VVV Forum
Vinarstvo => Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina => Topic started by: buky1 on 23 Siječnja, 2007, 15:58:21
-
Pozdrav svima i sretno Vinkovo! ::)
Tek se drugu godinu bavim vinogradarstvom i nakon prve, vrlo uspješne godine, ove godine u jednoj bačvi je sve OK, ali u druge dvije vino je preslatko. Postotak alc. je cca 10 %, vino se izbistrilo, ali je preslatko. Kako mu pomoći?
-
nije ti provrelo do kraja, stalo je vrenje zbog x razloga. trebao bi tocno izmjeriti koliki ti je ostatak secera i tom vinu ali ako je dosta slatko na okus i ima oko 10% alkohola to bi moglo biti dosta secera, mozda i preko 20 g/l.. pomoci mu mozes da ponovno aktiviras fermentaciju sto ces sada u ovim zimskim mjesecima tesko napraviti (osim ako nemas mogucnost grijanje bacve), trebalo je reagirati odmah cim je stalo vrenje. mozes dodati BC kvasce (Saharomyces bayanus) i hranu za kvasce koji bi trebali reaktivirati vrenje ali posto su sada temperature vrlo niske to ce se tesko dogoditi. prvo procitaj ove clanke pa odluci sta bi htio napraviti s tim vinom pa onda pitaj, pozdrav.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=544
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=219
-
Jesam, pročitao sam to i prije i ponovo ali...
Pokušati ću opisati detaljno moj problem.
Jesenas sam ocijedio oko 500 litara mošta. Nisam taložio nego sipao direktno u bačve. Bačve su jedna od 300 i dvije po 100 lit. Pošto je slador bio oko 14-15 dosladio sam sa oko 3 kg šećera na 100 litara. Zbog nedostatka prostora bačve sam pospremio ovako: jedna od 100 lit i ona od 300 su u prostoriji izoliranoj od vanjskih utjecaja. Ona druga od 100 lit je u prostoriji na kojoj nema ni vrata ni prozora! E sad problem je u tome što je ta bačva prokuhala uredno, vino je odlično i nažalost još malo i popijeno. Druge dvije bačve su počele super, a nakon nekog vremena vrenje je stalo. Tada sam u te dvije bačve dodao kvasac za pokretanje prekinutog vrenja (neznam točno ime). Od tada se ništa ne dešava.
Sad je došao problem! Popilose ono vino koje je valjalo i sada treba piti ovo a ono je preslatko. Dali preporučate ponovno dodavanje kvasca, grijanje prostorije, grijanje vina....
Nešto drugo...
PS: Ove dvije problematične bačve nisu u istom stanju. U manjoj je vino pomalo mutno, manje je slatko i malo "reže" tako da mislim da ona ipak još uvijek kuha, ali u većoj vino je bistro i slatko i ne reže! :o
-
Ova zima bila je prilično topla, ne znam dali bi uopće dodatno zagrijavanje prostorije nešto pomoglo u pokretanju ili ubrzavanju vrenja!
Pokušaj izvaditi manje količine vina iz tih bačvi, i stavi ih na neko malo toplije mjesto.. Vidjet ćeš hoće li to pomoći da vrenje krene dalje.. Ako ne pomogne temperatura, onda ćeš morat stavit kvasce.
-
buky1 - problem moze biti u mnogo razloga i mislim da bi trebao izmjeriti koliko TOCNO imas ostatka secera i stvorenog alkohola, kao i SO2. naknadno vrenje je vrlo tesko pokrenuti i kvaliteta takvog vina je obicno dosta slabija. ako bas zelis da ti prokuha do kraja, ubaci S.bayanus kvasce koji podnose vise alkohola i SO2 u vinu, stavi hranu za kvasce ali prije toga bi trebao zagrijati to vino na 15-18°. ne znam kako ti drugacije pomoci..
-
Čuo sam slučajno razgovor na temu razlike izmedju suhog i polusuhog vina te sam čuo puno zbunjujucih podataka pa molim za kratko objašnjenje, te da li postoji sorta talijanska graševina?
-
Čuo sam slučajno razgovor na temu razlike izmedju suhog i polusuhog vina te sam čuo puno zbunjujucih podataka pa molim za kratko objašnjenje, te da li postoji sorta talijanska graševina?
suho vino sadrzi ostatak secera do 4 g/l dok polusuho sadrzi od 4 do 12 g/l po nasem ZOV-u, dok postoje izninke kod predikatnih vina kod kojih vino moze biti s nesto visim ostatkom secera ali s obzirom na ukupnu kiselost moze biti drugacije kategorizirano, npr. kao suho.. talijanska grasevina postoji, koliko ja znam to je normalna grasevina ali neka talijanska selekcija ili klon, vjerojatno nesto na cemu je radio Rauschedo..
-
talijanska grasevina¨¨????
grasevina=italijanski rizling=laski rizling
-
talijanska grasevina¨¨????
grasevina=italijanski rizling=laski rizling
da..
-
Pozdrav, svi na sve strane govore kako je harmoničnost vina moguće dobiti jedino ako se navrijeme zaustavi vrenje, tj. ako neprovreli šečer, kiseline i alkohol imaju vrlo slične vrijednosti....
Ok, ali jel mi može tko objasniti na koji način izmjeriti kiseline i alkohol....... imam refraktometar (3 skale)
-
Sa refraktometrom - nikako!
Kiseline sa titracijom, bilo u labosu, bilo sa priručnim kompletima, a alkohol samo u labosu.
-
Pozdrav, svi na sve strane govore kako je harmoničnost vina moguće dobiti jedino ako se navrijeme zaustavi vrenje, tj. ako neprovreli šečer, kiseline i alkohol imaju vrlo slične vrijednosti....
Ok, ali jel mi može tko objasniti na koji način izmjeriti kiseline i alkohol....... imam refraktometar (3 skale)
ovo je jedna od vecih gluparija koje sam cuo.. :o kao prvo, ovo za harmonicnost vina apsolutno nije tocno i kao drugo, ova 3 parametra ne mogu nikako imati slicne vrijednosti jer ne znam kakvo bi to vino bilo da ima npr. svega po 11, kiselina, alkohola i ostatka secera?? :-\ i kao trece, refraktometrom mozes okvirno izmjeriti SAMO ostatak secera..
-
O Ivane.......
Sigurno si jako draga osoba puna razumjevanja za početnike jer se dobro sječaš da si i ti to nekada bio....
ne bio ja lijen poslati cu ti par izvora od kojih sam došao do te informacije.......
Hvala ti Quercus!
-
O Ivane.......
Sigurno si jako draga osoba puna razumjevanja za početnike jer se dobro sječaš da si i ti to nekada bio....
nebio ja lijen poslati cu ti par izvora od kojih sam došao do te informacije.......
Hvala ti Quercus!
meni izvori i informacije ne znace gotovo nista jer da se harmonicnost vina JEDINO postize na taj nacin to bi onda znacilo da svako suho vino, dakle ono koje ima manje od 4 g/l neprevreloga secera nije harmonicno, a to jednostavno nije i ne moze biti istina!? suha vina su najiskrenija, nista ne sakrivaju, nemaju lazni osjecaj slasti koji potjece od ostatka secera, itd. opcepoznata je stvar da na ocjenjivanjima vina sa blagim ostatkom secera puno bolje prolaze kod kusaca nego suha vina i to je jednostavno glupo. bas sam nek dan bio kod Pa-vina i g. Nenad Bizic je pricao o tome i kako uopce vise ne zeli dolaziti na takva kusanja gdje se suha vina doslovce odbacuju i dobivaju mnogo manje ocijene, jer secer u biti skriva mane vina i lazno ga predstavlja. prava harmonicnsot se postize na mnogo drugih razlicitih nacina a ne prekidom vrenja i proizvodnjom polusuhih ili poluslatkih vina. samo takav nacin je puno jednostavniji jer opcenito ono sto je iskrenije i bolje je i teze za proizvesti i treba puno vise znati i pomuciti se.. mozemo mi sad pricati o tome da je takvo vino pitkije, blaze, nije kiselo.. sve je to istina, ai nije istina da se JEDINO na takav nacin postize harmonicnost vina, protiv toga sam se ja pobunio.
-
Plumbe, i Ivan i ja imamo razumijevanja i ta jako puno, ali vjeruj mi, nekad nam se jednostavno ne da više ponavljati, a posebice ne ono što je već napisano na stranicama i forumu.
I ja sam posebno osjetljiv kada govore o kvaliteti grožđe, spominju vrhunsku kvalitetu, a gledaj samo nakupljen slador. nekad se jednostavno naježim na takve konstatacije.
Kao i na zaustavljanje vrenja kod vina gdje je grožđe pobrano sa 14, 15 do 17 sladora!!!
da je šećer, kiselina i voda sve što nam je potrebno za vino, ne bi ni sadili grožđe.
-
Plumbe, i Ivan i ja imamo razumijevanja i ta jako puno, ali vjeruj mi, nekad nam se jednostavno ne da više ponavljati, a posebice ne ono što je već napisano na stranicama i forumu.
I ja sam posebno osjetljiv kada govore o kvaliteti grožđe, spominju vrhunsku kvalitetu, a gledaj samo nakupljen slador. nekad se jednostavno naježim na takve konstatacije.
Kao i na zaustavljanje vrenja kod vina gdje je grožđe pobrano sa 14, 15 do 17 sladora!!!
da je šećer, kiselina i voda sve što nam je potrebno za vino, ne bi ni sadili grožđe.
hvala Quercus, da i ti jednom mene podrzis.. 8) velika je istina sta ljudi rade sa grozdem koje ima 15 sladora, vino ima 10 alkohola i 10 ostatka secera.. i gdje je tu sad vino?
-
;D
-
Imao sam sladora 20%, kiseline 7%, SO2 mi je ok.
sada me interesira kako napraviti vino koje ima slatkatst ukus. je li dovoljno prekinuti ga prije ili ima još nekih mogučnosti.
usput dobio sam na 350 čokota starosti 3-6 godina oko 800 L vina to jest mošta, dali mislite da je trebalo malo skinuti grožđa u proljeće.
-
to je prinos oko 4 kg po čokotu što je dosta. trebalo bi malo reducirati tu količinu ili pojačano folijarno prihraniti, što bi značilo jednom u 10 dana.
Kod ostavljanja sladora, odnosno zasutavljanja vrenja, već je bilo puno riječi. Uglavnom sumporenje pojačano, pretok sa prvog taloga čim prije, i stabilizacija vina.
-
Kada, na koliko Oe prekinuti vrenje da se dobije polu suho ili slatko vino
i sa čime je najbolje prekinuti vrenje da ne zavrije u proljeće ponovo
-
E, pa nije isto polusuho i slatko vino!
Prvo se tu odluči!
Ovisi dosta toga o sorti vina, čuvanju i tehnologiji proizvodnje istoga, temperaturi podruma, a ponajviše o osobnom iskustvu! Dosta je toga već i pisano po forumu, pogledaj malo!
Ne mogu ti ja ko iz topa odgovoriti to je tako i tako! Dosta toga proizlazi iz osobnog iskustva te tehnologije i uvjeta koje imaš u podrumu! Previše varijabli !
-
Htio bi napraviti polusuho vino (Graševina).
Prema knjigama bi trebalo zaustaviti vrenje kod 4-12 ostatka šećera u g/l!
Imate li neki savijet?
Prije 4 nego 12?
-
Od 0-4 g/l su ti suha vina, tako da ćeš vjerojatno morati na više zaustaviti ako hoćeš nešto osjetiti, posebno s graševinom koja ima više kiseline.
-
E, pa nije isto polusuho i slatko vino!
Prvo se tu odluči!
Ovisi dosta toga o sorti vina, čuvanju i tehnologiji proizvodnje istoga, temperaturi podruma, a ponajviše o osobnom iskustvu! Dosta je toga već i pisano po forumu, pogledaj malo!
Ne mogu ti ja ko iz topa odgovoriti to je tako i tako! Dosta toga proizlazi iz osobnog iskustva te tehnologije i uvjeta koje imaš u podrumu! Previše varijabli !
Oprosti nisam baš bio precizan u onome što me zanima.
Znači imam 90% chardonnay i ostatak bijeli pinot obe sorte su pomjašane u biti htio bi za ženski dio obitelji a ima ih dosta napraviti vino koje će biti onako malo slatkasto ako mi možeš u tome pomeći. Inače podrum mi ima uvijek između 12 i 15 stupnjeva što se tiče iskustva o tome tako, tako.
-
Kada, na koliko Oe prekinuti vrenje da se dobije polu suho ili slatko vino
i sa čime je najbolje prekinuti vrenje da ne zavrije u proljeće ponovo
nemoj da ti vino ispadne preslatko jer neces biti zadovoljan, pogotovo ako ga pijes s vodom, tj. imas obicaj raditi gemiste ili bevandu. e sada, do 4 g/l ti je suho vino, a do 12 g/l polusuho, pa ne bi trebao ostaviti bas previse secera, ako ga samo zelis malo osjetiti, preporucam nekih 6-8 g/l maksimalno. pogotovo s obzirom na ovu godinu kada su opcenito kiseline nesto nize od prosjeka.. zaustavi vrenje izmedu 25-30 Oe ili oko 7% secera, ako mjeris oboje refraktometrom, sto nije najpouzdanija metoda. dodaj malo vise sumpora nego inace, 15-20 g vinobrana/100 l vina i drzo slobodni SO2 iznad 25-30 mg/l, sto prije ga pretoci i pazi da odvojis sto vise taloga sa dna bacve. drzi ga na nizim temperaturama, ispod 15 °C ako mozes, a kasnije ako mozes provedi finiju filtriraciju, npr. K100 min. ili najbolje EK.
-
hvala na savjetu samo ovo sa filtracijom je problem jer nemam mogučnosti. Ok vidjet ću, ne mislim toga napraviti puno cca 100 l pa kako bude ukoliko mi ne bude nešto kako treba obratit ću se ponovo stručnjacima u forumu hvala
-
Još jedamput hvala ti na savjetu.
Nije mi samo jasno što znači što prije pretočiti. U subotu 29. rujna sam ga prekinuo stavio sam sumpovin, bentonita i želatinu, kada da ga skinem sa taloga to jest pretočim. Slobodni sumpor sam mjerio tu je oko 25 mg/l.
-
Još jedamput hvala ti na savjetu.
Nije mi samo jasno što znači što prije pretočiti. U subotu 29. rujna sam ga prekinuo stavio sam sumpovin, bentonita i želatinu, kada da ga skinem sa taloga to jest pretočim. Slobodni sumpor sam mjerio tu je oko 25 mg/l.
zato jer dok ti se sumpor veze i pocne raditi svoje, vino ti moze otkipiti do kraja, tj. do suhoga jer to su vrlo male razlike, 4 ili 7 g/l, to prevrije za dan, dva, nista se ne dogada trenutno, zato sam rekao da ga pretocis sto prije kako bi ga odvojio od taloga kvasaca.
-
Prvi pretok, tj onaj gdje skidamo vino sa taloga se u većini slučajeva ne radi sa enološkim sredstvima. Razlog je vrlo jednostavan: kako se talog ne bi pokvario treba ga povremeno promiješati (tehnologija stajanja na kvascima), no ako smo dodali želatinu, bentonit čemu onda miješati? Njih moramo pustiti da sjednu dolje! I sad, ako se talog krenuo kvariti, a mi moramo pretočiti, a želatina i bentonit nisu učinili svoje....
-
Ovakva je situacija. Obrao sam 4.9. rizvanac, 90 Oe, otaložio ga drugi dan ledom. Dodao kvasce CEG i pola hrane za kvasce (10 g/hl). Vrenje je krenulo vrlo lagano. Nakon 6-7 dana krenulo je burnije vrenje, temp. mošta mi se popela čak na 22.5 C. Nakon toga se lagano smiruje, dodajem i drugu polovicu hrane (10 g/hl) i nastavlja vriti jednakim intenzitetom, vrlo umjereno na nekih 19-20 C. Takava situacija traje i do danas. Znači, vrlo tiho vrenje jedva primjetno, ali vrije. Mjerim refraktometrom jučer, 27 Oe. ®elim suho vino. Moje je pitanje, trebam li se zabrinuti da će mi se vrenje prekinuti?
-
Hmm, možda bi se ja zbog trajanja i svega, oscilacija temperatura odlučio na dodavanje bayanusa.
To je inače u mnogim velikim vinarijama standardna tehnologija: započne fermentaciju neki aromatski kvasac, a završi neki jači.
-
Hvala Quercus na odgovoru. I pitanje naravno, koji bi bio komercijalni naziv takvih kvasaca (bayanus) ako govorimo o Uvafermovim kvascima, a da je najpogodniji za moj rizvanac? U kojoj količini bih ga stavio i je li bi trebao dodavati još hrane?
-
Stvar je kod sekundarnog kvasca što gotovo da nije bitna njegova intenzivnost što se tiče aromatskog potencijala izlučivanja. No svejedno preporučuio bi ili Uvaferm BC ili Lalvin EC 1118, ili Lalvin R2 koji su i sami po sebi dosta aromatski aktivni, posebice R2.
Doza nešto veća nego kod primarnog dodavanja, a od hrane samo di amonij u maloj količini, nekih 10 g/100 l.
-
Hvala Quercus. Molim vas ako netko zna gdje bi se moglo u Zagrebu naći neki od ovih kvasaca (Uvaferm BC ili Lalvin EC 1118 ili Lalvin R2), a da se može doći tramvajem.
-
Agroopskrba Matej, Maksimirska ulica
tel: 01/23-31-521
-
Još jedamput hvala ti na savjetu.
Nije mi samo jasno što znači što prije pretočiti. U subotu 29. rujna sam ga prekinuo stavio sam sumpovin, bentonita i želatinu, kada da ga skinem sa taloga to jest pretočim. Slobodni sumpor sam mjerio tu je oko 25 mg/l.
zato jer dok ti se sumpor veze i pocne raditi svoje, vino ti moze otkipiti do kraja, tj. do suhoga jer to su vrlo male razlike, 4 ili 7 g/l, to prevrije za dan, dva, nista se ne dogada trenutno, zato sam rekao da ga pretocis sto prije kako bi ga odvojio od taloga kvasaca.
ok danas sam ga pretočio, znači pet dana nakon prekida sada mi ima malo ukus na pjenušac, ali kada izmjerim sumpor oko 25%. mislim da je ok
-
Ovakva je situacija. Obrao sam 4.9. rizvanac, 90 Oe, otaložio ga drugi dan ledom. Dodao kvasce CEG i pola hrane za kvasce (10 g/hl). Vrenje je krenulo vrlo lagano. Nakon 6-7 dana krenulo je burnije vrenje, temp. mošta mi se popela čak na 22.5 C. Nakon toga se lagano smiruje, dodajem i drugu polovicu hrane (10 g/hl) i nastavlja vriti jednakim intenzitetom, vrlo umjereno na nekih 19-20 C. Takava situacija traje i do danas. Znači, vrlo tiho vrenje jedva primjetno, ali vrije. Mjerim refraktometrom jučer, 27 Oe. ®elim suho vino. Moje je pitanje, trebam li se zabrinuti da će mi se vrenje prekinuti?
ako jos uvijek tiho vrije ja osobno ne bih dodavao nista jer ce 99% provriti do kraja, pogotovo aku su tempertaure iznad 18ÿC.. pitanje, da li ti je vino na okus suho? jer 27 eksla je relativno vrlo, vrlo malo i to je skoro pa suho vino.. ja bi ga pustio da odradi svoje, eventualno promijesati talog sa dna bacve.
-
Ivane, to je između 10 i 15 g šećera po litri!!! tako da još ima ohoho do suhog, a za fermentaciju od mjesec dana i s obzirom na visoke alkohole i velike oscilacije temperature ja se bojim za tijek takve fermentacije
-
Nisam skužio da se rasprava nastavila i dalje. Drago mi je da se ljudi trude sudjelovat. Na okusu se osjeti slatkasto, kao polu suho recimo. Aroma je odlična, tipična za rizvanac. Fermentacija traje mjesec dana, a oscilacija temperatura osim nakon malo burnijeg vrenja zapravo da i nema. U zadnja dva tjedna temp je konstantna. Ja sam kupio Uvaferm BC i di amonij za svaki slučaj. Trenutno sam u Zagrebu pa nemogu dati najnovije podatke, ali sutra ću znati detaljnije sve. Hoće li, ako budem išao sa sekundarnom fermentacijom, to imati utjecaja na aromu sa kojom sa trenutno vrlo zadovoljan? Stvarno nemam iskustva sa ovako dugačkom fermentacijom, ovo mi je prvi put da radim rizvanac sa CEG kvascima.
-
Nisam skužio da se rasprava nastavila i dalje. Drago mi je da se ljudi trude sudjelovat. Na okusu se osjeti slatkasto, kao polu suho recimo. Aroma je odlična, tipična za rizvanac. Fermentacija traje mjesec dana, a oscilacija temperatura osim nakon malo burnijeg vrenja zapravo da i nema. U zadnja dva tjedna temp je konstantna. Ja sam kupio Uvaferm BC i di amonij za svaki slučaj. Trenutno sam u Zagrebu pa nemogu dati najnovije podatke, ali sutra ću znati detaljnije sve. Hoće li, ako budem išao sa sekundarnom fermentacijom, to imati utjecaja na aromu sa kojom sa trenutno vrlo zadovoljan? Stvarno nemam iskustva sa ovako dugačkom fermentacijom, ovo mi je prvi put da radim rizvanac sa CEG kvascima.
a ok, sta da ti kazem, vidi pa reagiraj na vrijeme ako ce stati. ne bi smjelo utjecati na aromu jer to je vrlo malo secera 95% vrenja je obavljeno, ukratko, mislim da ne bi smjelo utjecati na aromu, jedino ce ti mozda imati malo jaci miris na kvasce ako odlucis staviti i ove BC ali to se pretokom izgubi.
-
prati razvoj stvari, ako sve bude kako i treba, kroz par dana će biti na suhom, no ako primjetiš da se ništa ne dešava, da postotak sladora stoji 5-6 dana na istom mjestu, onda reagiraj.
-
Mislim da će sa rizvancem biti sve u redu. Vino je još uvijek mutno, malo još radi. Slador se više niti ne osjeća. Opet sam mjerio refraktometrom koji pokazuje 27 Oe, ali mislim da je moj refraktometar nepouzdan u ovom stadiju. Jer uzeo sam jedno prošlogodišnje vino, za koje znam da je suho, mjerio ga na refraktometru i on opet pokaže 27 Oe. Tako da ću vjerovati organoleptici i neću ništa dirati. Ali sad kad sam kušao ostala vina, portugizac, koji je završio sa vrenjem prije dva tjedna, primjetio sam neugodan miris, mislim da je sumporovodik. Mislim da je tek u početnom stadiju. Da pretačem? Malolaktika mi nije bitna za portugizac, jer je i onako slab sa kiselinom.
-
Mislim da će sa rizvancem biti sve u redu. Vino je još uvijek mutno, malo još radi. Slador se više niti ne osjeća. Opet sam mjerio refraktometrom koji pokazuje 27 Oe, ali mislim da je moj refraktometar nepouzdan u ovom stadiju. Jer uzeo sam jedno prošlogodišnje vino, za koje znam da je suho, mjerio ga na refraktometru i on opet pokaže 27 Oe. Tako da ću vjerovati organoleptici i neću ništa dirati. Ali sad kad sam kušao ostala vina, portugizac, koji je završio sa vrenjem prije dva tjedna, primjetio sam neugodan miris, mislim da je sumporovodik. Mislim da je tek u početnom stadiju. Da pretačem? Malolaktika mi nije bitna za portugizac, jer je i onako slab sa kiselinom.
ako ti je pocne loviti h2s pretoci, nemoj se igrati jer nemas sta cekati, pogotovo ako ti je vino prevrilo do kraja. pretoci, daj mu malo zraka, odvoji grubi talog i to je to.
-
Čuo sam da neki, za poluslatka i slatka vina, zamrznu mošt kod taloženja (nekoliko litara - ovisno koliko žele napraviti slatkog vina).
Zatim se taj mošt dodaje u vino u toku prvog pretoka uz mjerenje neprovrelog šećera.
Što mislite o toj metodi.
-
Čuo sam da neki, za poluslatka i slatka vina, zamrznu mošt kod taloženja (nekoliko litara - ovisno koliko žele napraviti slatkog vina).
Zatim se taj mošt dodaje u vino u toku prvog pretoka uz mjerenje neprovrelog šećera.
Što mislite o toj metodi.
pricali smo vec o takvim metodama, pogotovo kod proizvodnje slatkih muskata u Istri kao sto rade kozlovic, matosevic i drugi. zamrzavaju most, tj. vino u vrenju na 0°C i tako dobivaju odlicne arome i ostatak secera u vinu, samo jos upotrebljavaju i metavinsku kiselinu i EK filtraciju.
-
Ja bih postavio jedno drugačije pitanje:
Imam 350 l chardonnay-a i normalno ja konj ko konj nadrilao pola kile fruktoze u njega a i kilu običnog šećera, a već je slador bio 18, i dakako da nije sve moglo provrijeti u mojim uvijetima, a ja sad pitam KAKVA JE ENOLOŠKA VRIJEDNOST TAKOVA VINA I KAKO TAKVO VINO PROLAZI PO IZLO®BAMA? Koje su prednosti i nedostaci u usporedbi sa suhim vinom? kako se to šta vrednuje?
-
Kakav si ti to kvasac koristio (ako si uopće) da ti nije moglo provrijeti cca 19% sladora u vinu?
To je nekakav srednji iznos sladora za tu sortu, a na boljim položajima prirodni šećer se penje i do 25% povoljnih godina.
Vino je podijeljeno po kategorijama na izložbama i svaka je kategorija određena u zakonu o vinu.
Ako ti je vino preslatko, a to ćeš znati dok ga izmjeriš, barem refraktometrom, nemoj ga ni nositi na izložbu.
Osobno po meni najveća mana polusuhih i poluslatkih vina je šta povećani šećer dosta toga zamaskira u vinu.
Takva vina ne volim niti proizvodim.
-
Razor, nisam sad racunao ali ipak mislim da je to malo vise od 19% secera, ali opet, danasnji kvasci fermentiraju i do 15% alk. tako da sa strane povecanog secera mislim da ne bi smjelo biti problema, vjerojatno je nesto drugo u pitanju. opcenito se slazem s tobom oko visokog ostatka secera u vinima i takoder, ne smatram takva vina posebno vrijednima i boljima, naravno, izuzetak su predikatne berbe kada grozde sadrzi i preko 150 eksla pa u vinu ima vise ostatka secera. e vidis, mislim da si s te strane u krivu jer opcenito na izlozbama i degustacijama bolje prolaze slada vina, sto je totalna glupost i nebuloza! degustatori vole slade nego suho i kiselije pa opcenito dosta polusuhih i poluslatkih vina kupi medalje samo zbog tog secera. mislim da to dobro poznaje Quercus i moze potvrditi.. 8)
-
Nisam rekao da ne prolaze na izložbama, nego ako je vino preslatko šta onda?
I to u onoj kategoriji niti mošt niti vino. Neka si prvo izmjeri neprevreli šećer.
Tko zna šta je čovjek napravio da mu nije htjelo provrit dokraja.
To je trebalo bez problema provriti.
-
Nisam rekao da ne prolaze na izložbama, nego ako je vino preslatko šta onda?
I to u onoj kategoriji niti mošt niti vino. Neka si prvo izmjeri neprevreli šećer.
Tko zna šta je čovjek napravio da mu nije htjelo provrit dokraja.
To je trebalo bez problema provriti.
pa nista, svrstat ce ga u kategoriju slatkih ili poluslatkih vina, ako ostane ovako kako je.. da, treba izmjeriti ostatak secera ali tesko da se sada moze nesto uraditi, tj. pokrenuti fermentaciju, jer temperature su debelo ispod 10°C u podrumima. ako je sve uradeno kako treba, nije se smjelo ovo desiti ali boze moj, moze se pojaviti 1001 problem, cak i kada je sve kvalitetno napravljeno.
-
Velika Hr boljka: polusuha, poluslatka i slatka vina. Sam sebe iznenadim sa izjavom kad kažem da volim takva vina ;) ali prava vina te kategorije.
Da bi ostatak šećera mogao fino se uklopiti u vino, potrebno je puno puno više od osjećaja slatkoće, no nažalost mnogi naši proizvođači to ne znaju. Mnogi još trebaju učiti puno.
Što se tiče kvasaca i 15 alkohola, samo ću se nasmiješiti. Svjetski problem je kako i da li je moguće (a moguće je) selekcionirati kvasce koji proizvode manje alkohola. To je slično pitanje i onome da li šećer dodati sav na početku (za one koji dodaju) ili u dva tri navrata, a ja samo postavim protupitanje: Što je sa prirodno "jako" slatkim moštevima?
-
Znači drugim riječima ništa se ne postiže sa dodavanjem šećera u obrocima? A kontinuitet fermentacije, ako je potrebno dodavati šećer?
-
Što misliš pod "kontinuitet" fermentacije?
-
Što misliš pod "kontinuitet" fermentacije?
Mislim isključivo na voćna vina gdje je dozvoljeno dodavati šećer u većim količinama! ;) Odjednom dodavanjem velike količine šećera stvara se problem razvoja kvaščevih stanica radi visokog osmotskog tlaka koji izvlači vodu iz stanica kvasaca. Osim toga problem je i u oslobađanju veće količine CO2 koje također pri povišenju alkohola koči rad kvasaca.
-
Mislim isključivo na voćna vina gdje je dozvoljeno dodavati šećer u većim količinama! ;) Odjednom dodavanjem velike količine šećera stvara se problem razvoja kvaščevih stanica radi visokog osmotskog tlaka koji izvlači vodu iz stanica kvasaca. Osim toga problem je i u oslobađanju veće količine CO2 koje također pri povišenju alkohola koči rad kvasaca.
Dodavanje šećera! A što je sa vinima koja prirodno imaju veliku količinu šećera?
-
Da bi vino bilo stabilno neophodno je da imate dobra surovina (grozje s dovolno seceri, kisiline i sl.), no ja mislim da mnogo ljude grese kod prvu fermentaciju, ne vode racuna o temperature prve fermentacije i koliko vremeni ona traje, mora se vodite racune o uvjetima.
-
Kako prekinut vrenje mošta da ne bude kiselo?
-
Prekinuti vrenje da nebude kiselo-teško samim prekidom. Ohladi mošt, dodaj vinobran, pročitaj po forumu-malo naporno al vrlo korisno. :P
Vjerovatno misliš na to da ti ostane neprovreli cukor. A pod kiselo misliš suho.
-
Evo da postavim ovo pitanje u adekvatnu temu:
Potaknut jinxovim prijedlogom odlucio sam ove godine odvojit 50ak litara mosta i napraviti 2 polusuha vina. Pitanja:
1. Imam dvije staklene flase od 50l pa me zanima jel bolje u njima obaviti vrenje ili u 2 drvena suda od 170l? Ciljana kolicina je nekih 50ak litara max.
2. Napravio bi dvije odvojene sorte (dakle svaka do 50l mosta) pa me zanima koje bi mi sorte preporucili i opcenito koju su vasa iskustva s polusuhim vinima? Moja zelja je napraviti 50l polusuhog rajnskog rizlinga i 50l skrleta. Brat bi recimo umjesto rajnskog rizlinga uzeo grasevinu. Sto mislite koje bi od ova 2 vina bolje bilo kao polusuho? Znam da je malo preopcenito, al uzmite u obzir da se vino preradjuje u optimalnm uvjetima s dovoljno visokim prirodnim sladorom.
-
1. Imam dvije staklene flase od 50l pa me zanima jel bolje u njima obaviti vrenje ili u 2 drvena suda od 170l? Ciljana kolicina je nekih 50ak litara max.
-bolje odmah u staklu ,jer su sudići preveliki za samo 50lit mošta imao bi veliki doticaj sa zrakom...
-
Pio sam nedugo jednan krasan Sauvignon i nije mi bilo nikako jasno kako je moguće da ima tako divan miris i okus.
Dobio sam odgovor da su unutra naknadno dodavane prosušene bobice grožđa.Zanima me da li je to netko radio i na koji način se prosušuju bobice i kada se dodaju u mošt ili vino?
-
gospodo sprema berbu grasevine ,ocekivani secer 17,5 kiseline od 7,5-8,5 dosadasnje iskustva ---nikako nisam uspio smanjiti kiselinu ispod 7.planiram prekinutivrenje sa zaostalim secero oko 6g/l .kakava suvasa iskustva sa slicnim problemom kod grasevine.kakvasu iskustva sa dodavanjempojacivaca arome ibuke u drugom djeluvrenja. hvala :-*
-
gospodo sprema berbu grasevine ,ocekivani secer 17,5 kiseline od 7,5-8,5 dosadasnje iskustva ---nikako nisam uspio smanjiti kiselinu ispod 7.
Pa evo ako si citao malo, mi se uglavnom zalimo da su nam kiseline na grasevini preniske. :) Kod mene je vec prije tjedan dana bilo 6,5 g/l, i ne bih htio da mi padne ispod 6. Mislim da 7,5 nije lose, ali naravno da zavisi o tome kako ce to sve biti izbalansirano u vinu. Meni grasevina mora biti donekle svjezije vino, iako gledam rezultate natjecanja Svijeta grasevine ove godine , i tamo vecina vina ima kiseline ispod 6 g/l. Neka i ispod 5!
planiram prekinutivrenje sa zaostalim secero oko 6g/l .kakava suvasa iskustva sa slicnim problemom kod grasevine.
Pa ako ce vino biti polusuho, onda mu definitivno trebaju nesto vise kiseline. Ja nisam ljubitelj polusuhih i poluslatkih grasevina, cak mi se ni nagradjena krizevacka grasevina barrique iz 2003, koja je polusuha ako se ne varam, ne dopada previse. No, vjerujem da takvo polusuho vino s tim kiselinama moze biti ok.
Kakvo je bilo proslih godina, prekiselo?
I da, jos pitanje: zasto jednostavno ne pricekas jos s berbom, dok kiseline malo ne padnu? Padaju li jos sad ovih dana?
-
ma iz godine u godinu problem su mi kiseline .međasima se sviđa ovakva kakva je,međutimi sam primjecujes da su na cjeni vina (a i kod žena haha) sa manje kiselina.nakraju nisi mi ispricao svoja iskustva u tom pogledu-vinograd je u okolici koprivnice poz
-
Ha ne znam kaj da ti velim - kod mene (isto na Bilogori, okolica Pitomace) su i sladori i kiseline niski. To mi radi probleme, jer ako cekam sladore, kiseline mi odu prenisko. Ako poberem ranije, slador je mali. Naravno, jedno od toga se moze korigirati, i tako nekako balansiram. Probao sam ovdje na forumu pitati, nisam dobio nikakav odgovor kako u vinogradu utjecati na to da kiseline ostanu relativno visoke dok grozdje dozrijeva. Pretpostavljam da se moze pomoci manjim opterecenjem trsa. Kaj se tvojeg problema tice, ne znam... Isto mi izgleda da bi manje opterecenje trsa pomoglo da bolje dozrije, ali kad tak razmisljam ispada da imam isto rjesenje za dva suprotna problema. :)
Moja grasevina od prosle godine je ostala polusuha (igrom slucaja), s kiselinama oko 6 g/l, i svima je bila izvrsna. Ja bih radije suho vino s nesto izrazenijim kiselinama, ali kad vidim da Krauthaker ima redovito ispod 6 g/l... ne kuzim. Mozda su i moja mjerenja neprecizna.
-
"Mozda su i moja mjerenja neprecizna."
mislim da da. bez dobrog lab. teško nešto točno izmjeriti , samo okvirno, ali mislim da se svi sa time previše opterećujete ,ostavite kako je, kako vam tlo vaše može dati i godina kakva je , na to netreba uticati ničim tj. nit nemremo...treba njega u podrumu dobro "usmjeravati" ka cilju...
-
Je, slazem se da se ne moze dobro izmjeriti prirucnim setovima. Ali opet... nije da se opterecujem, ali kad mi godinu za godinom fali svjezine u grasevini, koja usput postize 16,5 po Babou u vrijeme berbe, onda trazim rjesenja za to. Velim, daleko da je losa...
-
precijepi sve na pino sivi ;D ;D ;D
šalim se...teško je to reći, opterećenje trsa, položaj, ali vjerujem da je dotjeraš da bude ok, bitno je da se ne pretjera u pojačavanju šećerom, takvoj je dosta 11%alc
-
Mi svake godine na graševini imamo kiseline ispod 6 i šečer je redovito debelo iznad 18.Ovisi puno toga o kiselini i sladoru.Kao prvo kvaliteta zemljišta i položaj vinograda.Naravno nakon toga treba se brinuti o kvalitetno obavljenoj rezidbi.Ukoliko je i nakon rezidbe urod veći od 2,5kg grožđa po trsu treba raditi selekciju,odnosno trgati plodove koji su bliže tlu.
-
pobrao sam žuti muškat, i želio sam dobiti slatkasti okus pa sam mu zaustavio vrenje....
vrenje sam mu zaustavio kad sam izmjerio sa refraktometrom neprovreli šećer (6)...
međutim, to je bilo jučer a danas on ima izmjereni tim istim refraktometrom (4,8)...
i još uvijek on vrije.....
dali ima tu pomoći da mu uspijem nekako podići malo neprovreli šećer?????
kolićina je 200L.......
ako ima, na koji naćin???
Unaprijed hvala......
-
čim si zaustavljal vrenje
mislim da ni približno refrakometrom nemreš točno izmjeriti neprovreli šečer
-
stavio sam pyrovin.....
-
stavio sam pyrovin.....
ako oces dobar secer, stavi ugusceni most ali nakon pretoka, mislim da ti jnix zna vise o tome..
-
pobrao sam žuti muškat, i želio sam dobiti slatkasti okus pa sam mu zaustavio vrenje....
vrenje sam mu zaustavio kad sam izmjerio sa refraktometrom neprovreli šećer (6)...
međutim, to je bilo jučer a danas on ima izmjereni tim istim refraktometrom (4,8)...
i još uvijek on vrije.....
dali ima tu pomoći da mu uspijem nekako podići malo neprovreli šećer?????
kolićina je 200L.......
ako ima, na koji naćin???
Unaprijed hvala......
ako pokazuje 6 Bx na lijevj skali onda je to već suho vino,
"dali ima tu pomoći da mu uspijem nekako podići malo neprovreli šećer?????"
neprovreli više nemreš podići jer je provrio, ali kako Ivan kaže dodaš na kraju šećer, npr; 1,5kg/200lit ili ugušćeni mošt (ceder-agro)
no tada mora imati slobodnog sumpora min. 45mg/l
inače se refraktometrom može izmjerit ,ali svaki dan kontrola i više puta, tj ne samo jedna kap iz pipe i sl . , istina sve to nije precizno, pa zato i plaćamo lab.analize...
-
Kao sto sam napisao i ja cu takodjer prekidati i to vrlo vjerojatno rajnski rizling i skrlet. Na koliko g/l bi bilo optimalno da se zaustavlja vrenje? 8 g/l mi se cini kao neki optimum, ali kao sto je marac napisao njemu je nakon prekidanja most i dalje nastavio kipiti. Kolika je doza vinobrana dovoljna za siguran prekid vrenja?
-
10g vinob. za suha ili na granici znači do 6g/ostatka š., vaša sa više treba min.15g vin. jer je i toplo vrijeme osim ako ga možeš ohladiti onda bi i 10 bilo dosta
onih 15g v. čini se puno ali dio će ishlapiti kad pretačeš, dio se veže za šećere(kemičari je li tako?), a ostat će oko 40-50 što i treba za polusuha vina, kod zaustavljanja moraš brzo reagirati tj odmah kada izmjeriš da je na oko 10šećer(7 Brixa) jer će i nakon dodatka vinobrana on još zalaufan odradit nešto...
-
Thanx, na 10 cu prekidat onda. :)
-
Evo ove godine i ja prvi put do sada pokusavam zaustavljati vrenje prije nego normalnim putem to sve zavrsi,,
Stavio sam na 200-tinjak litara frankovke i cabernet sauvignona, 30 g. pyrovina, ostatak neprovrelog secera po Babou 9 g.
Zanima me sad nakon kojeg vremena je najbolje obaviti prvi pretok,,ako nije problem da mi netko odgovori,, :-\
-
Evo ove godine i ja prvi put do sada pokusavam zaustavljati vrenje prije nego normalnim putem to sve zavrsi,,
Stavio sam na 200-tinjak litara frankovke i cabernet sauvignona, 30 g. pyrovina, ostatak neprovrelog secera po Babou 9 g.
Zanima me sad nakon kojeg vremena je najbolje obaviti prvi pretok,,ako nije problem da mi netko odgovori,, :-\
Netko je prije napisao da kad mošt zavrije da više ne vrijedi Baobo skala, već samo Brix...
-
Evo ove godine i ja prvi put do sada pokusavam zaustavljati vrenje prije nego normalnim putem to sve zavrsi,,
Stavio sam na 200-tinjak litara frankovke i cabernet sauvignona, 30 g. pyrovina, ostatak neprovrelog secera po Babou 9 g.
Zanima me sad nakon kojeg vremena je najbolje obaviti prvi pretok,,ako nije problem da mi netko odgovori,, :-\
ak je vranje 100% stalo, pretočiti bi trebalo za 7-10 dana
-
Netko je prije napisao da kad mošt zavrije da više ne vrijedi Baobo skala, već samo Brix...
Pokusavao sam pratiti secere degustirajuci,, kolicina neprovrelog secera koja je ostala mislim da odgovara zahtjevima zenske populacije ;D
jer ne zelimo previse slatko al da se opet malo osjeti,, jbg kad neznaju sta hocu al zato znaju sto necu :D dok je za nas muze ostalo dovoljno starog ;)
ak je vranje 100% stalo, pretočiti bi trebalo za 7-10 dana
Ono burno koje se manifestira na vreljaci je stalo u roku pola sata,,, ostalo pratim,,, mada sam mislio da pretok ide ranije,,,
Tnx obojici,,
-
Netko je prije napisao da kad mošt zavrije da više ne vrijedi Baobo skala, već samo Brix...
to je jos Quercus rekao..
-
Znaci dodati vinobran kada je razina secera cca 8 po Brixovoj skali, ako zelimo umjereno polusuho vino?
-
Ja ću danas u svoj muškat dodati vinobrana da zaustavim vrenje. Kroz par dana ga budem pretočio, i sad pitanje, da li staviti bentonit i želatinu za bistrenje ili ga ostaviti da se sam izbistri. Budam ga nakon prekida stavil u inox. Imam ga cca 250 l.
Hvala, mkrznar
-
Znaci dodati vinobran kada je razina secera cca 8 po Brixovoj skali, ako zelimo umjereno polusuho vino?
mislim da je 8 brixa je već poluslatko!! brzo ti raste ili pada već kak gledaš na to , po toj skali, a isto kad staviš vinobran još nešto malo odradi...u alk.
-
Ja ću danas u svoj muškat dodati vinobrana da zaustavim vrenje. Kroz par dana ga budem pretočio, i sad pitanje, da li staviti bentonit i želatinu za bistrenje ili ga ostaviti da se sam izbistri. Budam ga nakon prekida stavil u inox. Imam ga cca 250 l.
Hvala, mkrznar
zavisi od stanja grožđa , super zdravo čisto možda i ne treba tretirati , a ako je bilo truloga i sl. onda je poželjno odmah iza vinob. staviti sve...i za 12-15dana pretok, može i sa filterima k200
-
mislim da je 8 brixa je već poluslatko!! brzo ti raste ili pada već kak gledaš na to , po toj skali, a isto kad staviš vinobran još nešto malo odradi...u alk.
U pravu si, radi se o feleru. Trebalo je pisati 7
-
U pravu si, radi se o feleru. Trebalo je pisati 7
Kombinacija ovoga
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=857
i ovoga
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=414
bi trebala dati odgovor.
-
Ja ću danas u svoj muškat dodati vinobrana da zaustavim vrenje. Kroz par dana ga budem pretočio, i sad pitanje, da li staviti bentonit i želatinu za bistrenje ili ga ostaviti da se sam izbistri. Budam ga nakon prekida stavil u inox. Imam ga cca 250 l.
Hvala, mkrznar
mislim da je jos pretoplo za bistrila..
-
zavisi od stanja grožđa , super zdravo čisto možda i ne treba tretirati , a ako je bilo truloga i sl. onda je poželjno odmah iza vinob. staviti sve...i za 12-15dana pretok, može i sa filterima k200
Grožđe je bilo tak-tak. Malo su mi ga načele ptice, i onda kljucne još pokju bobu pa na to dođu pčele i ose i onda se pojavilo malo truleži. Zanemarivo takorekoć. U subotu ili nedjelju ga budem skinuo sa taloga (da mi ne zavri natrag), pa ću onda vidjeti kroz tjedan-dva, kako se bude bistrio, ako neće ići onda ću stavi nešto da ga izbistrim.
Hvala, mkrznar
-
Koliko sam ja (ovdje) naucio, vino je bolje bistriti prije drugog pretoka. Znaci, tijekom zime, ali temperatura vina ne bi smjela biti ispod 15 °C.
-
Koliko sam ja (ovdje) naucio, vino je bolje bistriti prije drugog pretoka. Znaci, tijekom zime, ali temperatura vina ne bi smjela biti ispod 15 °C.
Upravo ja tak radim... pustim ga nek otkipi do kraja, obično ga pretočim oko 1.11, za Martinje je već solidno čisto...drugi pretkom mi je negdje krajem prvog, početkom 2.mjeseca i u tom periodu stavljam pentagel i to je to...vino uvijek čisto i nikad problema
-
Meni je Grasevina (~ 30l)stala na 6,6 - 6,8 brixa, a Rajnski rizling (~ 50l) tocno na 7.
-
Meni je Grasevina (~ 30l)stala na 6,6 - 6,8 brixa, a Rajnski rizling (~ 50l) tocno na 7.
a imas strasne kolicine prijatelju.. ;D to ti je za jednu festu! ;)
-
hehe, to je ionako samo za probu jer dosad nikad nismo radili sortna polusuha vina, vec samo suha. Jednom smo imali 300l polusuhe mjesavine.
Najgore mi je kad mi dodju neke zene u klijet i pitaju koje je najsladje? :o Sad cu imati nesto za ponudit im
-
hehe, to je ionako samo za probu jer dosad nikad nismo radili sortna polusuha vina, vec samo suha. Jednom smo imali 300l polusuhe mjesavine.
Najgore mi je kad mi dodju neke zene u klijet i pitaju koje je najsladje? :o Sad cu imati nesto za ponudit im
moras i zene "odgajati" u potrosace dobrog vina a ne u potrosace slatkog vina. 90% zena koje bas i ne piju i ne kuze se u vina misle da ako vino nije slatko da je onda kiselo, sto naravno, u 90% slucajeva nije tako.. ako je suho vino kiselo onda je to problem jer je vjerojatno bilo grozde prerano brano ali u tom slucaju vise kiselosti se moze ostaviti koji gram neprovrelog secera vise da bi se dobio taj balans, tako to najcesce rade austrijanci samo na jedan finiji nacin.. ;)
-
Jednu sam odgojio i sad pije Grasevinu ko velika. ;D Ovo mi je prvenstveno experiment na maloj kolicini, pa i ak ne bude dobro nema velike stete. ;)
-
Meni je Grasevina (~ 30l)stala na 6,6 - 6,8 brixa, a Rajnski rizling (~ 50l) tocno na 7.
Već više puta hoću reći, pa nikako da stignem. Neće vam više ni pasti ispod 6 na refraktometru u većini slučajeva, ako i padne ispod to nije točno!
Dok mošt vrije vrijede jedino brix°!, ali ni to nakon navedene stavke!
Kako se šećer, ostatak šećera u vinu određuje u laboratoriju ???
Preko Fehling I i II otopine.
-
Meni je to samo jedna okvirna vrijednost po kojoj se orijentiram. Znam da nije apsolutno tocna ;)
-
Već više puta hoću reći, pa nikako da stignem. Neće vam više ni pasti ispod 6 na refraktometru u većini slučajeva, ako i padne ispod to nije točno!
Dok mošt vrije vrijede jedino brix°!, ali ni to nakon navedene stavke!
Kako se šećer, ostatak šećera u vinu određuje u laboratoriju ???
Preko Fehling I i II otopine.
.... onda ovakvo pitanje: da li je bolje gledati koliko secera padne u prosjeku na dan po Brixu, pa onda kad se dostigne nekva granica na kojoj jos refraktometar daje objektivnu vrijednost, npr 8°, a utvrdili smo da pada 1.5° po danu, nakon 2 dana zaustaviti vrenje pa da imamo 5°? Ovo je samo razmisljanje iz glave jer jos nisam nikaj slicnoga radil!
Pozdrav.
-
Skrelt i Rajnski stali na 7, Grasevina mi pobjegla na 6,4 - 6,2 brixa. A dodana ista kolicina sumpora.
Cak na okus grasevina djeluje sladja od rajnskog rizlinga
-
Skrelt i Rajnski stali na 7, Grasevina mi pobjegla na 6,4 - 6,2 brixa. A dodana ista kolicina sumpora.
Cak na okus grasevina djeluje sladja od rajnskog rizlinga
možda na okus jer sortna odlika rajnskog je visoka kiselina...u ustima mora biti balans okusa i kiselie.
ako hoćeš graševinu još malo podić, slobodno još dodaj šećera...bolje tekućeg
-
Ma necu je vise dirati, kakva je takva je. :)
-
Pricao sam na sajmu s jednim jacim moslavackim vinogradarom koji mi kaze da se polusuha stabliziraju "ubijanjem kvasaca". Rekao mi je da se svaka butelja stavi u vodu temp oko 60°C koja ubije kvasce te se time sprecava nekontrolirana refermentacija u butelji. Jel to drzi vodu? :-\
-
možda prazna ;) znači kao pekmez?
-
možda prazna ;) znači kao pekmez?
ne, napunjena!
-
Pricao sam na sajmu s jednim jacim moslavackim vinogradarom koji mi kaze da se polusuha stabliziraju "ubijanjem kvasaca". Rekao mi je da se svaka butelja stavi u vodu temp oko 60°C koja ubije kvasce te se time sprecava nekontrolirana refermentacija u butelji. Jel to drzi vodu? :-\
Da, to je pasterizacija, tako se npr. pivo stabilizira u bocama prije nego ide u transport.
A, EK filtracija ???
Sumporenjem i hlađenjem se isto može prekinuti vrenje, a prije punjenja u butelje za vina sa viškom šećera svakako EK filterom.
-
On mi je pricao da je probao i sa EK i mikro filterima i da mu se i dalje znalo desiti da mu polsuho vino u botelji zakipi. Mozda je nesto pogrijesio prilikom same vinifikacije?
Razor, jel ta povisena temperatura moze nekako nastetiti kvaliteti vina? Gubitak arome ili nesto slicno?
-
svako izlaganje vina visokim temperaturama nikako ne moze biti dobro za vino. ovo je poprilicno blesav zahvat koji je spor, skup i zahtjeva puno rada a i opet ne garantira 100% da se nece desiti refermentacija u boci! ako mu se to desilo sa EK filtracijom onda nesto sigurno ne radi dobro.. ::)
-
On mi je pricao da je probao i sa EK i mikro filterima i da mu se i dalje znalo desiti da mu polsuho vino u botelji zakipi. Mozda je nesto pogrijesio prilikom same vinifikacije?
Razor, jel ta povisena temperatura moze nekako nastetiti kvaliteti vina? Gubitak arome ili nesto slicno?
Ja isto ne bih preporučio za vrhunska vina takve zahvate s grijanjem.
Problem se može riješiti naknadnim doslađivanjem suhog vina. Mada nije mi jasno ovo za EK filter, nešto sigurno nije bilo dobro.
-
8)vjerojatno čovjek ima loših iskustava sa svojim but.vinima na tuđim policama, pa hoće se na sve načine osigurati, jer veći mu je hendikep-marketinški ako mu se butelja pokvari u nekom restoranu-trg.centru nego ako malo izgubi bukea i sl. ...
-
Ja isto ne bih preporučio za vrhunska vina takve zahvate s grijanjem.
Problem se može riješiti naknadnim doslađivanjem suhog vina. Mada nije mi jasno ovo za EK filter, nešto sigurno nije bilo dobro.
Ivane, Razor jel mozete napisati koje bi mogle biti stetne posljedice za vino kratkotrajnim tretiranjem na 60°C?
-
Gubitak aroma, razgradnja enzima, ubrzana koloidizacija, zaustavljanje malolaktike, negativan utjecaj na procese starenja i dozrijevanja vina.
Koliko sam pročitao ovakva metoda se koristi samo za stolna vina niže kvalitete i alkohola, te vina koja prolaze karbonsku maceraciju i idu dalje za brzu upotrebu, beaujolais i sl.
Koristi se i tzv. "flash pasterizacija" od nekoliko sekundi, ali za to treba pogon i jaki izmjenjivač topline. Ali opet, ne baš za kvalitetna vrhunska vina s renomeom.
-
Ma ja sam mislio to primjeniti prije nego sto saljem butelje na ocjenjivanje jer nebi htio da mi vina fermentiraju u boci. Znaci pokusat cu sa EK filterom, iako i on skida dio arome. :-\
-
Skida i filtracija nešto arome, ali već sam pisao kako je bolje napraviti, barem po mojem.
Naknadna fermentacija i MLF se spontano dešavaju kad zatopli. Ako se vino primjereno čuva i sumpori, pa čak i polusuho u butelji smanjuju se šanse da se takvo nešto dogodi.
-
Ha nista onda cu prije punjenja u boce sve prefiltrirati Ek filterom. Buduci da imam sve skupa oko 110l, 30+30+50l, koliko bi mi filtera bilo dovoljno za tu kolicinu? I da li je potrebno mijenjati ploce nakon filtracije svake sorte. Tipa 2 ploce za skrlet, 2 za grasevinu, 3 za rajnski? Znam da se radi o jako jako malim kolicinama, ali htio bi dobiti sto bolji konacni proizvod.
-
Ja osobno filtere ne koristim, niti radim s njima. Imam skroz drugu filozofiju.
Sigurno ima drugih s više prakse u tome.
-
Ha nista onda cu prije punjenja u boce sve prefiltrirati Ek filterom. Buduci da imam sve skupa oko 110l, 30+30+50l, koliko bi mi filtera bilo dovoljno za tu kolicinu? I da li je potrebno mijenjati ploce nakon filtracije svake sorte. Tipa 2 ploce za skrlet, 2 za grasevinu, 3 za rajnski? Znam da se radi o jako jako malim kolicinama, ali htio bi dobiti sto bolji konacni proizvod.
ovo ne kužim ali sigurno su ti dosta jedna garnitura tj 6kom filt , pošto imaš male količine , bilo bi dobro prvo dok ih namočiš u toploj vodi sa malo limunske kis. koja pobere miris papira, da onda isfiltriraš neku količinu mješavine npr, 10-20 lit i tek onda kreneš na sortno kojeg imaš malo ... pitanje je kakvo će ti biti bistro kad se odlučiš na filt. tj možda ćeš morati prvo sa k150, a ond ek50 ,no sve bi bilo dobro dosta prije izložbe da se povrati i smiri struktura vina... obavezno prije tjedan provjeriti sumpor i dignuti na 35-40 posebno ako su polusuha...
-
Je, obavezno bi namocio filtere sa vrucom vodom (tako bar pise da se tretiraju EK filteri) na cca 80°C i prvi filtrat uvijek vracam nazad na ponovno filtriranje.
-
koliko ja imam iskustva(5 godina rada u podrumu sa preko 30 000 litara vina) filtriranje EK filterom ne utječe na to da li će vino zakipjeti u boci.Mi uvijek radimo sljedeče:
vino se stavi u komoru na -8 i tamo stoji 7 dana,nakon toga se odnese na analizu i doma mu se sumpora po potrebi.Nakon toga se puni u butelje preko EK filtera.
prilikom punjenja preko EK filtera filteri se trebaju prethodno ovodnit,odnosno propustiti pola sata čistu vodu da ide preko njih,a nakon toga oviniti cca 1sat,odnosno propustiti vino preko njih.
Najbolji i najjednostavnjiji način za ovodnjavanje i ovinjivanje je da se uzmu 2kartnistera od cca 20litara i da se iz jednog uzme tekućina i nakon toga se oba crijeva stave u drugi karnister i pusti da tekućina kruži prko filtera.Dogodilo se i nama da je vino zakipjelo u boci,odnosno prešlo u šampanjac.Mislim da je glavni uzrok tome manjak sumpora ili pak ostatak kvasaca koji su se aktivirali
nakon što se dogodila nagla promjena temperature.To se nemože dogoditi ako vino ide prvo u komoru na hladnu stabilizaciju jer tada svi kvasci izumru i vinski kamen nestane.
-
Pa ti EK filteri bi trebali odvojiti i kvasce ne?
-
Nisam baš 100% siguran u to.Sigurno da odvaja i kvasce i talog,ali pitanje je u kolikoj mjeri.Ja inaće prvo filtriram sa naplavnim filterom gdje vino gotovo ništa ne gubi,a odlično se isbistri.
Ne stavljamo u vino nikakve dodatke za bistrenje.Naravno taj naplavni filter se koristi za veće količine.Za male se ne isplati.Ukoliko vino ide u butelju uvijek radimo već ranije opisani postupak:
pretok,hladna stabilizacija,analiza,dodavanje sumpora po potrebi,punjenje preko EK filtera.
-
Je, obavezno bi namocio filtere sa vrucom vodom (tako bar pise da se tretiraju EK filteri) na cca 80°C i prvi filtrat uvijek vracam nazad na ponovno filtriranje.
možda ne znam kakav tip mašine imaš ali svi filteri su ti spojeni paralelno a ne serijski , znači kroz sve npr6 kom ti ide mutno vino istovremeno i kroz sve ide van iste čistoće...tak da ne vraćati zapunjeni filter nazad.
JE TOČNO , nisam još 3. kavu popio... ;D
-
Ne, nisi me skontao. Pod filtrat mislim na vino koje prvo prodje kroz filtere, znaci prvih 10-20l ponovo vracam u filter.
-
Možda malo prekasno se sad javljati kada je fermentacija vina praktično završila, ali čitao sam ovdje kako ljudi spominju da sz fermentaciju zaustavljali sumporenjem...po meni pogrešno. Kao jedan od međuprodukata alkoholne fermentacije stvara se aceltaldehid koji nastaje dekarboksilacijom piruvične kiseline i koji se dalje reducira u etanol. Sumporenjem u fermentaciji blokiramo određenu količinu acetaldehida što uzrokuje stvaranje nove količine acetaldehida jer ove blokirane količine nisu sposobne za redukciju u etanol. A svi znamo kakav utjecaj imaju visoke koncentracije acetaldehida na senzoriku vina.
-
???
-
Možda malo prekasno se sad javljati kada je fermentacija vina praktično završila, ali čitao sam ovdje kako ljudi spominju da sz fermentaciju zaustavljali sumporenjem...po meni pogrešno. Kao jedan od međuprodukata alkoholne fermentacije stvara se aceltaldehid koji nastaje dekarboksilacijom piruvične kiseline i koji se dalje reducira u etanol. Sumporenjem u fermentaciji blokiramo određenu količinu acetaldehida što uzrokuje stvaranje nove količine acetaldehida jer ove blokirane količine nisu sposobne za redukciju u etanol. A svi znamo kakav utjecaj imaju visoke koncentracije acetaldehida na senzoriku vina.
Ajd to malo podupri nekakvim linkovima ;)
-
Ajd to malo podupri nekakvim linkovima ;)
Nema potrebe za linkovima. Samo je dovoljno malo pogledati kemizam alkoholne fermentacije, međuprodukte i njhove metabolizme. Acetaldehid je međuprodukt alkoholne fermentacije čijom redukcijom nastaje etanol. U drugom smjeru oksidacijom etanola djelovanjem alkohol dehidrogenaze etanol oksidira u acetaldehid, a dalje oksidacijom acetaldehida nastaje octena kiselina. Dakle, acetaldehid kao međuprodukt fermentacije je nužan za stvaranje etilnog alkohola, ali sumporenjem u toku fermentacije induciramo stvaranje velikih količina acetaldehida jer ovaj dio koji je blokiran sa SO2 nije u stanju reducirati se u etanol.
-
Sorry, previse kemije ovako rano. Znaci onda svi koji prekidaju vrenje sumporom da bi dobili polusuha/slatka ili slatka vina rade krivo. Desetljecima? ???
A i svoje navode zasigurno mozes poduprijeti linkova, ako imaju znanstveno uporiste ne?
EDIT: http://blog.ritelefax.hr/post/2001/02/010222-acetaldehid-i-fanta.aspx
http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=acetaldehid
Navodi se da je acetaldehid kancoregn sto opet dovodi do pitanja dal je vino zapravo zdravo za ljudski organizam? I da li je samo casa dnevno previse?
Mislim, malo prenapuhano razmisljanje...
EDIT#2:
http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/philologic/search3t?dbname=Tiskovine&word=acetaldehid&OUTPUT=conc&CONJUNCT=PHRASE&DISTANCE=3&DFPERIOD=1&POLESPAN=5&THMPRTLIMIT=1&KWSS=1&KWSSPRLIM=500&trsortorder=author%2C+title&sortorder=author%2C+title
razgrađivanja toksičnih tvari kao što su antropogeni (po čovjeku napravljeni) ksenobioti koji se nekontrolirano ispuštaju u okoliš. To su različiti herbicidi, pesticidi, toluen, ksilen i druge organske tvari koje ti mikroorganizmi razgrađuju do neopasnih molekula kao što su piruvat, acetaldehid, sukcinat i druge neotrovne tvari. Glavni sastojak eksplozivnih naprava je trinitrotoluen (TNT) koji je, prema kemijskoj građi, sličan toluenu i ksilenu pa ga bakterija iz roda Pseudomonas »prepoznaje«. Ponuđači tehnologije otkrivanja mina s pomoću mikroorganizama,
Opet kontradiktornosti ??? ??? ???
-
Pa nisam nigdje rekao da ih se ne može poduprjeti linkovima, nego za ovo što sam napisao nisam tražio po internetu pa mi se nije dalo naknadno to tražit po internetu, a znam da je tako kako sam napisao. Ovo što navodim bez dvojbe ima znanstveno uporište, kemizam alkoholne fermentacije je prilično dobro objašnjeni i prilično se dobro zna što se u kojoj fazi fermentacije događa sa pojedinim produktima. Danas u suvremenoj tehnologiji alkoholna fermentacija se rijetko zaustavlja sumporenjem. U pravilu se to vrši pomoću niskih temperatura koje inhibiraju raad kvasaca.
Nisam ulazi u raspravu vezano uz to dali je ili nije acetaldehid otrovan spoj, već sam samo naglasio kako povišena koncentracija tog spoja negativno utječe na vino u vidu samih senzornih svojstava.
-
Sad jedno drugo pitanje. Kada bi se trebao dodati secer/ugusceni most ukoliko zelimo od suhog vina dobiti polusuho? Nakon prvog pretoka ili prije? Takodjer koja bi bila okvirna dozacija?
-
Ajd to malo podupri nekakvim linkovima ;)
Hm, ne treba ići na linkove već u knjižnicu ;)
Stryer i Carlsen : Biokemija
Sad jedno drugo pitanje. Kada bi se trebao dodati secer/ugusceni most ukoliko zelimo od suhog vina dobiti polusuho? Nakon prvog pretoka ili prije? Takodjer koja bi bila okvirna dozacija?
Pitanje Koshpi : Šta ti uopće želiš, već si 3 puta sva pitanja i mogućnosti okrenuo u desetak dana ???
Ako imaš stotinjak litara, da li ti se to uopće isplati ??? Ako imaš hiljadarku, onda ni ne trebaš ljude na forumu :( ???
Pusti sve da odvrije i izbistri se, dodaj sumpora i šećera u bilo kojem obliku i gotovo! :P
-
Ja sam sumpore dodao i po refraktometru mi je grasevina stala na 6.8, a rajnski na 7. Skrlet jos radi, on je na oko 7.4. E sad buduci da refraktometar nije mjerilo, nista ne mogu znat dok ne odnesem vino na analizu. Tad cu znat koliki mi je ostatak. Sva vina jesu slatkasta, tak da vjerujem da jesu u granicama polusuhog.
Ako koje nije, onda cu dodavat malo cukora. Jebiga ovo mi je prvi put da samostalno radim polusuho pa ga nebi htio zajebati :)
-
Nema potrebe za linkovima. Samo je dovoljno malo pogledati kemizam alkoholne fermentacije, međuprodukte i njhove metabolizme. Acetaldehid je međuprodukt alkoholne fermentacije čijom redukcijom nastaje etanol. U drugom smjeru oksidacijom etanola djelovanjem alkohol dehidrogenaze etanol oksidira u acetaldehid, a dalje oksidacijom acetaldehida nastaje octena kiselina. Dakle, acetaldehid kao međuprodukt fermentacije je nužan za stvaranje etilnog alkohola, ali sumporenjem u toku fermentacije induciramo stvaranje velikih količina acetaldehida jer ovaj dio koji je blokiran sa SO2 nije u stanju reducirati se u etanol.
upravo sumporenjem sprečavamo oksidacije , a i to sve radimo pri kraju fermentacije tj kada su šećeri jako mali tako da ono nepovoljno što se može možda desiti ima mali uticaj ,a velim posebno jer smo spriječili oksidaciju sumporenjem ...
po tome nebi smjeli uopće taložiti sumporom jer na početku fermentacije je visoki sumpor , a ona kreće tj i burna je i stvara se najveći dio alkohola...
ili je nešt ne shvaćam ... ipak sam elektroničar ,a ne kemičar. ;D
-
upravo sumporenjem sprečavamo oksidacije , a i to sve radimo pri kraju fermentacije tj kada su šećeri jako mali tako da ono nepovoljno što se može možda desiti ima mali uticaj ,a velim posebno jer smo spriječili oksidaciju sumporenjem ...
po tome nebi smjeli uopće taložiti sumporom jer na početku fermentacije je visoki sumpor , a ona kreće tj i burna je i stvara se najveći dio alkohola...
ili je nešt ne shvaćam ... ipak sam elektroničar ,a ne kemičar. ;D
Jedno je sumporiti mošt na kraju fermentacije kad pretačemo vino, a drugo sumporiti kada ima još dosta neprovrelog šećera iz razloga da dobijemo polusuho ili poluslatko vino. Dakle, sumporenje DA na kraju fermentacije, ali sumporenje NE tijekom fermentacije u svrhu dobivanja poluslatkog vina - za to služe drugi postupci kao npr. hlađenje mošta i na taj način inhibicija kvasaca. Nema opasnosti od oksidacije u tijeku fermentacije iz razloga što se oslobađa velika količina CO2 koji istiskuje kisik - odnosno oksidacije se eventualno može pojaviti ako primjerice staviš na vrenje 100 litara u 500 litara bačvu (karikiram). Tako da sumporenje tijekom fermentacije da bi se spriječila oksidacija nema apsolutno nikakvu funkciju.
Osobno, ja ne sumporim ni kod taloženja, ali moraš znati da će fermentacija teško krenuti kod visokog sumpora što je znak da se dobar dio sumpora kojim se taloži izgubi u tom grubom talogu nakon završetka taloženja.
-
A sta mi koji nemamo mogucnost hladjenja mosta? Po okusu mislim da su moja grasevina i rajnski ispod 10g/l ostatka secera dok je skrlet malo iznad, ali on jos lagano kipi.
-
A sta mi koji nemamo mogucnost hladjenja mosta? Po okusu mislim da su moja grasevina i rajnski ispod 10g/l ostatka secera dok je skrlet malo iznad, ali on jos lagano kipi.
Razgovarali ste ovdje već koliko sam vidio o dodavanju ugušćenog mošta nakon fermentacije. A puno ljudi koje znam rade to na način da nakon taloženja jednostavno spreme u zamrzivač određenu količinu mošta koju naknadno dodaju u vino.
Vrlo je teško na okus odrediti sadržaj neprovrelog šećera, pogotovo u ovoj fazi razvoja vina...u rajnskom pogotovo budući da je kod njega posebno izražen taj zeleni štih jabučne kiseline koja onda u ovoj fazi na okus djeluje prilično grubo pa je teško odrediti stvarni sadržaj neprovrelog šećera...
-
Jedno je sumporiti mošt na kraju fermentacije kad pretačemo vino, a drugo sumporiti kada ima još dosta neprovrelog šećera iz razloga da dobijemo polusuho ili poluslatko vino. Dakle, sumporenje DA na kraju fermentacije, ali sumporenje NE tijekom fermentacije u svrhu dobivanja poluslatkog vina - za to služe drugi postupci kao npr. hlađenje mošta i na taj način inhibicija kvasaca. Nema opasnosti od oksidacije u tijeku fermentacije iz razloga što se oslobađa velika količina CO2 koji istiskuje kisik - odnosno oksidacije se eventualno može pojaviti ako primjerice staviš na vrenje 100 litara u 500 litara bačvu (karikiram). Tako da sumporenje tijekom fermentacije da bi se spriječila oksidacija nema apsolutno nikakvu funkciju.
Osobno, ja ne sumporim ni kod taloženja, ali moraš znati da će fermentacija teško krenuti kod visokog sumpora što je znak da se dobar dio sumpora kojim se taloži izgubi u tom grubom talogu nakon završetka taloženja.
Osim CO2 tu je još i SO2 koji isparuje, sve su to duplo teži plinovi od zraka, tako dok vrenje traje, ne treba se bojati oksidacije u normalnim uvjetima.
Moderni kvasci podnose 70mg/L slobodnog SO2 u moštu prilikom kretanja.Bitna je i temperatura mošta kod početka vrenja.
-
Ja sam potrošil 6 l vinosuma na 1800 l mljevene mase od vinograda do taloženja u podrumu. Sumpor je u istaloženom moštu bio 50 mg/l, temp. mošta 20 *C, podrum 24*C i krenulo je poslije 4-5 dana lagano i umjereno. Valjda se jedan dio sumpora potepel po tropu i talogu. Nemilice sam ga sumporil jer je posmeđival na zraku, dok nije stalo. Da i koristil sam CS2 kvasce, ali sam dal premalo hrane, čini mi se, samo jedanput na početku. I nisam izjednačil temperaturu kulture i mošta, nego ho-ruk, nutra žnjime ! Za sad su mošteki ok, mutni ko šveps, ugodno gorko-kiselkasti,laganini šećer,ludo pijani, mirisi i arome vrlo izraženi !
-
Jedno je sumporiti mošt na kraju fermentacije kad pretačemo vino, a drugo sumporiti kada ima još dosta neprovrelog šećera iz razloga da dobijemo polusuho ili poluslatko vino. Dakle, sumporenje DA na kraju fermentacije, ali sumporenje NE tijekom fermentacije u svrhu dobivanja poluslatkog vina - za to služe drugi postupci kao npr. hlađenje mošta i na taj način inhibicija kvasaca. Nema opasnosti od oksidacije u tijeku fermentacije iz razloga što se oslobađa velika količina CO2 koji istiskuje kisik - odnosno oksidacije se eventualno može pojaviti ako primjerice staviš na vrenje 100 litara u 500 litara bačvu (karikiram). Tako da sumporenje tijekom fermentacije da bi se spriječila oksidacija nema apsolutno nikakvu funkciju.
Osobno, ja ne sumporim ni kod taloženja, ali moraš znati da će fermentacija teško krenuti kod visokog sumpora što je znak da se dobar dio sumpora kojim se taloži izgubi u tom grubom talogu nakon završetka taloženja.
kontradiktorno ???
-
kontradiktorno ???
Za nekoga možda je...
Što je tu kontradiktorno? Ja kažem kako ja radim, bez sumporenja prilikom taloženja tako da apsolutno nikad nemam problema sa početkom fermentacije ili njezinim tijekom (to je samo jedan od čimbenika koji utječu na početak i tijek fermentacije). Kao što je razor rekao, postoje tzv. sulfitni kvasci koji kreću i kod visokih koncentracija sumpora u moštu - oni su u pravilu koriste kod bolesnog grožda. Dakle, prilično je jasno da visoka koncentracija sumpora otežava rad kvascima. Ti si napisao da je na početku fermentacije visoki sumpor? Što znači visoki sumpor? Druga je stvar kad ti u tijeku fermentacije uđeš sa puno sumpora da bi zaustavio vrenje - tu se radi o puno većoj koncentraciji sumpora nego je ona na početku fermentacije (čak ako si i taložio sa sumporom). Ja sam apsolutno protivnik dodavanja sumpora ako to nije potrebno - naravno tko god će reći da je korištenje sumpora u vinarstvu nepotrebno, taj priča gluposti. Naravno, jedna od bitnih stvari u cijeloj priči je mogućnost primjene određenih metoda i postupaka kako bi se smanjila upotreba sumpora općenito...od mogućnosti korištenja suhog leda prilikom maceracije u maceratorima, do mogućnosti taloženja na 7-8 celzijusa, da ne pričam o kontroliranju temperature vrenja. Sve su to stvari koji omogućavaju vinaru da radi na "granici" što si većina hobi vinogradara ne može priuštiti.
-
naravno tko god će reći da je korištenje sumpora u vinarstvu nepotrebno, taj priča gluposti.
vidim da nikad nisi bio kod Movie ili Batica..
-
vidim da nikad nisi bio kod Movie ili Batica..
Kristancic koristi sumpor, a to što je možda tebi rekao da ne koristi je druga stvar ;)
Koristi ga doduše u malim količinama, ali koristi ga...
-
Pa kako spriječiti oksidaciju mošta bez sumpora ?
-
pa luka ti je odgovorio:
"Naravno, jedna od bitnih stvari u cijeloj priči je mogućnost primjene određenih metoda i postupaka kako bi se smanjila upotreba sumpora općenito...od mogućnosti korištenja suhog leda prilikom maceracije u maceratorima, do mogućnosti taloženja na 7-8 celzijusa, da ne pričam o kontroliranju temperature vrenja. Sve su to stvari koji omogućavaju vinaru da radi na "granici" što si većina hobi vinogradara ne može priuštiti."
i zato nemojte protiv sumporenja jer samo zbunjujete većinu
-
Ja sam samo govorio o tome kako nije dobro sumporenjem zaustavljati fermentaciju ;)
Također mislim da treba raspravljati o sumporenju, da treba što više mišljenja čuti i debatirati o njima, da treba spomenuti sve dobre, ali i loše stvari sumporenja u vinarstvu. Eto to je moje mišljenje, a ako vi smatrate da ne treba raspravljati o toj temi, nema problema što se mene tiče ;)
-
Kristancic koristi sumpor, a to što je možda tebi rekao da ne koristi je druga stvar ;)
Koristi ga doduše u malim količinama, ali koristi ga...
koristi ga za neka vina a za neka uopce ne. njegova vina imaju oko 20ak mg/l ukupnog SO2, kao i Gravnerova, Baticeva, Enjingijeva, crna Coronicina, Claieva, itd. znaci prakticki se moze bez SO2 ali trebaju biti ispunjeni neki drugi uvjeti u vinogradu i podrumu. sva kontrolirana biodinamicka vina su bez dodanog SO2 i to stoji i na etiketi! i ima dosta proizvodaca koji imaju vina bez dodanog SO2..
-
O biodinamičkoj proizvodnji možemo raspravljati godinu dana, ali činjenica je da ovdje na forumu nema čovjeka koji će reći da ide u smjeru biodinamičke proizvodnje u pravom smislu te riječi, a onda je prilično jasno što to točno znači. Kristancic koristi sumpor kako ti kažeš u nekim vinima, a valjda postoji neki razlog zbog čega ga koristi.
Biodinamička proizvodnja da, ali onda treba točno definirati i točno znati što znači biodinamička proizvodnja.
-
Ivan???
-
Ivan???
da..?
-
da..?
i ja sam ivan! ;D
mislim da se Koshpa nadovezao na Luku, odnosno luka je rekao da na forumu nema čovjeka koji gleda prema biodinamičkoj proizvodnji, a Koshpa je htio reć da ti ideš u tom smjeru...
-
Tocno to! :)
-
aha, nisam najbolje shvatio, sori. ja mislio da cekas mene da nesto kazem na to.. ;)
-
Pa kako spriječiti oksidaciju mošta bez sumpora ?
Vitamin C. Isto je antioksidans. Primjenjuje se u vinarstvu.
-
nažalost nemoguće, nije zamjena za sumpor, može jednim dijelom samo pomoći-ublažiti , ja takvo svoje vino onda zovem max flu ;D, ali to su godišnjaci od mješavine kojima onda dodajem Cvit. da ih malo osvježim
-
Dobra zamjena antioksidansa za kontinentalna crna vina umjesto sumpora. Koristio na merlotu, frankovki i crnom pinotu, bez promjene boje.
Nije nemoguće
Nije gripa, molim da se ne šire lažni postulati! :(
-
nije nama svima moguće bez malo sumpora, i nema laži nego mišljenja
-
Molim one koji znaju nešto više o izračunu neprovrelog šećera da mi to pojasne jer tablica koju imamo na portalu nije mi baš najbistija (nema nikakvog tumačenja).Kad več gnjavim neka mi netko definira suho vino ima toliko i toliko neprovrelog šećera, polusuho toliko ,poluslatko toliko ... ?.
Mislim da bi takvi podatci koristili svim znatiželjnim ljubiteljima i šmekerima (dobre vinske kapljice)
Unaprjed hvala.
-
Suho vino 0-4 g/l neprevrela šećera.
Polusuho vino sadrži od 4 do 12 g/l neprevrelog sladora.
Slatka vina iznad 12.
-
Ovako bi to bilo:
- suha (sadrže od 0 do 4g/l š.)
- polusuha (sadrže od 4 do 12g/l š.)
- poluslatka (sadrže od 12 do 50g/l š.)
- slatka (sadrže više od 50g/l š.)
-
Ajd, dobro :D
Znaš da su nama gemištarima već i polusuha preslatak! ;D
-
:-\Hvala na parametrima.ALI još uvjek mi nije jasna ona tabela o izračunu neprovrelog šećera koja se nalazi na portalu.
-
:-\Hvala na parametrima.ALI još uvjek mi nije jasna ona tabela o izračunu neprovrelog šećera koja se nalazi na portalu.
kaj ti nije jasno?
-
vjerojatno mu nije jasna zato što ne ide linearno i zato što ne zna od kud su došli do nje ......
znači netko nekad si je dao truda u labosu i vršio analize za svaku vrijednost u brixima je analizom dobio vrijednos ostatka šećera i to je zapisao i tako za sve izmjerene vrijednosti i tako više desetaka puta od više desetaka vina...u više godina i tako je nastala srednja vrijednos izračuna i to su stavili u tablicu po kojoj se mi mali bez lab.možemo orijentacijski ravnati...
-
Nije mi jasno dali postotci označavaju postotke u moštu prije vrenja ,a ostatci neprovrelog šećera poslje vrenja ili to znaći da ako u provrelom moštu ima određeni postotak šećera to je tolko i tolko neprovrelog šećera u gramima na litru.
Mala napomena: Na portalu je inaće sve detaljno rastumačeno ali baš ovdje nema nikakvog dodatnog tumačenja već gola tabela.
-
Nije mi jasno dali postotci označavaju postotke u moštu prije vrenja ,a ostatci neprovrelog šećera poslje vrenja ili to znaći da ako u provrelom moštu ima određeni postotak šećera to je tolko i tolko neprovrelog šećera u gramima na litru.
Mala napomena: Na portalu je inaće sve detaljno rastumačeno ali baš ovdje nema nikakvog dodatnog tumačenja već gola tabela.
pa onda, ako je objasnjeno na portalu zasto bi moralo biti ponovno i ovdje, pogotovo ako si vec sve procitao..? nema smisla ponavljati sve tamo i ovdje, treba stediti prostor..
-
bihejv ;D
ovo drugo kaj si napisal.. ak u provrelom moštu, tj. moštu koji vrije ima toliko %šećera ili stupnjeva po Brix-u onda prema toj vrijednosti očitaš pridruženu vrijednost neprovrelog šećera u g/l :)
-
Zahvaljujem Chajks-u na objašnjenju.A Ivana molim za malo strpljenja za one koji postavljaju koje pitanjce više jer lakše je dati odgovor nego davati prijekor.
-
nema stabilnih vina sa ostatkom šećera ako nisu za to pripremljena i adekvatno tretirana.
-
Sta mislis pod adekvatno tretirana?
-
Sta mislis pod adekvatno tretirana?
konzervans? sumpor?
-
U nekom kupljenim buteljama, poznatijih imena, izmjerio sam sumpor čak 40 mg/l, suha vina jer druga i ne pijem. Dobro ga je zaštitio. Ja ne bježim od sumpora. Bez njega nema podrumarstva. Naravno suvremeni trendovi idu u kontra pravcu, ali to zahtijeva opremu, koja se amaterima ne isplati. Zasad !
-
nema stabilnih vina sa ostatkom šećera ako nisu za to pripremljena i adekvatno tretirana.
sterilna filtracija, sumpor, metavinska. sve što je normalno i potrebno da bi u butelji bilo vino na policama u restoranu i kredencima i stalažama a da se ne pokvari ;)
-
Pa to sve vrijedi i za suha, ne samo za polusuha. Inace metavinsku bi izbjegavao...
-
Heh. Od svih mojih slatkastih vina Skrlet mi je refermentirao. On je imao 17g/l ostatka secera i bilo je neminovno. Sad cu ga pustit da otkipi u boci pa cu ga pretocit i dosumporit. Na okus je odlican, ali miris fermentacije je ono sto smeta.
Rajnski i grasevina postojani ko trovremenski taft ;D
-
nema stabilnih vina sa ostatkom šećera ako nisu za to pripremljena i adekvatno tretirana.
-
To je relativno kao sto sam napisao gore ;)
-
To je relativno kao sto sam napisao gore ;)
slazem se. na koliko ti je sad secer pao nakon refermentacije?
-
ne znam. jos kipi. :D
-
ne znam. jos kipi. :D
znaci kad otkipi idemo k tebi na martinje u ljetu? da pokrstimo mošteka... :D
-
I moje kipi.Do Martinja će valjda otkipit. ;)
-
Nitko ne javlja dal mu je vino u bačvi uslijed visokih temperatura i zaostalog šečera počelo naknadno fermentirati i što činiti u tom slučaju!
-
Hm, ja imam jedno vino sa povecim ostatkom 10,8g/l ali nista se ne desava, a vjerujem da ni nece desiti. Alkoholi su na 13,1% a i temperatura u podrumu je 12°C
-
Heh. Od svih mojih slatkastih vina Skrlet mi je refermentirao. On je imao 17g/l ostatka secera i bilo je neminovno. Sad cu ga pustit da otkipi u boci pa cu ga pretocit i dosumporit. Na okus je odlican, ali miris fermentacije je ono sto smeta.
Rajnski i grasevina postojani ko trovremenski taft ;D
Danas pretocio i zaspumporio 8 butelja ovog skrleta. Sve u svemu me iznenadio okus koji je definitivno bolji, dok se osjeca miris na kvasce, ali ne toliko jako koliko se osjetio kad sam primjetio refermentaciju. Ona pjenusasta svjezina me odusevila. ;D Dosumporio sam do 50mg/l i dodao 10g/100l askorbinske i sve to smjestio u frizider gdje ce i ostati. Nakon par dana cu ih samo polegnuti...
-
Eto vrenje u nekim bačvama je završilo. Mošt je dakle provrio u suho vino
(nije rađena analiza pa nemam točne podatke o ostaku šećera) iz čijeg se okusa osjećaju dosta visoke kiseline.
E sad, želio bih ga malo korigirati (zaokružiti) povišenjem šećera za recimo +4 g/l. Moglo se prekidati i vrenje, ali mislim da to baš ne bi povoljno utjecalo na arome, mirise i boju.
Sad je pitanje što koristiti za dizanje šećera:
a) saharozu - uz opasnost od naknadne fermentacije i konstantno povišen sumpor kao zaštitu prema formuli za +4 g/l ide 4 kg na 1000 litara
b) ugušćeni mošt - kakvo je uopće doziranje istog za tu namjenu i ima li tko iskustva s tim ?
c) NSD - nešto sasvim drugo? Fruktozu možda? Kako? Po kojoj formuli?
Molim pomoć!
*ovo možda i nejde pod ovaj PF al mislim da može i pomoći nekome tko si oće složiti recimo polusuho vino ili tak nekaj!
-
ista stvar zanima i mene, prošle godine zaustavljal vrenja al ove godine pustil sve da odvrije...malvaziju planiram da bude polusuha, (još drži poklopac vrenjače :D)koliko šećera na 100 l ide
-
Ovako cu i ja raditi s tim da cu napraviti kemijsku analizu kiselina i secera. Dosladjivat cu s fruktozom koja ima jaci indeks slatkoce od saharoze i glukoze. Sladja je oko 50-70% pa bi je po toj logici trebalo toliko manje dodati od saharoze. A prednost joj je sto ju kvasci teze preradjuju pa je manja vjerojatnost od naknadne fermentacije.
-
Ovako cu i ja raditi s tim da cu napraviti kemijsku analizu kiselina i secera. Dosladjivat cu s fruktozom koja ima jaci indeks slatkoce od saharoze i glukoze. Sladja je oko 50-70% pa bi je po toj logici trebalo toliko manje dodati od saharoze. A prednost joj je sto ju kvasci teze preradjuju pa je manja vjerojatnost od naknadne fermentacije.
Dobro, vinobran - pretok - talog van - doslađivanje (neka od kombinacija) - pretok - mjerenje sumpora - sulfitiranje. E sad, kaj mislite na kolko bi trebalo dignuti sumpor nakon takvog jednog laganog doslađivanja (imajući u vidu s jedne stane niže temp tijekom zime i mogućnost konzumiranja vina, a s druge strne opasnost od refermentacije). Ajmo reć ako se radi o vinu koje je ispod 10 g/l šećera da netreba ići sa sumprom više od 35 ili 40? Bu to okaj?
-
Ovak kak si napisao. 35-40 je dovoljno.
-
Samo nemojte ići nikam na izložbe vina.... ;) jer u ovoj užasnoj godini još radite užasne stvari....prvo se trebalo dodavati šećera ko nikad do sada da bi dobili alkohola..., a sada još dodajete šećer kako bi bilo sa ostatkom.....
ostatak šećera u ovoj godini ....ako se najde u vinu biti će odbačeno kod svake uglednije komisije ;), tako bi bar ja odlučio kada bi bio ocjenjivač, a vijerujte znam ih mnogo i biti će takvo razmišljanje... :)
-
Samo nemojte ići nikam na izložbe vina.... ;) jer u ovoj užasnoj godini još radite užasne stvari....prvo se trebalo dodavati šećera ko nikad do sada da bi dobili alkohola..., a sada još dodajete šećer kako bi bilo sa ostatkom.....
ostatak šećera u ovoj godini ....ako se najde u vinu biti će odbačeno kod svake uglednije komisije ;), tako bi bar ja odlučio kada bi bio ocjenjivač, a vijerujte znam ih mnogo i biti će takvo razmišljanje... :)
Ko ih šiša. Zato ćemo izlagati u kajaznam Makedoniji. ;D ;D ;D
Ma dobro, to se tiče Kospe. On se time ozbiljno bavi.
Meni je bitno da vino meni odgovora. A kad kod kleti dođu "uglednije komisije", za 2-3 sata su vrlo "neugledne"!!!
-
Samo nemojte ići nikam na izložbe vina.... ;) jer u ovoj užasnoj godini još radite užasne stvari....prvo se trebalo dodavati šećera ko nikad do sada da bi dobili alkohola..., a sada još dodajete šećer kako bi bilo sa ostatkom.....
ostatak šećera u ovoj godini ....ako se najde u vinu biti će odbačeno kod svake uglednije komisije ;), tako bi bar ja odlučio kada bi bio ocjenjivač, a vijerujte znam ih mnogo i biti će takvo razmišljanje... :)
Ne slazem se s ovim. A i koje su to ugledne komisije? Ima ih 2 max 3 u cijeloj Hrvatskoj. ;) Svako nek radi kak zna najbolje, bitno da je rezultat na kraju zadovoljavajuc.
Raditi isto svake godine je nesto najbezveznije sto mozes, pogotovo ako nemas 20godina podrumarenja iza sebe (kao sto ja nemam).
-
Ne slazem se s ovim. A i koje su to ugledne komisije? Ima ih 2 max 3 u cijeloj Hrvatskoj. ;) Svako nek radi kak zna najbolje, bitno da je rezultat na kraju zadovoljavajuc.
Raditi isto svake godine je nesto najbezveznije sto mozes, pogotovo ako nemas 20godina podrumarenja iza sebe (kao sto ja nemam).
Koshpa, ove godine je bio problem sa šećerima trebalo ih je dosta dodavat... naravno da ćeš izazvati sumnju komisije kada im ponudiš polusuho vino, tu je ekstra trebalo dodavati šećera.
Isto tako ove godine su rijetke kasne berbe, pogotovo među vinskim hobistima (nemoguće)...
-
Zasto bi izazavao sumnju? Pa necu im ponuditi polusuho vino sa 13-14% alkohola i 10g ostatka. Ako im ponudim polusuho sa 11-11,5% alk i 7-8 g ostatka ne vjerujem da ce to izazvati veliku sumnju.
Mislim da ocjenjivaci u vecini slucajeva niti nemaju kem. analizu pred sobom vec bi vino trebali ocjenjivati organolepticki. Ako ce vino bit Ok tako ce ga i ocijeniti.
-
Zasto bi izazavao sumnju? Pa necu im ponuditi polusuho vino sa 13-14% alkohola i 10g ostatka. Ako im ponudim polusuho sa 11-11,5% alk i 7-8 g ostatka ne vjerujem da ce to izazvati veliku sumnju.
Mislim da ocjenjivaci u vecini slucajeva niti nemaju kem. analizu pred sobom vec bi vino trebali ocjenjivati organolepticki. Ako ce vino bit Ok tako ce ga i ocijeniti.
Ma kužim ja tebe, ovi parametri su u redu...Ali kaj bi ti napravio da ti netko ove godine ponudi polusuhi portugizac sa 12,7 alc?
Kada kušaš neko vino, moraš imati u glavi i kakva je bila godina! Nemožeš od ove godine očekivati neka prealkoholna vina (naspram prošle), stoga nemožeš baš tako jednostavno uspoređivati ovogodišnja i prošlogodišnja vina... dobro jnix veli, ove godine komisije trebaju biti posebno pažljive
Trebaš probati napraviti, vrlo vjerojatno se ta slatkoća neće toliko ni osjetiti zbog dobrih kiselina. Probaj dignuti na toliko pa ako treba onda još...
-
Jasno slazem se. Nema govora o nekim brutalno alkoholnim vinima, ove godine ce vina iz Iloka biti dosta slabija alkoholom.
Ja cu nakon pretoka dati oba vina na analizu i prema kiselinama cu korigirati ostatke, i to u 2 navrata da ne pretjeram. Jedno od vina cu nakon prvog dodavanja kontrolirati analizom jer ne znam kako se tocno fruktoza ponasa u vinu nakon dodavanja bez obzira na podatak o 50-70% vecoj slatkoci od saharoze.
-
alo momci...susjed je u subotu bral muškat, 13,5 šećera samo, nažalost, solidno zdravo grožđe s malo botritisa...pošto sam svoju malvaziju/muškat ostavil da odvri do kraja, sad bih ja nju doradil sa tim muškatom, kolko bi trebalo dodati odokativnom metodom da se bude maalo slatkasto?
Napominjem, to bi bila ženska pijača ;)
-
alo momci...susjed je u subotu bral muškat, 13,5 šećera samo, nažalost, solidno zdravo grožđe s malo botritisa...pošto sam svoju malvaziju/muškat ostavil da odvri do kraja, sad bih ja nju doradil sa tim muškatom, kolko bi trebalo dodati odokativnom metodom da se bude maalo slatkasto?
Napominjem, to bi bila ženska pijača ;)
Ček, doslađival bi vino (muškata? malvazije?) sa moštom muškata koje je imalo 13.5 šećera ili sa šećerom?
-
Ček, doslađival bi vino (muškata? malvazije?) sa moštom muškata koje je imalo 13.5 šećera ili sa šećerom?
Da, umjesto da dodajem čisti šećer ili fruktozu...ili ugušćeni mošt...
-
Da, umjesto da dodajem čisti šećer ili fruktozu...ili ugušćeni mošt...
Okaj, ajmo probat ovak: Mošt 13.5 po Babo-u ima cca 135 g/l šećera.
Kažeš- maalo slatkasto. Za moj pojam to je cca 7g/l.
Stoga, ako dodaš 1 litru mošta u 20 litara vina, dignuo si šećer za cca 7g/l (135g/l : 20 = 6,75).
Odnosno 5 litara mošta na 100 litara vina, odnosno 15 na 300 itd.
To je valjda tak. Ak je neko tak delal već nek se javi.
I da, kod vina uz matematiku uvijek ide i organoleptika!
-
Okaj, ajmo probat ovak: Mošt 13.5 po Babo-u ima cca 135 g/l šećera.
Kažeš- maalo slatkasto. Za moj pojam to je cca 7g/l.
Stoga, ako dodaš 1 litru mošta u 20 litara vina, dignuo si šećer za cca 7g/l (135g/l : 20 = 6,75). 135g/l : 21 = 6,43 ;)
Odnosno 5 litara mošta na 100 litara vina, odnosno 15 na 300 itd.
To je valjda tak. Ak je neko tak delal već nek se javi.
I da, kod vina uz matematiku uvijek ide i organoleptika!
mošt je svakako bolja opcija za ostatak šećera, no neznatno se dižu i kiseline, pa ako su već visoke... ;)
-
ovako ima vec slicna tema ali je cu probati napravit nesto drugacije malo sam se konzultirao s kolegama preko pm pa vele da je dobra ideja
pa da je probamo i izvesti u djelo tj vino ;D
ostavio sam u onom demižonu od 50 lit mošta i planirao sam svaki par dana dodavati pola kile šećera dok god bude trajala fermentacija kad se nakupi toliko alkohola da kvasci nemogu vise radit onda dodati meda ili jos secera
ono da dobijem neko desertno vino jakog alkohola i velikog neprevrelog šećera
to mi onak iz zaj jel imam vina pun k,, nezz kud cu s njim pa da se malo igram
lane sam nesto tako radio al sam sumporom prekinuo vrenje i dodao nesto šećera ono žene su odusevljene tim vinom mada meni to ide malo previse na sumpor a one to ne osjete pa deru po tome ko blesave ;D
sorta grasevina nemam nista drugo
jedino imam nekih 20 lit sauvignona to mi stoji u kanti i preko je ulje nestane mi u ono burence od 50lit di mi je ostatak sauvugnona pa tih 20 lit da pomjesam u ovu grasevinu da malo dobije na aromi,,,,
e sad
1, kaže košpa da bi bilo dobro prilikom dodavanja secera dodati i malo hrane za kvasce
2, kolega iz "poljo vino apoteke" mi nudi mislim da je rekao Saccharomyces Bayanus da podnoise veci alkohol ili tako nesto,,,
3, pred kraj fermentacije dodati nesto meda pio sam vino od meda i jako mi se svidjelo pa da i dodam koji kg
4 ,kolega moslavac veli da dodam na kraju sorbata u kombinaciji sa sumporom 10g -10g na 100lit vina
šta vi mislite o tome šta još dodati,,,,,,,
-
Ovo će imati laksativno djelovanje...
Uz konzumaciju gore navedenog trebaš osigurati dovoljne količine dolje navedenog
http://en.wikipedia.org/wiki/Toilet_paper :)
-
s medom budi jako oprezan hohće dati nekakvu čudnu i neukusnu aromu i miris,
Podržavam ideju
-
Ovo će imati laksativno djelovanje...
Uz konzumaciju gore navedenog trebaš osigurati dovoljne količine dolje navedenog
http://en.wikipedia.org/wiki/Toilet_paper :)
neboj se naucen mi je želudac na mlado pivo to ti je gore 5 puta od mošta hehehe
-
Ja nebi dodaval sorbat jer mislim da tako zasiceno vino nema sanse da refermentira u boci.
-
da i da dodam ostavit cu tako dva demizona od 50 lit jedan će bit s medom i ak mi padnu na pamet jos kakvi dodatci ,a drugi samo s šećerom :D
-
copy paste s vinarskog foruma iz srbije
Eksperimentirajuci sa turbo kvascem ( grozdje + secer) stvoreno je vino... sa 26 % alkohola.
Nepitko je; ne zbog alkohola nego zbog kiselosti.
Nadam se da je destilacijom ipak moguce iz ovog materijala izvuci najbolje sastojke i neko pitko pice stvoriti.
Ima li netko iskustva sa destilacijim ( ovakvog) vina ili savjet?
-
ovako ima vec slicna tema ali je cu probati napravit nesto drugacije malo sam se konzultirao s kolegama preko pm pa vele da je dobra ideja
pa da je probamo i izvesti u djelo tj vino ;D
ostavio sam u onom demižonu od 50 lit mošta i planirao sam svaki par dana dodavati pola kile šećera dok god bude trajala fermentacija kad se nakupi toliko alkohola da kvasci nemogu vise radit onda dodati meda ili jos secera
ono da dobijem neko desertno vino jakog alkohola i velikog neprevrelog šećera
to mi onak iz zaj jel imam vina pun k,, nezz kud cu s njim pa da se malo igram
lane sam nesto tako radio al sam sumporom prekinuo vrenje i dodao nesto šećera ono žene su odusevljene tim vinom mada meni to ide malo previse na sumpor a one to ne osjete pa deru po tome ko blesave ;D
Topla voda je davno izmišljena napravi prošek i nemaš šta probavat!
-
Nije mi jasno zasto to mislis i kakve veze ima prosusivanje bobica sa tim da li je vino suho ili ne. Ako fermentaciju provedemo do kraja, vino je suho bez obzira da li su se bobice susile ili ne???
Proći će ti fermentacija do kraja,ali ćeš imati veći ostatatak šećera da ti vino prođe suho.Bit ćeš sretan ako dobiješ polusuho vino.Npr.mi smo imalii 2009. godine Pinot sivi sa preko 105 Oeksla u berbi i iz toga je nemoguće dobiti suho vino.Koristio sam i Bayanus kvasce i na analizi je to vino bilo blizu 16alkohola,a ostatak šećera je oko 13.Ne znam jedino do koje granice bi ti prosušivao grožđe,možda do 90 Oeksla ili slično?Na taj način ćeš dobiti suho vino,al ne vidim točno koja je svrha toga.Pio sam jedanput jedno krasno vino gdje je čovjek na 1000litara dodao otprilike 100litara istog tog vina koje je dobio prosušivanjem.Bilo je odlično,al se ne sječam da li je bilo suho.Radilo se o jednom pokusu.
-
Konzultirajte Kalazica sto se tice kvasaca za takva monster-alkoholna vina. ;) ;D
-
Konzultirajte Kalazica sto se tice kvasaca za takva monster-alkoholna vina. ;) ;D
To smo ti mi bračani sa što manje utroška napit čovjeka! ;D ;D ;D
-
Proći će ti fermentacija do kraja,ali ćeš imati veći ostatatak šećera da ti vino prođe suho.Bit ćeš sretan ako dobiješ polusuho vino.Npr.mi smo imalii 2009. godine Pinot sivi sa preko 105 Oeksla u berbi i iz toga je nemoguće dobiti suho vino.Koristio sam i Bayanus kvasce i na analizi je to vino bilo blizu 16alkohola,a ostatak šećera je oko 13.Ne znam jedino do koje granice bi ti prosušivao grožđe,možda do 90 Oeksla ili slično?Na taj način ćeš dobiti suho vino,al ne vidim točno koja je svrha toga.Pio sam jedanput jedno krasno vino gdje je čovjek na 1000litara dodao otprilike 100litara istog tog vina koje je dobio prosušivanjem.Bilo je odlično,al se ne sječam da li je bilo suho.Radilo se o jednom pokusu.
Najbolji plavci u pravilu imaju 110 Oe i vise, pa na pririodnim kvascima gotovo redovito provriju do kraja. Ja bi npr. ubrao Plavac mali iz polja koji ima 85 Oe i prosusivao bi ga do 110 Oe. Svrha ovoga da prosusivanjem dobijem svojstva grozdja koja plavac iz polja nema na trsu. U tom susenju nastaju procesi koji daju procesu neke stvari koje nije imao u polju.....To, naravno nije slucaj s najboljim plavcima na juznim padinama koji upravo dobiju obilje sunca koje od njih cini veliko crno vino....
-
Ne znam kako si uspio da ti provrije do kraja vino od 110 Oeksla ???Koliko to ima alkohola?Koje kvasce si koristio?
-
Bayanusi idu bez problema do 16% alk., isto tako vecinom kvasci za crna vina nemaju problema sa fermentacijom do 15-16% alk.
-
Bayanusi idu bez problema do 16% alk., isto tako vecinom kvasci za crna vina nemaju problema sa fermentacijom do 15-16% alk.
Teoretski idu.Kod mene nije ispalo tako.Ne znam gdje je greška.Mošt od preko 105 Oe je provreo i ima preko 15,5%alk,ali je ostatak preko 10g/litri(radi se o bijelom vinu).Ko zna možda je slador u berbi bio i veći,nisam ga ja mjerio pa ne mogu sa sigurnošću reći.
-
Proći će ti fermentacija do kraja,ali ćeš imati veći ostatatak šećera da ti vino prođe suho.Bit ćeš sretan ako dobiješ polusuho vino.Npr.mi smo imalii 2009. godine Pinot sivi sa preko 105 Oeksla u berbi i iz toga je nemoguće dobiti suho vino.
kao prvo ovo boldano, uopce ne razumijem sto je pjesnik htio reci pa molim pojasnjenje.. a ovo drugo je cista glupost. po toj logici bi sva vina iznad cca 14% alkohola bila sa nekim ostatkom secera a to naravno nije slucaj i reci da je NEMOGUCE dobiti suho vino od grozda od 105 eksla je takoder besmislica..
-
Kako se radi to prosusivanje?
-
Kako se radi to prosusivanje?
postoji nekoliko metoda. ubrano grozde se rasprostre i cuva se na slami, u manjim prozracnim kutijama, objesi se da visi, itd. evo nasao sam par fotki na brzinu na netu.
-
Proći će ti fermentacija do kraja,ali ćeš imati veći ostatatak šećera da ti vino prođe suho.Bit ćeš sretan ako dobiješ polusuho vino.Npr.mi smo imalii 2009. godine Pinot sivi sa preko 105 Oeksla u berbi i iz toga je nemoguće dobiti suho vino.Koristio sam i Bayanus kvasce i na analizi je to vino bilo blizu 16alkohola,a ostatak šećera je oko 13.Ne znam jedino do koje granice bi ti prosušivao grožđe,možda do 90 Oeksla ili slično?Na taj način ćeš dobiti suho vino,al ne vidim točno koja je svrha toga.Pio sam jedanput jedno krasno vino gdje je čovjek na 1000litara dodao otprilike 100litara istog tog vina koje je dobio prosušivanjem.Bilo je odlično,al se ne sječam da li je bilo suho.Radilo se o jednom pokusu.
Ako nije neka tajna zanima me kolike vam je kiseline imao Sivi pinot sa 105 Oe? Nislim na kiseline u moštu?
-
hvala ivane, ja sam mislio da se mora na suncu susit. Ja bi ovo sa bjelim grozdjem isprobao. Koji postotak takvog grozdja se preporuca stavljat u most?
-
Ako nije neka tajna zanima me kolike vam je kiseline imao Sivi pinot sa 105 Oe? Nislim na kiseline u moštu?
Ima ovdje pametnijih i boljih podrumara od mene pa pitaj njih,sigurno imaju pametniji odgovor.Ja sam govorio iz vlastitog iskustva i iz prakse.Vjerujem da neki nisu sigurno imali ta iskustva,ali su negdje nešto pročitali ili čuli .Ako te nešto zanima pošalji na PM.Pozdrav!
-
VinaRadić
Ja se ispričavam na krivo postavljenome pitanju... Nisam mislio ništa loše...
Vidim da je ovdje tema prosušivanje grožđa, meni to ima smisla za vina sa ostatkom šečera... Moje je mišljnje da treba voditi brigu da se prosušivanjem povečavaju i ukupne kiseline u vinu što je kod sorti sa niskim ukupnim kiselinama i poželjno. Neznam čemu težiti alkoholu od 14,15 ili 16 posto... Pa ne radimo likere, niti nemora značiti da je vino od 15 % alkohola bolje od onoga koje ima 12%... Za predikate i desertna vina mislim da je poželjno prosušivanje jer se time povečava koncentracija šečera a i kiselina koje daju takvome vinu pitkost... Na vinoviti sam probao jedan Zeleni silvanac koji je imao samo 12% alkohola ali je bio meni najbolji koji sam ikada probao, znači nije bitan alkohol nego punoča i usklađenost svih elemenata u vinu...
To je moje osobno mišljnje... :)
-
Ima ovdje pametnijih i boljih podrumara od mene pa pitaj njih,sigurno imaju pametniji odgovor.Ja sam govorio iz vlastitog iskustva i iz prakse.Vjerujem da neki nisu sigurno imali ta iskustva,ali su negdje nešto pročitali ili čuli .Ako te nešto zanima pošalji na PM.Pozdrav!
:o Cemu ovakav stav? Sjecam se da si se zalio da imas problema s tim sivim pinotom i da nikak da otkipi do suhoga. 105 Oe nije nikakva znanstvena fantastika sto se vrenja tice, ocito da ti je negdje zastalo zbog krivog odabira kvasca, hrane, temperature, slabe aeracije.... Moj lanjski skrlet je istu stvar napravio, ali jedina greska koju sam napravio je sto sam ga pokusao ponovo pokrenuti (bezuspjesno)
-
Nije to stav.Većina je ovdje 2009.imala problema sa visokim šećerima i niskim kiselinama,a pogotvo u Slavoniji i ja samo govorim što mi se dogodilo u praksi.Znaš i sam da su vina u Kutjevu na festivalu graševine bila redovito preko 13%alkohola,a puno ih je bilo polusuhih.Znači ponavljam još jednom:Grožđe je imalo oko 105 Oe,odvrelo je na Bayanusu.Analiza je pokazala alkohol oko 15,5,a ostatak šećera 13.Eto to se dogodilo u praksi.
-
Nije poanta Amaronea da ima 15-16% alk., ali kada prosusivate grozdje 120 dana, ono izgubi 30-40% vode i naprosto alkoholi moraju biti toliko visoki. Ali opet samo zato sto je jako ne cini Amarone velikim vinom, vec ono prosusivanjem dobije mnoga druga svojstva, uravnotezenost kiselina i alkohola, a pogotovo sposobnost odlezavanja, navodno preko 20 godina!!!
Sto se tice visokih alk. kod Plavaca vecina nasih ljudi radi sa prirodnim kvascima i oni provriju do kraja.
-
Ljudi čemu ova prepirka ima vina koja prirodno imaju visoke alkohole i ona koja nemaju mišljenja sam da treba poštivat sortu grožđa i držati se u okvirima najboljim za tu sortu a svaki put istraživati na malim količinama dok ne dođeš do najboljeg po svom mišljenju i ukusu.
-
Koji postotak takvog grozdja se preporuca stavljat u most?
nema tu pravila, mozes raditi sta i koliko hoces, mozes napraviti sve od prosusenog grozda a mozes dodati samo par kg, ovisno sto zelis napraviti i dobiti.
-
Moje je mišljnje da treba voditi brigu da se prosušivanjem povečavaju i ukupne kiseline u vinu što je kod sorti sa niskim ukupnim kiselinama i poželjno. Neznam čemu težiti alkoholu od 14,15 ili 16 posto... Pa ne radimo likere, niti nemora značiti da je vino od 15 % alkohola bolje od onoga koje ima 12%... Za predikate i desertna vina mislim da je poželjno prosušivanje jer se time povečava koncentracija šečera a i kiselina koje daju takvome vinu pitkost... Na vinoviti sam probao jedan Zeleni silvanac koji je imao samo 12% alkohola ali je bio meni najbolji koji sam ikada probao, znači nije bitan alkohol nego punoča i usklađenost svih elemenata u vinu...
samo zelim napomenuti jedno, da se stvari stave u pravi kontekst.. prosusivanjem grozda se NE POVECAVAJU ostali sastojci vec se koncentriraju jer bobica dehidrira, tj. gubi vodu i time se naravno smanjuje kolicina.
vina od prosusenog grozda obicno i spadaju u domenu specijalnih, desertnih ili likerskih vina i obicno sadrze visi alkohol (preko 15%), imaju vise ostatka secera, sposobna su za mnogo dulje dozrijevanje, itd. i to je jednostavno njihova posebnost i to se cijeni.
Podrumar je dobro rekao, apsolutno je nebitno koliko vino ima kojih sastojaka analiticki, bitno je da je balansirano i harmonizirano, da nista ne strsi i ne odskace, takva vina su opcenito najpitkija i tzv. mekana i zaokruzena.
za predikatna vina je potrebno da se grozde u odredenom roku bere sa trsa jer npr. izbornu berbu prosusenih bobica ne mozes napraviti da poberes grozde u normalnim terminima berbe pa da onda grozdove posebno prosusujes.. dakle cijela stvar se mora obaviti u vinogradu jer se prema samom terminu berbe to predikatno vino i klasificira.
-
Grožđe je imalo oko 105 Oe,odvrelo je na Bayanusu.Analiza je pokazala alkohol oko 15,5,a ostatak šećera 13.Eto to se dogodilo u praksi.
hm, nekak mi se to cini premalo eksla za toliki alkohol + 13 grama ostatak secera.. ??? to je grozde moralo imati i preko 120 eksla!
ps. vinaRadic, nemoj se ljutiti na mene sto sam ti rekao ono za polusuha vina jer vjerojatno si i sam shvatio da je to malo nespretno, tj. netocno napisano.. rekao si da je NEMOGUCE da grozde iznad 105 eksla provrije do kraja u suho vino. ja smatram da je to itekako moguce i to svaki dan mozes vidjeti u praksi a bogme i na svim mogucim etiketama vina diljem svijeta.
-
hm, nekak mi se to cini premalo eksla za toliki alkohol + 13 grama ostatak secera.. ??? to je grozde moralo imati i preko 120 eksla!
ps. vinaRadic, nemoj se ljutiti na mene sto sam ti rekao ono za polusuha vina jer vjerojatno si i sam shvatio da je to malo nespretno, tj. netocno napisano.. rekao si da je NEMOGUCE da grozde iznad 105 eksla provrije do kraja u suho vino. ja smatram da je to itekako moguce i to svaki dan mozes vidjeti u praksi a bogme i na svim mogucim etiketama vina diljem svijeta.
I meni se ćini,ali sigurno nije imalo 120 Oe.Nije ni meni jasno što se točno dogodilo,ali činjenično stanje je onakvo kakvo sam napiso.Više me iskreno ni ne zanima jer čim imaš takve visoke sladore obično imaš i više problema.Teorija je jedno,a u praksi se puno puta stvari zakompliciraju.Ne ljutim se ja na tebe,samo naprijed... ;)
-
I meni se ćini,ali sigurno nije imalo 120 Oe.Nije ni meni jasno što se točno dogodilo,ali činjenično stanje je onakvo kakvo sam napiso.Više me iskreno ni ne zanima jer čim imaš takve visoke sladore obično imaš i više problema.Teorija je jedno,a u praksi se puno puta stvari zakompliciraju.Ne ljutim se ja na tebe,samo naprijed... ;)
ali alkoholi su zbilja brutalni za 105 eksla! da je provrilo do kraja (sto je nemoguce ;D) imalo bi i 16 % !?
to je istina ali ja bih nadodao da imas problema cim ti ijedan parametar odskace, bio to alkohol, kiseline, tanini, itd. zato su najbolja vina ona balansirana i zato ja opcenito ne ravnam berbu prema secerima ili kiselinama vec prema okusu samog grozda i fizioloskoj zrelosti, tada su obicno svi parametri u ravnotezi i balansu i preduvjet su za harmonicno vino po kojem dalje nista ne treba petljati ni oduzimati ni dodavati sto i je moja vinska filozofija.
a da li ti osjetis taj alkohol kad pijes vino, da li alkohol strsi i pece?
-
Ma više ništ ne osječam ;).Nemam više tog vina.Meni je bilo ok,jedino mi je smetao prevelik ostatak šećera.Alkohol nije stršao.
-
Mislim da je ovdje bilo riječi o prosušivanju plavca malog s ciljen stvaranja punijeg i jačeg vina... Negdje na youtubu sam gledo filmiće o berbama grožđa i slučajno naletio na nešto zanimljivo... Mislim da je filnić bio o berbi neke crne sorte u australiji...
Nekoliko tjedana prije berbe berači su sa nekim klještima na svakome grozdu stisnuli peteljku i tim postupkom prekinuli dovod hranjivih tvari u grozd, takvo grožđe s vremenom gubi vodu a svi sastojci se koncentriraju...
Na taj su način dobili isti učinak kao da su grožđe pobrali i negdje ga drugdje prosušivali, ali je ovaj način puno jednostavniji... Nakon par tjedana takvo se prosušeno grožđe bere i sljedi daljnja vinifikacija...
Ako pronađem filmić stavit ču ga ovdje...
Ako netko zna malo više o ovome načinu prosušivanja neka napiše nešto o tome...
-
Nekoliko tjedana prije berbe berači su sa nekim klještima na svakome grozdu stisnuli peteljku i tim postupkom prekinuli dovod hranjivih tvari u grozd, takvo grožđe s vremenom gubi vodu a svi sastojci se koncentriraju...
Na taj su način dobili isti učinak kao da su grožđe pobrali i negdje ga drugdje prosušivali, ali je ovaj način puno jednostavniji... Nakon par tjedana takvo se prosušeno grožđe bere i sljedi daljnja vinifikacija...
ima jedan poseban izraz za takvu berbu samo se ne mogu sjetiti koji. sigurno se netko napisati. Mislim da mozes cak zarezati cijeli trs na mjestu gdje bi inace u proljece naapravio rezidbu i na taj nacin dobit isti efekat.
-
Kakvo je vase misljenje oko ove teme, da li bi se moglo od plavca malog iz polja prosusivanjem dobiti grozdje koje bi moglo dati mnogo bolje vino nego sto je to u najbolju ruku kvalitetno vino??? Kao sto smo rekli, ne samo dobiti vino s vecim alkoholom nego i s puno boljom aromom, balansom i tijelom????? :D
-
ima jedan poseban izraz za takvu berbu samo se ne mogu sjetiti koji. sigurno se netko napisati. Mislim da mozes cak zarezati cijeli trs na mjestu gdje bi inace u proljece naapravio rezidbu i na taj nacin dobit isti efekat.
Za ovo što si ti napisao mislim da se zove rezana berba, lucnjevi se porežu pa se grožđe na njima prosušuje... Malo mi to izgleda pre agersivno za trs....
-
Kakvo je vase misljenje oko ove teme, da li bi se moglo od plavca malog iz polja prosusivanjem dobiti grozdje koje bi moglo dati mnogo bolje vino nego sto je to u najbolju ruku kvalitetno vino??? Kao sto smo rekli, ne samo dobiti vino s vecim alkoholom nego i s puno boljom aromom, balansom i tijelom????? :D
Kakolki su ti prosječni šečeri i kiseline tjekom berbe? Ja mislim da bi se sigurno dobilo bolje vino, jedini je problem što je sa time dosta posla...
Nemojte mene pre ozbiljno shvačati jer sam hobi vinar... ;)
-
Kakolki su ti prosječni šečeri i kiseline tjekom berbe? Ja mislim da bi se sigurno dobilo bolje vino, jedini je problem što je sa time dosta posla...
Nemojte mene pre ozbiljno shvačati jer sam hobi vinar... ;)
Dakle, Plavac mali iz polja prosjecno u berbi ima oko 85 Oe i kiseline oko 5.5-6 g/l. Od ovoga se vrlo tesko, pa gotovo i nemoguce moze dobiti vrhunsko vino. Slazem se, ovo je veliki posao, npr. za napraviti 300 l vina treba prosusiti oko 1000 kg grozdja. kada se zbroji prosusivanje (do 110 Oe), kasna ferementacija u sijecnju ili veljaci, a i dulje odlezavanje u bacvi, to vino takodjer postaje relativno skupo....ali mene vise odusevljava ta procedura i kako dobiti vrhunsko vino iz osrednje sirovine. Iz Dingaca je neznanje ako ne dobijes vrhunsko vino, ali je je ovo druga krajnost i pravo umijece vinarstva....
-
znam o kojem vinu i o kojoj australskoj vinariji se radi ali ne mogu nigdje naci neki filmic. mislim da se to inace zove prstenovanje, posebnim klijestima se stavi prsten oko lucnja tako da se zarezu zile i prekine se dovod vode i hraniva i taj dio trsa polako gubi vodu, susi se i odumire a sa njime i grozde koje se takoder gubitkom vode prosusuje i koncentrira se sadrzaj u bobicama. prirodno prosusivanje na trsu samo kontroliralo ali ipak nije za sve uvjete..
inace, radi se o australskoj vinariji D`Arenberg i njihovom najpoznatijem i skupom vinu Dead Arm samo je kod njih to susenje i odumiranje dijela ili cak i cijelog trsa uvjetovano zarazom gljivice Eutypa lata koja uzrokuje tzv. eska ili apopleksiju loze kada se vrlo brzo susi i odumire cijeli trs.
evo vise informacija oko toga:
http://www.darenberg.com.au/products/the-icons/2007-the-dead-arm
a inace evo jedan kratak ali zanimljiv video o prosusivanju grozda:
http://www.youtube.com/watch?v=uD_vhbv05aw
-
kako dobiti vrhunsko vino iz osrednje sirovine.
nikako!
-
Pa dobro traper di ti je taj vinograd plavca sa tako malim šečerima???? ???
-
Oko bi prosušivanjem htio sa 85 Oe dobiti 110 Oe, kiseline bi ti sa 5.5-6 porasle na 7.15-7.8... Mislim da bi ti te kiseline bile prevelike za plavac... Trebao bi napraviti malolaktiku pa bi i taj problem riješio... Na koji bi ti način prosušivao grožđe? Skinuo ga sa trsa pa sušio u podrumu ili bi ga sušio na trsu?
Vrijedi probati i vidjeti krajnji rezultat...
-
Oko bi prosušivanjem htio sa 85 Oe dobiti 110 Oe, kiseline bi ti sa 5.5-6 porasle na 7.15-7.8...
daj mi molim te reci po kojoj formuli si to izracunao.. ;D ???
-
85 Oe *1.3= 110 Oe 6g/l *1.3 =7.8 g/l
Ako če se za 30% povečati šečeri , povečet če se i kiseline za 30 %... Voda se polako gubi a koncentriraju se šečeri,kiseline i ekstrakti? Ali sam možda u krivu???
-
ljudi moji ne znam odakle vam ideje da nakon prosušivanja idete na suho vino. ako već sušite grožđe onda pravite prošek kako se trdicionalno već stoljećima radi, a čini mi se da ni tržište nije baš zasićeno istim kao suhim vinom
-
ljudi moji ne znam odakle vam ideje da nakon prosušivanja idete na suho vino. ako već sušite grožđe onda pravite prošek kako se trdicionalno već stoljećima radi, a čini mi se da ni tržište nije baš zasićeno istim kao suhim vinom
OVO POTPISUJEM A NEGDJE SAM VEÆ TO I NAPISA!
-
Ivane, to "nikako" u slucaju Amaronea nije istina. Oni dobivaju od obicne berbe neko lagano crno prosjecno vino, nakon prosusivanja nastaje jaki Amarone koje je jedno od najboljih vrnih vina na svijetu!!! Znaci ne priznajem ono "nikako" za dobiti vrhiunsko vino od osrednje sirovine jer zato treba raditi skupi i kompleksni proces proisusivanja u kojem se stvaraju ti novi okusi, mirisi i ostalo....
Gabro, svi plavci iz peljeskog polja (npr. Kuna) gdje ja nabavljam grozdje imaju alkohole oko 11.5 do 12 % sto ti je oko 85 Oe. Pogledaj onaj poznati peljeski plavac sa tovarom, pa ces vidjet alkohole. Ali tako je sa svim plavcima koji nisu na obroncima gdje samo tada dobivaju velike koilcine sunca kako bi razvili svoje najbolje karakteristike. S druge strane, plavac je idealan za susenje jer ima tvrdu kozicu i tesko ce doci do trulenja.....e sada koliko ce promjena nastati u grozdju zbog prosusivanja, to je tesko reci....
-
ljudi moji ne znam odakle vam ideje da nakon prosušivanja idete na suho vino. ako već sušite grožđe onda pravite prošek kako se trdicionalno već stoljećima radi, a čini mi se da ni tržište nije baš zasićeno istim kao suhim vinom
ovo je istina za proseke, ali onda idu u obzir vrlo dobri ili najbolji plavci koji imaju velike alk. ,ali i omogucavaju veliki ostatak secera...ali prosek je druga prica....
-
daj mi molim te reci po kojoj formuli si to izracunao.. ;D ???
I mene to zanima. ;D
-
ljudi moji ne znam odakle vam ideje da nakon prosušivanja idete na suho vino. ako već sušite grožđe onda pravite prošek kako se trdicionalno već stoljećima radi, a čini mi se da ni tržište nije baš zasićeno istim kao suhim vinom
To sam i ja reko,to definitivno nema smisla.Æemu prosušivanje i trud i onda na kraju dobiješ suho vino(ako imaš sreće) ;)
-
To sam i ja reko,to definitivno nema smisla.Æemu prosušivanje i trud i onda na kraju dobiješ suho vino(ako imaš sreće) ;)
U tome i jest poanta, Amarone nije naziv vina, nego metoda koja prosusivanjem i fermentacijom u kojoj provrije cijeli secer daje suho vino, ali koje je mnogo bolje nego sto bi bilo ono prvotno. Zato se trud isplati...
-
U tome i jest poanta, Amarone nije naziv vina, nego metoda koja prosusivanjem i fermentacijom u kojoj provrije cijeli secer daje suho vino, ali koje je mnogo bolje nego sto bi bilo ono prvotno. Zato se trud isplati...
Ako se to može naplatiti naravno da se isplati... :)
-
Ivane, to "nikako" u slucaju Amaronea nije istina. Oni dobivaju od obicne berbe neko lagano crno prosjecno vino, nakon prosusivanja nastaje jaki Amarone koje je jedno od najboljih vrnih vina na svijetu!!! Znaci ne priznajem ono "nikako" za dobiti vrhiunsko vino od osrednje sirovine jer zato treba raditi skupi i kompleksni proces proisusivanja u kojem se stvaraju ti novi okusi, mirisi i ostalo....
Gabro, svi plavci iz peljeskog polja (npr. Kuna) gdje ja nabavljam grozdje imaju alkohole oko 11.5 do 12 % sto ti je oko 85 Oe. Pogledaj onaj poznati peljeski plavac sa tovarom, pa ces vidjet alkohole. Ali tako je sa svim plavcima koji nisu na obroncima gdje samo tada dobivaju velike koilcine sunca kako bi razvili svoje najbolje karakteristike. S druge strane, plavac je idealan za susenje jer ima tvrdu kozicu i tesko ce doci do trulenja.....e sada koliko ce promjena nastati u grozdju zbog prosusivanja, to je tesko reci....
Taj plavac sa tovarom sam proba nikad gore vino nisam pio!!!
-
Taj plavac sa tovarom sam proba nikad gore vino nisam pio!!!
Nemoj biti tako prestrog, to je klasican plavac iz polja...nemas ni ti na Bracu bolji Plavac ako je u polju..
-
U nas kad je poćela masovna sadnja vinograda prije desetak godina ljudi su sadili prema starim lozjima ,odnosno ono šta je bilo u polju pri 100 godin ta se loza sadila u polju tako da na braču nemaš niti jedno jedino lozje plavca nigdi nego na južnoj strani u unutrašnjosti i na sjeveru su skroz druge vrste ljudi su išli sa tom logikom da je najbolje sadit provjereno nego inducirat neke sorte koje nemogu dat svoj maksimum i mislim da je to ispravno. Nemože plavac dat svoje u moslavini niti graševina na braču.
Nisam strog nego sam realan,nemože baš sve svuda! ;)
-
Otvorit ću novu temu o predikatnim vinima. Ova tema se odnosi najviše na izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske. Za traminac znamo svi mi da daje odlična predikatna vina u svim izvedbama od polusuhog pa do slatkog vina. Takva vina osvajaju največa odličja po lokalnim ali i državnim izložbama vina. Nemoguče je biti na nekoj izložbi a da barem jedan traminac nije osvojio zlato. Druga sorta se počela tek probijati a radi se o muškatu žutom. Iz te sorte naši susjedi Slovenci rade odlične parfemske predikate. U dobroj godini ta sorta je sposobna dati izbornu pa čak i ledenu berbu koja predstavlja vrhunac vinarstva i podrumarstva. Na 44. SAJAMU I IZLO®BI ZAGORSKIH VINA BEDEKOVČINA 2011 dva su muškata osvojila zlatno odličje, radi se o kasnoj i ledenoj berbi.
Svaka sorta ima svoje prednosti, traminac brže nakuplja slador, ima jače tjelo i niže kiseline, dok muškat sporije nakuplja sladora ali ima ugodnije kiseline pa samim time i svježinu. Obje sorte dobro uspjevaju u umjerenoj klimi koja vlada u sjeverozapadnom djelu Hrvatse.
Da se morate odlučiti za jednu od te dvije sorte kojoj bi dali prednost i zbog čega?
-
Meni je osobno vino od muskata ugodnije i aromatski, a i okusno, prvenstveno zbog visih kiselina koje je onda lakse izbalansirati ostatkom secera. Traminac je po meni bolja sorta za predikate
-
100 % potpisujem to što si napisao, i meni miris muškata više paše od mirisa traminca. Njabolja izvedba mi se pokazala kasna berba sa ostatkom šečera na granici polusuhog i poluslatkog vina. Iz traminca je sigurno lakše dobiti predikatno vino (zbog bržeg dozrijevanja) , Iločka kasna berba traminca je poznato poluslatko vino, ima izrazito jako tjelo ali nema pitkosti i svježine zbog jako niskih kiselina.
-
Ja sam se vec odlucil, mukat zuti, sutra sadimo 250 kom ;D
Doma smo o tome vodili rasprave kak da sadimo tisuce komada, i na kraju je odluka pala na muskat zuti.
-
Ja sam se vec odlucil, mukat zuti, sutra sadimo 250 kom ;D
Doma smo o tome vodili rasprave kak da sadimo tisuce komada, i na kraju je odluka pala na muskat zuti.
Koje su još sorte bile u igri?
-
Ja sam se vec odlucil, mukat zuti, sutra sadimo 250 kom ;D
Doma smo o tome vodili rasprave kak da sadimo tisuce komada, i na kraju je odluka pala na muskat zuti.
Lijepo, ali to nije za gemišt... ;D
šalim se, svaka pohvala.
-
Može se i s tramincem svašta. Varijanta je da se nešto ranije bere pa se dobije lakše vino s dovoljno kiseline, cvijetni miris. Po meni je tranimac bolja sorta o muškata žutog (vrlo otporan na bolesti, ranije dozrijeva, a ima veći potencijal i mogućnosti).
-
Ljepo je čuti svačije mišljenje, tome i služi forum. Znam da je traminac mrcina od vina ali u mome podneblju ( mislim na zagorje) se i iz muškata žutoga mogu napraviti sjajni predikati. Slovenci i Muškat i Traminac smatraju vrhunskim sortama.
Bilo bi mi drago da nam i moderator Razor napiše par riječi o ovim sortama jer ih ima obje u vinogradu...
-
Može se i s tramincem svašta. Varijanta je da se nešto ranije bere pa se dobije lakše vino s dovoljno kiseline, cvijetni miris. Po meni je tranimac bolja sorta o muškata žutog (vrlo otporan na bolesti, ranije dozrijeva, a ima veći potencijal i mogućnosti).
Ovo ja potpisujem...a o otpornosti nasprem muškata da i ne prićam(zagorski botritis prvenstveno u vlažnim i hladnim jesenima.)...no i žuti nekad fino uspije!
Inače moja omiljena sorta je silvanac zeleni :)...sto ljudi sto čudi!
-
@.sto ljudi sto čudi!
Da to je istina..i zato su mi poprilično nezahvalna pitanja tipa :"kaj preporučate za dobar mix"
pošto uglavnom pijem čista vina,onda dajem prednost muškatu ,nekako mi jače djeluje i mirisno i okusno.
-
@.sto ljudi sto čudi!
Da to je istina..i zato su mi poprilično nezahvalna pitanja tipa :"kaj preporučate za dobar mix"
pošto uglavnom pijem čista vina,onda dajem prednost muškatu ,nekako mi jače djeluje i mirisno i okusno.
Nije jace, vec je kiseliji ;D
-
Nije jace, vec je kiseliji ;D
he,he...nama v zagorju još uvjek je jakost u kiselini.geni čine svoje ;D
-
@Nije jace, vec je kiseliji ...Košpa,štima to.Nisam mislil alkoholno već harmoničnije i punije
@he,he...nama v zagorju još uvjek je jakost u kiselini.geni čine svoje
eh,zemljak Pissta.....pa naj nas još više zakapati nek su nas zakopali ;D .Viš da se trudimo isplivat iz kiseliša,sim silama :)
-
Prijatelju nije mi namjera da nas (zagorce) žive zakapam no to je živa istina koju moramo prihvatiti htjeli to ili ne.
Naravno da se trudimo pogotovo naša mlada generacija iz 60-ih godina prošlog stoljeća ;D
Punoću ili kak je ti nazivaš jačinu vina većina ljudi u našem kraju doživljava u povišenim kiselinama...to je genetika po mojem!
Evo ja posebno poberem traminac napravim solidno vino (Bar tak mislim),no susjedi hvale mješavinu koja naravno ima višu kiselinu i vele da mi traminac nema šusa ???...prosto nevjerojatno!...no zato ga hvale lijepe susjedice!...njima je fini i to me drži da ga ne pocijepam....a tek kad ih lupi!...moraš jemput dojti da to vidiš:
Šalu na stranu:većina zagorci cijeni graševinu...pogotovo kutjevačku :D...aromatična,polusuha i poluslatka vina kod nas su većinom za babe a ne za nas mouže! :P
-
Koje su još sorte bile u igri?
Baš ova druga spominjana sorta, traminac.
Ima ga jedan pajdaš i on veli da to nije to ak nemaš traminca.
-
Vidim da nas zagorce muče kiseline. Ja to ne smatram manom nego perdnošču.Vino koje ima malo više kiseline treba zaokružiti sa laganim ostatkom šečera, to je moje mišljnje. Prije pola sata pijuckao sam poluslatko vino koje ja na probu donjela cura. Sortiment je oko 80 % rajnski rizling, 20 % zeleni silvanac. Kvasc sam im ja dao i to QA-23. Vino nije uspjelo odvrijati do kraja jer im je temperatura u podrumu pala na 10 stupnjeva pa je vino ostalo poluslatko. Danas napravio orjentacijsku analizu vina, vino je stalo na 9 brixa mjereno sa refraktometrom,znači da ima između 20 i 30 grama neprevrijanoga šečera a kiselinu su 7,7 g/l . U zadnje vrijeme sam probao dosta rizlinga i niti jedan nije imao tako finu aromu, pitkost i svježinu. Sve se to slučajno izbalansiralo. Izgleda da se sve poklopilo: dobra godina, dobri šečeri ( oko 19 po babou) , dobre kiseline oko 8.5 g/l tjekom berbe i na kraju kvasac koji je uspio iskoristiti potencijal grožđa. Njima je žao što vino nije odvrijalo do kraja, jer ovakvo nije za gemišt, ali nemi je ovakvo najbolje i velikoga potencijala za dozrijevanje...
Prije par godina sam bio veliki protivnik Rajnskome rizlingu samo zato jer je to kiselkasta sorta, ali danas je smatram najkvalitetnijom sortom za svoje podneblje. Naravno treba imati kvalitetan položaj i dobar klon...
-
hahaha vele moji stari legrađani _nema vinca kaj traminca-međutim ja sam se odlučil za carski- muškat žuti- te ga prije tjedan dana posadil i držim da ta finoča i balans miris -okus itd. genijalan.međimurci -kerman,štampar i ini malo manje znani rade predivne muškate.i opet mala antiteža istra kozlović -muškat ruža,momjanski .....mi na bregu popiz.... za muškatima mejaš posadil muškatni chardonny i tak .a valjda nam dosadilo guštati ovo;standardno; pa ćemo probati ovako malo za promjenu.........
-
hahaha vele moji stari legrađani _nema vinca kaj traminca-međutim ja sam se odlučil za carski- muškat žuti- te ga prije tjedan dana posadil i držim da ta finoča i balans miris -okus itd. genijalan.međimurci -kerman,štampar i ini malo manje znani rade predivne muškate.i opet mala antiteža istra kozlović -muškat ruža,momjanski .....mi na bregu popiz.... za muškatima mejaš posadil muškatni chardonny i tak .a valjda nam dosadilo guštati ovo;standardno; pa ćemo probati ovako malo za promjenu.........
Potpisujem...
-
Prije par godina sam bio veliki protivnik Rajnskome rizlingu samo zato jer je to kiselkasta sorta, ali danas je smatram najkvalitetnijom sortom za svoje podneblje. Naravno treba imati kvalitetan položaj i dobar klon...
ne pisem nista vise na ovom forumu ali od ovakvih izjava mi se place.. ???
rizling je "kiselkasta" sorta.. rizling je kralj vina, naravno ne u okviru Hrvatskog podneblja i klime (jer je kod nas prevruce za dobar rizling) a kiselina je gotovo jedina komponenta koja vino drzi na "okupu" i nakon par godina u boci i najveci je faktor o kojem ovisi dozrijevanje vina u boci i upravo zato PRAVI rizling moze doslovce desetljecima dozrijevati u boci!
-
ne pisem nista vise na ovom forumu ali od ovakvih izjava mi se place.. ???
rizling je "kiselkasta" sorta.. rizling je kralj vina, naravno ne u okviru Hrvatskog podneblja i klime (jer je kod nas prevruce za dobar rizling) a kiselina je gotovo jedina komponenta koja vino drzi na "okupu" i nakon par godina u boci i najveci je faktor o kojem ovisi dozrijevanje vina u boci i upravo zato PRAVI rizling moze doslovce desetljecima dozrijevati u boci!
Tak je,potpuno se slažem.Vjerujem da kod mene u Zagorju daje čak nekaj kvalitetnije vino nek u Moslavini,a upravo zbog malo hladnije klime.No,teba tu i znanja u podrumu.I ja sam ga i zato posadil jer mi je odličan i nije badava proglašen"kraljem vina".
Traminca imam par trsova i vjerojatno idu van...totalna gnjavaža.Sitni grozdovi,prepuno zelene mase...uf,uf.Iako daje fino vino,no..."ne bih hvala"
-
ne pisem nista vise na ovom forumu ali od ovakvih izjava mi se place.. ???
rizling je "kiselkasta" sorta.. rizling je kralj vina, naravno ne u okviru Hrvatskog podneblja i klime (jer je kod nas prevruce za dobar rizling) a kiselina je gotovo jedina komponenta koja vino drzi na "okupu" i nakon par godina u boci i najveci je faktor o kojem ovisi dozrijevanje vina u boci i upravo zato PRAVI rizling moze doslovce desetljecima dozrijevati u boci!
Ne vidim razloga zašto bi ti se moralo plakati? Možda zato što sam napisao da je rizling kiselkasta sorta. Kolko ja znam rizling je sorta koja ima više kiseline i plemenitu aromu, ali baš zbog toga je toliko cijenjena.
-
U subotu sam bio na podjeli diploma u svojoj udruzi pa sam probao 2 zlatna na vina.
Prvo vino koje sam probao bio je muškat žuti redovne berbe ocijenjen sa 18,33 berba 2011.
Dotjerano vino sjajne boje i bistroče. Miris ugodan i fenomenalno izražen, ali me nije toliko fascinirao miris koliko okus vina. U ustima vino djeluje puno, skladno, sa odličnim balansom između kiselina i ostatka šečera. Pretpostavljam da se radi o poluslatkom vinu. Ovaj muškat je među najboljima koje sam ikada probao. Definitivno je zaslužio ovakvu visoku ocjenu.
Drugo vino je bilo traminac kasna berba ocijenjen sa 18,60 berba 2011. ( niti jedan traminac redovne berbe nije bio na izložbi)
Boja i bistrača fenomenalni, miris ugodan sortni prepoznatljiv ( očikivao sam malo intenzivniji miris ipak se radi o tramincu, možđa je ovo traminac crveni a ne mirisni). Vino ima dobro tijelo, veči ostatak šečera ( slatko vino) ali ima i iznenađujuče dobre kiseline koje su mu osigurale svježinu i pitkost. Jako dobro vino...
Kad usporedim ta dva vina mislim da je traminac dobio preveliku ocjenu. Zlato definitivno zaslužuje ali 18.6 je ipak previsoka ocjena...
-
Neznam gdje bi postavio ovo pitanje pa ću ovdje.Moj prijatelj bere oko 110lit.muškat otonela pa ga zanima na koliko bi zaustavio vrenje i koliko dugo da macerira.Nakraju bi ga dodao graševini i r.r.
-
Ovako zanima me proces proizvodnje ledenog vina, dakle od berbe pa do vina, molio bih ako ima ko saznjanja kakvih iskustva da podijelite, nisam našao sličnu temu pa sam otvorio, i dali se neko od vas već odvažio na ovo i kakvi su bili rezultati i učinci?
-mlad sam vinar i prije svega volim isprobavati razne stvari, pa tako bi se ove sezone odvažio u taj dio vinarstva, tzv. "vrh vinarske sezone".. naravno ako se ne stvore uvjeti od 3 dana po -7 stupnjeva išao bih na prosušene bobice, nešto sam čitao literaturu po netu, no uvjek je ljepše pročitati mišljenje vinara i podrumara pogotovo s ovog foruma..
-
Ove godine sam prvi put brao nesto muskata i bit ce ga nekih 90ak litara. Kvasac je bio Vason Premium Blanc 15g/hl s malo dodatka hrane. Problem mi je stopirati vrenje. :D Dodao sam 10g/hl vinobrana i hladio ga bocama 2-3 dana i vrenje ne staje. :D Jucer sam dodoa jos 5g i zatrpao most bocama leda te spustio temp na 4C. No i dalje je lagano radio. Po nekoj logici treba smanjiti dozaciju kvasaca i ici bez hrane ukoliko se lakse zeli zaustaviti vrenje. Cudi me da taj kvasac radi na toliko niskoj temperaturi jer mu je pocetna temp djelovanja oko 15C
-
nisam li ja negdje čitao(na forumu) da kod proizvodnje polusuhih vina ekipa prakticira da mošt otkipi do kraja i onda ga po pretoku doslađuju s koncentriranim moštom?
-
nisam li ja negdje čitao(na forumu) da kod proizvodnje polusuhih vina ekipa prakticira da mošt otkipi do kraja i onda ga po pretoku doslađuju s koncentriranim moštom?
I mene zanima što je bolja varijanta i što se prakticira u svijetu više?
-
nisam li ja negdje čitao(na forumu) da kod proizvodnje polusuhih vina ekipa prakticira da mošt otkipi do kraja i onda ga po pretoku doslađuju s koncentriranim moštom?
Upravo tu varijantu ove godine isprobavamo na bratićevom muškatu.Zaledili smo nekih 40 litara mošta,a sad u subotu ide pretok i taj zamrznuti mošt unutra.Za 100litri fermentiranog do suhog smo namjenili 20 litara ugušćenog,pa nas sad i zanima na kolko će porasti šećer,jer bi htjeli dobit kojih 7g/l.Ak bu premalo onda kipamo svih 40 na jednu bačvu,a drugih 100 bu onda ostalo suho,pošto za ovogodišnji experiment upotrijebljene su dvije baćve po 100 litri(inox).Javit ću rezultat experimenta.
-
Ove godine sam prvi put brao nesto muskata i bit ce ga nekih 90ak litara. Kvasac je bio Vason Premium Blanc 15g/hl s malo dodatka hrane. Problem mi je stopirati vrenje. :D Dodao sam 10g/hl vinobrana i hladio ga bocama 2-3 dana i vrenje ne staje. :D Jucer sam dodoa jos 5g i zatrpao most bocama leda te spustio temp na 4C. No i dalje je lagano radio. Po nekoj logici treba smanjiti dozaciju kvasaca i ici bez hrane ukoliko se lakse zeli zaustaviti vrenje. Cudi me da taj kvasac radi na toliko niskoj temperaturi jer mu je pocetna temp djelovanja oko 15C
A zašto nisi probao sa sorbatom,čini mi se da on zaustavlja vrenje i čuva vino od refermentacije?
-
... Za 100litri fermentiranog do suhog smo namjenili 20 litara ugušćenog,pa nas sad i zanima na kolko će porasti šećer,jer bi htjeli dobit kojih 7g/l.Ak bu premalo onda kipamo svih 40 na jednu bačvu,a drugih 100 bu onda ostalo suho,pošto za ovogodišnji experiment upotrijebljene su dvije baćve po 100 litri(inox).Javit ću rezultat experimenta.
nikad nisam to radio, ali ako ti most ima recimo 170g/L (17%) i dodas ga 20L na 100L onda si dodao 3,4kg secera u tih 120L. Pa tako dobivas 28g ostatak secera po litir, znaci previse!
Moguce da je nesto krivo u ovoj mojoj racunici jer sam na brzinu odgovorio po nekoj mojoj logici!
-
Već nekoliko god. igram se sa muškatom ali ove god .odlučil sam se zaustaviti vrenje na 9,5-10 brixa-poluslatko.i ok 10,3 alk.,a druga bačva ide do suhog..kod probanja uvjek konzultiram naše bolje polovice i ne moram vam reći za koj se odlučuju bez razmišljanja...;-)
vinum bonup pax in donum
-
Već nekoliko god. igram se sa muškatom ali ove god .odlučil sam se zaustaviti vrenje na 9,5-10 brixa-poluslatko.i ok 10,3 alk
Kak si došao do tog izračuna za alkohol? :) Koliko si imal šećera u grožđu ili si kaj dodaval, pa inače tih 9,5-10 brix-a ti po tablici iznaša nekih 35-40gr/l neprevrelog šečera u normalnoj berbi, pa mi se to čini malo puno(možda se varam), i to me malo čudi, bez uvrede ;)
-
A zašto nisi probao sa sorbatom,čini mi se da on zaustavlja vrenje i čuva vino od refermentacije?
Zato sto sam dosta toga citao za sorbat te pricao s ljudima koji su ga koristili i ne svidjaju mi se njegova svojstva kao i cinjenica da ostavlja svoj trag nakon par mjeseci u vinu. ;)
-
Kak si došao do tog izračuna za alkohol? :) Koliko si imal šećera u grožđu ili si kaj dodaval, pa inače tih 9,5-10 brix-a ti po tablici iznaša nekih 35-40gr/l neprevrelog šečera u normalnoj berbi, pa mi se to čini malo puno(možda se varam), i to me malo čudi, bez uvrede ;)
cca 202 g u berbi,- 35-40 g/9,5 brix/=10,2 alk više manje .doduše kao što sam rekao ženski dio obitelji je prezadovoljan.
-
Zato sto sam dosta toga citao za sorbat te pricao s ljudima koji su ga koristili i ne svidjaju mi se njegova svojstva kao i cinjenica da ostavlja svoj trag nakon par mjeseci u vinu. ;)
Kospa mozes malo preciznije objasniti ova iskustva vinara sa sorbatom.....ja san ga danas kupio I planirao san njime sprijeciti refermentaciju na vinu od visnje i vinu od kupina koje san ove godine prvi puta radio.....fermenaciju je bilo gotovo nemoguce zaustaviti, tako da san visnju pustio da odvrije do kraja , I nakon toga sam joj dodao fruktozni secer....ni to nije bilo dovoljno, dogodila se re..zatim sam vino odvezao u hladnjacu kod frenda na 2 celzijeva, nista, ono je lagano i tijano trosilo dodani secer povecavajuci mi alkohol......
-
Da se i ja malo priključim sa svojim skromnim iskustvom.
Već tri godine se igram s 100-injak litri polusuhih-poluslatkih ... Radi se o mješavini muškata žutog,sovinjona i graševine 40:30:30
Pustim ga da odvrije do suhoga i normalno pretoičim i imam suho vino.
Kad žene ili ostali lizaoci oće piti nekaj polu... ja ljepo određenu neku količinu napravim s koncentriranim moštom koji sam napravim.
Znači uzmem 5 l istaloženog mošta s recimo 16% sladora i lagano ga kuham dok ne ispari 2l vode.
U 3l koje ostanu imam slador 26,6% ili 266g/l . To ohladim rastočin u flašice od 0.5l i spremim u škrinju.
Kad se nekom pije recimo poluslatko s 9g/l sladora ja ljepo stavim 30ml koncentriranog mošta na litru vina i to je to.
Ispada da s 3l koncetriranog mogu zasladiti 100 l suhog vina na 9g/l neprovrelog šećera.
Dakle nemam problema s zaustavljanjem vrenja, ne moram strahovati od naknadne fermantacije ,a ljubioci slatkog su prezadovoljni.
Samo da naglasim se s koncentriranjem šećera koncentriraju i kiseline.
-
Što se tiće proizvodnje vina ledene berbe to je dosta kompleksna tema i teško je objasniti u par koraka.Više o tome možeš pronaći na:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=208
Iz osobnog iskustva mogu reći da ne možeš svake godine imat ledenu berbu jer puno ovisi o godini.Ove godine ne znam tko će i na koji naćin uspjeti očuvati grožđe do zime.Neka izborna berba ili kasna je već lakša stvar i svake godine je možeš dobiti ukoliko se baviš proizvodnjom kvalitetnog grožđa(mi smo ovaj tjedan brali graševinu sa 110Oe).
-
Kospa mozes malo preciznije objasniti ova iskustva vinara sa sorbatom.....ja san ga danas kupio I planirao san njime sprijeciti refermentaciju na vinu od visnje i vinu od kupina koje san ove godine prvi puta radio.....fermenaciju je bilo gotovo nemoguce zaustaviti, tako da san visnju pustio da odvrije do kraja , I nakon toga sam joj dodao fruktozni secer....ni to nije bilo dovoljno, dogodila se re..zatim sam vino odvezao u hladnjacu kod frenda na 2 celzijeva, nista, ono je lagano i tijano trosilo dodani secer povecavajuci mi alkohol......
Vino kojem je dodan sorbat kroz neki duzi period stajanja u boci moze se javiti mirs na mokracu. Pisano je ovdje na forumu o tome, a stavio sam i clanak nedavno o stranim istrazivanjima.
http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_vinarstvo_2/1a__fermentacije_stabilizacije.pdf
Uporaba sorbata (koji djeluju fungicidno, što znai inhibiraju rad kvasca, ali ne i bakterija) smanjuje
koliinu potrebnog SO2, ali ga ne iskljuuje u cjelosti. Pod utjecajem bakterija mlijeno kiselog vrenja,
sorbati dodani vinu, ponekad se razgrauju i daju vinu neugodan miris po pelargoniji, tzv. “geranium miris”.
zato iz vina, kojima se dodaje sorbat moraju biti superfiltracijom u najveoj mjeri odstranjeni kvasci, i
navedene bakterije.
Jesi dodavao neke kvasce ili si spontano pustio fermentaciju? Neki kvasci su fruktofilnipa vise trose fruktozu od glukoze iako vecina kvasaca lakse trosi glukozu. Jesi filtrirao vino?
Evo teksta na engleskom o koristenju sorbata:
http://enology.umn.edu/2011/02/23/potassium-sorbate-as-a-wine-preservative/
Jos malo:
http://shop.vinar.com.hr/index.php?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=1264&category_id=23&option=com_virtuemart&Itemid=1&vmcchk=1&Itemid=1
-
Probal sam neka polusuha crna vina, kojima je vrenje zaustavljeno sa sorbatom.
Odmah se skuži sorbat, baš po tom mirisu kaj je Košpa napisal, ali postoji i neka neprirodna gorčina i filing na jeziku.
+ sorbat je i dosta otrovan (a kaj nije otrovno).
Glede izrade polusuhih vina može se to napraviti kvalitetno s vinobranom i hlađenjem.
Za shemu sa ugušćenim moštom i pitanje koliko ugušćenog treba za na odvreli mošt (vino), koristimo se križnim računom.
http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=kri%C5%BEni_ra%C4%8Dun
-
Ja sam dosad to radio s fruktozom i pokazala mi se kao najbolje rjesenje. Nisam imao refermentaciju, ali istina bog nisam je ni puno dodavao do 2-3g/l. No za vece kolicine je problem njena cijena od 18kn za 500g. Takodjer sam je dodavao nakon filtracije iako cu ove godine probat dodati prilikom dodavanja bistrila kako bi se bolje povezala sa samim vinom.
Kada sam je dodavao nakon filtracije treba joj odredjeno vrijeme da se integrira s vinom. To bi naveo kao jedinu manu ;)
-
to se i meni učinilo nekoliko puta... kao da se šećer izdvajao iz vina dok kod zaustavljenog vrenja nisam imao taj osjećaj.. :)
-
Upravo tako, pogotovo odmah nakon dodavanja. Zato cu i probat dodat kad i bentonit pa sve skupa isfiltrirat. ;)
-
Da iznesem svoje skromno iskustvo,prošle godine sam se raspitivao o što točnijem "kućnom"mjerenju ostatka neodvrelog šećera,bila je i rasprava na forumu koju sam potaknuo,kupio refratktometar i naručio iz Amerike hidrometar te je rezultat sljedeći:refraktometar je stao na 8 brixa i ne mrda dalje dok je hidrometar došao do nule,(3 različite bačve fermentacije)-zaključak : HIDROMETAR
-
Da iznesem svoje skromno iskustvo,prošle godine sam se raspitivao o što točnijem "kućnom"mjerenju ostatka neodvrelog šećera,bila je i rasprava na forumu koju sam potaknuo,kupio refratktometar i naručio iz Amerike hidrometar te je rezultat sljedeći:refraktometar je stao na 8 brixa i ne mrda dalje dok je hidrometar došao do nule,(3 različite bačve fermentacije)-zaključak : HIDROMETAR
Nitko nema nista reci na ovo,svi sve znaju,moze se ugasiti forum
-
Pa sta si ko neka zena zeljan paznje da se bas moraju komentirati tvoji postovi?! :D Hidrometar nula, refraktometar nula, kemijska analiza + organoleptika = 10.
-
Da iznesem svoje skromno iskustvo,prošle godine sam se raspitivao o što točnijem "kućnom"mjerenju ostatka neodvrelog šećera,bila je i rasprava na forumu koju sam potaknuo,kupio refratktometar i naručio iz Amerike hidrometar te je rezultat sljedeći:refraktometar je stao na 8 brixa i ne mrda dalje dok je hidrometar došao do nule,(3 različite bačve fermentacije)-zaključak : HIDROMETAR
Kad već pitaš,hidrometar nemam pa ga ne bum komentirao ali sam pročitao što i kako mjeri.Refraktometar,ovogodišnje iskustvo na 4 inoxice iste mješavine,htio sam suho vino.Jučer mi je bio 21.dan od kad je počelo vrenje na vrenjačama,jedna je stala,a ostale 3 još malo pobrbljaju.Mjerio sam svaku bačvu barem 10X dosad i Brixi su uredno padali.Na 8Brixa još sam osjetio šećer na okus i vrenjače su radile,Kad dođe do 6 recimo da je gotovo,a jučer ta koja je stala je na 5,8Brixa ,ostale 3 su 6-6,2 i ne osjeti se šećer na okus i mislim da je danas sve gotovo i da su 6 ili trunku manje,evo ;)
-
Pa sta si ko neka zena zeljan paznje da se bas moraju komentirati tvoji postovi?! :D Hidrometar nula, refraktometar nula, kemijska analiza + organoleptika = 10.
U ovo doba to je po meni među naj važnijim stvarima,neću valjda savaka 2 dana trčat u laboratorij,ja radim vino za sebe a i većina ljudi ovdje
-
U ovo doba to je po meni među naj važnijim stvarima,neću valjda savaka 2 dana trčat u laboratorij,ja radim vino za sebe a i većina ljudi ovdje
pa da radim ga i ja za sebe pa kao i ti mjerim za sebe ;)
-
U ovo doba to je po meni među naj važnijim stvarima,neću valjda savaka 2 dana trčat u laboratorij,ja radim vino za sebe a i većina ljudi ovdje
Glupost. To ti je bitno samo zelis tocno znati koliko imas ostatka secera. ;) A ne znam sta ti tocno znaci brojka 3,5 ili 5,2g/l? ::)
Ako ti je vino organolepticki ok sad, s vremenom ce biti jos bolje. Hidrometar i refraktometar su samo prirucni alati...
-
Glupost. To ti je bitno samo zelis tocno znati koliko imas ostatka secera. ;) A ne znam sta ti tocno znaci brojka 3,5 ili 5,2g/l? ::)
Ako ti je vino organolepticki ok sad, s vremenom ce biti jos bolje. Hidrometar i refraktometar su samo prirucni alati...
Glupost je tvoje dodavanje fruktoza ,sorbata i ko zna čega sve ne i onda prodaja a ne to što ja želim zaustaviti vrenje malo ranije a ne radim ni to ali me zanima.
-
cca 202 g u berbi,- 35-40 g/9,5 brix/=10,2 alk više manje .doduše kao što sam rekao ženski dio obitelji je prezadovoljan.
Ne razumijem te vaše mjere pogledajte malo ovu tablucu gdje je 9,99 Brix = 84 g/l šečera
http://www.agrologistika.hr/osx/hr/c12/Refraktometri/
-
Glupost je tvoje dodavanje fruktoza ,sorbata i ko zna čega sve ne i onda prodaja a ne to što ja želim zaustaviti vrenje malo ranije a ne radim ni to ali me zanima.
O cem pricas ti? Moja vina na trzistu su sva redom suha kao sto mozes vidjeti i na kemijskim analizama sa zavoda. Druga stvar sto malo bolje i dublje kuzim stvari pa znam sta bi koristio, a sta nebi ili koliko su odokativne metode kojima se vecina od nas koristi tocne tj. netocne. ;)
Bolje spusti tenzije...
-
Ne razumijem te vaše mjere pogledajte malo ovu tablucu gdje je 9,99 Brix = 84 g/l šečera
http://www.agrologistika.hr/osx/hr/c12/Refraktometri/
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=857
Govorimo o ostatku neprovrelog secera u fermentiranom vinu, ne o mostu.
-
Ok očito da mi o temi neproreli šečer u vinu treba mala poduka. našao sam tablicu Brix neprovreli šečer g/l normalne i posebne berbe. sada me interesira slijedeće:
Moj chardonnay ima ostatak šečera 27 Oe dali se to može mjeriti u Oe i koliko je to Brix %. molio bi vas da mi tu malo pomognete. Možda ima o tome više na forumu pa ako mi možete pomoći to naći, ili objasniti.
hvala
-
Ok očito da mi o temi neproreli šečer u vinu treba mala poduka. našao sam tablicu Brix neprovreli šečer g/l normalne i posebne berbe. sada me interesira slijedeće:
Moj chardonnay ima ostatak šečera 27 Oe dali se to može mjeriti u Oe i koliko je to Brix %. molio bi vas da mi tu malo pomognete. Možda ima o tome više na forumu pa ako mi možete pomoći to naći, ili objasniti.
hvala
Oe podjeli sa 4,25 i dobiješ brix-e
Kod tebe je to 6,352 brix-a. Pogledaj po tabeli za izračunavanje neprovrelog šećera u vinu .
-
Ok očito da mi o temi neproreli šečer u vinu treba mala poduka. našao sam tablicu Brix neprovreli šečer g/l normalne i posebne berbe. sada me interesira slijedeće:
Moj chardonnay ima ostatak šečera 27 Oe dali se to može mjeriti u Oe i koliko je to Brix %. molio bi vas da mi tu malo pomognete. Možda ima o tome više na forumu pa ako mi možete pomoći to naći, ili objasniti.
hvala
Još nekaj.Ne znam s čime mjeriš u Oe.Ako imaš refraktometar bolje da odmah očitaš Brix-e, jer kad imaš još ugljičnog dioksida od vrenja očitanje može biti krivo u Oe.Brix-i su postotak suhe tvari i na taj način dobiješ približno najtočniji rezultat.Ako imaš krivo očitane Oe onda ti ni preračunavanje neće dati točan rezultat.
-
hvala dečki živeli ! :D
-
Oe podjeli sa 4,25 i dobiješ brix-e
Kod tebe je to 6,352 brix-a. Pogledaj po tabeli za izračunavanje neprovrelog šećera u vinu .
Drugim rijecima to ti je suho vino. ;)
-
Molim, bez nepotrebnog polemiziranja i prijave postova!
Kratko i jasno, ovaj put od mene :
Dok refraktometar padne oko 7 Brixa, gotovo je. Ne može se više utvrditi osim kemijske analize! >:(
Fehling proba šećera i gotovo. Nema više ćiribu-ćiriba!
Vino još dalje tiho radi i smanjuje šećer
Bolje da dalje jezik kao vrhunsko sredstvo za probu radi nego naklapanja. Nije lako osjetiti taj šećer jer su izražene i kiseline ( efekat kole), no nakon izvjesnog vremena te kiseline postanu zaokružene.
Ako ipak kome ostane slatko vino, mimo njegovih planova, onda je to sam vinar kriv, od netaloženja, nedodavanja kvasaca, hrane i koječega još drugoga šta ne bih htio spominjati.
-
Zaustavil kernera na 30 Oe kiseline 7,8 ;) muči me jedino slobodni sumpor,dosumporil sa 15 na 40 nakon 7 dana u gornjem dijelu bačve slobodni 40 a na pipi i dalje 15 ::)
-
Vinobranu i sumpovinu potrebno je od 15 - 21 dan da se ravnomjerno rasporede po cijelom vinu. To se zove period karencije. :)
-
Baš bum pratil da vidim dal se bude rasporedil po bačvi ;)
-
Dali je netko pokušal ugustiti mošt?
-
Kako se to radi?
-
Dali je netko pokušal ugustiti mošt?
Ja sam imal dva pokušaja:
1.Zagrijaval sam mošt u otvorenoj posudi i mješal sam ga tak da mi ispari čim više vode.Dobil sam koncentraciju od 52% ali mi je dobil visoku boju i fruktoza se je karamelizirala tak da je imal miris po karameli .
2.Poučen prethodnim iskustvom stavil sam ga u exspres lonac i na najtišoj vatri kuhal (pod tlakom je niže vrelište) tak da je voda isparila i nije se karameliziralo.Imal je 47%
-
Ja sam imal dva pokušaja:
1.Zagrijaval sam mošt u otvorenoj posudi i mješal sam ga tak da mi ispari čim više vode.Dobil sam koncentraciju od 52% ali mi je dobil visoku boju i fruktoza se je karamelizirala tak da je imal miris po karameli .
2.Poučen prethodnim iskustvom stavil sam ga u exspres lonac i na najtišoj vatri kuhal (pod tlakom je niže vrelište) tak da je voda isparila i nije se karameliziralo.Imal je 47%
znači ekspres lonac. Plin, struja. Kak dugo si kuhal, mješal, mučkal ili ostavil pa nakon nekog vremena skinul?
-
Kuhal sam na struju.Kad je zavrelo smanjil sam na najmanje.mješati u exspresu nisam mogel.Kuhalo se otprilike 1 i pol sat dok nije isparilo cca 50 posto tekučine.
-
Kuhal sam na struju.Kad je zavrelo smanjil sam na najmanje.mješati u exspresu nisam mogel.Kuhalo se otprilike 1 i pol sat dok nije isparilo cca 50 posto tekučine.
thanks. Budem probal drugu godinu.
-
Muškat žuti mi polako gubi miris, okus, u biti to više nije ni blizu vino od prije mjesec dana. Imam ga još par litri pa nije neka šteta ali me zanima zašto? Jel ima netko iskustva sa muškatom, pa da je imal takve problem?
-
Kod mene gotovo pa isti problem, i to nije prvi put. I ranijih godina isto. Samo ga ja imam jos oko 400l(potpuno suho vino) i imam ponudu da ga prodam, a sad nisam siguran kad gubi aromu. Drzim ga u inox bacvi, uredno kontroliram ulje i korigiram sumpor prema potrebi. I nije mi jasno, dali gijesim u necemu ili je to do sorte. Mozda, da sam ga flasirao dok je bio najbolji, jeli bi onda zadrzao aromu? Sto kazu ovi iskusniji ??? ???
-
Muškat žuti mi polako gubi miris, okus, u biti to više nije ni blizu vino od prije mjesec dana. Imam ga još par litri pa nije neka šteta ali me zanima zašto? Jel ima netko iskustva sa muškatom, pa da je imal takve problem?
To je nekako karakteristika aromaticnih sorti, a posebice ove godine kada ni struktura vina nije zadovoljavajuca. Moj je primjerice izgubio puno aromatike nakon filtracije no sad je to na tom istom nivou. Takodjer treba imati u vidu da kvasci koji stvaraju fermentativne arome (estere i tiole) jako brzo gube svoja pozitivna svojstva. Zato se ja nekako uvijek odlucujem za one koji ravijaju terpenske, sortne arome.
Ono sto se moze uciniti je kontrolirati, sumpore redovito, koristiti C vitamin. U samom procesu prerade grozdja paziti na oksidaciju jer kisik je najveci neprijatelj terpena, tiola i estera. Koristiti c vitamin, tanine i suhi led tijekom maceracije i/ili inaktivne kvasce bogate glutationom.
-
To je nekako karakteristika aromaticnih sorti, a posebice ove godine kada ni struktura vina nije zadovoljavajuca. Moj je primjerice izgubio puno aromatike nakon filtracije no sad je to na tom istom nivou. Takodjer treba imati u vidu da kvasci koji stvaraju fermentativne arome (estere i tiole) jako brzo gube svoja pozitivna svojstva. Zato se ja nekako uvijek odlucujem za one koji ravijaju terpenske, sortne arome.
Ono sto se moze uciniti je kontrolirati, sumpore redovito, koristiti C vitamin. U samom procesu prerade grozdja paziti na oksidaciju jer kisik je najveci neprijatelj terpena, tiola i estera. Koristiti c vitamin, tanine i suhi led tijekom maceracije i/ili inaktivne kvasce bogate glutationom.
Bi flaširanje spriječilo gubljenje aroma?
-
Tesko je reci. Probaj s plutenim i navojnim pa nam javi. :D
Vino u tanku, s obzirom da je vece zapremina u igri sporije stari, ali se i sporije razvija. Ja sam za Uskrs isprobavao rizling iz 2013. koji je buteljiran u 11om mjesecu i ovaj iz tanka. Iz tanka je svjeziji iz boce ugladjeniji i kompleksniji.
Mislim da s muskatom nema smisla pretjerano dugo cekati rpije nego li ide u bocu. Osim ak nije rijec o vrhunskoj sirovini, dakle ove godine toga nema. ;)
-
Tesko je reci. Probaj s plutenim i navojnim pa nam javi. :D
Vino u tanku, s obzirom da je vece zapremina u igri sporije stari, ali se i sporije razvija. Ja sam za Uskrs isprobavao rizling iz 2013. koji je buteljiran u 11om mjesecu i ovaj iz tanka. Iz tanka je svjeziji iz boce ugladjeniji i kompleksniji.
Mislim da s muskatom nema smisla pretjerano dugo cekati rpije nego li ide u bocu. Osim ak nije rijec o vrhunskoj sirovini, dakle ove godine toga nema. ;)
Tu se slažem. U drugom mjesecu mi je bil najbolji (ma i bogovi bi ga pili) fini, slatki nema da nema, ali sad neko drugo vino. Danas zadnje stočeno, inoxica oprana, drugu godinu flaširam pa da vidim dali pomaže.
-
http://www.scottlab.com/uploads/documents/The%20Fermentation%20of%20Fructose%20in%20Winemaking.pdf
Potrosnja fruktoze od strane kvasca. Vrlo korisno za desertna vina.
-
Vinobranu i sumpovinu potrebno je od 15 - 21 dan da se ravnomjerno rasporede po cijelom vinu. To se zove period karencije. :)
Ako je tak, to se na početku dok još nema ulja na vinu i dok vino "radi" ni ne može kontrolirat na taj način kad ga već nakon 2 - 3 tjedna treba opet dodati (naravno, ovisno na kolko si ga napuco prošli put)
-
Prica je bila o stabilnim mirnim vinima. ;)
-
Prica je bila o stabilnim mirnim vinima. ;)
Onda sve 5 :)
-
http://www.wineeducation.com/dessert.html
http://www.mauricescru.com/wp-content/uploads/2013/07/DESSERT-SEMINAR.pdf
Nacini dobivanja slatkisa
-
ma da probal sam jedan kompot Talijanski ..cijeli lucnjevi su u štaglju pa prosušene bobe i tako...sve je to na sliku i priliku svevišnjeg pa ko voli nek izvoli :-)
-
ma da probal sam jedan kompot Talijanski ..cijeli lucnjevi su u štaglju pa prosušene bobe i tako...sve je to na sliku i priliku svevišnjeg pa ko voli nek izvoli :-)
A niko od vas nije proba prosek?
-
Ovo me podsjetilo na onaj prosti vic di Mujo pita Hasu jel on kad liznul obrijanu....nesto, a njegov odgovor, bolan, a sta se tu uopce ima liznut/probat
;D
p.s. mostevi su prilicno pijani, pa ak ko zamjeri...I don't care 8)
-
gabro: probavali domace dok smo bili po jadranu. Zadnje pio Hektorovich koji je razvikan, ali je bio s manom, oksidiran, los, lakohlapiv
-
Je istina,njegov je problematićan,ali kad naletiš na pravoga,sa malo čim se može usporedit,a upravo se i radi od prosušenih boba i mora bit star,napominjem da su moji Boljani još krajem 19 stolječa u Beču zaštitili Prošek i dobili zlatnu medalju na kraljevu dvoru i baš sada na tom dokumentu temelji se nova rasprava u eu na prigovor taljana o korištenju imena.
-
Tek sad se vidi koliko su propusta nasi politicari napravili. Bitno da su silom htjeli u EU.
-
sargo kako muškat?
-
odlicno napreduje, bas se predomisljam kad otociti sa taloga ??? (jos je na talogu od vrenja) Vec ima 7 tjedana da je odvrilo i aroma se lijepo razvija. Samo se slabo bistri, isto je bilo i lani i to isto na Syha Cryarome. Kontroliram svakih par dana da se ne pojavi nesto sumnjivo. Sto mislite, jeli krajnje vrijeme da pretocim? ::)
-
Znači tak ti je dugo na talogu...
Dobro kaj se nisu kvasci počeli raspadati.
Ak je sve ok, imat će vino karaktera i tijela.
Jel su ti kiseline jako pale?
-
Pa kvasci se sigurno raspadaju, ne znaci nuzno da autolizom stvaraju H2S. ;)
-
odlicno napreduje, bas se predomisljam kad otociti sa taloga ??? (jos je na talogu od vrenja) Vec ima 7 tjedana da je odvrilo i aroma se lijepo razvija. Samo se slabo bistri, isto je bilo i lani i to isto na Syha Cryarome. Kontroliram svakih par dana da se ne pojavi nesto sumnjivo. Sto mislite, jeli krajnje vrijeme da pretocim? ::)
Ja ove godine u drugom mesecu flaširam ostatak muškata pa da vidim šta če se desiti u boci, ako i tu izgubi arome, bude jedan kotel rakije, možda bude dobra rakija.
-
Ma znam da ne mora uvijek poći po zlu to igranje s talogom, pogotovo ako su ok svi parametri u i oko vina.
Obično ekipa odmah nakon vrenja skine s grubog taloga pa se miješa fini talog koji ostane.
Meni je inače ovo kaj radi Sarago zanimljivo i budi moju radoznalost. ;D
I dalje me zanima kaj je s kiselinama...
-
kiseline od završetka vrenja gotovo ništa nisu pale(ili nešto sitno), oko 6. Jučer sam pretočio, tartarata skoro pa ništa na stjenkama bačve. Da su normalne temperature za ovo doba to bi bilo daleko više.
-
jos par godina pa ce nam ovo i postati normalne temperature
-
jos par godina pa ce nam ovo i postati normalne temperature
ako tako nastavi možda u svibnju bude berba.
-
ako tako nastavi možda u svibnju bude berba.
Cvatnja na vincekovo ;D