VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
07 Lipnja, 2026, 19:14:45

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Radovi u vinogradu
| | |-+  Ishrana i gnojidba u vinogradu
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 42 43 [44] 45 46 ... 71 Dolje Ispis
Autor Tema: Ishrana i gnojidba u vinogradu  (Posjeta: 580277 puta)
prigorac
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 81


moj vinograd


Email
« Odgovor #645 na: 03 Kolovoza, 2011, 13:58:23 »

možda je moje pitanje smiješno ili neozbiljno, ali da se kužim u gnojidbu onda ne bi postavljao pitanje.
Jasno mi je da se vinograd treba gnojiti ali koliko često i sa čime ( npk u zemlju ili nešto preko lišća ) to neznam.
Također ne znam da li je sada pametno stavljati išta od toga ili tek na jesen / proljeće.

Leijep pozdrav
Evidentirano

Prigorci - najljepše popevaju kada grozdje bereju.
riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #646 na: 03 Kolovoza, 2011, 18:38:54 »

a gdje su ti podaci,jel stari vinograd,mladi,u rodu,bez roda.Mislim kakvo je to uopće pitanje bez informacija prijatelju Prigorac...ispred ekrana se ne vidi u tvoju goricu.Malo moraš bit precizniji ;)
Evidentirano
SINKE
Novigrad Podravski 46.070835,16.941015
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.030


MOČILE(KC) 46.176317,16.784009


Email
« Odgovor #647 na: 03 Kolovoza, 2011, 20:48:13 »

jučer magnezij+hascon ;)
Evidentirano

bolje umrijet od litre nego od kapi!!!
prigorac
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 81


moj vinograd


Email
« Odgovor #648 na: 03 Kolovoza, 2011, 21:30:32 »

imam pitanje, nikada nisam koristio gnojivo u pricu pa me zanima da li se to sada isplati staviti ( 10.08. mislim pricati) i ako da to staviti i zato se to stavlja.
na jesen sam mislio staviti npk 7-20-30 vinograd star 10-15godina i 2 puta sam stavljao npk 7-20-30 i stajski gnoj do sada.
ako da npk na jesen u kojoj koliini tj. koliko za 500 trsa.
pozdrav
Evo napisao  sam da mi je vinograd star 15 godina i da  sam 2 puta do sada gnojio sa stajskim i npk 7-20-30 ali nikada nisam dohranjivao putem lišća.
Radi se o sorti rajnski rizling i imam na toj parceli 500 trsa.
Ne znam kaj da više napišem.
Hvala na odgovoru
Lp
                                        
Evidentirano

Prigorci - najljepše popevaju kada grozdje bereju.
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #649 na: 03 Kolovoza, 2011, 21:53:59 »

Pogledaj malo prethodne postove, kao i programe folijarne prihrane na portalu. Folijarna prihrana je ne samo korisna, već za neka hraniva, posebno mikroelemente obavezna!
Evidentirano

Koshpa
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 4.336


Kutina, 45°29'48.87"S, 16°45'58.79"I


WWW Email
« Odgovor #650 na: 03 Kolovoza, 2011, 22:55:54 »

pozdrav
Evo napisao  sam da mi je vinograd star 15 godina i da  sam 2 puta do sada gnojio sa stajskim i npk 7-20-30 ali nikada nisam dohranjivao putem lišća.
Radi se o sorti rajnski rizling i imam na toj parceli 500 trsa.
Ne znam kaj da više napišem.
Hvala na odgovoru
Lp
                                        

Potpisujem Razora. Nadodao bi jos da ako dosad nisi koristio folijarnu da jos eventualno mozes ici sa Oligogreenom i Hasconom dva puta. Ali od slijedece godine prati plan folijarne ishrane i vidjet ces zasigurno poboljsanja. ;)
Evidentirano

MORDOR
POZDRAV VINOGRADARIMA!
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 239


MORDOR


Email
« Odgovor #651 na: 04 Kolovoza, 2011, 08:21:24 »

I jasam jučer trtirao hascon + magnzij.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #652 na: 04 Kolovoza, 2011, 13:13:14 »

jučer magnezij+hascon ;)
I jasam jučer trtirao hascon + magnzij.

I za sve druge koji tretiraju folijarnim gnojivima dan prije kiše, prilažem grafikone folijarne apsorpcije elemenata u biljku, u postocima apsorpcije po satu od  M. J. BUKOVAC i S. H. WITTWER, Plant phisiology.







Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #653 na: 04 Kolovoza, 2011, 13:54:11 »

Graf 1A - vidljivo je da se natrij ( Na ) usvaja 50 % u 6h, 65% u 24h, 70% u 48h, 80% u 96h itd. Tu je još i Rb, koji nije važan. Brzo.
Graf 1B - vidljivo je da se fosfor ( P ) usvaja 5 % u 6h, 16% u 24h, 25% u 48h, 40% u 96h i pređe 60% tek nakon 192h.
Tu su još klor i sumpor koji nisu toliko bitni. Jako sporo.
Graf 1C - zadržat ću se na kalciju ( Ca ) i bariju ( Ba ). Tu je sličan i Mg po upijanju, koji nije ispitivan, ali je u daljnjem tekstu dokumenta naveden blizu ovih dva, jer su ista grupa elemenata u periodnom.
Ca - 7%, Ba - 6% u 6h, 27%, odnosno 23% u 24h, 38% odnosno 30% u 48h, 50% odnosno 45% nakon 96h.
Graf 1D - cink Zn - 60% tek nakon 48h
             mangan Mn - 25% tek nakon 48h
             željezo Fe - 15% tek nakon 96h - jako sporo
Graf 2 - kalij ( K) potassium, najzanimljivije : 10% 3h, 20% 6h, 55% 24h, 60% 27h. srednje brzo. Tu je još i molibden koga zanima.

Hascon inače ima K, P, Mn, Mo, B. Po grafikonima je vidljivo da je kaliju dosta jedva 30h da se donekle upije, fosforu nekoliko dana, magneziju isto tako, mikroelementima isto nekoliko dana.
I onda vi lupite hascon ni 24h prije kiše  ??? ??? ???
Nerazumljivo, nije to špric materijal...

Evidentirano

Koshpa
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 4.336


Kutina, 45°29'48.87"S, 16°45'58.79"I


WWW Email
« Odgovor #654 na: 04 Kolovoza, 2011, 13:59:56 »

Jako poucno. Thnx ;)
Evidentirano

Brane
Novak
**
Offline Offline

Postova: 915


Email
« Odgovor #655 na: 04 Kolovoza, 2011, 15:07:50 »



Hascon inače ima K, P, Mn, Mo, B. Po grafikonima je vidljivo da je kaliju dosta jedva 30h da se donekle upije, fosforu nekoliko dana, magneziju isto tako, mikroelementima isto nekoliko dana.
I onda vi lupite hascon ni 24h prije kiše  ??? ??? ???
Nerazumljivo, nije to špric materijal...




Zato i treba postojati, i dobro je da postoji netko tko će educirati nas koji nismo završili agronomiju i koji od vinograda ne živimo a vinograd nam dođe kao antistres terapija i zadovoljstvo. Nerazumljivo bi bilo špricat sad poslije ovog grafa, a do sad je bilo pa čisto normalno! ;)
Recimo da je ova informacija došla prekasno, al je došla.
Predlažem da se ovaj graf stavi na glavnu stranicu jer puno je ljudi koji nisu na forumu a čitaju kaj se piše
nhf
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #656 na: 04 Kolovoza, 2011, 15:54:58 »

Ja sam ove dokumente tražio u nekoliko navrata, no uspio sam naći kopiju studije u pdf formatu jutros na netu.
Znao sam otprilike, no ovo s Hasconom me baš ponukalo da malo detaljnije to pojasnim.
Dušik se brzo upija i on nije problem ( 50% za oko 2h), no ovi navedeni jesu.
Osim apsorpcije elemenata, tu su i podaci o kretanju elemenata nakon apsorpcije po cijeloj biljci.
Cijela studija ima 3,3 MB, na engleskom je koga zanima, mogu poslati na mail.
Grafove možete skinuti i ovako :


* folijarna apsorpcija elemenata1.jpg (55.37 kB, 591x629 - (hitova: 1031 ).)

* folijarna apsorpcija elemenata 2.jpg (25.29 kB, 510x500 - (hitova: 1034 ).)
Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #657 na: 04 Kolovoza, 2011, 16:17:00 »

Isto još dvije tablice za lakšu usporedbu :

* Absorption1.pdf (9.55 kB - (downloada: 600 ).)

* absorption 1.jpg (92.38 kB, 613x731 - (hitova: 359 ).)
Evidentirano

dock
Novak
**
Offline Offline

Postova: 603



Email
« Odgovor #658 na: 04 Kolovoza, 2011, 20:08:00 »

Zato i treba postojati, i dobro je da postoji netko tko će educirati nas koji nismo završili agronomiju i koji od vinograda ne živimo a vinograd nam dođe kao antistres terapija i zadovoljstvo. Nerazumljivo bi bilo špricat sad poslije ovog grafa, a do sad je bilo pa čisto normalno! ;)
Recimo da je ova informacija došla prekasno, al je došla.
Predlažem da se ovaj graf stavi na glavnu stranicu jer puno je ljudi koji nisu na forumu a čitaju kaj se piše
nhf

potpisujem, definitivno isti moj stav/vrijedi za dogodine/
Evidentirano

nakon mene samo bog i vino....
teran
Gnojidba vinove loze
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 157



Email
« Odgovor #659 na: 10 Listopada, 2011, 12:39:05 »

potpisujem, definitivno isti moj stav/vrijedi za dogodine/
Nepotpisujem >:(
Šala mala  ;D ;D; naravno da potpisujem, radi se gotovo o povjesnom članku na temu folijarne gnojidbe. Objavljen je 1957 u časopisu Plant Phsiology (Bukovac i Wittwer), i jedan je od najčešće citiranih članaka na temu folijarne gnojidbe.
Osim članka, zanimljivo je pročitati i sam komentar autora objavljen 1985 u "Week Citation Clasicu"
(ako netko želi imam oba članka u *.pdf formatu, pa mu mogu poslati).

No, isto tako, za primjenu u vinogradarstvu (i ostalim drvenstim kulturama) ima dosta problema; naime istraživanje je odrađeno na grahu i to na jednogodišnjoj zeljastoj biljci. Ono što je bitno za razlikovati, loza je višegodišnja drvenasta kultura, i značajno se drugačije ponaša u odnosu na zeljaste biljke. Time, naravno ne osporavam znanstveni doprinos članka (osobno je to prvi članak kada počinjete istraživati problem folijarne gnojidbe).

U prilog tome ima i novijih istraživanja (moram to malo prevesti) kojih ću prikazati u narednim postovima.

No prije same znanosti, evo i nekoliko praktičnih aspeakta folijarne gnojidbe, tj. problema u provedbi folijarne gnojidbe.

Da bi se povećao učinak folijarne gnojidbe, proizvođači u gnojivo dodaju različite aditive (što naravno kasnije utječe i na višu cijenu), a to su najčešće:
1. Aditiv protiv taloženja - obične soli imaju svojstvo jako brzog taloženja u rezervoaru prskalice, te je stoga koncentracija na početku prskanja veća (oštećuje list), u sredini prskanja je OK a kasnije je koncentracija preniska
2. Aditiv protiv ispiranja sa lisne površine - najčešće smanjuju površinsku napetost, tako da se kapljica odmah razlije i "lijepi" za list (najjednostavnije takvo ljepilo je bijelo ulje; ali ima i drugih). osim ljepljenja, time se onemogućava stvaranje zona na listu sa visokom koncentracijom (obično rub lista) koji tada obično strada
3. Aditivi za brže usvajanje hraniva - omogućavaju bržu penetraciju u list hraniva (što značajno povećava učinkovitost); kao i prije rečeno takav učinak postiže se dodatkom i UREE u list.
4. Aditivi za translokaciju hraniva kroz biljku - uglavnom različiti organski spojevi koji omogućavaju bržu (i širu) translokaciju hraniva kroz biljku.

To su najčešći aditivi, tehnološki vrlo različiti spojevi, koji značajno mjenjaju fizikalne osobine folijarnih gnojiva (taloženje, ljepljenje, ispiranje, usvajanje, taranslokaciju). Neki se mogu zamjeniti i jednostavnijim (jeftinijim) sredstvima (poput bijelog ulja i uree), dok drugi nemaju jeftinije alternative.
To je uglavnom razlog zašto su neka folijarna gnojiva više/odnosno manje učinkovita od drugih.

Osim aditiva za fizikalna svojstva ima i aditiva za kemijska svojstva; uglavnom za mješanje inkompatibilnih spojeva (npr. kalcij i fosfor...).
 8)
Evidentirano

-------------------------------------------------
Novi tematski članci na temu gnojidbe vinove loze
http://www.gnojidba.info/category/gnojidba-vinove-loze/
 Str: 1 ... 42 43 [44] 45 46 ... 71 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!