ilsamin bor 0,25l / 100 l 60 kn ..... ovj tjedan imaju popust na sve proizvode povodom dvadeset godina firme od 20% u svojim maloprodajama pa ću kupiti gnojivo za ujesen, a odmah i popuniti ostale zalihe
-
dali je netko provodio mikorizaciju. kolega mi poslao e-mail u kojemu se sredstvo nemilo hvali maltene kao da je iz svemira došlo. doduše takve i cijene navode. navodno da se loza ili voćka tretira jednom u životnom vijeku a nakon toga ni suša čak nemože ništa ??? :o
-
prije 2 dana sam kreno sa prihranom preko lista metno,drin,fertinu g i borogren,e sada dogodio se problem,imo kvar na traktoru i tek sam sada osposobio,e sada sutra ujutro bi iso ospricati stime a stoji mi napravioto u atomizeru,jel to valja ili se pokvarilo?
-
prije 2 dana sam kreno sa prihranom preko lista metno,drin,fertinu g i borogren,e sada dogodio se problem,imo kvar na traktoru i tek sam sada osposobio,e sada sutra ujutro bi iso ospricati stime a stoji mi napravioto u atomizeru,jel to valja ili se pokvarilo?
ja ti opcenito nebih spricao s tim, a ne drugi dan. Otkud ti recept za taj koktel? Zasto fertina g? Jesi to vec koristio? Opcenito te fertine mi se ne svidjaju. Zasto miksas drin i fertinu?
-
ja ti opcenito nebih spricao s tim, a ne drugi dan. Otkud ti recept za taj koktel? Zasto fertina g? Jesi to vec koristio? Opcenito te fertine mi se ne svidjaju. Zasto miksas drin i fertinu?
zato sto imam viska iocu to potrositi,,,,
-
Možeš to baciti. Korist je vrlo upitna,možda je moguća i fitotoksičnost.
-
osprico stime 15000panjeva pa sta bude bude :-) ko mu he... Mamu ;D
-
Javi kako bude prošlo ;D
-
Negdje na forumu sam vidio tablicu sa vremenom potrebnim za apsorpciju odredjenog postotka mikroelemenata, zanima me kako na to utjece temperatura. Dali postoje kakvi zapisi i krivulje o tome? Pretpostavljam da bi s porastom temperature vrijeme apsorpcije trebalo biti krace?
-
Negdje na forumu sam vidio tablicu sa vremenom potrebnim za apsorpciju odredjenog postotka mikroelemenata, zanima me kako na to utjece temperatura. Dali postoje kakvi zapisi i krivulje o tome? Pretpostavljam da bi s porastom temperature vrijeme apsorpcije trebalo biti krace?
Mene zanima di je ta tablica pa bi lijepo molio na kojoj je stranici,hvala.
-
Pozdrav,
možda je ovakvo pitanje već bilo ali ne mogu pronaći.
Zanima me zna li netko neki dućan u Zagrebu gdje se mogu kupiti folijarna gnojiva?
Hvala!
-
nisam iz Zagreba,al kod nas to ima svaki dućan koji drži stvari za poljoprivredu i tome slićno,znaći najobićnija poljotrgovina...sad samo ovisi jel ti tražiš baš nešto specijalno?
-
Mene zanima di je ta tablica pa bi lijepo molio na kojoj je stranici,hvala.
jura4 ju je objavio (bar mislim) :), pretraži njegove postove i vjerujem da ćeš naći.
-
nisam iz Zagreba,al kod nas to ima svaki dućan koji drži stvari za poljoprivredu i tome slićno,znaći najobićnija poljotrgovina...sad samo ovisi jel ti tražiš baš nešto specijalno?
Pa tražim mjesto gdje mogu kupiti npr. Oligogreen i takve stvari. A da nije Cedar ili Pavin, tražio sam po netu al ništa nisam našao...
-
Pa tražim mjesto gdje mogu kupiti npr. Oligogreen i takve stvari. A da nije Cedar ili Pavin, tražio sam po netu al ništa nisam našao...
Kod nas u Vrbovcu isto nema Green program foliarne ishrane pa sam ja kupio u Graminei -Dugo selo. Ako ti nije predaleko skoknut iz Zagreba u Dugo selo ili možda ima koja poljoapoteka Graminea u Zagrebu. Ja sam kupio Magnesiogreen, Foliarel b, a imaju i Oligogreen....
-
Siki, s obzirom da imam problema sa rajčicom (trulež) što preporučuješ od toga green programa?
Calciogreen? Jesi li ga koristio već, koja su ti iskustva i koliko košta (u Graminei, DS)
-
Siki, s obzirom da imam problema sa rajčicom (trulež) što preporučuješ od toga green programa?
Calciogreen? Jesi li ga koristio već, koja su ti iskustva i koliko košta (u Graminei, DS)
Calciogreen bi bio jako dobar za vršnu trulež na rajčici. Samo plodove koji su već zaraženi treba potrgati, jer kalcij pomaže samo preventivno i ako se u pravo vrijeme koristi. Ja bi ga sad dodal foliarno prek lista, a i preko navodnjavanja kap na kap kad već imaš. Možeš koristiti i neka druga gnojiva s kalcijem (kristalon). Neznam koliko dođe calciogreen u graminei....
-
Se može mješati Magnesiogreen i Hascon M10AD ?
-
Smije se miješat ;)
-
Dali mi može netko reći o ovom gnojivu,to su mi preporučili umjesto oligogreena.Trenutno ga nema u mojoj blizini,a taj kinglife mi se čini da ima previše dušika za ovo doba.
www.pavin.hr/clanak/kinglife
-
ja ga nebi metal, osim ako nečeš veliku vuzemnicu.
-
jel bi trebalo ici sa cime u prihranu sada?jel bi valjalo ospricati sa drinom zbog ovih velikih temperatura i suse?
-
Ja sam jućer stavil koktel Hascon, magnesiogreen, Drin, oligogreen, megagreen! Ima hrpa toga, pa nek se najde ;D
-
Kad je dobro mladi vinograd ove godine sađen gnjoiti stajnjakom, prije sadnje napravljena je osnovna gnjoidba 7:20:30. Da li je je dobro sad baciti stajnjak ili ćekati veljača-ožujak.Molim Vaše mišljenje. Vinograd je u Šibeniku.
-
Pa,stajnjak svakako bolje u jesen,no ne ga baciti već bi ga trebalo ukopati
-
Imam neke nedoumice u vezi gnojidbe vinograda,organsko gnojivo vs stajnjak.Za organsko proizvođač veli da jedan kilogram mijenja i do dvadeset kilograma stajnjaka,a sa organskim gnojivom treba ići svake godine dok za stajnjak vele da se može gnojiti svake tri do četiri godine.Neznam kako je onda organski toliko bolji.Danas sam zvao jednog čovjeka za konjski gnoj kaže da ga prodaje po 60kn za m3 dok mi je drugi rekao 150kn za m3 stajskog gnoja samo što neznam od kojih je životinja,nisam ga ništ više pitao kad sam čuo cijenu.
-
Danas sam zvao jednog čovjeka za konjski gnoj kaže da ga prodaje po 60kn za m3 dok mi je drugi rekao 150kn za m3 stajskog gnoja samo što neznam od kojih je životinja,nisam ga ništ više pitao kad sam čuo cijenu.
U okolici Zagreba je i ovo drugo jako dobra cijena. :-[
-
Imam neke nedoumice u vezi gnojidbe vinograda,organsko gnojivo vs stajnjak.Za organsko proizvođač veli da jedan kilogram mijenja i do dvadeset kilograma stajnjaka,a sa organskim gnojivom treba ići svake godine dok za stajnjak vele da se može gnojiti svake tri do četiri godine.Neznam kako je onda organski toliko bolji.Danas sam zvao jednog čovjeka za konjski gnoj kaže da ga prodaje po 60kn za m3 dok mi je drugi rekao 150kn za m3 stajskog gnoja samo što neznam od kojih je životinja,nisam ga ništ više pitao kad sam čuo cijenu.
Evo mogu ti reči svoje iskustvo, prije 4-7 godina gnojio sam "Austrijancem" zemlja je bila tvrda da je teško motika ulazila, ( kopam samo redove ostalo je zatravljeno ) zadnje tri godine goristim gnojiva pro-eco i razlika je ogromna, ljepša loza, lišće nema više žutila ( bilo na nekoliko trseva, pa mi je sugeriran gradual-fe) i mogu ti reći da je zemlja takva ( rahla ) da skoro netreba motike ;)
-
Evo mogu ti reči svoje iskustvo, prije 4-7 godina gnojio sam "Austrijancem" zemlja je bila tvrda da je teško motika ulazila, ( kopam samo redove ostalo je zatravljeno ) zadnje tri godine goristim gnojiva pro-eco i razlika je ogromna, ljepša loza, lišće nema više žutila ( bilo na nekoliko trseva, pa mi je sugeriran gradual-fe) i mogu ti reći da je zemlja takva ( rahla ) da skoro netreba motike ;)
"Austrijanac" i slicni ak mislimo na isto,a vjerojatno da, je umjetno gnjojivo bez dusika samo fosfor,kalij,magnezij,eventualno sumpor nema nikakve veze sa organskim,stajskim gnjojivima.On se dodaje najesen prije snijega ili u rano proljece,sporo prodire do korijena mislim 5cm na godinu ,ovisno o analizi zemlje dodaje se vise-manje godinamai nema nikakve veze sa rahlom zemljom,zutilom lisca (osim magnezija a to se skuzi).To su elementi od kojih trs ne raste,ali su neophodni za kvalitetu grozdja,nabijanje secera ,razne nedostatke i sl.Ak je zemlja tvrda to nije problem zbog tog gnjojiva,to su drugi uzroci ;)
-
Imam par trsova na kojima uopće nije bilo grozdova iako su normalno rezani.
Radi se o starijim trsovima koji su prošlih godina normalno rodili.
Dali se prema slici radi o nekom nedostatku elementa (kalij) ili virusnoj bolesti.
Lišće nisam ni skidal a do sad još nije ni otpalo.
Dali je najbolje izbaciti ih van?
-
Nisi napomenul jel bijela ,il crna sorta,jer je lišće crveno ko kod crnjaka.I bez obzira na upućivanje ka nedostatku elementa,zabrinjavajuće je ovo uvinuće lista prema unutra što je pokazatelj da bi se radilo o fitoplazmi.Ukoliko ti tih par trseva nisu prebitni radije ih posijeci,nek da riskiraš proširenje zaraze,a i s obzirom na starost pitanje je koliko ih se uopće isplata spašavati.Prije ćeš uzgojiti novi,jaki i zdravi trs(ak imaš sreće pa takvog u današnje doba kupiš),nek se mućiti s tim.
-
Lišće nije otpalo, listovi su uvinuti i krhki... još ako rozgva nije dozrijela već je ostala sirova... skoro pa siguran sam da je fitoplazmoza. Najbolje odmah izvadi taj trs van.
-
Ima li netko dosad od Vas iskustva sa NPK 7-14-21 (SO3 12) od Dunav Adriatica iz Vukovara. Planiram inače izvršiti gnojidbu s njim. Budući kako u trgovini nema Kutine 7-14-21(SO3 24) nekako mi se čini logičan izbor.
-
Imam jednu zanimljivu analizu svoje zemlje u mladom vinogradu, i neznam kaj mi je činiti :o!
Uglavnom situacija je ovakva! Ph 5,2-kiselo tlo moram kalcificirati! Humusa malo 0,4%- vrlo slabo humuzno!
Sve je ovo iz labaratorija koji možda nema 100% vjerodostojnost, ali svejedno me rezultati malo hebu, budući da je prošla godina loza strašno bila dobra! Obavil bi gnojidu i kalcifikaciju, al znam da jedno i drugo ne idu zajedno! Jel ima ko kakav prijedlog, odnosno, budući da sad neznam jel budem stignel zagnojit ili kalcificirati ili to ostavim za proljeće! Kaj je najbolje napravit prije: kalcifikaciju ili gnojenje! E sad me najviše zanima, s čim bi vi zagnojili, budući da trebam humusa! Organsko ili anorgansko? Plantela ili kaj drugo? Zreli stajnjak? Sugestije i prijedlozi su mi dobrodošli da otklonim ove probleme i dvojbe! Zamolio bi "Terana" za odgovor, a i svi drugi odgovori su dobrodošli!
-
Pa ja mislim da ce ti stajnjak dati najviše humusa.
-
Uglavnom je i moje mišljenje takvo ;)!
-
Eduard i Entuzijast su u pravu. Dakle, stajnjak daje humus, organska, peletirana gnojiva možda imaju više P, K, (N nije toliko nužan za vinograd) ali od njih ne buš imal niš humusa.
-
40 - 50 tona stajnjaka po hektaru podiže humus za oko 1% (izvor: Bogoljub Ðurić i Zoran Keserović, Gajenje kajsije, 2007)
Sad još koliko ti je razmak između redova, pa ako ti dozvoljava zelenu gnojidbu... Jer to se mora korigirati kroz 2-3 godine s obzirom na vrijednosti analize... Ne ide to prek noći...
Sretno!
-
Ph 5,2-kiselo tlo moram kalcificirati! Humusa malo 0,4%- vrlo slabo humuzno!
Obavil bi gnojidu i kalcifikaciju, al znam da jedno i drugo ne idu zajedno!
Ja sam po analizi moral gnojiti i vapna staviti. Zašto to ne ide zajedno? Ak moraš kalcificirati, a moraš, onda obavezno i gnojiš. Vapno pospješuje trošenje gnojiva. Ili ja nešto ne znam ?
-
Nije baš poželjno gnojiti s jednim i drugim u isto vrijeme,..znaći napraviti malo vremenskog razmaka između gnojidbe i kalcifikacije
-
Znate što je problem sa stajnjakom. Takva su nekako moja iskustva, teško je kupiti kvalitetan stajnak. Uglavnom različiti privatni preprodavači prodaju svašta - stajnjak koji u sebi ima visok postotak zemlje, neraspadnutih grana a ne humusa ili nedaj bože N ili P ili K. Nekako mi se čini kako čovjek kad kupi organsko ili NPK gnjoivo bar zna što kupuje, sa točno određenim postotkom vrijednosti koje je potrebno dodati zemlji, a koje pišu na deklaraciji. Ovako kupiš doslovce mačka u vreći, misliš kako si kvalitetno nahranio lozu nekakvim postotcima vrijednosti, a u biti nisi.
-
Znate što je problem sa stajnjakom. Takva su nekako moja iskustva, teško je kupiti kvalitetan stajnak. Uglavnom različiti privatni preprodavači prodaju svašta - stajnjak koji u sebi ima visok postotak zemlje, neraspadnutih grana a ne humusa ili nedaj bože N ili P ili K. Nekako mi se čini kako čovjek kad kupi organsko ili NPK gnjoivo bar zna što kupuje, sa točno određenim postotkom vrijednosti koje je potrebno dodati zemlji, a koje pišu na deklaraciji. Ovako kupiš doslovce mačka u vreći, misliš kako si kvalitetno nahranio lozu nekakvim postotcima vrijednosti, a u biti nisi.
Pa ja nemam takva iskustva sa stajnjakom pošto u mojoj blizini par ljudi ima farme goveda pa ja od njih naručim i koliko sam vidio to je to . Ne mogu možda napraviti kemijsku analizu ali postoje okvirne vrijednosti za stajnjak prema njegovu podrijetlu (od koje je životinje) i prema tome se lako onda ravnati.
-
Samo je problem prijatelju što ja u svom kraju nemam par staja goveda pa da mogu kupit¸što valja. Već sam uglavnom osuđen kupovati stajsko đubrivo od kojekakvih prekupaca koji s kamoionima hodaju po selima i prodaju "stajnjak".
-
Samo je problem prijatelju što ja u svom kraju nemam par staja goveda pa da mogu kupit¸što valja. Već sam uglavnom osuđen kupovati stajsko đubrivo od kojekakvih prekupaca koji s kamoionima hodaju po selima i prodaju "stajnjak".
Pa tu ti je problem u ljudima a ne u stajnjaku kao i obično , takve bi trebalo ubaciti u taj njihov "stajnjak" pa bi u njemu bilo puno više glavnog sastojka.
-
idem si uzeti gnojivo za vinograd,uzet cu 7-20-30 ili 20-30,pa me zanima jel mogu to ukopati sada u sječnju ili proljeće?
a i sam sebe preispitujem dali uopće bacati mineralno gnojivo,kao što vidimo,nema snjega,nema kiša,,,da nece opet biti suša... :-\
-
Ja ove godine ne planiram davati mu umjetno.Prošle sam bacio 100tinjak grama 7-20-30 po trsu a jesenas dok sam štijao i donašao stajnjak primjetio sam na par mjesta da se nije umjetno do kraja rastopilo.Ove god. je dobio lijepu količinu stajnjaka a pošto mi imamo centralno grijanje na drva svaki treći dan iznesem na vinograd pepeljaru sa desetak litara pepela koje rasporedim na tri trsa.Već sad sam tim načinom prešao pola vinograda a do kraja zime dobiti će i ostatak a tako sam i prošle god. Pepel je pun kalija 10-15% fosfora 5-10% kalcija i drugih minerala tak da smatram da bi još i umjetnjak bio previše.
-
ja ti u peć hitim i kosti... tak pojačavam dozu fosfora, barem mi ljudi tak vele. Kosti ak' se prirodno razgrađuju oslobađaju fosfor, valjda je ista shema ako koristim vatru kao katalizator razgradnji :)
-
Trebali bi biti oprezni sa tolikim pepelom jer je on jako lužnat.Mogli bi si smanjiti kiselost tla i poremetiti neke procese.
Raspitajte se kod struke kaj ona veli.
-
@se nije umjetno do kraja rastopilo
Ma elementi su se rastopili,a ono bijelo ti je ostalo vezivo,to je ionak nus proizvod.
-
Trebali bi biti oprezni sa tolikim pepelom jer je on jako lužnat.Mogli bi si smanjiti kiselost tla i poremetiti neke procese.
Raspitajte se kod struke kaj ona veli.
Ma većina zemljišta na terenu gdje sam ja ima povećanu kiselost i dobar dio velikih poljoprivrednika kalcifikacijom pokušava smanjiti kiselost tak da i ja vjerujem da pepelom ipak činim više dobra nego zla . Analiza mi se ne isplati za mali vinograd poput mojega tak da se nadam najboljem :-\
-
Ja trebam plantelu organik 150 kg kupiti za svojih 450 trsekov na površini od 1000m2! Iz okolice Koprivnice sam! Jel zna neko gdje bi bilo najpovoljnije ju kupiti, a usput jel ko zna gdje bi se mogel kupiti holcim agrocal na istom području! ;)
Hvala unaprijed
-
Eduarde, ja sam kupil Peletka od Eko-sele iz Reke (valjda).
Proguglaj si i nazovi ih,
Ne reklamiram, već pošto si blizu Kc, sugeriram.
-
i ja ove godine probao njihovo, pa vidjet ćemo ;)
-
Mislija sam prihraniti vinograd prošle godine sađen s UREA, na jesen je pognjojen s štalskim i mineralnim. Dobro napreduju te sam mislija za par dana kad bude dobro vrime ići sa drinom. Šta Vi mislite.
-
Čuj,ja bi reko da će to biti svega skupa previše.Pa to bi trebalo jednostavno explodirati od tolike hrane.Ak bi išo s Drinom,ja bi onda izostavio dušik.
-
Ja bi bježao od uree.
Previše dušika daje velike šibe koje neće do kraja dozreliti i na proljeće nemaš što rezati.
Bilo kod mene.
-
Da li je netko koristio preparat BIOPLEX?
Ako jest, molio bih da napiše iskustvo s tim preparatom!
-
Dali je nekom poznato jeli se prodaje negdje sjeme crvene djeteline (inkarnata , trifolium incarnatum ).
-
Dali je nekom poznato jeli se prodaje negdje sjeme crvene djeteline (inkarnata , trifolium incarnatum ).
Nitko izgleda nezna a na zapadu se jako puno prakticira za zelenu gnojidbu,usput evo slika moje zelene gnojidbe
-
ujbte :o
-
štoje to posadito
-
štoje to posadito
Stočni bob
-
Prije desetak dana prihranio sam vinograd s drinom, mogu li ponoviti ili da koristim nešto drugo.
-
ruki, daj malo detalja, kako si ga sijao rukom, strojem. dali ga kosiš ručno pa ostaviš da trune ili ga malčiraš, tarupaš. cijena sjemena, kada si ga sijao ??? slikice su prekrasne ;)
-
ruki, daj malo detalja, kako si ga sijao rukom, strojem. dali ga kosiš ručno pa ostaviš da trune ili ga malčiraš, tarupaš. cijena sjemena, kada si ga sijao ??? slikice su prekrasne ;)
Sijano rukom,početkom ožujka,prije frezanja, znači što dublje,kupio sjeme kod suseljana po 4kn/kg,planiram ga zafrezati jer ima jako meku građu samo da se osuši tlo ispod njega
-
Smije li se u mix Foliarela B, Magnesiogreena i Oligogreena dodati Drin. Dosad nisam koristio tu kombinaciju pa ako netko ima iskustva s time...
Hvala.
-
Ja sam koristio i nisam vidio štetne posljedice.
-
Budući da nisam uspio nabaviti Borogreen, uzeo sam ovo... Terrarossa Bor 150... sadrži u sebi 11 % bora (B) u obliku bor etanol amina i 4.7% dušika (N). Kaj mislite o tome, je li bi to bilo u redu za prihranu? :)
http://www.ritosa.com/upload/pdf/TERAROSSA_BOR_150.pdf
-
Budući da nisam uspio nabaviti Borogreen, uzeo sam ovo... Terrarossa Bor 150... sadrži u sebi 11 % bora (B) u obliku bor etanol amina i 4.7% dušika (N). Kaj mislite o tome, je li bi to bilo u redu za prihranu? :)
Prema uputama od Razora, trebalo bi bez dušika.
-
Budući da nisam uspio nabaviti Borogreen, uzeo sam ovo... Terrarossa Bor 150... sadrži u sebi 11 % bora (B) u obliku bor etanol amina i 4.7% dušika (N). Kaj mislite o tome, je li bi to bilo u redu za prihranu? :)
http://www.ritosa.com/upload/pdf/TERAROSSA_BOR_150.pdf
Ja sam to več koristil i bilo je dobro. Isto imam problem jer nigdje u okolici nema Borogreena i Foliarela, a mislim da je ovo ipak bolje od fertine. KTC ima ovaj bor u prodaji tak da ga je lako nabaviti.
-
http://www.proeco.hr/i/249-ilsamin-bor.html
-
Ja sam to več koristil i bilo je dobro. Isto imam problem jer nigdje u okolici nema Borogreena i Foliarela, a mislim da je ovo ipak bolje od fertine. KTC ima ovaj bor u prodaji tak da ga je lako nabaviti.
U KTC-u u K® nije bilo, nabavio sam ga u poljoapoteci "Duga" (poznatije kao "kod Krulića") kod željezničkog kolodvora. :)
-
Akcija ovih dana ,zaradilo se lijepe boje
-
Malo me kopka ta ishrana preko lisca kaj se tice kloroze i zutila,2x sam spricao sa zeljezom,obicnim,tekucim,Ne onaj sequestrene life kaj pise da je najbolji,imam ga na zalihi ali ga nisam koristil,nemam problema,ovo je cista preventiva,sve mi je u redu,no 2m od mene ima susjed zuti trs,on ga je zalijeval sa zeljezom i vise njih takvih ima problema s time,a ja sam taj jedan trs,njegov,potegnul 2x a ni Ne zna,sa zeljezom,magnezijom,idealni uvjeti,nije bilo kise danima,zuti je ko da ga nisam sprical
-
Najvjerojatnije neće taj još dugo,il će svake godine bit isto bez obzira na zahvate .Imam ja takvih par direktora.potrjeraju u konačnici čak i lijepe izboje na kraju,i ostanu super šibe za orezat,al svake godine u početku vegetacuije jednostavno kilave i požute,i naravno nemaju roda.Pa ih uglavnom zamjenjujem novima ćim se ukaže prilika za povalit drugu šibu iz susjednog trsa.
-
Ja sam jedne godine špricao sa seqstreenom po preporuci agronoma u savjetodavnoj i bilo je u redu,lišće se popravilo a za dva tjedna treba ponovo špricati i u redu je.Također sam špricao jednom mejašu isto ko i sebi dok jednom čokotu nije bilo pomoći,malo se popravio,ali je svejedno propao dok su ostali bili u redu.
-
Akcija ovih dana ,zaradilo se lijepe boje
Kaj ozbiljno tak kosiš s malčerom pod nogama? :o :o Kak to da ne okrećeš ručke kad kosiš?
-
Kaj ozbiljno tak kosiš s malčerom pod nogama? :o :o Kak to da ne okrećeš ručke kad kosiš?
Vučena kopačica je u pitanju frende
-
Dali je nekom poznato jeli se prodaje negdje sjeme crvene djeteline (inkarnata , trifolium incarnatum ).
Pronašao,tvrtka "Marcon" iz Varaždina ako nekog zanima,sve pohvale spomenutoj firmi,osim što imaju tu kod nas rijetku dijetelinu jako su spremni izići u susret.
-
Jučer kad sam trgo zaperke vidio sam nekoliko čokota da im je lišće žučkasto,po mojoj procjeni nedostatak željeza.Zanima me dali mogu pošpricati sa seqestrinom,rajnski u cvatu oko 30% a graševina vrlo malo.
-
Ne znam da li bih mogao već lagano krenuti u prihranu s Hasconom pošto imam dosta ranih sorti?
-
Danas bacil prihranu! malo koktel od svega po malo! magneziogreen, foliarel b, Fertina Fe, Drin!
Usput da se nadovežem na ovu temu oko kloroze! pital sam jednom prilikom gosp Živkovića iz Bayer-a, dok je imal predavanje pri nama u udruzi koja je razlika između kloroze i nedostatka dušika na lozi! Objašnjenje ovak! Kloroza(željezo) počinje žutiti na gornjim listovima, a nedostatak dušika žuti od dolje!
-
Pozdrav,
mislio sam pošpricati s DRIN+MAGNESIOGREEN+OLIGOGREEN, ali nisam uspio nigdje kupiti OLIGOGREEN, zna li netko alternativu?
hvala
-
Pozdrav,
smije li se drin miješati sa bakrom i sumporom? Pošto nisam vremenski u mogućnosti špicati odvojeno.
Hvala!
-
Piše da se ne smije se upotrebljavati sa preparatima koji imaju alkalnu reakciju, bakrom, sumporom, sulfatima i raznim uljima.
-
OK, hvala!
-
Bacil bi hascon, pa me zanima jel se on može mješat sa botricidom?
-
Ide to skupa, nemaš problema.
-
Dobili smo preporuku za svoju kc/kž županiju, da prijeti botritis, i da se ide botricidom, pa sam mislil pomiješat to skupa! Nisam siguran, ali me ispravi, hascon i ide samo po grožđu ili :-\
-
Prihrana ide i po listu i grožđu, a botricid samo zona grožđa. Sad ti vidi kako ćeš iskombinirati.
-
Ma da nejdem dva puta s motorkom, a ne da mi se trošit switch, da idem po svemu, jer ga imam za dva puta po grožđu, pa ako idem i po lišču skup s hasconom ne bu mi ga dosta za dva puta, a mislim da kakva je godina da se bu moralo dva puta s switchom! Hascon opet nemrem, mješat s bakrom i sumporom, kojeg sam sad planiral oko 01.08. Bude moralo ići odvojeno sve :P
-
Za vikend ide hascon,mikroelementi,magnezij ;)
-
Kada idete sa zadnjom prehranom tj. koliko dana pred berbu se smije ići sa prehranom preko lista. Koji elementi pospješuju stvaranje višeg sladora. ???
-
Imam jedno pitanje,otrgali smo vugavu i polako poćinjem sa čišćenjem luga (pepelnice) jučer sam polio sa bakrom i sumporom i to u vrlo jakoj koncentraciji i sad bi polio drinom da se loza malo oporavi pošto će još dva miseca vegetirat,zanima me sa kolikom koncentracijom drina ići,trošim 30l škropiva na 500loza koje su vaše preporuke? hvala
-
Imam jedno pitanje,otrgali smo vugavu i polako poćinjem sa čišćenjem luga (pepelnice) jučer sam polio sa bakrom i sumporom i to u vrlo jakoj koncentraciji i sad bi polio drinom da se loza malo oporavi pošto će još dva miseca vegetirat,zanima me sa kolikom koncentracijom drina ići,trošim 30l škropiva na 500loza koje su vaše preporuke? hvala
Ide Drina od 0,5-1dl/100l,to bi bila uobicajena kolicina vode za tu kolicinu trsova da spricas ledjnom rucnom spricom,tak i obicno daju upute,a onda se prilagodis obicno o sprici,ajde 3x veca doza,Ne znam uzgojni oblik te vugave,ali recimo da je to kod mene jedan lucanj,eventualno dva,ovisno o trsu i reznik,da sam imao jaki napad bolesti,ja bi probao cim prije nakon berbe,poskidati sve lucnjeve i baciti van jer mi ionak Ne trebaju vise i onda te reznike i buduci lucanj pospricati s necim,ovisno kak bi izgledali,da Ne spricam bezveze ono kaj skidam i palim
-
Kada idete sa zadnjom prehranom tj. koliko dana pred berbu se smije ići sa prehranom preko lista. Koji elementi pospješuju stvaranje višeg sladora. ???
Gnjojivo s fosforom i kalijem,ovisno na kaj naidjes,ja ga obicno stavljam u zadnji spric s botriticidom i vise Ne,trebal bi ga svaki tjedan po preporukama proizvodjaca,naravno ;D Imas na forumu preporuke gnjojiva Green,Hascon sam koristio,dal je kaj pomogao,a Ne znam,ove godine sam koristil 2x jeftino gnjojivo od Yare,19kn/500l,ima dusika,ali Ne puno,formula 6:14:28,samo po grozdovima,mislim da i 3%magnezija,u prahu,zalijeval sam s tim i vrt pa sam opral i grožđe pa da vidimo kaj bude ;)
-
Primjetio sam da većina nas prihranjuje na neki način i u nekoj mjeri, pa tako i ja.
Ove godine sam išao samo 2x bor + Mg.
Sredinom 7-og mjeseca dobio sam ponudu za besplatnu analizu lišća, pa reko ajde da vidim u kakvoj mi je kondiciji vinograd. Pomiješao sam lišće 3 sorte i odnio na analizu.
Rezultati su me iskreno iznenadili. Analizu možete pogledati u prilogu.
Iako nije na našem jeziku, vjerujem da ćete se svi snaći. U prijevodu, osim K i S koji su blizu granica normale, svega ostaloga ima ili previše ili premalo, čak izvan granica tolerancije.
Napominjem da sam samo obavio prihranu borom i mg u propisanim količinama. Sami vinograd je vizualno izgledao odlično.
Zašto ovo uopće pišem i spominjem? Pa svi vršimo prihranu (prema mogućnostima), a da niti sami ne znamo što našem vinogradu nedostaje, niti da li je nečega previše. Zato, nemojte pretjerivati sa prihranom. Možda je manjak kondicije u stvari višak nekog elementa, što je nama hobistima ipak malo teže razaznati.
Nadam se da vi veliki ipak analizirate svoje vinograde bar jednom godišnje prije prihrane, bez obzira na neupitno iskustvo i znanje koje posjedujete.
-
P, K i Fe u deficitu, reko bi covek da Bora i Mg nikad dovoljno a previse ga.....
-
Ko ide pred zimu gnjojivom s PK formulacijom,malo sam se raspital u SLO,Rogatec,R.Slatina 0-14-28 neki italijanski oko 10 EUR,5-16-24 oko 9,5EUR,kod sebe sam vidio najpovoljnije u KTC,premala razlika da se vozim u SLO vise potrosim goriva 0-20-30 110kn,5-15-30 100kn,ovo kod nas je Petrokemija i sve su vrece od 25kg cini mi se da onaj italijanski ima i 3% magnezija od Petrokemije nema
-
Imam pitanje u vezi mineralnih gnojiva za prihranu vinove loze. Zanima me da li kod kupnje mineralnog gnojiva obraćate pažnju u kojem se obliku nalazi kalij, pošto se navodi da je za vinovu lozu poželjno da kalij bude u sulfatnom obliku a ne u obliku kalij klorida, ili koristite gnojiva neovisno o tome, samo da je što manje dušika.
Od gnojiva sa kalijom u sulfatnom obliku Petrokemija Kutina ima u svom asortimanu 5-20-30 S i 7-14-21 S.
-
Zbog čega nebi trebao biti u obliku kalijevog klorida?
-
Pitam iz razloga što na stranici Petrokemije piše ovo:
NPK gnojiva visoke koncentracije hraniva
NPK(SO3) 5-20-30(26)
NPK 8-26-26
NPK 6-18-36
NPK 10-30-20
NPK 7-20-30
Ovu skupinu čine NPK gnojiva visokih koncentracija hraniva (55 - 60 %) i predstavljaju posljednje dostignuće u kemiji i tehnologiji. To ih čini posebice pogodnim za transport i skladištenje u rasutom stanju. Sva ova gnojiva, osim NPK 15-15-15, su namjenjena za osnovnu gnojidbu zbog svojih kemijskih svojstava i odnosa biljnih hraniva.
Dušik je u svim formulacijama u amonijskom obliku, fosfor vodotopljiv, a kalij kao kalij klorid, izuzev u formulaciji NPK 5-20-30 S. Ova formulacija se koristi u istim prigodama kao i NPK 7-14-21 S - za kulture koje ne podnose klor ili traže više sumpora. Pored osnovne i meliorativne gnojidbe ove formulacije se mogu koristiti i u startnoj gnojidbi okopavina ako je potrebno intenzivnije gnojiti fosforom ili kalijem.
NPK gnojiva srednje koncentracije hraniva
NPK(SO3) 7-14-21(24)
NPK(MgO) 8-16-24(2)
NPK(MgO) 13-10-12(4)
NPK 13-13-21
NPK 15-15-15
NPK 20-10-10
Ova NPK gnojiva sadrže dušik u nitratnom i amonijskom obliku i vodotopljivi fosfor. Kalij je u obliku kalij klorida osim u NPK 7-14-21 S gdje je kalij u obliku kalij sulfata i namjenjen je kulturama koje ne podnose klor i onima koje za razvoj trebaju više sumpora. U tu skupinu kultura ubrajaju se duhan, vinova loza (posebno u mediteranskom području), rajčica, paprika i još neke povrćarske kulture. Ostala NPK gnojiva, osim NPK 8-16-24 koja se koriste u osnovnoj gnojidbi, služe za predsjetvenu gnojidbu, posebno strnih žitarica i gnojidbu travnjaka. Iz ove skupine NPK najviše se proizvodi NPK 15-15-15 obzirom na najšire mogućnosti primjene.
-
Nitko nema komentar na gore navedeno u vezi oblika u kojem se nalazi Kalij u mineralnim gnojivima? Ili to nije bitno?
-
Pa sve ti pise ne znam kaj tu nije jasno jos pise u zagradi vinova loza (posebno u mediteransko podrucje).
Kupujes ono gnojivo za koje proizvodac preporucuje da je to namjenjeno tome i tome.
Ja sam samo nabacao po povrsini zemlje bez trave Plantela organik u 3mj. i stolno grozde je prerodilo, ali kako je godina bila prelosa tako je opstala samo Izabela. Nije mi se dalo svaki tijedan drzati spricu u ruci i tako spricat do berbe da bi to opstalo kao sto su to drugi radili, kad i tak nije namjena za prodaju.
-
Pozdrav.
Evo, da ja malo obnovim ovu temu.
Planiram ovih dana gnojidbu sa Ureom N 46.
Moje pitanje: kaj je bolje?
1. razbacati ureu po cijeloj površini (onak, zagrabim šakom, lagano šećem i bacam po goricama)?
ili
2. motika, iznad trsa plitko maknem zemlju, stavim unutra ureu i zatrpam (naravno, za taj posao predviđam dvojicu).
S obzirom da je riječ o dušiku, mislim da je bolje pod 2 (jer kod varijente 1 bi večina dušika isparilo u zrak).
Kaj mislite?
-
Motika, da nebi prihranili travu/korov umjesto trsa.
-
Po mom mišljenju dušik se stavlja oko desetak dana prije cvatnje.
-
Po mom mišljenju dušik se stavlja oko desetak dana prije cvatnje.
Možeš to malo pojasniti? Jer po meni previše dušika može dovesti do osipavanja.. . . . .?
-
Molimo citati uputu za uporabu. ;D
http://www.petrokemija.hr/Portals/0/Gnojidba/Vinogradarstvo.pdf
"Prihrana vinove loze obavlja se prije završetka cvatnje. Za prihranu se koristi UREA, KAN ili NPK 20-10-10. Prihrana Ureom poslije završene cvatnje ne preporuča se, jer bi se kasnim dodavanjem dušika produ žila vegetacija, što bi nepovoljno utjecalo na dozrijevanje i kvalitetu gro a te sazrijevanje rozgve."
-
Motika, da nebi prihranili travu/korov umjesto trsa.
Stavit gnojivo pod motiku je stvar lutrije, nemas pojma gdje ce zavrsit i dal ga ove godine korjen bude nasel uopce.
Bolja je situacija kad to gnojivo pofrezas ili zastihas.
To sto ce recimo trava bolje rasti, tocno, al to gnojivo nece nigdje drugdje vec u zemlju natrag(osim ako kosis i skupljas travu i iznosis je van)
Velik gubitak u vinogradu, kaj se gnojiva tice, je iznasanje rozgve i spaljivanje, puno bi prihvatljivije bilo usitnit je strojno i u kompost i za godinu dvije natrag s njom u vinograd
-
Stavit gnojivo pod motiku je stvar lutrije, nemas pojma gdje ce zavrsit i dal ga ove godine korjen bude nasel uopce.
Bolja je situacija kad to gnojivo pofrezas ili zastihas.
To sto ce recimo trava bolje rasti, tocno, al to gnojivo nece nigdje drugdje vec u zemlju natrag(osim ako kosis i skupljas travu i iznosis je van)
Velik gubitak u vinogradu, kaj se gnojiva tice, je iznasanje rozgve i spaljivanje, puno bi prihvatljivije bilo usitnit je strojno i u kompost i za godinu dvije natrag s njom u vinograd
Pa tko bi motikom zakapao, kad imas par tisuca trsova ??? Ja uvijek raspem prije kise, ili pofrezam nakon rasipanja. A što se tice usitnjavanja i vracanja nazad, mislim da to i nije najpametnije, pa tako ponovo vracas zarazenu rozgvu nazad. Pogotovo sto se tice crne pjegavosti. ::)
-
Apsolutno se slažem sa @sarago i @Branee.
Razbacam gnojivo po cijelom vinogradu. Ako raste trava, bogme raste i trsje.
-
Možeš to malo pojasniti? Jer po meni previše dušika može dovesti do osipavanja.. . . . .?
Da zbog previše dušika dolazi do osipanja a također i do prebujnosti trseva što onda otežava kvalitetnu zaštitu a samim time bolje se javljaju bolesti.A lozi je dušik najpotrebniji za cvatnju.
-
@sarago
Zato je bitno rozgvu poslije rezanja i iznasanja van iz vinograda usitniti i bacit u kompostiste, i onda nakon godinu il dve natrag upotrijebit na vrtu il u vinogradu.
Osobno, to jos ne radim jer nemam mehanizaciju al u planu je
-
ma krivo si me razumio, ja mislim da nije pametno rozgvu uopce vracat u vinograd kao kompost. Koliko znam, spore crne pjegavosti su aktivne i nekoliko godina na odsjecenoj rozgvi. Najbolje odmah spalit nakon iznosenja, jer se dolaskom proljeca spore aktiviraju i nanovo stvaraju zarazu
-
a i neopisivi gust je tu ;D
-
Jao sta se bojite motike, prvo se okopa korov zatim zakopamo gnojivo u zemlji i gotova prica. Tako za svaki trst posvetimo 3 min vremena ! ;D
-
Da li postoji neki plan prihrane preko lista? U kojoj fazi sa čime prihraniti?
-
Ovak nekak
-
znam da negdje piše ovo kaj ću pitati, ali nažalost nemam vremena tražiti pa se nadam da će netko imati vremena da odgovori
u prosincu sam pognojil gorice s 7-20-30 pomoću štihače, pa me zanima kad bi trebao, ili kad sam trebao ;D pognojiti vinograd s nekim dušičnim gnojivom. hvala lijepa.
-
Približno oko desetak dana prije cvatnje.
-
hvala! :)
-
Jučer prihrana preko lista... ;)
-
@kokolo
U jesen ili rano na proljece s nekakvim NPK gnojivom recimo 7:20:30. Ja osobno vise preferiram rano na proljece malo prije kretanje vegetacije da preko zime dusik neishlapi bezveze prije kretanje vegetacije.
Poslije u vrijeme vegetacije slijedi prihrana preko lisca ako kilave s rastom zbog grinje/tuce, a 10 dana prije cvatnje ide se folijarno prihranjivati s borom. Prije obojanosti bobice ide prihranjivanje npr. sa Hasconom m10 ad radi dobivanja vece kolicine secera i ranijeg dozrijevanja.
Ako imas slabo bujnu sortu onda ide cak i Kan poslije cvatnje da dobis lisnu masu, ali u malim kolicinama.
Sve o tom prihranjivanju pise u uputama za upotrebu preparata i po strucnim web stranicama, nista nisam izmislio jer nema potrebe.
-
napravit ću ovih dana folijarno drin i oligogreen kako piše tu na forumu.
koliko bi otprilike KAN-a išlo? planiram pobacati po redu i pofrezati kad dođe vrijeme.
naslijedio sam vinograd, ali čini mi se da je slabo gnojen. stajski gnoj nije vidio valjda 15 godina, ali i to ćemo riješti :)
-
Nekih oko 80 grama KAN-a na kvadrat (to je otprilike saka gnojiva) i to zadnji termin je u ovom petom mjesecu, poslije se vise nesmije gnojiti KAN-om da se neproduzi vegetacija kasno na jesen.
-
ok. hvala!
-
Ja sam jučer bacio KAN (27%)+4,8MgO i pofrezao.
Sada bi bilo dobro jedna kišica.
:)
-
Folijarno u ponedjeljak bor i magnezij :)
-
Napravio sam jednu pogresku. Zabunom sam stavio 3 puta vecu docu tekuceg zeljeza od upustava.
Jesam li sto upropastio?
-
prskao sa folijarno a procita upustva kada se mjesa doza za zalivanje vodom u zemlju!!!
-
Moze se dogoditi palez lisca, a to ces vidjeti kroz par dana sto ce se dogoditi. Da si odmah skuzio onda si trebao reagirati s zaljevanjem po biljci da to isperes.
-
koja je to koncentracija bila?
-
koja je to koncentracija bila?
175 ml na 11 litara
-
a isuse, pa to je nešto manje od 2% (ili sam možda u glavi krivo zračunal), ja sam stavljal plantellino tekuće željezo koncentracije 0.2%.
neznam kaj bu bilo, i mene to fest zanima...
-
Evo dolje upustva, ja sam stavio dozu za zalijevanje umjesto za folijarnu uporabu !!!
Uporaba:
Gnojivo se može upotrebljavati za zalijevanje ili preko lišća (folijarno gnojenje). Za zalijevanje biljaka potrebno nam je 35 ml gnojiva koje pomiješamo s 2 l vode i zalijemo 2 m2 površine. Gnojivo se može jednostavno dozirati pomoću poklopca ambalaže gdje postoji mililitarska mjerica. Za folijarnu uporabu trebamo 35 ml gnojiva koje pomiješamo s 2,5 l vode.
-
Izgleda da ipak nisam toliko pogrijesio. Stavi sam samo oko25% vise. Tako da ipak bude ok. Dvaput krivo citao. Sorry
-
Ipak nisam krivo citao na ambalazi pise jedno a na webu pise drugo. Pogledajte sami. :
http://hr.unichem.si/balkonske_i_sobne_biljke/specijalna_i_zastitna_sredstva/proizvod?prid=86
Na webu pise 35ml ma 2,5 litre
A na ambalazi pise 12,5 ml na 2,5 litara
Hm. I sta sad?!?!?
-
Ono kaj ti pise na ambalazi to ti mora biti tocnije nek ono sto pise na web jer su krivo prepisali sa ambalaze.
Jos ti pise na dnu web stranice 150ml na 100l vode, znaci imas cak dva pogresna podataka, a ne samo jedan.
Samo se drzi ambalaze jer si proizvodac nemre dopustiti pogresku s podacima na tisuce pakiranja istog proizvoda.
-
Bilo kako bilo stavio sam sam 175 ml umjesto 50ml.
Nadam se da ce sve biti ok. I da nece biti negativnih efekta.
-
Danas isao sa kalijem
-
@MarkoMarin
Nisi nam javio jel je bila kakva steta zbog prekoracene doze ?
Inace i meni je trebalo zeljeza posebno kod dva kivija i na par trsa jer je zemlja malo laporasta zbog cega biljke teze usvajaju zeljezo iz tla. Tada sam kupio u Agromlinaru Floramix kloroza u malom pakovanju od 250ml za 15kn.
Taj preparat je dobar jer moze ici preko lista i putem zaljevanja u tlo i ide u jako maloj kolicini do 1% putem zaljevanja i do 0.5% preko lista.
Stim da ta prihrana nema samo zeljeza vec i magnezija sto je dobro jer se kloroza pojavljuje i kod nedostatka magnezija, slicni simptomi. Tako da se ovim preparatom moze pokriti i nedostatak zeljeza i magnezija, a proizvodac je Unimag, Poljska.
-
Nije bilo vidljivih problem. Sve je ok. I trs koji je bio problematican se oporavio. Poslije mi je falilo kalija pa sam i kalijem prskao.
-
Jel kasno ovih dana uz oligogreen i magnesiogreen dodat željezo (zelena galica)?
-
@mz
Nije kasno ako se ukazala potreba za zeljezom.
Jel mi moze ko pomoci s ovime, imam Hascon ad m10 pise na stranici NPK 0 : 15 : 20 i FERTIRIGACIJA kg/ha, FOLIJARNO kg/ha.
Dali to znaci da to tekuce gnojivo moze ici osim putem folijarne prhrane da moze ici i putem zaljevanja, ili sam nesto pobrkao ?
http://www.pavin.hr/clanak/hascon-m10-ad
-
@ SAS mozez ga koristit preko navodnjavanja ili rucno zalijevati. Ja koristim Hascon kod krizantema preko navodnjavanja. Preko navodnjavanja ga stavljas vise nego folijarno, a imas to koliko ga ide na ovom linku od pavina kaj si stavio.
-
Hvala, ma zbunjivala me rijec FERTIRIGACIJA, nisam imao pojma kaj to znaci. Znaci mogu putem zaljevanja, to mi je bitno pogotovo kod dvije sadnice kivija jer snjima imam velikih problema. Pitao na savjetodavnu vele fali kalija, pitam jednog agronoma veli fali fosfora. Ma ok, ima taj Hascon i fosfora i kalija pa si nek biljka uzme i jedno i drugo.
A ovo "ha" jel se misli pomjesati u omjeru s 1000 L vode ?
-
Ujutro Magnesiogreen + Oligogreen + Hascon + Drin.
-
Ujutro Magnesiogreen + Oligogreen + Hascon + Drin.
Također i ja isti recept.
-
Ujutro Magnesiogreen + Oligogreen + Hascon + Drin.
Ja planiram predvecer nabacit isti mix folijarne prihrane. Mislim da je to lozi sad najpotrebnije.
-
Danas drin+magnezij+hascon+oligogreen...
-
I ja danas : Drin+Promag+Hascon+željezo...
Bio gotov do 10:00.
Ne znam ko je bio bolje mokar: ja ili loza?
;)
Stvarno je več u jutro bilo vruće!
:(
-
Pricaj mi o vrucini,jutros u 6 sati na terasi izmjerio 32 stupnja nikad više u svom zivotu!!!
-
Kad sam krenuo sa Switchom (u 6 sati) bilo je ugodnih 21-22.
Milina za raditi.
Ali, kad se pojavilo sunčeko, e onda je počeo pakao....
-
Kolko treba drinu da uđe u biljku?
Opralo mi ga nocasnje nevrijeme, cca 6h nakon aplikacije
-
Moze odgovor, zna tko?
Jel to isti slucaj kao sa folijarnim gnojivima ili da ponovim...?!
-
Meni su rekli da je dosta da se osuši,drugo neznam.
-
Ujutro Hascon + Oligogreen + Magnesiogreen
-
Mladi nasad, na proljece posađen, nisam bas zadovoljan kak raste to sve, tek su na prvoj žici.
Nema peronospore ni pepela, sve zdravo a ne napreduje kak spada.
Sprical s drinom al bez puno efekta.
Trsevi su dobili cak 5l humusne zemlje kod sadnje i brikete konjskog gnoja s mikroelementima.
Jel prekasno za nekakvo dusicno gnojivo folijarno?
Nisam ni imal namjeru dizat ga na visinu druge godine neg orezat na 2 pupa
Ostavljene su po 2 mladice na trsevima, primitak je bio 100%
-
Branee na proljece i jesen plantella organik, nista drugo
-
Napravio analizu zemlje na 0- 30 i 30- 60 cm. Rezultati kažu:
pH ukupni Aktivno N P2O K2O
0-30 cm H2O nKCL karbo% vapno% % % %
30-60 cm 6,39 5,46 0,40 0,00 1,75 0,308 0,840
Tlo je slabo kisele do alkalne reakcije sa ne mnogo ukupnih karbonata i sa ne mnogo fiziološki aktivnog vapna.
Opskrbljenost tla sa ukupnim dušikom je dobra, sa fosforom kiselinom je slaba, a sa zamjenjivim kalijem je dobra.
savjet: po površini 3kg stajskog gnoja i 60gr superfosfata na 1m2, ukopati na 50cm.
Imam vinograd u punom rodu cca 800kom na površini od 1500m2, plavac mali i bogdanuša, prč, kuč na Hvaru.
Molio bi iskusne članove ako mi mogu malo obrazložit nalaz, dati preporuku koliko i s čim gnojiti ove godine.
Do sada je otac radio i gnjojio sa NPK. Ove godine bi trebao pognjojiti pa molim za savjet.
Planirao sam ukopati 50-60g 7-14-21 po trsu i na proljeće 30 kg ORTFRUTCAL 10% CaO, sadrži 2% MgO, 8% SO3. I tijeko vegetacije folijarna ishrana po preporukama cijenjenog Razora.
Molim vaš komentar i savjet.
-
Po meni bi trebao u osnovnoj gnojidbi (sad u mirovanju) ići sa NPK 10-30-20 da popraviš fosfor.U prihrani možeš sa nešto više dušika i mikroelementima.
Ako češ stavljati organsko gnojivo onda mineralno smanji za 30%.
-
I još nešto-kalcifikacija pod obavezno.
-
Hvala na savjetima kad, kako,koliko i na koji način izvršiti kalcifikaciju. I ako tko može malo objasnit ili preporučit gdje se mogu vidjet parametri iz analize.
Da li ova oznaka pH (H2o i nKCL9 predstavljaju kiselost tla i da li se na to odnosi ova tabela s vrijednostima. Oprostite što gnjavim novi sam u ovom.
http://www.gnojidba.info/kalcijizacija/kalcijizacija-utvrdivanje-potrebne-kolicine-vapnenog-materijala/
-
Kada zakapate gnoj, kamo ga zakapate? Znam da nije preporučeno zakapati ga blizu trsa zbog raspodjele korijena. Ima li ga smisla stavljati u sredinu između trsova ili treba ipak malo bliže trsu (ali ne opet preblizu)? Trsovi su na razmaku od 80cm. Ima tko kakvih iskustava i ideja kako poboljšati i ubrzati proces gnojidbe, ili mi još uvijek ne gine stara štihača?
-
Pošto smo ove godine uzeli jedan vinograd u vlastite ruke. Čime bi ga bilo najbolje folijarno pognojiti? Kako ga vi folijarno gnojite? Naglasak je na organsko gnojivo, neda mi se kopati i zakapati gnoj, toga imam dosta u vlastitim vinogradima...
-
Kakvo organsko, mislis eko ? Nejasno mi je jer sva folijarna gnojiva spadaju pod nekakvu kemiju. Imas Folifertil T koji ima vise manje sve elemente, karenca je nekih 10 dana i to bi trebalo 2x kroz 10 dana, dalje ide ona stara prica drin itd. Nisi naveo cime se dosad gnojilo pa je dosta testo reci nesto pametno. Imas i od Kristalona "start" ili "cvijet i plod" pa zalijevas po povrsini, ima zbilja svega od minerala i mikroelemenata, a nema karencu. Folifertit T i preparat od Kristalona nisu uopce skupi, Folifertil T kosta nekih 29kn, a Kristaloni po 39kn mada mislim da sam i njega vidio po 29kn. Bojim se da tom vinogradu fale mnogi elementi pa zato ti ovo preporucujem.
http://www.genera.hr/pro/hr/1684/
http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29:program-folijarne-ishrane-vinove-loze&catid=15:agro&Itemid=117
-
Zahvaljujem
-
Jučer je pognojen vinograd. Dakle, kopano je štihačom između trsova na dubinu od 30cm, jesmo kaj pognojili ili bacili novce? Gnoj je organik od plantele
Evo par slika
-
Evo još jedna
-
Jesu to te dlačice korijena, receptori koje moramo "pogoditi" pri gnojenju?
-
Baceno nije sigurno, nesto ce naci korijen od toga, makar po meni, bolje je to bacit po povrsini i pofrezat.
Kod mene ovu zimu, na 400trsova, iskopali grabu cijelom duzinom reda ubacili stajski gnoj 1g star od trsa do trsa, 2 velike traktorske prikolice i nesto peleta.
Vec kad trsovi kompletno otkopani porezal i povrsinsko korijenje.
Naravno da se to tak ne radi u velikim vinogradima, pa kud bi dosli.
Alternativa je plug i izorati brazdu koliko najblize trsu mozes, ubacit gnoj/pelete/umjetnjak u brazdu i zagrnut.
Za 3-4 godine ista stvar ali s druge strane reda
-
Da bi bacil po površini i potfrezal gnoj o tome sam razmišljal, ali nije li to malo preplitko? A i žal mi je one trave u sredini, tud hodam dok su velike kiše da nije sve ipak u blatu.
Ovo sa plugom je dobra stvar, ali opet mi se čini da bi to bilo dosta teško izvedivo, npr. vjerovatno bi mogel samo na dol, pa opet se ne mogu previse pribliziti trsu...
Kak duboko ste kopali tu grabu? Gnoj je bačen po cijeloj dužini grabe, ili je bacan naizmjence?
-
Neznam kolika ti je sirina redova i kaj imas od mehanizacije.
Ako imas frezu sa podesivim ruckama onda mozes zamaknuti rucke lijevo ili desno i dio nozeva maknuti ako bas zelis da ne frezas sredinu reda.
Dio gnojiva bude na povrsini a dio ce zavrsit na dnu i to je ispravniji nacin
Ovo sa plugom je izvedivo ako imas dovoljnu sirinu redova za Tomo Vinkovica, vecina tih jednobrazdnih plugova se moze zamaknuti prakticki iza kotaca.
Korijenov sustav ti ide preko pola metra ukrug oko trsa tako da ce sasvim sigurno korijen uhvatit gnoj.
Kod mene kopano na dubinu stihace/lopate i pociscena graba, cijelom duzinom stavljan gnoj izmedju i oko trsova, otprilike jedne tacke na 2 trsa + peleti pa zatrpano
Jest da je puno posla ali slijedece 3-4 godine nema gnojenja kod mene, umjetno gnojivo ne koristim osim folijarno prihrana Borom i Magnesiogreen-om prije i poslije cvatnje, recimo da bih zelio dobit terroir
-
Pa zarovnica nije daleko od klenovnika, pa bute vidli kolika je sirina redova ;), slozil sam si kotac celicni, tak da frezam samo s jedne strane, bennasi bl75 je freza, nepoderivi stroj, radi vec 25 godina
-
U jeba te...pa ti si naš domaći...pa kak se nisi već nekam prikljućil dok se družimo mi Zagorci .
-
Haha, mislim da smo malo različita godišta ;)
-
Haha, mislim da smo malo različita godišta
Ha?! :o
Jbte pa ja sam zarefski zet :D
Od aktivnih, Marac88 i ja smo ti najmladji ;)
-
Haha, mislim da smo malo različita godišta
-
Evo, sad sam ja najmlađi :)
-
Takodjer Benasi BL 75, star cca 30 god. Ivanec.
-
Da. Ivanec je pun benassija
-
Evo potrošil i zadnje zalihe folijalne prihrane(oligogren) i napokon mi došlo z riti v glavu da je to samo vatrogasna mjera. Sve nedostatke treba rješavati u jesen sa gnojidbom hik, hik
-
Pa normalno da prihrana preko lisca nije glavna prihrana vec je ona iz zemlje posto u zemlji ima korijen, a iznad zemlje lisce koje hvataju sunceve zrake. Prihrana preko lisca nije nista drugo nego dodatak prihrani ili vatrogasna mjera spasavanja zbog recimo kloroze i tome slicno, nesto slicno kao vitaminske sumece tablete, vitaminske injekcije itd. u odnosu na glavno jelo poput rucka.
-
Kolko Hascona se stavlja na 100 litri vode ?
-
Kolko Hascona se stavlja na 100 litri vode ?
http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.product_details&flypage=flypage-ask.tpl&product_id=103&Itemid=224
-
Pital sam zato jer sam našel različite podatke, pa sam htel čuti od nekoga kak je to u praksi. Znači kod Cedar agra piše 350-600 ml/100 litri vode. Na Karsia.si piše 180-290 ml/100 l vode. A na pakovanju koje ja imam piše 5 litri po hektaru. I sad ti znaj. Nije dobro staviti previše, a niti premalo, a baš su veliki rasponi. Stavil bum 350 ml/100 litri ako nebu drugih komentara.
-
Mislim da je ovo pomanjkanje mikrohranjiva.
-
Pa decki nemojte donositi zskljucke na temelju lista/dva...bog zna kaj mu se desilo.Esca ipak obori cijeli trs.
-
Kada planirate zapoceti sa jesenskom gnojidbom i sto upotrebljavate da malo pretresemo ovu temu posto sada postaje aktualna.Pruza mi se prilika dosta povoljno nabaviti PK 0-20-30 a do sad sam uvijek koristio 7-20-30 pa me zanima da li ostati pri starom posto znam da loza kroz zimu ipak koristi neke male kolicine dusika ili kupiti novo povoljnije cijenom ali bez dusika kojeg moguce vec ima dovoljno u tlu? Odluke...odluke...
-
Odluke,odluke..ponekad ovise o "bungelaru"
-
Bas sam kupil NPK iz Kutine 49 kn/25 kg---bem'ti 8 vrecica :o
-
Ma kupi ti samo ovog s 0,ak je po cijeni,dusik stignes dati poslije
-
Kolege, oko Božića imam 2tjedna slobodnoga vremena. Zanima me da li ima sada smisla pognojiti vinograd sa organsko-mineralnim gnojivem Vinodar bio NPK 3-5-13. Za kalij i fosfor znam da je dobro stavit u jesen/zimu. A što sa ovim dušikom? Da li će ostati kaj od toga gnojiva za onda kada će biti najpotrebnije? Htio bih uspostaviti humusom bogato zemljište. Kiselost tla također planiram riješiti sad sa ovom gnojidbom.
-
Ovaj N3 do proljeća kad ga trebaš, ko da nisi stavio. Zato u ožujku idi s KAN ili Urea, obavezno ufrezati/zaorati.
Humus ćeš postići jedino stajskim gnojivim ili zelenom gnojidbom. Smanjiti kiselost, kalcifikacijom. Možda da ti netko stručniji odgovori ?
-
Da,kako Ozyi kaže,mada su i ovi ostali elementi malo niskih vrijednosti
-
Vinodar bio je organsko gnojivo sa dodatkom mineralnih komponenti. Učestalo gnojenje ( svaku jesen slijedeće 4 godine ) bi trebalo nešto učiniti po pogledu humifikacije zemljišta, dušik me ne brine jer ga po trenutnoj analizi ima relativno dosta za moje niske prinose po trsu. A biljka će ga iskoristiti i iz organskih komponenti. Fosfor me isto ne zabrinjava toliko. Zabrinjava me kalij i kalcij(pH)
-
Trebat ću biti strpljiv, redovito gnojiti. I za 4-5 godina napraviti osnovnu analizu zemljišta.
-
pa valjalo bi pognojiti sa NPK 7-20-30 ko nije još bar mislim krajnje je vrijeme za sedmicu Gnojidba u zimi (https://vinovaloza.com/index.php/vinogradarstvo/gnojidba-vinograda/")
-
Ima li netko iskustva sa zelenom gnojidbom u vinogradu?
-
Poznanik sadi repicu oko 01.05. i ufreza ju oko 15.08., samo repica i magnezij u tlo već godinama koliko ja znam. Vinograd funkcionira i raste lijepo
-
Mislim da je rauola bolja od repice, jer ne niče sama, zima je uništi. Repice se teško riješit. Ja sam radio zelenu gnojidbu sa stočnim graškom prije sadnje novog vinograda. Nije bilo za kupit rauole kad sam trebao.
Bitno je zaorat, pofrezat ili najbolje samo sa tanjuračama, kad krene cvjetat biljka.
-
Pozdrav.
Imam problema sa muškatom žutim.
Kontaktirao sam se sa kolegom i rekao mi je da muškat ima problema sa nedostatkom bora prije cvatnje.
Pa sam vinograd prihranio 21.05 sa borom. Nakon 24 sata mi je pala kiša, pa sam prihranu ponovio 26.05 sa borom +mikroelementi.
Situacija se nije ništa poboljšala , između prvih dviju žica listovi su mi flekavi a neki su se počeli sušiti. Ostatak mladice prema vrhu je normalne boje bez nedostataka.
-
Na isti način je prihranjivan traminac i sauvignon i oni nemaju nikakvog nedostatka. Zanimljivo ako bi to bio nedostatak bora morali bi se grozdici osipati ali ja nisam našao niti jedan osipani grozdić a odcvalo je barem 80 % muškata.
U čemu tj u kojem mikroelementu bi bio kod mene problem.
-
Muškat mi se prošle dvije godine 100% smrznuo, tak da je ove godine lud sa rastom.
-
Ja mislim da je u pitanju magnezij.
-
To bus jos vidio kakvi ti budu grozdovi.. kod nedostatka bora ostaju male bobice i tek nekolicina ih na grozdu dosegne normalnu velicinu..
-
Bio danas kod agronoma. On kaže da je to tipicni primjer nedostatka kalija ali u jakom stadiju. Prihranio danas sa kalijem.
-
Dali mi može netko reči koliko dugo"drže"peletirana gnojiva.Recimo sada pognojim i nakon koliko vremana moram opet gnojiti?
-
Zar nitko nezna odgovor?
-
Ja gnojim sa Plantella Organik,obično sredinom ožujka ili početkom travnja,piše na prospektu da je djelovanje 6 mjeseci.
-
Poslije prvih mrazeva u jesen, kad padne lisce pognojim i ufrezam cca 100-150kg peletiranog gnojiva, najcesce onog koji bude na akciji, na cca 420 trseva.
Svakih 5-6godina ukopam dobru prikolicu stajskog gnoja (te godine nema peleta)
Od kad radim vinograd, cca 12 godina, sigurno 10godina vinograd nije vidio umjetnog gnojiva osim Bor/Magnezij prihrana folijarno 2x oko cvatnje.
-
Znači pognojiš sa stajskim i poslje toga svaku godinu s peletiranim?
-
Ja gnojim sa Plantella Organik,obično sredinom ožujka ili početkom travnja,piše na prospektu da je djelovanje 6 mjeseci.
To je onda loše kad za stajski vele da drži 3-4god.
-
S obzirom da sam išao sa Drinom u pocetku vegetacije sada ću čim to dopuste vremenske prilike ići sa prihranom preko lista Kinglife 20:20:20 + mikro...
-
Bok,
Jel ide tko sa kakvom folijarnom prihranom ovih dana? što se preporuča?
-
Pognojio vinograd kan-om na dubinu štihače.
-
Pozdrav ekipo. Planiram zimsku gnojidbu vinograda koja je bila prije 6 godina sa stajskim gnojem. Pošto više nema stajskog gnoja, ili ga je teže nabaviti, imam jedno pitanje. Naime imam priliku nabaviti gnojivo od šampinjona dosta povoljno. Ima li netko iskustva sa takvom vrstom gnoja-da li smije uopće u vinograd? Dosta mi je blizu za dopeljati i povoljne cijene, ali stajnjak je naravno najbolji izbor. Povremeno sam bacao konjsko-goveđe pelete za prihranu. Pošto je teže nabavit pravi stajnjak imam dva izbora- i dalje peleti ili možda šampinjonski supstrat??? Fala na savjetima.
-
Stajnjak kod mene ide svakih 5-6 godina.
Vinograd se štiha, iskopaju se grabe cijelom dužinom, deponira se i zatrpa.
Ostalih godina idem isključivo sa briketima koje razbacam široko oko trsa i ufrezam sa pepelom koji skupljam cijelu prošlu sezonu grijanja na centralno...Kalcij, Kalij, Mg
https://www.agroklub.com/povrcarstvo/pepeo-izvor-plodnosti-tla-ali-i-zastite/12548/
Humus od šampinjona sigurno ne šteti, a kolika je korist od toga - ne znam, nekakva sigurno postoji samo je pitanje isplativosti uloženo / dobiveno
-
Ja ću sa plantellom organik za vinograde...
-
Ja ću sa plantellom organik za vinograde...
Da li ga samo razbacaš ili ga podštihaš/podoreš?
-
I ja bum sa Plantellom za vinograde. Kupil sam na akciji prošli mjesec je bilo vreća od 25 kg za 80 kn, inače je 110 kn.
Ja ju ukopam na proljeće kad kopam vinograd oko trsova.
-
Dečki ste vidjeli cijene. 25 kg NPK 15 15 15 je 189 kn!?! Bil je 70. Znal sam da ide poskupljenje, ali tri put, to nekaj ne štima.
-
trebali ste kupit na vrijeme :) ja kupio lani u 9tom mjesecu, 0-20-30 mislim 120 kn/25 kg
-
Pa zakaj onda nisi kupil i za mene? :D A ništ. Mislil sam otići u Sloveniju u Živex, tamo je cca 50 kn jeftinije. Tri vreće - ušteda 150 kn. No prelazak granice, kovid potvrde, testiranje, benzin ... Kupil bum ovdje i ubuduće gledal bolje.