Ooo, iznenadili bi se koliko različite vrsta tanina mogu puno dati bijelom vinu i što se od "običnog" vina može dobiti.
Od jednog tipa vina napravimo sa taninima 20-ak, tipično sortnih, a opet toliko različitih.
To je ono na čemu u hr moramo raditi. Imamo super položaje, dobru materiju i na kraju zaj...o kod vina, dok vani šminkaju i glancaju ono što mi ne znamo, ne želimo znati ili ni sam više ne znam šta.
Ivane ja poštujem tvoje mišljenje,ali koliko ti vina imaš godišnje? ili trsova?:? ??? :o
ma fuckas sve to dodavanje i preveliko petljanje po mostu i vinu, enoloska sredstva su smece. od kvasaca, enzima, hrane, tanina, sumpora.. treba se okrenut jednoj drugoj, osebujnijoj proizvodnji grozda i vina a ne potpunoj industrijalizaciji, jer uskoro cemo zavrsiti ko amerikanci, a upravo to i je sve doslo od njih.. osobno sam jako protiv toga i to ubija svaku draz vinogradarenja i vinarenja.
ma fuckas sve to dodavanje i preveliko petljanje po mostu i vinu, enoloska sredstva su smece.
htio sam reci da se racionalnijim vinogradarenjem i vinarenjem moze izbjeci dodatak (nekih) enoloskih srestava, kao sto je npr. hrana za kvasce, koja u 95% slucajeva nije potrebna ni jednom mostu ali ljudi je opet stavljaju.
htio sam reci da se racionalnijim vinogradarenjem i vinarenjem moze izbjeci dodatak (nekih) enoloskih srestava, kao sto je npr. hrana za kvasce, koja u 95% slucajeva nije potrebna ni jednom mostu ali ljudi je opet stavljaju.
Svaka čast na priznanju za brzopletost, ali opet netočan navod.
Napokon su i kod nas počeli raditi mjerenja nivoa dušika u moštu i rezultati su poražavajući s obzirom na potrebe kvasaca za osnovnom, ali i mikroelementarnom hranom.
Postavit ću ovih dana sistematiku mjerenja dušika koje može napraviti svatko
@toplichanec - par pitanja samo, zasto maceriras bijeli masulj i zasto odmah bistris kad jos kipi? obicno se to provodi u 2.-om mjesecu i nakon toga drugi pretok uslijed talozenja tartarata i nakon bistrenja mineralnim sredstvima.
pa ne treba mostu hrana u 100% slucajeva, to je relativan pojam. ovisno o sistemu uzgoju vinograda i zdravlju i zrelosti grozda, naravno da se desava pomanjkanje hraniva u mostu. ali ako je sve uradeno kako treba, problema ne bi smjelo biti.. a gdje je to mjereno, koje sorte i koje vinogorje?
U globalu gledano da.
no pitanje je onog "obilnog zalijevanja sumporom"!!!
Opet ponavljam, postoje bistrenja i bistrenja, taloženja i taloženja.
Eto, jedan od razloga taloženja i bistrenja bentonitom je uklanjanje oksidacijskih enzima koji se lakše uklanjaju iz mošta nego vina.
Gospodo,
molio bih vas za jedan savjet. Naime imam drvene bačve koje nisu korištene četiri godine i zanima me dali ima smisla da ih pokušam srediti i kako, a da ne dovodim u pitanje samo vino Nemam s tim iskustva pa bi molio pomoć.
Unaprijed hvala, Zoran iz Šibenik
Ove godine sam se odlucio obaviti kompletno vrenje u Inox bacvama pa me sada zanima kako da ih pripremim za to.
Imam 2 bacve od 320 l, imaju plutajuci cep pored kojed nalijevam vazelinsko ulje. Na vrhu imaju poklopac protiv prasine. I to je sve.
U poljoapoteci su mi rekli da mi mogu izbusiti poklopac protiv prasine i staviti neku gumu? Nisam ih bas najbolje shvatio, pa se nadam da ce mi netko od vas moci objasniti sto bih trebao napraviti/kupiti da bih mogao obaviti vrenje u inoxicama u kojima sam do sada samo cuvao vino.
Hvala.
Ove godine sam se odlucio obaviti kompletno vrenje u Inox bacvama pa me sada zanima kako da ih pripremim za to.
Imam 2 bacve od 320 l, imaju plutajuci cep pored kojed nalijevam vazelinsko ulje. Na vrhu imaju poklopac protiv prasine. I to je sve.
U poljoapoteci su mi rekli da mi mogu izbusiti poklopac protiv prasine i staviti neku gumu? Nisam ih bas najbolje shvatio, pa se nadam da ce mi netko od vas moci objasniti sto bih trebao napraviti/kupiti da bih mogao obaviti vrenje u inoxicama u kojima sam do sada samo cuvao vino.
Hvala.
Nije nužno, može i drukčije!
Molim vas dali netko zna tko proizvodi i gdje se može nabavit enološki hrastov čips ili nešto slično da bi iz inox posude dobili
što sličnije vino vinu iz bačve. Da li netko ima iskustva sa tom problematikom.
Bačva je full puna!!
Nije nužno, može i drukčije!Kako? ???
Mene je samo mučila dilema: dali kad dodamo pirovin prije prvog pretoka i stavimo plivajući poklopac, treba staviti i ulje
ili se na poklopac u neku posudicu stavi pirovin i limunska kiselina - dakle bez ulja.
Ako je 4,5° Brixa (ako je jer je niske vrijednosti jako teško mjeriti) onda šećera više nema, jer Brix označava suhu tvar koju ne sačinjava samo šećer. To su orijentacijska mjeranja, a jako varijabilna od berbe do berbe, od godine do godine....
Prvi pretok učiniti (jedna od metoda proizvodnje vina, da se ne smatra isključivom) odmah nakon završenog vrenja.
Vino zasumporiti sa adekvatnom količinom sumpora, te tri dana nakon toga izvršiti pretok, odtakanje sa taloga.
Nakon toga vino dolazi u posudu u kojoj će se čuvati, sa plivajućim poklopcem i naravno uljem između stijenki.
Poštovani, forumaši! Imam nasad zweigelta i u fazi sam nabave jednog barriqua da se okušam i na tom polju. Medjutim imam nekoliko nepoznanica: kada vino staviti u barrique, koliko ga držati u njemu te koliko ga pretakati dok je u njemu i da li ga uopće, moj odabir bi bio barrique najslabijeg paljenja. Unaprijed zahvaljujem na stručnim savjetima. ???
Zainteresiran sam za nabavku kvalitetne drvene hrastove bačve pa molim sve koji su imali iskustva vezanih na tu temu da svoja iskustva podijele i olakšaju nam odabir u "moru" proizvođača.
Hvala unaprijed !
p.s. Razmatram ponudu tvrtke TOFRADO d.o.o. --> http://www.tofrado.hr/stranice/proizvodnja-bacvi/ (http://www.tofrado.hr/stranice/proizvodnja-bacvi/)
To se ne radi! Ulje se ne dodaje prije završetka vrenja.
Ako sam dobro shvatio ti bi umjesto poklopca stavio samo parafinsko ulje na površinu mošta neposredno prije vrenja.
Čak i da ideš izvoditi eksperiment i to napraviš, prvo bi ti trebalo jedno 5-10 litara ulja ovisno o bačvi. Ušle bi ti sve moguće mušice i pauci. Vino bi oksidiralo i potamnilo, zato jer bi ulje ostalo na mirnijoj polovici bačve na površini prilikom vrenja,a na burnijem dijelu bačve bi se plinovi slobodno izmjenjivali uz doticaj zraka. Prilikom vrenja ulje ne može zaštititi vino. Kasnije bi vino vjerojatno ciklo, ako bi se uopće i moglo tako nazvati jer bi bilo bliže octu, a ne vinu!
Zato se koristi poklopac s vrenjačom, a može čak i bez nje!
Samo poklopac, gore, ja foliju niti ne koristim! Plin koji izlazi prilikom vrenja sam lagano po potrebi nadigne poklopac koliko mu treba da višak izađe! Prvi pretok se vrši radi odjeljivanja taloga i mulja. Ulje staviš nakon završetka vrenja, po mogućnosti pretoči vino prije stavljanja ulja! Sumporiti možeš i prije i poslije, sve ti to već piše na forumu više puta!
Samo poklopac, gore, ja foliju niti ne koristim! Plin koji izlazi prilikom vrenja sam lagano po potrebi nadigne poklopac koliko mu treba da višak izađe! Prvi pretok se vrši radi odjeljivanja taloga i mulja. Ulje staviš nakon završetka vrenja, po mogućnosti pretoči vino prije stavljanja ulja! Sumporiti možeš i prije i poslije, sve ti to već piše na forumu više puta!
Dovoljan je samo poklopac?Ja sam na svakoj bačvi probušio poklopce i stavio u rupe plastične umetke koji se zašarafe sa brtvama i u nje gurnem vrenjače.
Na spoj poklopca stavim gumu ili omotam folijom. Za svaki slučaj opteretim poklopac sa punom kantom vode ili nečim sličnim da ga ne odigne burno vrenje na spoju s bačvom. ;)
Dovoljan je samo poklopac?Ja sam na svakoj bačvi probušio poklopce i stavio u rupe plastične umetke koji se zašarafe sa brtvama i u nje gurnem vrenjače.He, he šta me nisi pitao, ja ovako već 10 g bez nekih problema! Čim stane burno vrenje ja stavim još plivajući poklopac gore, bez ulja i tako pustim još 10-15 dana, a onda pretočim, zasumporim i stavim ulje i gotovo.
Na spoj poklopca stavim gumu ili omotam folijom.Za svaki slučaj opteretim poklopac sa punom kantom vode ili nečim sličnim da ga ne odigne burno vrenje na spoju s bačvom. ;)
Bitno je da ostaviš cca 20 - 30 L praznog prostora da ti pjena ne bi išla van ( ovisi o burnoći vrenja i kvascu koji koristiš).
Pozdrav!
Dali je bolje staviti sumpor (pirovin) prije prvog pretoka tj. posle vrenja pa onda pretočit ili
kao što ti veliš da zasumporiš poslije pretoka.
Dovoljan je samo poklopac?Ja sam na svakoj bačvi probušio poklopce i stavio u rupe plastične umetke koji se zašarafe sa brtvama i u nje gurnem vrenjače.
Na spoj poklopca stavim gumu ili omotam folijom. Za svaki slučaj opteretim poklopac sa punom kantom vode ili nečim sličnim da ga ne odigne burno vrenje na spoju s bačvom. ;)
He, he šta me nisi pitao, ja ovako već 10 g bez nekih problema! Čim stane burno vrenje ja stavim još plivajući poklopac gore, bez ulja i tako pustim još 10-15 dana, a onda pretočim, zasumporim i stavim ulje i gotovo.
Bitno je da ostaviš cca 20 - 30 L praznog prostora da ti pjena ne bi išla van (ovisi o burnoći vrenja i kvascu koji koristiš). No, sad je gotovo kad imaš vrenjače probušene.
Ja obično nakon završetka vrenja, pretočim, dodam bentonit i sumpovin i zatvorim s uljem i tako je do 2. mjeseca. Pretočim negdje oko 40. dana od poč. vrenja,ovisno o tijeku vrenja.
Dapače, tko se može "igrati" može se isprobati u sur lie metodi. Daje fantastične rezultate...
Svaka čast na priznanju za brzopletost, ali opet netočan navod.
Napokon su i kod nas počeli raditi mjerenja nivoa dušika u moštu i rezultati su poražavajući s obzirom na potrebe kvasaca za osnovnom, ali i mikroelementarnom hranom.
Postavit ću ovih dana sistematiku mjerenja dušika koje može napraviti svatko
Još jedno Hitno pitanje da ne bi bilo ... ???
koliko moram pustiti praznog prostora u inox bačvi od 200 lit za vrijeme vrenja
zahvaljujem
Razor@ dali sam dobro shvatio ?Ako si u mogućnosti ipak si nabavi foliju i izbuši vrenjaču, to ti je sigurnije jer vidim da si početnik.
Znači samo staviš poklopac na bačvu i gotovo, bez folije i bez plivaučeg poklopca... i nema problema ... dali treba paziti na nešto posebno ili stvarno samo tako ??
hvala na odgovorima
Otvorio temu o barrique bačvama na Bez cenzure, pa me admin premjestio ovamo. Ne budi lijen, pročitao sve što je napisano na ovoj temi, ali i dalje ne vidim informacije o onome što sam pitao (osim jednog posta od Ivana).Pa dakle:
Zanima me kakva su vaša iskustva sa barrique bačvama? Kupujete li ih proizvedene u Hrvatskoj, ili iz uvoza? Što mislite kakva je kvaliteta Hrvatskih barrique bačvi? Jesu li bolje one od kitnjaka, ili lužnjaka (ili su jedne bolje za neke vste bijelog, a druge za crno vino)?Što mislite koji je proizvođač u Hrvatskoj najbolji? Gledajući po internetu vidio sam da kod nas postoji nekoliko proizvođača:Bačvarija Golub, Tofrado d.o.o., Bačvarija Srnec, Bačvarija Šiška. Čije je drvo najbolje,a čija je izrada najbolja? Kakove su cijene bačvi?
Drugo pitanje koje me zanima je ima li netko iskustva sa drvenim čipsom (pošto je on puno jeftiniji od bačvi(a i različito je) zanima me kolika je razlika u kvaliteti vina - negdje sam pročitao da se čips i u Hrvatskoj koristi-mislim da neka firma taj čips uvozi iz Francuske, samo ne želi navesti imena kupaca u HR)?
A sada da pretjeram (kao po običaju) zanima me i da li netko koristi glinene posude u stvaranju vina i što mislite o tome?
Pozdrav svima!
Ivane hvala na iscrpnom odgovoru.Ne mogu si pomoći, svašta me zanima!Čitao sam neke studije o barrique bačvama i njihovoj upotrebi, te neke članke o Gravneru i jednom našem vinaru koji upotrebljavaju "amfore iz Gruzije" pa sam zato pitao, tj. zanimalo me da li to provode naši "mali" vinari u praksi.
problem sa čipsom od hrasta je ča je on presitan...možda je prikladnije manji komadi rastovine...ako je moguče da se dobija malo krupnijeg čipsa od nekog bačvara onda bi odgovaralo...samo ča je problem sa higjenom...ako je čips lomljiv imamo problem sa filtriranjen...imaš li detajnije informacije i ča je tvoje iskustvo...ja san samo malo eksperimentira ali svaka ideja je dobro došla...možda giancarlo zna više o temu...fala
Lijepo bi bilo kad bi ljudi na forumu iz opće kulture se bar pokušavali služiti hrvatskim književnim jezikom!!!
...
od takvih vina sa dodatkom tisucu i jedne tvari nema puno srece, sve je to poluumjetno.. :(
ne moram poznavati vino, dovoljno je da poznam proizvodaca koji proizvodi to vino. a inace, neka jeftina i masovna vina niti ne kupujem niti ne pijem..
sve ok, sve to stima ali opet nekim proizvodacima nije bilo dovoljno imati samo dobro vino vec i vino koje nije proizvod tehnologije i industrije vec iskljucivo prirode i prirodnih procesa, sto je naravno mnogo teze i zahtjevnije i to ne moze raditi svatko. osobno se takoder ne bih slozio sa tom cinjenicom da je bitno samo dobro vino jer to je jako relativna stvar. da li mi onda mozes potvrditi da li npr. Plenkovic za svoj Grand Cru plavac (koji je pod oznakom Bioinspecte) koristi kakve enoloske preparate i u kojoj kolicini?
@GIANCARLO - Iako i sam, ponekad imam problema s razumijevanjem postova :), smatram da se forumaši ne moraju nužno služiti samo hrvatskim književnim jezikom, već da ih treba poticati da se koriste govorom svog kraja. I to daje širinu ovom našem Forumu.
Dražen
Pirou moze i tako ali to je cista amaterska improvizacija. ovo je definitivno jednostavniji nacin i bolji, probusis poklopac za 30ak kn, kupis cep sa navojem za 10ak kn i vrenjacu za 50ak kn, i po potrebi onu narancastu gumu za dihtanje oko bacve, i to je mnogo jednostavnije i bolje rjesenje nego ovo sa najlonom a vjerojatno i dugotrajnije..Da najbolje rješenje je bušeni poklopac,inače sam se uvijek čudio zašto to odmah ne naprave kad rade bačvu,barem imaju sve alate i mislim da se ne bi niko od kupaca bunio.Iz iskustva više ne koristim gume jer nisu sve bačve standardizirane visine i širine pa na jednu paše,na drugu ne možeš rastegnuti.Ionako mi je guma ispucala nakon 2-3g korištenja i više nije brtvila.Stretch folija širine 15-20cm je zakon s njom mogu omotati hrpu bačvi košta oko 20-ak kn,ima u svakoj apoteci.Pratio sam par dana inoxicu na kojoj sam imao gumu,mošt kipi,a vrenjača ne radi.Skinuo sam gumu,i omotao folijom,odmah je vrenjača počela raditi-nije guma dobro brtvila.Obavezno stavljam uteg na poklopac dok vrije,kanta vode, cigla i sl.da ne digne poklopac. ;)
Molio bih ako možete nešto pobliže,čisto praktične postupke pri sur lie metodi.Koji talog miješati,onaj poslije prvog pretoka ili prije,kako miješati u inoxu ako je gore plivajući poklopac i ulje..?
jebemu pa kakvo je to onda drvo kaj se jedna duzica tak osjeti.onda je po taninu i po mojem bi onda mozda moral ici sa sodom da to izvuce cim vise.a ak ima koji drugi nacin i ja bi ga rado saznao pa stoga molimo jos koji komentar.
Di završavaju one barique bačve iz velikih vinarija? Jel se opet pale pa koriste ili se prodaju?
mogu se rastavit, ostrugat par mm iznutra i ponovno koristit, samo ipak gube na kvaliteti jer se stanjuje drvo. najbolje se raspitat kod njih, makar mislim da je tesko doci do toga.
Čisto me zanima kud oni s tim nakon uporabe? Mislio sam možda se da to jeftino nabavit pa onda iskoristit za nekaj...
a dal je moguće iz drvene bacve u kojoj je bilo crveno vino nekek isprati tu boju da bi se koristila ponovo za bijelo
a enjingi opet je prije 4 godine od tofrada naručio 40-ak komada barik bačvi od 500 l sa debljom dugom
Koliko je meni poznato, barik je samo jedna litraža. 500 litara je prekrasna ali obična bačva, i ja imam takvu čvrstu i masivnu.
Nažalost, za nju nemam dosta vina.
Baš mi neki dan pričao jedan susjed da je uzeo kod letine vinifikator 2500lit za 50.000kn.
Na salonu Vinitech 2004"Bemu sveca", šta je ovo Petrarca, sonet kakav! ;D
popriličan su prostor zauzeli bačvari,
posebice proizvođači barriquea, koji
je u bordoškome kraju tradicija. Bilo
je više proizvođača, posebice spominjem
talijanskog Garbelotta koji je
znan u nas i koji ovdje kupuje slavonsku
hrastovinu, te auatrijskoga
Pauschu, što su pokazali u većem
obujmu i velike bačve od 25 i više hl.
Nakon što je osvojio čitav svijet, barrique,
rekli su nam u Bordeauxu,
pomalo posustaje, u mnogim regijama
ponajviše u Europi, bilježi se
pomalo povratak na i tamo tradicijske
bačve uglavnom zapremnine od 25
do 35 hl. Ljudi su se očito zasitili barriquea,
i za dozrijevanje svojega vina
biraju model bačve vodeći računa o
nizu stvari a ne više oslanjajući se na
pomodne arome što ih je kadra dati
mala bačvica. Po pojačanom interesu
vinara za velikim hrastovim kacama
vidljivo je i da se vinari u kontekstu
maceracije i alkoholne fermentacije
kod crnih sorata dosta vraćaju s inoksa
na njih.
Barrique je međutim postao vrlo
popularan i kod nas, i logično je da su
hrvatski proizvođači vina dosta vremena
proveli u razgovoru s francuskim
bačvarima baš oko malih
bačvica. Naročito zainteresiran za barrique
bio je jaskanski bačvar Milivoj
Golub. Zatekli smo ga npr. i na štandu
jedne francuske bačvarije koja u
većem opsegu proizvodi barrique ne
samo od hrastovine nego i od akacije
odnosno bagrema. Neki modeli barriquea
kombinacija su dužica hrastovine
i bagrema. Na tom štandu
mogla su se i kušati vina dozrijevana u
barriqueu od akacije. Većma je riječ o
bijelima. Bilo da su 100 posto provela
vrijeme u akacijinu barriqiueu bilo da
je 75 posto vina bilo u akaciji a 25
posto u hrastovim barriqueu. I za crna
vina rabljena je akacija, no kako ona
daje ne samo dosta slatkaste tonove
nego i određene svoje arome, kod
crnjaka se išlo na način da se 25 posto
vina stavljalo u barrique od bagrema a
75 posto dozrijevalo je u klasičnom
hrastovom barriqueu, potom bi vina
bila spojena. Vrlo lijepim pokazao se
grenache s francuskog juga dozrijevan
dijelom u akaciji a dijelom u hrastu.
No, oko barriquea još jedna
novost, ali ne što se tiče vrste drveta
rabljenog za dužice nego glede oblika
bačve. Na Vinitechu 2004
prezentiran je četvrtasti barrique!
Proizvođač: Cybox S.A. iz Siona u
Švicarskoj. Četvrtasti barrique nastao
je iz želje podrumara da praktičnije
i stabilnije složi bačvice jednu
na drugu, da kompleti barriquea
zauzmu manje prostora u podrumu.
Prijatelj vlasnika Cyboxa Jean-
Claudea Rouxa, stolar po struci a
hobi vinogradar i vinar, imao je svojedobno
peh u svom podrumu,
naime jedna barrique bačvica
otkotrljala mu se s vrha i pala na
pločice poda podruma, dobro se
oštetila i ispustila kroz oštećeni dio
dosta vina, te i zamazala pločice,
zapravo i bar dio podruma. Taj je
stolar nagovorio prijatelja Rouxa da
izradi četvrtasti barrique, iz razloga
bolje stabilnosti kad se bačve slože. S
obzirom da danas, za razliku od
nekad prije kad se pri premiještanju
ili transportiranju bačva koturala,
postoje priručni strojevi za prijevoz
kao što su viličari, četvrtasta bačva
pokazuje se prikladnijom od ovalne
i s aspekta prijevoza.
Prve Rouxove četvrtaste
bačvice testirane su i enološki, i
rezultat je bio dobar, a pokazalo se
da je možda čak i bolje da je dnoravno i široko a ne oblo kao kod
klasičnog barriquea jer kvasci na kojima
počiva vino u dozrijevanju
rašireni su i u tanjem su sloju, i slobodniji,
dok su u klasičnom barriqueu
zbijeni u donjem ovalnome
dijelu u debljem sloju pa ako se
redovno ne provodi batoniranje oni
što su duže statični na samome dnu,
ispod svih drugih, možda mogu
postati i izvorom nevolje... I još nešto
praktično kod četvrtastog barriquea:
bačvarije su voljne od proizvođača
otkupiti bačvicu nakon što mu ona,
poslije dva do tri korištenja, više ne
odgovara enološkoj svrsi i želi je se
riješiti, naime kod četvrtastih bačava
dužice se dakako ne svijaju nego su
ravne pa se kasnije lijepo mogu
upotrijebiti - za izradu parketa!
Četvrtasti barrique prezentiran
na Vinitechu također je zapremnine
uobičajenih bordoških 225 litara,
dimenzije su mu 60 x 60 x 95 centimetara,
a šest bačvica, što predstavlja
otprilike 1800 butelja, može
se složiti na jednu paletu. Cijena je
tom barriqueu jednaka kao i onome
klasičnom, ovalnome.
citat iz mislim "Svijet u čaši"
Imam pitanje u vezi cuvanja vina. Neki od vas znaju da sam si ostavio po 30l grasevinu i skrleta i 50l rajnskog rizlinga, sve polusuho. Sumpor je dodan, seceri su ostali na oko 7 brixa. Sta nakon prvog pretoka? Buduci da ga cuvam u steklenim flasama (demizonima) i kako ce se malo po malo vino tociti shodno tome povecavat ce se kolicina zraka u boci. Jel bi mi bilo pametno natociti ulje? Mislim sto se zastitice tice definitivno da, samo bi mi onda bio mali problem sa tocenjem vina, jer bi crijevo uvijek bilo lagano zauljeno. Ima ko kakav pametan prijedlog?
Imam pitanje u vezi cuvanja vina. Neki od vas znaju da sam si ostavio po 30l grasevinu i skrleta i 50l rajnskog rizlinga, sve polusuho. Sumpor je dodan, seceri su ostali na oko 7 brixa. Sta nakon prvog pretoka? Buduci da ga cuvam u steklenim flasama (demizonima) i kako ce se malo po malo vino tociti shodno tome povecavat ce se kolicina zraka u boci. Jel bi mi bilo pametno natociti ulje? Mislim sto se zastitice tice definitivno da, samo bi mi onda bio mali problem sa tocenjem vina, jer bi crijevo uvijek bilo lagano zauljeno. Ima ko kakav pametan prijedlog?saki put kad ideš z šlafom h karnister, prije nego dotakneš ulje malo puhni i ni u od ulja
ma matosevic sux, frajer nema pojma, svaki drugi mjesec je u podrumu a za vinograde vjerojatno ni ne zna di mu se nalaze.. >:(
Kupi inox bacvu ( 100l) za takve male kolicine i kad mislis da je vino spremno za potrosnju u bacvu s njime. Mozda je rijesenje pretociti u manje staklenke ako ih imas, pa onda tociti za potrosnju iz tih manjih staklenki.
saki put kad ideš z šlafom h karnister, prije nego dotakneš ulje malo puhni i ni u od uljaPa tak sam i ja mislio, da bi to trebalo proci. Al mislio sam da je netko imao slicna iskustva pa da ih podijeli samnom.
Imam pitanje u vezi cuvanja vina. Neki od vas znaju da sam si ostavio po 30l grasevinu i skrleta i 50l rajnskog rizlinga, sve polusuho. Sumpor je dodan, seceri su ostali na oko 7 brixa. Sta nakon prvog pretoka? Buduci da ga cuvam u steklenim flasama (demizonima) i kako ce se malo po malo vino tociti shodno tome povecavat ce se kolicina zraka u boci. Jel bi mi bilo pametno natociti ulje? Mislim sto se zastitice tice definitivno da, samo bi mi onda bio mali problem sa tocenjem vina, jer bi crijevo uvijek bilo lagano zauljeno. Ima ko kakav pametan prijedlog?jedan način je da kupiš kanistere od 50lit (bijela prehramb. plastika) sa pipom na dnu i obavezno pola lit.ulja gore
Znaci ne preporucas mi da nalijem ulje na vino i onda istacem pomocu crijeva? Jer ne ide mi se jos u neku kupovinu. :-\ma možeš i to dapače, kako je i kolega ti napisao , samo dok ga približavaš površini ulja-vina moraš konstantno lagano puhati tako da zrak odgurne ulje i crijevo uđe ispod površine...koristi tanje crijevo ...
ma možeš i to dapače, kako je i kolega ti napisao , samo dok ga približavaš površini ulja-vina moraš konstantno lagano puhati tako da zrak odgurne ulje i crijevo uđe ispod površine...koristi tanje crijevo ...
Pa grlo na staklenki ima fi 55mm
a koji jel znas, tip VIK, VIPD ili VIP? jer VIK nema sanse da je toliko skup, ja prosle godine uzeo jedan od 3100 l i platio ga oko 30000 kn.. makar sam ga uzeo bezveze, fuckas ti vinifikator ako nije drveni.. zato na godinu kupujem barem 2 ova drvena od Pozveka i jos par vecih bacava za dozrijevanje. imam vrhunsko crno grozde, od 22 do 24 % secera i steta mi to ne iskoristiti do maksimuma.
Baš sam danas bio kod susjeda i pogledao sam njegov vinifikator 2300lit.tip VIK.Možda je malo pretjerao kad je rekao da ga je platio 50.000 tisuča kn.
a ulje?Ulje i vino dok je bačva pri kraju.
ima tri vrste vina, onda bar u tri staklenke i opet ima problem kako crijevo kroz ulje.
Ulje i vino dok je bačva pri kraju.sad sam se sjetio da imam takvih par flaša jer mi je u pretocima uvijek žao baciti zadnje vino koje mi se smješa-zburka u istoku sa uljem pa ostavim tako zatvoreno, i ima po 6-8cm ulja iznad, sutra ću ih probati , ima ih i iz 2007 ,a bila su dosta sumporena oko 35-40 tak da će biti ok nadam se...
Pretoči se slobodno iz inoxice u plastične flaše. Ulje je uvijek na vrhu plastične flaše.
Dole se flaša probuši nekakvim oštrim predmetom, čep se otpusti gore i ide vino bez ulja, do nekakvih zadnjih 1 deci, koje se baci ovisno o prorezu flaše!
Ja bih napravio slijedeće:
Ako sam dobro svatio u pitanju su tri pletenke 50 litara. U svaku bih gurnio komad crijeva tako da je jedan kraj na dnu staklenke a drugi kraj koji ide van da je dužine tako da je otvor normalno niži od dna, stavio ulje na vino i otvor staklenke zatvorio npr sa prijanjajućom folijom da ne ulazi prašina ali tako da je mogu i lagano otkriti kad trabam točiti vino.. Na vanjski dio crijeva stavio bih one plastične slavine po 10-15 kn. Povukao vino kroz crijevo i kad dođe do izlaza slavine istu zatvorio. Ako je slavina dobra, odnosno ako dobro dihta vino će ostati u crijevu i nema doticaja sa zrakom. Kad trebam natočiti vina jednostavno otvorim slavinu i po potrebi otvorim malo otvor boce.
Ove godine prvi puta pokušavam " oplemeniti " crno vino hrastovinom. Crno vino držim u staklenkama od 54 litre, te sam odlučio da u dvije staklenke uronim lagano opaljenu hrastovu letvicu. Razmišljao sam naručiti čips ali čitajuće neke postove od istog sam odustao iz prostog razloga što želim dobiti bolji učinak tj. pokušavam stvoriti bolje uvjete za sazrijevanje vina malo sličnije onima u drvenoj bačvi. Ne znam kakve ću rezultate dobiti ali se nadam da će vino biti ok. To sam napravio na način da sam izradio od kvalitetnog hrasta letvicu dim. 45 x 8 mm, istu lagano opalio plinskim brenerom a zatim višak gareži ostrugao sa letvice. Letvica je kraća od staklenke za 2 cm, tako da na staklenku i dalje mogu staviti ćep na kojem sam probušio rupu 10 mm a u čiji otvor sam uveo plastično crijevo ( dužine desetak cm ) a na drugi kraj crijeva sam zavezao sterilnu gazu tako da zrak može doprijeti u bocu tj. do hrastove letvice a prašina i mušice ne. U staklenke sam sipao vina toliko da mi je letvica oko 7 - 8 cm iznad vina a onda sam oko letvice stavio oko 2 cm enološkog ulja , tako da je letvica oko 5 cm iznad površine vina i ulja, pa se nadam da će kroz tu letvicu vino " disati " odnosno kvalitetnije sazrijevati. Ne znam da li je netko pokušavao nešto slično ali se nadam pošto je enološko ulje na vinu da se isto neće kvariti.
Što se tiće inox bačvi i unos hrastovine u takovo vino sam puno razmišljao i dolazim na ideju da umjesto inox plivajučeg poklopca izradim hrastovi plivajući poklopac oko kojeg ide naravno enološko ulje, te bih na taj način vino mogao dovesti u kontakt sa hrastom koji " diše " tj. koji je u kontaktu sa zrakom . Ne znam da li je i to tko pokušao ali imam osječaj da bi stvar funkcionirala te bi se djelomično stvorili uvjeti kao u drvenoj bačvi. Ako toga nema na tržištu morao bih to patentirati To ću najvjerovatnije probati iduće godine ( sad nemam mogučnosti ).
dobra ideja sa drvenim plutajućim poklopcem , no ne smije biti sastavljen-ljepljen od komada drveta pa onda tokaren , a teško je naći takav veliki u komadu i onda ga tokariti , mogo bi puknuti na pola ili se izvitoperiti kada se polako namoči vinom-vlagom, treba ga učvrstiti sa gornje strane inox profilima i inox vijcima, rub mora biti visok, ulje naliti na kraju da niti malo ne dođe ispod poklopca ... sretno ;)
Ovo je dobar naćin, nešto slično i sam koristim, stim da sam plastično crijevo utisnuo tj. fiksirao u " U " profil 10 x 10 mm ( inox ili električarska pvc kanalica za legovanje kabela da se crijevo u boci ne savije ) tako da je plastično crijevo kraće od profila nekoliko centimetara ( onaj dio koji ulazi u staklenku ) da ne povlaći talog. Gore samo enološko ulje i zaštititi otvor da ne ulazi prašina. Crijevo sam uzeo 10 mm vanjska mjera te se bez dodatnog učvrščivanja čvrsto drži u kanalici.Ma, nemoj se uopće truditi. Kompliciraš jednostavno riješenje. Eksperiment ćeš zeznuti iz više razloga, jeftinje ti je kupiti polovnu barrique bačvicu za 90 eura, ako ti je to skupo, onda bolje nemoj ništa.
Ove godine prvi puta pokušavam " oplemeniti " crno vino hrastovinom. Crno vino držim u staklenkama od 54 litre, te sam odlučio da u dvije staklenke uronim lagano opaljenu hrastovu letvicu. Razmišljao sam naručiti čips ali čitajuće neke postove od istog sam odustao iz prostog razloga što želim dobiti bolji učinak tj. pokušavam stvoriti bolje uvjete za sazrijevanje vina malo sličnije onima u drvenoj bačvi. Ne znam kakve ću rezultate dobiti ali se nadam da će vino biti ok. To sam napravio na način da sam izradio od kvalitetnog hrasta letvicu dim. 45 x 8 mm, istu lagano opalio plinskim brenerom a zatim višak gareži ostrugao sa letvice. Letvica je kraća od staklenke za 2 cm, tako da na staklenku i dalje mogu staviti ćep na kojem sam probušio rupu 10 mm a u čiji otvor sam uveo plastično crijevo ( dužine desetak cm ) a na drugi kraj crijeva sam zavezao sterilnu gazu tako da zrak može doprijeti u bocu tj. do hrastove letvice a prašina i mušice ne. U staklenke sam sipao vina toliko da mi je letvica oko 7 - 8 cm iznad vina a onda sam oko letvice stavio oko 2 cm enološkog ulja , tako da je letvica oko 5 cm iznad površine vina i ulja, pa se nadam da će kroz tu letvicu vino " disati " odnosno kvalitetnije sazrijevati. Ne znam da li je netko pokušavao nešto slično ali se nadam pošto je enološko ulje na vinu da se isto neće kvariti.
Što se tiće inox bačvi i unos hrastovine u takovo vino sam puno razmišljao i dolazim na ideju da umjesto inox plivajučeg poklopca izradim hrastovi plivajući poklopac oko kojeg ide naravno enološko ulje, te bih na taj način vino mogao dovesti u kontakt sa hrastom koji " diše " tj. koji je u kontaktu sa zrakom . Ne znam da li je i to tko pokušao ali imam osječaj da bi stvar funkcionirala te bi se djelomično stvorili uvjeti kao u drvenoj bačvi. Ako toga nema na tržištu morao bih to patentirati To ću najvjerovatnije probati iduće godine ( sad nemam mogučnosti ).
Ivane, a zašto ih onda vinarije nakon 5 god. prodaju za barem 5 puta nižu cijenu od novih ako su tada još bolje, zapravo ne znam koliko bačva nakon npr. 10 godina još uvijek diše tj. propušta kisika u vino, da li su možda pore na dužicama zatvorene.
Da u pravu si i to me malo plaši, ali možda bi bilo dobro da se taj poklopac okuje sa inox obrućem. Ne znam kako ali ću to pokušati napraviti.
hm ovo zvuci zanimljivo al nemoras uzet onaj poklopac na ulje uzmes onaj na zrak sto ima zracnicu oko sebe ;)
pa samo ostavis onaj inox rub di naljeze zracnica
a ostali dio poklopca das izraditi od drva po meni za boljeg majstora jednostavan posao
pozdrav svima!
novi sam na ovom forumu pa ne znam je li bila ova tema, mada je nisam uspio naći pretraživanjem. naime, da i inox korodira uvjerio sam se na primeru dvije moje inox bačve. jedna je od hrupeca a druga je nekog talijanskog proizvođača. talijanska bačva je stara oko 10 godina i prohrđala je uz sam vrh cijelim obrubom, također je prohrđala niz zavareni spoj tako da je sad, dok je ne popravim, upotreljiva do pola kapaciteta a prohrđala su joj na nekoliko mjesta i oba poklopca. Na hrupecovoj bačvi primijetio sam na donjem poklopcu nekoliko "uboda" korozije. Napominjem da su prohrđavanja u ovoj fazi veličine promjera igle, ne veća.
zašto se ovo događa?
da li je mogući razlog postavljanje bisulfita na donji poklopac (u plasičnoj posudici) da bi njegovo isparavanje štitilo od kiseline?
da , vinobran ... jako paziti dok sipate na neke posudice ...na plivajući poklopac,,,, uostalom to vam i netreba jer i ne pomaže za ništa
zato ja nemam problema jer imam plastične od Novaplasta ;)
jedno pitanje: da li se prvo u inox dodaje ulje na vino pa plutajuči poklopac ili poklopac pa ulje oko njega
pozdrav ;)
ti bokca , na ovom bi pali i studenti strojarstva :o :o
Mislim svašta, kakve činjenice moraš nabubat a za kaj ???
Postovanje, jucer sam bio na ispitu iz Vinarstva i uspio sam pasti pa da podjelim sa vama ono sto ja nisam znao:
Ako je hrđa na mjestima varenja onda je u pitanju elektroda, žica za zavarivanje, nije odgovarajuća, naravno ako je na samom limu onda je upitna kvaliteta samog inoxa.
Može se dogoditi da kod obrade (poliranja, brušenja) da dio drugog materijala pređe na inox i da hrđa taj materijal koji se obradom spojio na inox.
Inače to oko magneta nije uvijek pravi pokazatelj kvalitete.
Sve radim u inox bačvama, i nemam nikakvih problema od berbe pa sve dokle ne presuši.
O tehnici taloženja, vrenja, pretoka i čuvanja može se cijela noć potrošit na raspravljanje.
Pročitaj Podrumarstvo od Zoričića.
Lakše je manipulirati s njima, lakše ih je oprati. Mogu se i hladit itd... Drvene sam davno ili dao/prodao ili izrezao za cvijetnjak ili mi služe ko šank. Prednost drvu dajem samo za sur lie tehniku, tj barrique. Al to je skroz drukčiji princip.
Naravno, vino se isto tako može upropastiti i u inoxu. To da je sterilno, nije istina. Arome se puno bolje sačuvaju u inoxu.
Mislim čak da je za početnika bolje da krene u inoxu nego s drvom. Inače tu mislim na inox-e do 600L sa plivajućim ili zračnim poklopcem. Za one veće treba malo više toga.
Osim malo više pažnje kod vrenja i prvog pretoka nema nekih značajnijih problema.
Hrastova bačva je najbolja posuda za vino. Meni nije jasno zašto svi teže barik bačvicama od 225l ? Te bačve su došle iz francuske , kod nas su se upotrebljavale veče bačve...
Za mene bi bilo posebno vino ono kod kojeg bi se maceracija radila bez enzima , taložilo bez bistrila, vrijalo na vlastitim kvascima, vrijanje i zorenje bi se trebalo odvijati u velikim hrastovim bačvama (1000 ili 2000 l) , i zatim buteljiranje bez filtracije... To bi bilo posebno vino... Ali za nešto takvo treba puno,puno znanja...
amfora i drvena bacva su razliciti tipova bacava za vino po svojoj primarnoj funkciji i obicno vino koje je bilo u amfori (vrenje) ide nakon 6 do 12 mjeseci (rijetko i vise) ide u drvenu bacvu jer ona sluzi za dozrijevanje vina dok je amfora medij za vrenje i primarnu stabilizaciju.
barrique bacve od 225 l se upotrebljavaju jer su in, u modi su i takva vina su (bila) popularna ponajprije zahvaljujuci novom svijetu ali zadnjih godina cak i brzo izlaze iz mode (pogotovo u EU) i apsolutno se slazem s time da treba upotrebljavati sto vece (i nepaljene!) drvene bacve umjesto malih i jaceg paljenja.
ovo sto si napisao o posebnom vinu je i neka moja gruba filozofija samo jos dublja i kompleksnija i primarno se odnosi na vinograd a ne na podrum. ja npr. ne upotrebljavam bistrila, filtracije, enzime i te eno preparate. kod bijelih samo koristim kvasce i vinobran a kod crnih od prosle godine samo vinobran a od ove godine ce sva vrenja ici spontano. samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj.. :'(
Pogledajte ovaj relativno novi francuski sustav vinifikacije u drvetu....navodno se takodjer osjeti bitan utjecaj drva u procesu vinififkacije....
http://www.vinification-integrale.com/
Cuj, vinifikacija je na bazi roto inox tanka gdje se rotira masulj i vrsi se maceracija paralelno sa fermentacijom. Samo sto je u ovdje u pitanju drvo koje daje posebne efekte na vino. Ne bih odbacio ovo rjesenje samo kao tehnicko jer je u biti svako vrenje tehnicka stvar kako izluciti sto bolje boju, tanine, antocijane iz kozice u most....
amfora i drvena bacva su razliciti tipova bacava za vino po svojoj primarnoj funkciji i obicno vino koje je bilo u amfori (vrenje) ide nakon 6 do 12 mjeseci (rijetko i vise) ide u drvenu bacvu jer ona sluzi za dozrijevanje vina dok je amfora medij za vrenje i primarnu stabilizaciju.
barrique bacve od 225 l se upotrebljavaju jer su in, u modi su i takva vina su (bila) popularna ponajprije zahvaljujuci novom svijetu ali zadnjih godina cak i brzo izlaze iz mode (pogotovo u EU) i apsolutno se slazem s time da treba upotrebljavati sto vece (i nepaljene!) drvene bacve umjesto malih i jaceg paljenja.
ovo sto si napisao o posebnom vinu je i neka moja gruba filozofija samo jos dublja i kompleksnija i primarno se odnosi na vinograd a ne na podrum. ja npr. ne upotrebljavam bistrila, filtracije, enzime i te eno preparate. kod bijelih samo koristim kvasce i vinobran a kod crnih od prosle godine samo vinobran a od ove godine ce sva vrenja ici spontano. samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj.. :'(
Pa da vino je u bačvi. Svi mi govore da ako se ugasi žvepla čim ju denem u rupu, odmah, bačva nije u redu. meni je to bez veze. ako je vino u redu, za kaj bi bačva bila u k....
Nije mi jasno zašto sumporiti bačvu sa zveplastom trakom ako se u bačvi nalazi vino...???
Drvena bačva mora uvjek biti puna, i jedino na taj način može vino u njoj biti dobro , inače dolazi do oksidacije... Puno ljudi je od dobrog grožđa sa nepunom drvenom bačvom uspjelo napraviti pokvareno vino, a kad me ljudi pitaju kakvo im je vino ja im nemam hrabrosti reči da su ga uništili sa nepunom drvenom bačvom... A i sam sam se prošle godine uvjerio u to, u drvenoj bačvi od dvjesto litara stavio sam 160 l duduma na fermentaciju, nakon fermentacije sam pretočio vino i u drvenoj bačvio od 200 l bilo je 140 l vina , več nakon 2 mjeseca došlo je do oksidacije, octikavosti i vino(tudum) je propao... Netko če reči da mi fermentacija nije bila dobra pa da je zato do toga došlo, ali to naravno nije istina... Vino je nakon završene fermentacije bilo potpuno zdravo... Mošt je bio taložen, za fermentaciju su se koristili kupovni kvasci i hrana...
heh, to ti sve zavisi u kakvom ti je bačva stanju, dal je čista, dal ima bakterija u njoj, kakvo je vino bilo prošle godine u njoj, ako ima neki strani miris trebaju ponovo oviniti, zaparivati i tako..
-žveplastu traku pališ zbog toga da uništiš bakterije u drvu, jer dok traka gori stvara se pritisak koji ulazi u pore drva, pogotovo ti je to dobro ukoliko kako si naveo nemaš bačvu punu vina, jer dok vino nalijevaš tako pritisak iz bačve izlazi, a ako nije bačva puna do vrha, onda nešto toga pritiska ostane u međuprostoru, osim toga treba voditi računa, da kad zatvaraš bačvu odozgo nesmije imati zraka, jer ne smije ulaziti zrak unutra... naravno trebaš voditi računa i o slobodnom sumporu u vinu, i ako imaš sve to navedeno nema straha za vino, i naravno ako si proveo vinifikaciju kako spada...
-drvena bačva je dobra ako se postupa s njom kako treba, dakle treba voditi računa o gore navedenim stvarima...
Ja se sa svime time što si napisao slažem. Ali činjenica je u potpuno drugoj stvari. Drvena bačva mora uvjek biti puna... Ako bačva nije puna vino se polako kvari u njoj...
A drugi problem dolazi ako uvjeti u podrumu i vlažnost nisu idealni. dolazi do rasušivanja gornjeg djela bačve u kojoj se ne nalazi vino.
Po mome mišljnu i poluprazna plastična bačva je bolja od drvene zato jer se u plastičnu bačvu može na pvršinu vina uliti 3-4 l parafinskoga ulja pa je time vino uglavnom zaštičeno, a kod drva i da se pokuša zaštititi sa zveplastom trakom velika je vjerovatnost da če se vino sa dužim stajanjem početi kvariti zbog prevelikog doticaja sa zrakom...
idealno bi bilo da je puna, ali može biti ispunjeno 2/3 bačve vinom..Ova prica ti ne drzi vodu. ;) 1/3 prazne bacve ce jako ubrzati negativne oksidacijske procese jer se radi o velikoj kolicini dostupnog kisika
Ova prica ti ne drzi vodu. ;) 1/3 prazne bacve ce jako ubrzati negativne oksidacijske procese jer se radi o velikoj kolicini dostupnog kisika
Četitam na srebru... ;D
Ja osobno nebi volio nešto takvo isprobati...
ja to govorim iz osobnog iskustva, evo ove godine u bačvi 300l imao 230 l rizlinga, do početka 4 mjeseca... nakon toga ga stavio u inox, nosio sam ga na ocjenjivanje i dobio 17, 70.. u konkurenciji od 8 rajnskih dobio sam najveću ocjenu, dok su ostali imali svoje vin u inox-u....
-
Marac vidim relativno si novi na forumu.Ako pročitaš stotine postova prije od mnogih na ovom forumu shvatit češ da se nikako vino ne ostavlja u drvenoj bačvi a da je 1/3 prazna.Ne ostavlja se ni u inox bačvi bez zaštite ulja ili plutajučeg poklopca.To je valjda osnova podrumarstva.To što ti opisuješ vlastito iskustvo,to je već sad neka druga prića.Možda si na početku stavio previše sumpora ili ti je neko kasnije dodao a da ti nije rekao.Možda si imao puno sreće ili se jednostavno dogodilo nešto na što prosječan podrumar nema odgovora.Ima li možda neko neku pametnu teoriju na ovo njegovo. ???
-slažem se u potpunosti s tobom, jesam relativno mlad al volim čitati, i vjeruj mi sve sam ja to prevrtio, cijeli forum..
-isto tako vidio sam nekog slovenca, neznam točno kak se zove, drži vino u amforama,, i zatim ide na odležavanje u drvene bačve(on je jako protiv inoxa), rekao je da su jedina zamjena za amforu drvene bačve...
-neznam dal si čitao sve, al ja sam napisao da sam držao do 4 mjeseca, dakle niske temperature u podrumu i naravno slobodni sumpor 25.., jer nemam uvjete u podrumu da držim vino u drvu duže..
-isto sam tako shvatio da je vinarstvo i vinogradarstvo jako zanimljivo jer nema neke jednostavne šablone, nema najboljeg načina, znači nema pravila da ti neko kaže to, to i to je najbolje i tak raditi, zbog toga me i to sve privlači, ubiti svaka godina je svoja i ima svoje prednosti i nedostatke, tako sam i ja isprobavao i budem i dalje, isto neki vinari stavljaju hrastov čips u neka vina koja su u inoxu..
-da nebi ispalo da se pravim pametan i tak, ja sam samo čovjeku napisao način koji sam ja isprobao, i nije mi to bilo prvi put, radio sam i prije tako, i s jednakim uspjehom........
-prvenstveno mislim da je stvar u bačvi, da sve ovisi u kakvom je ona stanju, naravno treba voditi brigu o njoj isto tako kao o svakoj prehrambenoj posudi..
ja to govorim iz osobnog iskustva, evo ove godine u bačvi 300l imao 230 l rizlinga, do početka 4 mjeseca... nakon toga ga stavio u inox, nosio sam ga na ocjenjivanje i dobio 17, 70.. u konkurenciji od 8 rajnskih dobio sam najveću ocjenu, dok su ostali imali svoje vin u inox-u....Hmh, ja bi rekao velika sreca i nebi to nikome preporucao. ;) Radim s drvetom i pazim da su mi bacve uvijek pune do vrha jer se vino u drvetu vrlo brzo promjeni.
-
Hmh, ja bi rekao velika sreca i nebi to nikome preporucao. ;) Radim s drvetom i pazim da su mi bacve uvijek pune do vrha jer se vino u drvetu vrlo brzo promjeni.
-isto tako vidio sam nekog slovenca, neznam točno kak se zove, drži vino u amforama,, i zatim ide na odležavanje u drvene bačve(on je jako protiv inoxa), rekao je da su jedina zamjena za amforu drvene bačve...
Marac sve štima,ali čim baćva nije dovoljno puna prisutna je veća količina zraka koja taj slobodni sumpor potroši i vino oksidira.
Marac sve štima,ali čim baćva nije dovoljno puna prisutna je veća količina zraka koja taj slobodni sumpor potroši i vino oksidira.
ma dečki sve 5...Marac nebi htio da shvatis komentare ili kritike kao napad, ali zamisli da pocetnik slucajnim guglanjem naleti na tvoj post i uzme ga referencu te bacvu drzi 2/3 punu. Neka samo zanemari jedan podatak a to je da treba redovno kontrolirati SO2 i dobit ce ocat. ;)
- ja nisam imao namjeru niti želju kako ste vi to shvatili..
-nisam ja tu govorio nikakvu teoriju ili tak nešto, ja sam samo htio skrenuti pažnju na to kaj je on rekao da mu se za dva mjeseca pokvarilo vino u drvetu,
-ja nisam ni jednom rječju nešto preporučio i rekao tako treba..
-rekao sam kako sam napravio i mislim da je puno bitnije voditi računa o količini slobodnog sumpora u vinu(jer on je taj koji štiti vino od oksidacije), nego dali je bačva puna ili je nešto fali..
-isto tako vino sam držao do početka 4 mjeseca, nakon toga sam zatvoreno pretočio u inox i nosio na ocjenjivanje, znači nema govora o oksidaciji i povišenim hlapljivim kiselinama, jer da je tako vino bi bilo odbačeno...
- pozz dečki...
a kaj fali dobrom vinskom octu..a morti ni zdrav ;)
Uzeli smo seguin nekoliko komada, jednu nadalie i jednu radoux.
Seguin se pokazao odličnim za crni pinot, puno je bolje sazrijevanje i omekšavanje tanina u odnosu na tofrado. Radoux je dosta grub, daje paprene note više, a nadalie je nešto između ove dvije. Uglavnom, za naš crni pinot seguin se pokazao odličnim.
ma imam 5 kom sa zracnicom i 7 sa uljem
a šta ja znam svaka ima svoje prednosti i nedostatke al bolje su mi ove sa zracnicom ono netreba kupovat ulje i nemas ulje pri kraju bačve
a ove s uljem opet nemoras pazit kad istaces po malo vina iz inoksice i jednostavnije je kod tihog vrenja stavis ulje pa kad fermentacija zavrsi zavrsi a ove na zrak moras dignut malo s vina pa moras svaki dan provjeravat da ne bi krenula oksidacija jel ak stavis direkt na povrsinu vina baci vino na poklopac itd
Meni nije jasna jedna stvar, možda mi je ti možeš objasniti.... Radi se o inoxici sa zračnicom...
Tjekom zime na stjenkama inoxice se taloži vinski kamenac. Taj vinski kamenac bi trebao smetati zračnici da se normalno spušta po inoksici ako se svaki dan iz te bačve istoči npr po 2 l vina...? jesam li u pravu?
Ja imam obične bačve sa plivajučim poklopcem i pošto se iz tih bačvi konstantno troši vino na stjenkama inoxice iznad ulja se vidi istaloženi vinski kamenac...
Meni se te bacve sa zracnicom cine pomalo komplicirane, pogotovo ako su konstantno u uporabi. Mi koristimo samo inoxe s plivajucim poklopcima i nakon prvog pretoka ih punimo do vrha i zamatamo stretch folijom, ne stavljamo ulje gore. Ulje stavimo tek nakon drugog pretoka, ili ako se iz bacve krene istakati prije drugog pretoka.Zašto bi bile komplicirane??Bačve sa poklopcem koji ima zračnicu i jesu namjenjene isključivo za konstantnu uporabu.Prije točenja ispustiš poklopac,natočiš vino i na kraju napumpaš.Ne vidim što je tu komplicirano?Druga stvar je što nemaš nikakvih gubitaka i ne razmišljaš hočeš li možda natočiti i ulje nekome.Za veće bačve i iz kojih se manje troši vino ulje je super.Mi imamo u podrumu sve manje bačve(od 100-500litara) sa poklopcem na zračnicu i stvarno su zakon ako često točiš iz njih,a i ništa se ne može dogoditi ako i ne točiš često.
Ne znam zašto imate averziju od poklopaca sa zračniom? Po meni su puno bolje riješenje od plivajućih i to iz maasu razloga. Recimo, kod fermentacije uzmimo primjer da imamo 150 litara mošta i bačvu od 250 litara - bez poklopca sa zračnicom to je 100 litara volumena. kad se radi o burnom vrenju onda nema problema za oksidaciju, ali kod tihog vrenja to je ogroman prostor za oksidacije. Kod poklopaca sa zračnicom jednostavno spustite poklopac par centimetara iznad razine mošta i smanjili ste taj slobodan volumen od 100 litara na cca 20-30 litara, ovisno o potrebi - ti poklopci sa zračnicama naravno imaju na sebi vrenjače. Da ne pričam kako nema apsolutno nikakvih gubitaka koji se javljaju kod plivajućih poklopaca kad ipak jedan dio vina gubimo zbog ulja. Vrlo je i manipulacija jednostavna - dok točite vino otpustite zračnicu (ima dovoljno mjesta kad se ona ispuše tako da vinski kamen apsolutno ne smeta) i kad ste natočili ponovno napumpate zračnicu. Po meni puno bolje riješenje od plivajućih s time da su naravno skuplji, ali tu nema nekih dodatnih troškova kao npr. ulja koje na kraju kad pogledate i nije baš prejeftino.
Podrumar 1987.vidim da stalno imaš puno pitanja.Moj prijedlog je da ih sačuvaš za druženje kod Komšića pa će ti kompetentni sve objasnit.Inaće doći će Riba i ekipa iz Zagorja kod mene ujutro oko 10.00 sati u razgledavanje podruma pa možeš svratiti.Ako još netko želi nek se javi da objasnim put.Ideja je da budemo do nekih 12sati i onda odlazak do Komšića.Pa samo neka pita, forum sluzi tome. Iako se i s tobom slazem da je puno lakse obaviti uzivo jer za napisati post ipka treba vremena, a ponekad nemamo niti volje niti vremena. ;)
Pa samo neka pita, forum sluzi tome. Iako se i s tobom slazem da je puno lakse obaviti uzivo jer za napisati post ipka treba vremena, a ponekad nemamo niti volje niti vremena. ;)Sve to je istina,al onda se desi da se post i krivo shvati i onda ti treba hiljade rijeći da opravdaš ono kaj si štel reći.Al ipak ne treba odustati i treba edukativno pomoći kolko se more
Sve to je istina,al onda se desi da se post i krivo shvati i onda ti treba hiljade rijeći da opravdaš ono kaj si štel reći.Al ipak ne treba odustati i treba edukativno pomoći kolko se more
Traper a da li si razmisljao o alternativi barrique-u iz Francuske? Ove dugice koje prave i koje se stave u neutralnu bacvu cujem da su super.
Nisam pobornik takve opcije jer bacva ipak ima nezamjenjivu ulogu mikroksigenacije u fazi odlezavanja i starenja vina. Upravo mi se zato svidio francuski barrique jer daje vrlo blagu notu drva i sve to integrira s vinom u jednu novu dimenziju. Ove duzice bi samo dale mirise, ali crno vino bez bacve ne moze....
Slažem se,sječate li se onog plavca što sam poslao Ivanu i one relativno loše recenzije,sada je ljudi moji to skroz drugo vino jednostavno je trebalo topline i zraka,ja sam sam iznenađen koliko je sad to bolje vino!!
To se jedino može dobit u drvenoj bačvi i t.o po mogučnosti manjih zapremina
sta cekas, salji opet!! ;D ;)
Jesi reko da dolaziš dole,čeka te par litara i nešto dobre ribe i janjetine ;) :D ;D ;D ;D ;D
Predlažem ti jednodnevni izlet na brač.
Pokušal budem s čipsom ove godine, možda
Kod mene vina koja kipe u drvetu i odlezavaju u drvetu odredjeni period. Bijela krace, crna duze. Bez obzira koliko je drvena bacva stara i koliko su joj pore zapunjene ona uvijek dise te vinu omogucuje mikroksigenizaciju. Naravno da se ta pojava smanjuje s vremenom, ali zato mi svakih 5god damo bacve rastviti te ih temeljito ocistimo od kamenca i ostalih necistoca.
Pokušal budem s čipsom ove godine, možda
LP
joooj.. :'(
koliko košta to rastavljanje i sastavljanje bačviDa ti budem iskren, neam pojma. :-\
Vi ocevidno razgovarate o stolnom vinu koje je u bacvi iz NDH bolje nego u inoxici ako se uspije bacva drzati zdravom. Francuzi kazu da bacva drvena/hrastova/barrique nakon pet odlezanih i odnjegovanih vina moze ici do bacvarovog pomocnika da ju prepila te je koristiti za cvijece ili dekoraciju. Govorimo o vinima boljim od stolnih vina. Dosta Grand Cru vina u Bordeaux-u koriste bacvu samo jednom i potom je prodaju za 1/3 nabavne cijene.
Buducnost je u oplemenjivanju vina u inoxicama duzicama cija se povrsina izracuna da bude "kao u bacvi drvenoj" te se drzi po volji i uz stalnu kontrolu.
Tzv cips je za stolno vino i za pajdase ::) a ne za malo bolja vina.
Velika vecina HR (na jugu) crnih vina koje idu na trziste ni ne vidi drvo te se ta mikrooksidacija vrsi kako "da Bog i kuca" u inoxu. Cuo sam da talijani namecu tu mikrooksidaciju sitnim cijevcicama izravno u vino???
Dok inox nije dosao u upotrebu bilo je puno octa kod nasih (vikend) vinara na jugu a sada ga nema ni za lijeka
Alternativni barrique dodaci poput dugica koje bi se stavile u inox bacve ili stare drvene 'izdusene' bacve mogu samo pomoci koristeci postojecu infrastrukturu a dozira se po zelji korisnika.
U svakom slucaju ono sto se ocekuje od alternative barrique je diskretnost lijepih okusa. Francuzi drze da drvene/hrastove bacve nakon 5-6 odnjegovanih vina nemaju sto vise dati u konobi te ih ima kupiti "za dva solda" za ukras, posaditi cvijece itd. Kod nas besparica i kriza tjeraju na pomocna rijesenja te ne cudi vidjeti bacve iz NDH-azije koje sluze svrsi. Ima dosta HR vinara koji zele pokazati da obnavljaju svoje zalihe drvenih bacava te prodaju po tri cetiri bacve od stotinjak koliko ih imaju a sa drugima se snalaze kako znaju i umiju.
Ja takodjer definitivno ne bi stavljao u inoks nikakve duzice i slicne efekte. Slazem se da barrique ne donosi nista osobito vinu, osim sto moze maskirati niz losijih, ali i boljih osobina vina. Ja definitivno vise necu tako skoro kupiti barrique bacvu, ali svakako hocu pravu hrastovu bacvu jer je ona nezamjenjiva za crno vino. Jedino sto vjerujem je da ce vrlo skoro u modi biti inoks spremnici sa hrastovim duzicama koji ce se moci mijenjati. Tako ce jedan dio spremnika zapravo biti drveni, ali mnogo prakticniji od zatvorene drvene bacve. Tu bi mozda tehnologija mogla imati bitnu ulogu da poveze ulogu drva sa prakticnoscu koristenja i odrzavanja inoksa.....;) slažem se
Imam jedno pitanje u vezi održavanja drvene bačve.direktor je jedna sorta a takozvani francuz druga bar kod mene,nisu nimalo slični ;)
Na internet stranici http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329) ali i u knjzi "Podrumarstvo" od Milorada Zorinčića lječenje drvene bačve je opisano na isti način, imam nekih nejasnoča pa ako mi može netko pomoči...
Imam 200 l drvenu bačvu koja je octikava u njoj držimo direktor mi ga zovemo Francuz, i iz njega nakon fermentacije kuhamo rakiju. Ove godine stari nije stgnuo skuhati rakiju pa je bačva dobila po piksi tj octikava je. Ja bi je probao izljčiti jer za mjesec dana imam berbu ovogodišnjeg francuza iz kojeg bi volio proizvesti rakiju. Evo što piše , podebljane stvari mi nisu jasne...
Liječenje octikavih bačava
Bačvu isperemo hladnom vodom, zatim ulijemo vruću vodu u kojoj smo prethodno otopili sodu - natrijev karbonat (Na2 CO3). Valja uzeti 5%-tnu otopinu, znači na 100 litara kipuće vode 5 kg sode. Tada zatvorimo vratašca i otvor bačve te valjamo bačvu oko 2 sata, povremeno je premještajući s dna na dno. Za to vrijeme tekućina se u bačvi omlači (ne otvarajte prije jer hlađenjem se vrata i bačva nejednoliko stežu i ne prianjaju jedno uz drugo). Nakon dva sata tekućina se izlije.
Na otvor - vrata ubace se 2-3 lopate opranoga sitnozrnatog šljunka i oko 30 litara hladne vode, bačva se zatvori i sluzava površina bačve valjanjem ostruže od sode.
Kad provjerite da ste unutarnju površinu bačve dobro oribali šljunkom, ispustite sve na otvor vrata u neku plastičnu posudu i prelijevanjem tekućom vodom isperite šljunak da biste se ponovno mogli koristiti njime. Jakim mlazom hladne vode isperite unutrašnjost bačve da površina iznutra bude potpuno čista. (Ovo je također jedan od načina ovinjavanja nove bačve.) Ako je bačva jako octena, ovaj postupak ponovite još jedanput. Kad je bačva tako izlužena i raskužena (dezinficirana), iz drveta treba ukloniti sodu. Zato bačvu isprite 5-6 puta vrućom vodom i isto toliko puta hladnom. Nakon toga bačvu punu hladne vode ostavite preko noći, pa je ispraznite sutradan.
Tako uređenu površinu drva iznutra treba dokiseliti ispiranjem otopinom vinske kiseline, ovisno o veličini bačve. Za manje bačve uzmemo 10 litara hladne vode, u kojoj otopimo 5 dag vinske kiseline, a za veće bačve trebamo. dakako, veću količinu te otopine. Ako se to ne učini, bačva će poprimiti kiselinu od prvog vina koje uđe u tu bačvu, pa će vino postati blaže kiselo.
Dok se bačva ocijedi, žičanom četkom odstranite rđu s pločice na unutarnjoj strani vratašca. Kad su vratašca osušena, prelijte samo pločicu otopljenim parafinom, tako da se parafin prihvati za hrapavu površinu drveta na rubu udubine u kojoj je pločica smještena.
Kovinasta (metalna) pločica može se obojiti bojom - lakom za potrebe prehrambene industrije (talatin bijeli - 636). Lojem namažite 1 cm rubne površine vratašca bačve (prema van). Umjesto loja sve se više koristi specijalna masa slična plastelinu koja se može nabaviti u fitoapotekama. Zatvorite osušenu bačvu i na otvor unesite upaljene sumporne vrpce, jednu na 100 litara zapremnine bačve.
Moje je pitanje zbog čega se koristi šljunak, ako se soda ispire pomoču tople i hladne vode? Dali netko radi na taj način? Drugo pitanje je na koji način vi skidate vinski kanenac sa drvenih dužica bačve?
Pokušao bi spasiti bačvu jer iz loše bačve ni rakija ne valja...
direktor je jedna sorta a takozvani francuz druga bar kod mene,nisu nimalo slični ;)
I francuz je direktor. Direktno rodeći hibrid, znači bez podloge. Direktno iz korijena. Zato direktor. Noja, crna noja, izabela, delawara, francuz, otelo ... sve su to direktori !....odnosno manageri! ;D
Imam jedno pitanje u vezi održavanja drvene bačve.
Na internet stranici http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=329) ali i u knjzi "Podrumarstvo" od Milorada Zorinčića lječenje drvene bačve je opisano na isti način, imam nekih nejasnoča pa ako mi može netko pomoči...
Imam 200 l drvenu bačvu koja je octikava u njoj držimo direktor mi ga zovemo Francuz, i iz njega nakon fermentacije kuhamo rakiju. Ove godine stari nije stgnuo skuhati rakiju pa je bačva dobila po piksi tj octikava je. Ja bi je probao izljčiti jer za mjesec dana imam berbu ovogodišnjeg francuza iz kojeg bi volio proizvesti rakiju. Evo što piše , podebljane stvari mi nisu jasne...
Liječenje octikavih bačava
Bačvu isperemo hladnom vodom, zatim ulijemo vruću vodu u kojoj smo prethodno otopili sodu - natrijev karbonat (Na2 CO3). Valja uzeti 5%-tnu otopinu, znači na 100 litara kipuće vode 5 kg sode. Tada zatvorimo vratašca i otvor bačve te valjamo bačvu oko 2 sata, povremeno je premještajući s dna na dno. Za to vrijeme tekućina se u bačvi omlači (ne otvarajte prije jer hlađenjem se vrata i bačva nejednoliko stežu i ne prianjaju jedno uz drugo). Nakon dva sata tekućina se izlije.
Na otvor - vrata ubace se 2-3 lopate opranoga sitnozrnatog šljunka i oko 30 litara hladne vode, bačva se zatvori i sluzava površina bačve valjanjem ostruže od sode.
Kad provjerite da ste unutarnju površinu bačve dobro oribali šljunkom, ispustite sve na otvor vrata u neku plastičnu posudu i prelijevanjem tekućom vodom isperite šljunak da biste se ponovno mogli koristiti njime. Jakim mlazom hladne vode isperite unutrašnjost bačve da površina iznutra bude potpuno čista. (Ovo je također jedan od načina ovinjavanja nove bačve.) Ako je bačva jako octena, ovaj postupak ponovite još jedanput. Kad je bačva tako izlužena i raskužena (dezinficirana), iz drveta treba ukloniti sodu. Zato bačvu isprite 5-6 puta vrućom vodom i isto toliko puta hladnom. Nakon toga bačvu punu hladne vode ostavite preko noći, pa je ispraznite sutradan.
Tako uređenu površinu drva iznutra treba dokiseliti ispiranjem otopinom vinske kiseline, ovisno o veličini bačve. Za manje bačve uzmemo 10 litara hladne vode, u kojoj otopimo 5 dag vinske kiseline, a za veće bačve trebamo. dakako, veću količinu te otopine. Ako se to ne učini, bačva će poprimiti kiselinu od prvog vina koje uđe u tu bačvu, pa će vino postati blaže kiselo.
Dok se bačva ocijedi, žičanom četkom odstranite rđu s pločice na unutarnjoj strani vratašca. Kad su vratašca osušena, prelijte samo pločicu otopljenim parafinom, tako da se parafin prihvati za hrapavu površinu drveta na rubu udubine u kojoj je pločica smještena.
Kovinasta (metalna) pločica može se obojiti bojom - lakom za potrebe prehrambene industrije (talatin bijeli - 636). Lojem namažite 1 cm rubne površine vratašca bačve (prema van). Umjesto loja sve se više koristi specijalna masa slična plastelinu koja se može nabaviti u fitoapotekama. Zatvorite osušenu bačvu i na otvor unesite upaljene sumporne vrpce, jednu na 100 litara zapremnine bačve.
Moje je pitanje zbog čega se koristi šljunak, ako se soda ispire pomoču tople i hladne vode? Dali netko radi na taj način? Drugo pitanje je na koji način vi skidate vinski kanenac sa drvenih dužica bačve?
Pokušao bi spasiti bačvu jer iz loše bačve ni rakija ne valja...
dobar plivajući poklopac (uljni) je u sredini blago udubljen tako da ulje tjera uz rubove plašta inoxiceAko bi postivali Arhimedov zakon i imali udubljen poklopac da li bi rub poklopca bio potopljen ili bi imali camac u bacvi ?
Zna li netko gdje u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima dobar bačvar koji popravlja drvene bačve!?
Molim Vas kontakt!
Cisto sam radoznao , problem tankih duga je radi previse propustanja zraka??
Pitam jer ako je to jedini razlog , pretpostavljam da bi vrenje mogao raditi u njoj a poslije prebaciti sve u inox?
Dobro bi bilo da znam jer ako ova bacva ne sluzi bas za nista , krenut cu u nabavu druge.
Unaprijed zahvaljujem
M
Bacve sam dobio od poznanika. Pitat cu ga gdje ih je kupio. Dobio dvije. U jednoj je bilo crno vino i na njoj su napukle 5-6 duge. Druga nije nikad punjena i na njoj je bila napukla samo jedna duga. Popravio sam ovu manje ostecenu.
Bas mi nije jasno da tako to moze puknuti?!
Unutra ce mi ici crno. Samo moram zakljucit dali samo za vrijeme vrenja ili na duze
Mislim da je najbolje skuhati dobar paprikaš od bačve....
U današnje vrijeme, kad već imaš inox u kojemu možeš kontrolirati temperaturu vrenja, ja se nebih igrao sa drvenom bačvom...
Sretno ti bilo...
;)
I crno i bijelo ;)
Ajde da se ti i ja jedanput oko nečega složimo! ;) :D
Kažu mi da su čak i bolje zadovoljni nego sa inoxicama jer je plastika bolji izolator nego inox, pa kad se vrenje odvija za toplijeg vremena da je nešto lakše hladiti u tim plastičnim bačvama, jedino što ne izgledaju atraktivno u podrumu kao inox kad se sjaji :D
Mogu i moram se složiti s vašim navodima, potpuno ste u pravu.Uz takvu malu kolicinu, 2 drvene bacve ti nisu neki veliki problem. ;) Ne ulazim u pitanje financija, prostora i slicno.
Ja sam hobi vinogradar, sa 600 lit vina godišnje, sa 450-500 trsova, vino potrošim za godinu dana (osobne potrebe i prijatelji), ništa ne prodajem, buteljiram nešto vrlo malo i to trošim drugu ili treću godinu, i vjerujte nije mi na kraj npameti vračati se drvenim posudama.
Uz redovan posao i obveze to mi ne treba.
Napisao sam što mislim i vjerujem da velik broj forumaša dijeli moje mišljenje, Marku želim puno dobrog vina i crnog i bijelog.
Sve ostalo ste u pravu
Za mene je vino fermentirani grožđani sok.U cjelom procesu posuda treba imati čim manji utjecaj na vino.Zdravko s postovanjem ali ne kuzite dovoljno problematiku, barem prema ovome sto pisite. ;)
Naravno u prošlosti kad su bili dostupni drugi materijali za posude te posude su imale utjecaj na okus.Danas kad su dostupni moderni materijali koji nemaju nikakav utjecaj na sadržaj posude imamo pravo vino.
Ovo drugo je nostalgija ili možda marketinški trik.
Osobno sam do prije 10-ak godina imao drvo i puno muke s održavanjem,manipulacijom i ... .Nikad prije mi vino nije bilo tak dobro ko sad u inoxu(uvjek je pun).Vidljivo je i po nekakvim medaljama na izložbama.Iz istog nasada u drvetu mi je najveći domet bila bronca,a sad sam u visokom srebru.
Cjeli moj vjek su me učili da se u vinu ne smije osjetiti bačva,a kad ono najemput postane popularno da vino ima po lagvu(barik).
Uz takvu malu kolicinu, 2 drvene bacve ti nisu neki veliki problem. ;) Ne ulazim u pitanje financija, prostora i slicno.
Jedino sto mogu zakljuciti, a i svi oni koji su bili kod mene, da mi je vino iz drveta uvijek bolje od onog iz inoxa. ;)
Ma kužim Kospha,ali ja sam amater i hobista,preferiram gemištarska vina,mlada,svježa,vočnih okusa i onda mi je inox vrhunac vrhunaca za moje afinitete.Svakako se slazem s Vama, samo bi nebi htio da se poistovjecuje proizvodnja suhih mirnih vina u drvetu sa razno raznim oksidativnim tehnikama koje se koriste u vinarstvu. Oksidativna vina su trenutno trend kod nas kao sto su prije 10-15 godina bila barikirana vina. ;)
Daleko do toga da ne probuckam i druge varijacije ali to je za one koji lizuckaju i folozofiraju nad 0,3 vina .Nađe se vina koja su oksidirana,visoke boje po bezobrazno visokoj cjeni.
to je po meni prodavanje magle onima koji nemaju pojma o vinu ,a imaju debele novčanike.
Ljudi recite da sam budala ali ja kad tocim svoje drago vino u hladni celik mene zazebe-hrvatski hrast i u njemu vino!
Danas kada imamo tehnologiju, ipak je puno lakse. Ja npr. koristim dvije tehnoloske relativno jeftine stvari. Obavezno iznutra cistim bacve sa mini washom, te serijama vruce i hladne vode te jednom godisnje korsitim i kristalnu sodu s vrucom vodom. Izvanka korsitim cistac na paru koji dezifincira 99% bakterija koje nastaju od stajanja na zraku i vina koje se prolije pri prelijevanju i nadolivanju. Pokusat cu sa cistacem ubuduce i iznutra jednom godisnje zapariti bacvu. Znaci, truda ima, ali se moze ako imate neki manji broj bacava. Prave vinarije moraju imati aparat za ciscenje na paru i pod tlakom od 70-80 bara koji vrhunski ciste bacvu za par minuta. Naravno da je inoks jednostavniji jer ga s mini washom ocistim doslovno u dvije minute.....
Ovo je odličan pristup, miniwash + zaparivanje. Nemam doma uređaj za zaparivanje pa sam bačve vozio na zaparivanje u obližnju autopraonicu. Izvana sam ih oprao miniwashem. Mislim da je koštalo negdje 20 - 30 kn po bačvi. A kad ih ne koristim konzerviram ih vodom i sumpovinom. :)
Ako imaš malu bačvu možeš se igrat, ali na većoj, zaboravi centogradi ;)
Ovo je zanimljiva ideja... imam i ja Centogradi doma. Moram ga probati na bačvicama od 60 i 75l. Ak tamo prođe probat ću na 120. :)
znaci da je ipak ovaj tvoj aparat preslab i s malim tlakom.....to je ipak prije dezinfekcija nego ovinjavanje. Za ovinjavanje ipak treba jaci tlak i nakon cca najvise 20 minuta treba teci cista voda. Ovi profesionalni aparati imaju tlak do cca 100 bara i iza par minuta sve rijese......
Sjecam se da smo prije godinu, dvije imali raspravu kako drvene bacve nakon 2-3 godine gube svoja svojstva te ih Francuzi bacaju iz uporabe. Prije svega je tu prednjacio Juznjak sa zagovaranjem te teorije s obzirom da zivi tamo i blizak je francuskoj vinskoj industriji. Prekjucer sam prao inox u kojem je bila filtrirana grasevina iz drveta i na moje iznenadjenje na dnu su se istalozili tanini. Sigurno su tanini jer sam ih kusao, nije rijec o nekim drugim cesticama. Isto tako sam primjetio da odkad sudove peremo miniwashom s vrucom vodom da nam prva sarza vina iz drveta bude nekako "drvenija" od ostalih. Smatram da je to zbog toga sto miniwash pod visokim tlakom i temperaturem skine onaj ovinjeni sloj te to prvo vino bude vise u dodiru s obnovljenim slojem drveta. Kasnije sarze nemaju taj stih. ;)
U principu cemo to ubuduce rjesavati kracim drzanjem prve sarze u drvetu. Za skrlet i pinot je dovoljno 2-3mj, dok grasevina moze biti i 3-4mj.
Vracam se opet na pocetak price. Vjerojatno Francuzi smatraju da njihove drvene bacve gube paljena svojstva, sto je istina, no drvo nikad ne moze u potpunosti izgubiti svojstvo mikrooskigenizacije, otpustanja tanina, ono samo moze biti reducirano za odredjeni postotak.
Za novu berbu nabavili smo hrastov sud iz 1968. kapaciteta 1500L, koji potpuno repariran kod Goluba. Ceka da se napuni grasevinom. :)Ideees....bravo koshpa koja je cijena posude i reparacije?!
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_8899_2_zpslr0vr3cm.jpg)
(http://i34.photobucket.com/albums/d141/Koshpa83/IMG_8905_2_zpsenm9ijco.jpg)
Ideees....bravo koshpa koja je cijena posude i reparacije?!
o ho ho idepo polaka ka reserve...sviđa mi se takva budučnost ;)
Jeli to on lakiran il nečim premazan?Premazan je nekim uljem, al nije laneno. :)
STORAGE-CONTAINER
2.) Plastic tanks (-) cheap, flexible, different sizes,
more or less inert, can cause off-flavor (styrol), hard to
clean because cracks inside can cause contamination
Image of a “Poor winery”, not innovative