Bistrenje vina

[Quercus]

  dok ne odkipi 

[kos]

Nisam siguran u koju temu bih stavio ovo pitanje, jer se dotice i bistrenja, i savjeta oko inoxica...
Uglavnom, priblizava mi se vrijeme pretoka sivog pinota. Nakon pretoka mislim dodavati lallyzim betu.
Trebam praktican savjet: kako dodati enzim s obzirom da ce na vinu nakon pretoka biti plivajuci poklopac i oko njega ulje? Kako izmijesati sve to?
Naravno, mogao bih dodati enzim prije stavljanja poklopca i ulja, ali onda imam isti problem kako dodati i izmijesati bentonit nakon sto zelim prekinuti djelovanje enzima.
I, kad smo vec tu... Ako dodam enzim odmah sada nakon prvog pretoka, i pretpostavimo da ga ostavim da djeluje 3 tjedna, pa onda dodam bentonit kojeg ostavim jos 4 tjedna, hoce li drugi pretok za 7 tjedana mozda biti prerano?

[Quercus]

Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.

[Gildo]

Nisam siguran u koju temu bih stavio ovo pitanje, jer se dotice i bistrenja, i savjeta oko inoxica...
Uglavnom, priblizava mi se vrijeme pretoka sivog pinota. Nakon pretoka mislim dodavati lallyzim betu.
Trebam praktican savjet: kako dodati enzim s obzirom da ce na vinu nakon pretoka biti plivajuci poklopac i oko njega ulje? Kako izmijesati sve to?
Naravno, mogao bih dodati enzim prije stavljanja poklopca i ulja, ali onda imam isti problem kako dodati i izmijesati bentonit nakon sto zelim prekinuti djelovanje enzima.

Mislim da ne bi trebalo biti nekog problema oko umješavanja enzima ili bentonita s vinom nakon što se u inoksicu s vinom stavi ulje i plivajući poklopac. Barem to  nije problem kada se vino dosumporava (doliješ koliko treba i miješaš da se rasporedi),  jer je ulje laganije od vina i nakon dan dva se digne na površinu oko poklopca.

Ili se varam?

[Razor]

Ne nakon dan, dva već odmah. Ulje je uvijek na površini i to upravo između stijenke bačve i plivajućeg poklopca koliko istiskuje svojom težinom.
Tako da ako je potrebno naknadno bilo šta dodavati tipa bentonita, enzima, želatine, sumpovina, slobodno se digne poklopac, promiješa i zatim natrag postavi gdje je bio.
Problem je jedino ako se dodalo premalo ulja da slučajno ne pokriva taj prostor. Ako  se netko boji da nema dovoljno ulja uvijek može prstom isprobati da li je masno oko poklopca.

[bananaa]

Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.

Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?

[gjuro]

ja imam problem s bojom jer sam bral i crno, pa je boja sa štihom crvenim, da li mogu kak si pomoći da maknem tu nijansu tj. da "izbjelim" vino?

[Quercus]

Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.

Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?

Svakako je miješanje poželjno, i za otapanje odumrlih kvasaca, ali i bolju rekaciju za enzimom.
Kod graševine vrlo mali pomaci, neznatni i Beta kao takva ne daje željeni učinak.

[milan-pu]

Teško je odgovoriti konkretno na to što pitaš.
Uz to, jedna mala ispravka, Beta treba stajati 4 - 6 tjedana (tri često nisu dovoljna), ako je vino hladnije onda računamo da je proces duži, a ako je toplije onda kraći. I tako ispadne da 7-9 tjedana (što čini dva mjeseca), nije prekratak razmak između dva pretoka.

Pozdrav!
Pitanje u vezi BETA Lallyzima. Ako ga dodamo u mlado vino i ostavimo da djeluje 4 - 6 tjedana, da li je potrebno u tom periodu mješati mlado vino? ako je potrebno, koliko često? Da li Beta uopće daje kakve rezultate kod graševine?

Svakako je miješanje poželjno, i za otapanje odumrlih kvasaca, ali i bolju rekaciju za enzimom.
Kod graševine vrlo mali pomaci, neznatni i Beta kao takva ne daje željeni učinak.

Dosta se spominje BETA Lallyzim, koja je njegova uloga kod mladog vina? (na stranicama pa-vin i cedar govori se samo općenito o enzimima)
pozdrav

[robis]

Evo nešto o BETI na slovenskom:
LALLZYME SPROŠCANJE AROME
OPIS PROIZVODA:
AKTIVNOST:
DELOVANJE:
REZULTATI:
LALLZYME ß je encim pektinaze z zelo mocno glukozidazno aktivnostjo.
LALLZYME ß je razvit za povecanje intenzivnosti aromatIcnih komponent v vinu. Cim vecji je aromaticni potencial grozdja (vec pred aromaticnih komponent), tem vecja je ucinkovitost tretiranja vin s tem encimom.
Standardna aktivnost LALLZYME ß je:
590 Pgu/g (poli-galakturonaznih enot)
<5 Plu/g (pektin-liaznih enot)
180 Peu/g (pektin-esteraznih enot)
Tipicne arome vin so rezultat prisotnosti velikega števila spojin, ki imalo razlicne kemicne lastnosti.
Nekatere od glavnih spojin, ki so odgovorne za tipicno aromo so terpeni (muškat in druge aromaticne sorte) in norizoprenoidi (Chardonay in mnoge druge sorte ter nekatere rdece sorte), ki so prisotni v razlicnih koncentracijah. Vvinu se nahajajo v dveh oblikah.
Prosta forma  aromaticne prvine
Glukozidna forma aromaticne molekule so vezane z enim ali vec sladkorji
In zaradi tega niso zaznavne.
LALLZYME ß je sposoben prekiniti vezi ter lociti aglikon od sladkorja in tako osvoboditi sortne arome, kar se kaže v izboljšanju intenzivnosti arome tretiranih vin.
Poizkusi, izvedeni z razlicnimi vini, kažejo markantno povecanje kolicine prostih terpenov v vinih, ki so bila tretirana z LALLZYME ß.
 NACIN UPORABE:
LALLZYME ß se uporablja v kolicini
2,5 - 5g / 100l vina. Encim se raztopi v vodi (razmerje 1:20) in se doda v vino.
Cas reakcije je ponavadi 4 - 6 tednov,oziroma tako dolgo, da se zaznajo želeni ucinki encima na vino.
Encimska aktivnost se zaustavi z dodatkom bentonita.
Pomembno:

Encim ß-glukozidaza je neaktiven ob prisotnosti glukoze. Iz tega razloga se priporoca, da se encim ne uporabi pred koncem alkoholnega vrenja.
Za preverjanje prisotnosti vezanih aromaticnih snovi v vinu, se priporoca narediti test. V nekaj litrov vina dodamo trikratno kolicino encima in to
vino hranimo na temperaturi 28-34°C.
Po tednu dni, se bi morala pokazati razlika v intenzivnosti arom.
Kak bi to šljakalo sa crnim pinotom?

[Razor]

ja imam problem s bojom jer sam bral i crno, pa je boja sa štihom crvenim, da li mogu kak si pomoći da maknem tu nijansu tj. da "izbjelim" vino?

Jače sumporenje i bistrenje će ti skinuti rose boju, ako je više od toga postoje preparati na osnovi aktivnog ugljena, ali ne bih ti to preporučio, jel to skida i dosta dobrog u vinu.

Dosta se spominje BETA Lallyzim, koja je njegova uloga kod mladog vina? (na stranicama pa-vin i cedar govori se samo općenito o enzimima)
pozdrav

Dosta je pisano o tome, ne govori se općenito o enzimima na tim stranicama jer svaki od tih enzima koji su pisani ima svoju svrhu! Prije svega ovisi o sorti mladog vina, konkretno šta se tiče bete.
Enzimi se dijele na grupe prema svome učinku, dakle funkciji koju imaju.

[robis]

Hm, a meni je boja za crni pinot presvjetla (crvenkasta) Maceriran je 8 dana, ali na tem. 15°C. Postoji kakav način korekcije?

[Razor]

Previše si sumporio najvjerojatnije. Za jače obojenje iz masulja kod crnih vina možeš koristiti enzim ili bojadiser (sorta grožđa tipa gamay, alicante bouchet).
Ove godine radi dobre kvalitete nije čak ni to trebalo kod većine sorata.
Postoji način korekcije, ali to više nije to. Možeš dodati prirodnu antocijaninsku boju u vino (enocijanin i sl.). Imaš ga za kupiti u većini poljoapoteka.

[Ivan]

Hm, a meni je boja za crni pinot presvjetla (crvenkasta) Maceriran je 8 dana, ali na tem. 15°C. Postoji kakav način korekcije?

cekao sam ovakvo pitanje o crnom pinotu.. on je izuzetno zahtjevna sorta, i u vinogradu i u podrumu i sa njime treba oprezno i treba znati. mnogo je javnih tajni o crnom pinotu i o njegovoj boji jer prirodno je takva sorta, siromasna antocijanima i bogatija taninima i treba biti vrlo oprezan tijekom maceracije. ono sto u ovom slucaju mogu reci je to da si predugo macerirao i na preniskoj temperaturi. optimalna ekstrakcija boje se dobije od 5-7 dana i takoder treba biti visa temperatura (ne samo zbog izlucivanja boje vec i drugih pozitivnih stvari) od 25-30°C. takoder mnogo ovisi i o vrsti fermentacije, tj. o ucestalosti potapanja klobuka i remontaze, a i dalje nakon presanja. treba se "igrati" sa onim talogom na dnu bacve jer on je cista prirodna boja i relativni stabilizator te boje.. ne znam u kojoj ti je fazi vino sada i sto si tocno radio sa grozdem, dakle zanimaju me uvjeti prerade?

[robis]

Pa ovako: izmuljano bez peteljki, sumporeno,stavljena hrana +kvasci, maceracija sa potopljenim klobukom (mješanje masulja jedanput dnevno), tem. 15°C, prešanje, stavljeno u drvenu bečvu, vrenje 15-17°C. Sad je prošlo preko mjesec dana od početka vrenja. Šećer je bio 19 Oe°, kiseline 7 g. Šećer je sav provrio (još tiho vrije).