VVV Forum
Vinogradarstvo => Radovi u vinogradu => Topic started by: trebor on 08 Veljače, 2007, 17:09:30
-
Čime vežete trse, reznike i batine (lucnje)? Ja koristim tzv. "gužvice" (vrbove tanke šibe). Ima ih u izobilju, ne zagađuju okolinu, besplatne su i uvijek pri ruci (rastu kraj vinograda). Vaša iskustva?
-
kvačice, pvc traka, špaga
-
Čime vežete trse, reznike i batine (lucnje)? Ja koristim tzv. "gužvice" (vrbove tanke šibe). Ima ih u izobilju, ne zagađuju okolinu, besplatne su i uvijek pri ruci (rastu kraj vinograda). Vaša iskustva?
Kod mene isto preferiraju tanke šibe samo ih drugačije zovemo, ali nema ih baš uvijek dovoljno pa se onda snalazimo špagom, raznim trakama sa žicom jedino PVC izbjegavam kolko god mogu, jer se ga poslije ne mogu riješiti iz vinograda.
-
Kako mi možete pomoći da naučim obrezati lozu, ili da se obratim nekome ko će me naučiti.
-
Kako mi možete pomoći da naučim obrezati lozu, ili da se obratim nekome ko će me naučiti.
Sorry, ali kaže se orezivanje. :)
Možeš pogledati na slijedećim linkovima:
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=186
a najbolje bi bilo da vam neko pokaže, ko je blizu.
-
Da li smeta, ako se sada, odmah nakon orezivanja povežu lucnji? ???
-
Ne smeta, samo je veća mogućnost da ti lucanj pukne ako nije u soku, pa treba biti posebno oprezan kod povijanja.
-
ako se sada oreže vinograd kada je najbolje napraviti zaštitu te dali ima kakvo efikasno sredstvo u zamjenu za folidol ulje, s obzirom da je on zabranjen, a bio je jako dobar.
-
Zamjena je oleo - ultracid. E, sad zaštita : ako se koristi crveno ulje može odmah, ako se koristi oleo ultracid onda treba čekati da se pupovi otvore. Koristi se u otvaranju pupova kod vin. loze.
-
Čuo sam verziju razgovora koja glasi da ako se palice povežu dolazi do bržeg kolanja sokova i samim tim do ranijeg pupanja što bi s obzirom na ovakvo toplo vrijeme, ako propupa i znatnije zahladi (mrazevi i sl. ) :-\ moglo doći do smrzavanja.
-
Ne, upravo suprotno. Pazi, reznici i lucnjevi nemaju istu fiziologiju kretanja.
Ranije orezani vinograd malo prije kreće, posebno na SO4 podlogi.
Sami polagani tok hranjiva u lucnjevima doprinosi rodnosti. Inače osnovno je pravilo da se povijanjem izboja potencira rodnost kod drvenastih kultura.
Ranijom rezidbom brže kreće vegetacija, a kasnijom nešto sporije.
Brže kolanje sokova se isključivo dešava na kratkom i okomitom rezu.
-
Evo mene opet.
Dilema: da li da privežem vinograd sad ili pričekam još koji tjedan. Imam dosta crne pjegavosti pa bi želio dva put pošpricati. Jednom s 3% galica+vapno+sumpor, a kad pupovi postanu vunasti s crvenim uljem. Da li je to ispravno? ???
Naravno za to moram prije privezati. Lokacija Zagorje.
p.s. Vino nikad bolje. :)
-
Ne vidim zašto ne bi povezao odmah. Ak nemaš drugih beštija po vinogradu ta dva prskanja su u redu, iako vidim dosta preporuka da se u fazi otvaranju pupa koristi oleoultracid, ako ga još ima u prodaji.
-
Ne vidim zašto ne bi povezao odmah. Ak nemaš drugih beštija po vinogradu ta dva prskanja su u redu, iako vidim dosta preporuka da se u fazi otvaranju pupa koristi oleoultracid, ako ga još ima u prodaji.
Hvala.
U subotu akcija + domaće kobasice + špek + luk + kuruzni kruh + vino (omjer 2u8) učestalost po potrebi, samo da bude sunce i toplo.
-
Kako bi ovo rezali? Ovo je cabernet sauvignon druga godina. Cijepovi su bili parafinirani. Ako sam dobro pročitao treba odabrati jednu mladicu i ostaviti na njoj 2-3 pupa. Ostale ukloniti. Je li to dobar način za ovaj specifičan slučaj? Na što treba obratiti pažnju?
http://img15.imgspot.com/u/07/81/08/DSC00012.JPG
-
Kako bi ovo rezali? Ovo je cabernet sauvignon druga godina. Cijepovi su bili parafinirani. Ako sam dobro pročitao treba odabrati jednu mladicu i ostaviti na njoj 2-3 pupa. Ostale ukloniti. Je li to dobar način za ovaj specifičan slučaj? Na što treba obratiti pažnju?
http://img15.imgspot.com/u/07/81/08/DSC00012.JPG
da, sve si dobro reko, znaci 1 mladica (bolja, razvijenija, jaca) ide na 2-3 pupa, a ostale se uklone. kasnije ces kada mladice dostignu 15-20 cm ostaviti 2 najbolje i vezati ih uz kolac a ostale oplijeviti. moze se cak ostaviti i jedna mladica ali mislim da nema potrebe jer ce se oboje dobro razviti i narasti iznad 1. zice gdje ces ih na godinu rezati.
-
narode pomazite jer loza mi jos uvjek place a nimalo pupoljaka nema. zanima me da li je ziva. obrezao sam je prije recimo mjesec i pola. nije prestala suziti ali ne pokazuje nikakve druge znakove zivota. nisam je jos spricao i ne znam da li cu je spricati. sta bi trebao uraditi.
Druga loza je konkord i pustila je pupove onako crvenkasti su. ova loza sto place je Himrod.
Svima unapred hvala.
-
Vinogradari kad počinjemo sa rezidbom, možda ste već i počeli?
(http://img401.imageshack.us/img401/3023/30345948it7.jpg) (http://imageshack.us)
-
ja cu jos pricekati malo, 2-3 tjedna, da vidim kakvo ce vrijeme biti pocetkom 2. mjeseca jer sada je opet nesto zahladilo i ujutro su temperature ispod 0..
-
Bok
Imam vinograd oko 400 trsova. Namjeravam kupiti nove škare. Šta preporučate
Felco 2, 5, 7 koji model
Hvala.
-
sve je to slicno, ovisi koji ti osobno najbolje lezi u ruci. ja koristim Felco 2 i mislim da 8..
-
JA SAM KUPIO OVE GORE NA SLICI "FELCO 5", MENI SU OK
-
Kupio danas 2
271,00 kn
-
Kupio danas 2
271,00 kn
skupe su ali mislim da vrijede. i fora mi je to sta imas posebno za kupiti svaki dio tak da u biti ne moras nikad kupit skroz nove skare nego samo mijenjas dijelove.. 8)
-
Ove godine planiram izvadit kolce iz vinograda koji je star 9 godina, neznam dal mi je to baš pametno?
-
Pozdrav
Ima li netko kakav savjet oko rezidbe i oblikovanja mladog vinograda, vinogradu je sad 3. godina i trebalo bi oblikovati trs Sorta je merlot i prva žica je postavljena 45 cm od zemlje. Dilema je da ga režemo u visini prve žice te da po jedan pup pustimo izaberemo za svaku stranu ili da ostavimo 3-4 pupa iznad žice te onda savijamo na jednu starnu i pustimo pup na suprotnoj strani.
Hvala na savjetima
-
bok ekipo, trebam savjet nakon lutanja, najbolje da vas pitam, zanima me koji su među boljim uzgojnim oblicima za "frankovku" i"traminac crni" te razmaci u redu i između redova, neću ulaziti sa mehanizacijom u vinograd ???
P.S. gdj bi mogao nabaviti sadni materijal
-
@klinac nakon 9 godina vinograd bi vec trebao biti dovoljno razvijen i stablo dovoljno cvrsto i debelo tako da mislim mozes maknuti kolce. ali ako imas vece prinose grozda i slabije zice mozda bi ipak trebao pricekati jos par godina ali ako je sve napravljeno kako treba, nakon 9 godina bi svaki normalan vinograd trebao vec stasati i odrzavati se bez pomoci kolaca.
@Nikica osobno mislim da je na 45 cm formirati stablo, tj. uzgojni oblik ipak malo prenisko..?! zapitaj se kako ces obradivati zemlju ispod trsa, ako kopas bit ce ti otezano, pogotovo kada bude grozda koje prirodno vuce prema zemlji, ako spricas herbicidima, takoder slicna stvar, zahvatit ces lisce ili grozde, ako kosis, opet ce ti biti otezano, pogotovo kada bude grozda. takoder, nije ti dobro da grozde bude u travi a trava i korov relativno brzo naraste 45 cm a da ne spominjem otezane radove zbog tako niskog uzgoja, rezidba, vezidba, berba.. ali mozda najvise ovisi o tome gdje se vinograda nalazi, ako si u kamenu u Dalmaciji, to je jos i prolazno ali ako si negdje na kontinentu gdje su teze i plodnije zemlje i gdje je kisnije, korovi ti rastu ko ludi tako da moras na to misliti. uopce ne znam zasto bi stavio toliko nisko trs, cemu? pa ako zelis nisko, stavi ga barem na 70 cm! prvo jos jako dobro razmisli o ovih MALIH 45 cm pa se onda javi..
@MAX77 opcenito je pravilo da se sorte vecih grozdova rezu na krace rodno drvo i obrnuto. dakle, za frankovku ti je mozda najbolji uzgoj dvokraki guyot (ili rjede jednokraki) a za traminac (za vrhunsko grozde) jednokraki guyot sa malo duzim lucnjem. btw. ne znam sad na sto si tocno mislio jer traminac CRNI ne postoji, mozda si mislio pinot crni ili traminac mirisavi..?? posto nejdes sa mehanizacijom u redove optimum ti je onda od 1,2 do 1,5 m, ovisno o nagibu terenu i samoj velicini parcele. a sto se tice razmaka izmedu trsova to ti ovisi o uzgojnom obliku, npr. za dvokraki guyot moze biti od 90 cm do 1 m, to je mozda i najbolje dok za jednokraki od 70-90 ali 80 cm je ok. za sadni materijal potrazi na internetu ili od nekoga ko je nedavno nabavljao, ja ti mogu preporuciti Rasadnik Ivanovic u Vukojevcima kraj Kutjeva.
-
Vinograd je u dalmatinskoj zagori na dosta kršnom području zamišljeno je bilo da 1.žica bude oko 55 od zemlje nebi htio previsoko zbog dosta sunčanih dana a tankog sloja zemlje ali smo kamen koji je izvađen iz vinograda samljeli i vratili nazad u redove time smo podigli tlo za cca 10 cm i čini mi se da mi ne preostaje drugo nego da skidam žice i da ih podižem za 10cm svakako ostaje dilema dali pustiti prut pa ga savijati ili odrezati po prvoj žici i najbliže pupove oblikovati.
-
Kako režete rizling a kako sovinjon. Jel uredu dva roznika i lucanj za rizling cca 10 pupova a za sivinjon 12. Naravno roznik 3
inače vinograd je u zagorju
-
Kako režete rizling a kako sovinjon. Jel uredu dva roznika i lucanj za rizling cca 10 pupova a za sivinjon 12. Naravno roznik 3
inače vinograd je u zagorju
To ti ništa ne znači! Treba poznavati stanje i fiziologiju svakog trsa!
Bez toga ništa. Svaki trs je priča za sebe!
-
Koji uzgojni oblik i razmak sadnje primjeniti kod žutog muškata ?? ???
Unaprijed zahvaljujem.
-
1. Imam 2 godine stari vinograd. Chardonay i pinot crni. Zbog suhih godina došlo je do propadanja nekih trsova jer nisam bio u mogućnosti zalijevati, a neki su trsovi dosta slabi. Na forumima sam našao dva sredstva za tretiranje slabi i oštečenih trsova. Jedno je 'drin', a drugo 'megagreen'.
Ima li netko iskustava sa tim sredstvima?
2. Da li se smije kupiti trsove u Sloveniji i legalno prenijeti preko granice. Naime, rasadnik u Krškoj Vasi reklamira neke sorte kojih bi htio posaditi par komada, a kod nas ih nisam vidio.
-
Iako nije tema posta molim za pomoć. Naime namjeravam kupiti jedan relativno zapušteni vinograd. Interesira me da li se trsovi mogu oživiti obzirom da dvije do tri godine ništa nije rađeno osim košnje trave. Vinograd je star cca 20 g. uglavnom je posađena graševina. Ove godine gotovo da i nema roda gdje koji grozd. Hvala.
-
Zašto?
Vinograd koji nije održavan dvije godine je krčevina!
Ne računa se pod vinograd nego pod zapušteno zemljište!
Bolje ga je iskrčiti i posaditi novo!
Teoretski bi ga se moglo osposobiti uz puno truda i iskustva, ali sumnjam da je to moguće i isplativo više!
Napominjem da je okvirno rok iskorištenja vinograda cca 25 - 30 godina u intenzivnom sustavu uzgoja!
-
Napominjem da je okvirno rok iskorištenja vinograda cca 25 - 30 godina u intenzivnom sustavu uzgoja!
to si dobro rekao i nazalost je tako. dok loza najbolje grozde i vino daje kada je starosti preko 30ak godina.. pa se mozete upitati zasto je to tako!? ???
-
Ovako
susjed u vinogradu je jučer porezao svijače ( lucnjeve) i i veli da on to radi svake godine i ta je to navodno dobro
jer se trs ne iscrpljuje.
jel to stvarno tako i jel to netko od vas radi pa ako da , da i ja krenem sa tom jesenskom rezidbom??
-
Loza može svašta izdržat pa tako i ranojesensku rezidbu.
Isto tako susjed ti može igrati i ruski rulet i govorit da je to dobro..dok ne opali..
Znači ide normalna rezidba krajem zime u unutrašnjosti ak nemate puno toga.
-
Vinova loza se reže u fazi mirovanja, dakle od pada lišća pa skroz pred početak suzenja...
I nema nikakve razlike hoće li to biti krajem studenog ili početkom drugog mjeseca, ali rezidba sad je definitivno puno prerana
-
hvala na odgovoru , tako sam i sam mislio samo nesmijem ništa reć jer znate onu ... stariji su puno pametniji!!!
-
Vinova loza se reže u fazi mirovanja, dakle od pada lišća pa skroz pred početak suzenja...
I nema nikakve razlike hoće li to biti krajem studenog ili početkom drugog mjeseca, ali rezidba sad je definitivno puno prerana
Mislim da ima razlike o orezivanju loze jer preranim orezivanjem postoji opasnost od kasnih mrazeva.
Ako griješim neka netko ispravi.
-
Mislim da ima razlike o orezivanju loze jer preranim orezivanjem postoji opasnost od kasnih mrazeva.
Ako griješim neka netko ispravi.
Kad je loza u fazi mirovanja onda je znatno otpornija na niske temperature, primjerice pupovi mogu podnjeti i do -18 celzijevih, dok nabubreli mogu podnjet malo ispod ništice, rozgva i do -25...
Istina je da se u sjevernim područjima preporuča rezidba u drugom mjesecu zbog toga što nakon opadanja lišća dolazi do stvaranja negativnog tlaka na prerezima pa može ući voda u tkivo na prerezima i može doći do smrzavanja, ali to se s obzirom na veliku otpornost rozgve na niske temperature događa gotovo nikad... ;)
-
Izgleda da su nas zadnje dvije zime razmazile.Nije dovoljno izmjeriti u vinogradu recimo -12 i biti siguran da štete na pupovima neće biti.Puno puta sam bio svjedok ovdje u dalmaciji da se voda smrzava vani uz +5°C uz vrlo jaku i olujnu buru,zatim nije jednako jel u pitanju "suha hladnoća" ili je kombinirana sa snježnim uvjetima.Ledena kiša je također vrlo nezgodna.®elim reć da su te temp. okvirne i zbilja nema potrebe krenuti s rezidbom prije kraja veljače ako nemate toga puno.Da ne govorim da se granica smrzavanja opasno spušta pri povećanoj gnojidbi dušikom tijekom vegetacije koja značajno usporava dozrijevanje rozgve.
Sve u svemu ama baš nikakvu prednost nema rana rezidba.
-
Nitk oni ne kaže da rana rezidba ima prednost ;)
Ali da je neka pretjerana razlika između rane rezidbe (što ja smatram rezidbu u 12. mjesecu, ne ranije) i kasne rezidbe (2. mjesec), nije...
Tako je, granica smrzavanja se opasno spušta obilnijom gnojidbom, ali to vrijedi po meni samo za vrijeme vegetacije...kad loza jednom uđe u fazu mirovanja onda otpornost raste...
Isto tako, klimatske prilike na sjeveru i u Dalmaciji se bitno razlikuju...ali ponavljam opet, nema prevelike razlike u rezidbi ako se ona obavi u 12. ili u drugom mjesecu, a uostalom vremenske prilike često znaju biti povoljnije u 12. nego u drugom ili trećem mjesecu
-
kazu da je najbolje rezati neposredno prije bubrenja pupova, naravno tko moze tako s obzirom na kolicinu, ali ja smatram da to i nije najbolje rjesenje, zasto? smatram da ako se loza oreze ranije, npr. 1. mjesec, bolje ce se priviknuti na nize temperature i eventualne proljetne mrazove i polaganije i normalnije ce kretati vegetacija, tj. bubrenje i otvaranje pupova. kasno orezana loza ce propupati u 3-4 dana sto smatram da nije dobro jer ako dode neki mraz ili naglije i ostrije zahladenje puno je veca sansa od smrzavanja. ali ipak, sve opet ovisi o kolicinama. onaj tko ima 10ak ili vise ha naravno da mora poceti rezati ranije kako bi sve na vrijeme stigao a onaj tko ima 200 loza moze rezati i neposredno prije bubrenja pupova, sto smatram da ipak nije dobro. ja imam 3 ha i rezem pocetkom ili sredinom 2. mjeseca, relativno sam visoko, 200 nm, i nemam mraza niti mi je jos sta smrznulo kada je krenula vegetacija, za sada je sve bilo ok. neki rezu lucnjeve nakon berbe, tj. nakon pada lisca, ali smatram da je to apsolutno nepotrebno i to obicno rade oni koji imaju par stotina komada loza jer kome bi se npr. na 20 ha isplatilo ici u jesen rezati lucnjeve a zatim u proljece opet prolaziti cijeli vinograd i rezati kako se spada!? bezvezarije..
-
(http://img79.imageshack.us/img79/6373/p9250057ol8.jpg)
Da li znate možda kakav je ovo uzgoj?
Interesantno ;D
-
E ja znam kakav je to uzgoj!
Toga ima i na mom brdu.
To je tzv. škrti ili "žalmijezvadittrsjerćuimattrilitrevinamanje" uzgoj.
tipično za sjevernu , istočnu ,južnu , zapadnu i sve između Hrvatsku ;D ;D
Navodno došlo iz susjedne Slovenije ;D ;D ;D ;D ;D
-
Vrlo često i vani viđeno za cjepove koji su uzvan redova, odnosno da bi zadnji stuo mogao imatu uporište ili sidro.
J. Amerika na taj način ima posađene ruže u svakom redu.
-
Da,nije to baš uvijek i pitanju šktost vlasnika...i ja to radim pod obavezno upravo zbog uporišta i izrazite vlage u zemljištu,a i zato da mi ekipa koja popodne malo cugne ne potrga žicu traktorom od tog istog zadnjeg stupa ;D
-
hehe, Vinofil, zato moji traktoristi ne piju. a ni radnici, jer kak sami kazu, mi smo svoje popili.. ;)
-
Da,nije to baš uvijek i pitanju šktost vlasnika...i ja to radim pod obavezno upravo zbog uporišta i izrazite vlage u zemljištu,a i zato da mi ekipa koja popodne malo cugne ne potrga žicu traktorom od tog istog zadnjeg stupa ;D
Pod "izrazitom vlagom" misliš na onaj potop sa onih tvojih slika ;D ;). Ovo za cuganje je u redu ;D ne kužim baš ovu potrebu za uporištem.Našrafio si sidro i poslije si pored toga trs posadio?Obrnuto?
Gledajući Razorovu sliku,ovi stupovi bi trebali biti nagnuti na drugi kraj.®ica za napinjanje je također prenisko,trebala bi biti barem na 2/3 visine stupa.Ak ni to nije dosta stavi se i sidro i sa suprotne strane još jedan stup kao podupirač,s tim ako je stup 2,8m onda je 80cm u zemlji,a i sidro toliko.
-
Zagorac,bude to i puno gore kod mene.Za zimskih poplava ako je vršena obrada tla na jesen u vinogradu bez problema zapadam s čizmama do 30cm(dokle je i zaorano ;D) te sad zamisli kako se sidra ponašaju u takvim uvjetima.Stavim ja sve kako si ti naveo(osim dodatnog stupića) ali uvjerljivo najbolji rezultat daje kad se sidro stavi ovako između zadnjeg i predzadnjeg čokota,korijen bude taj koji osigurava stabilnost.Može se i prije ili poslije "zašarafiti" sidro,ionako treba vremena da se korijen razvije pa i nije žurba.Meni je bar ovako praktičnije neg stavljati kontra stupić kao potporu.
Ovo sa razorove slike nema baš veze s tim jer su zatezni stupići u kontra strani što znači da vlasnik baš i ne vodi račna o njima.
-
pozdrav svima :D, molim da ako itko zna na kojem linku naći duljinu lucnjeva prema sortama da mi pomogne. vinograd mi je dostaa star a u njemu ima petnaestak sorti grožđa pa svake godine muku mučim sa rezidbom jer uvijek čuje neku novu "narodnu" dubokoumnost. unaprijed zahvaljujem :D
-
dugi, malo procesljaj portal, imas zbilja svega sto je potrebno znati, naravno, na amaterskom nivou ali ipak.. ;)
za pocetak provjeri ovo:
http://vinogradarstvo.hr/index.php?s=187
-
prošle godine(druga godina), na nekoliko trsova, kad su "njegovane dvije mladice" bile visine 70 cm, zečevi ili srne skratile su ih za 20-30cm
tada su zaporci preuzeli ulogu vrha i trsovi su se normalno razvijali, sad je treća godina i mislim podiči trsove na visinu od 90 cm
kaj da napravim sa oštečenim trsovima ? da ih ponovo spustim dolje na dva pupa od zemlje i pustim da tjeraju dvije mladice ili da ih normalno dignem na visinu ?
-
Bilo bi dobro vidjeti kako to izgleda, koliko su ti trsevi ravni, da nisu grbavi.
Ako nisu ravni, vrati ih na dva pupa, pusti jednu ravnu mladicu da ti se razvija i zaštiti trs nekako da ti se opet ne ponovi.
-
Ja sam imal isto takav slučaj, sa srnama, al ja budem vraćal mladice na dva pupa(vinograd je isto 3 god star). Osim njih imam jos par komada na kojima nisam zadovoljan s debljinom šibe pa budem i njih isto vratil na dva pupa.
-
Bilo bi dobro vidjeti kako to izgleda, koliko su ti trsevi ravni, da nisu grbavi.
Ako nisu ravni, vrati ih na dva pupa, pusti jednu ravnu mladicu da ti se razvija i zaštiti trs nekako da ti se opet ne ponovi.
trsovi su ravni i razvijeni kak i drugi, tak da sam u nedumici kaj da napravim?
-
daj stavi koju fotku da vidimo kak to izgleda.. ::)
-
dižem trsove na visinu,prva žica mi je na 90 cm
piše da se ostavi jedan pup iznad prve žice,razmak između pupova zna biti i oko 15 cm,
pa mi je gornji pup 10 cm iznad prve žice, a drugi 5 cm ispod,
da tak ostavim ili da skratim pa da mi je prvi pup 5 cm ispod prve žice
sorta je zeleni silvanac, razmak između redove je 90 cm, mislim jednog dana imati jedan lucanj i jedan reznik
-
mislim da ti je bolje ostaviti prvu opciju, da ti je gornji pup iznad žice jer budeš ove godine tak ostavljal 4 najviše mladice, tj one koje se razviju iz 4 najgornja pupa.
P.S. nadam se da si mislil da ti je razmak među trsovima 90 centima ;)
-
trsije je na brijegu, pri vezanju, da li lucnjeve okrenuti prema brijegu ili prema dole?
o čemu to ovisi?
-
gore , tak su barem meni rekli a neznam zašto
-
Kaj velite za ovaj način rezanja?Tip veli da su mu trsovi previsoko pa ih hoće tako sniziti.Lucnjevi su 6-7 pupova,razne sorte pinot,rajnski,souvignon sve je tako orezao.Vidjet ću s vremenom kaj bude izraslo i jel bude kaj odstranio. ???
-
pa uvijek je tendencija da se loza i uzgojni oblik snizava i vraca na prvu zicu jer loza nakon par godina vrlo lako pobjegne u zrak i ako se dobro ne reze SVAKE godine, za par godina ti uzgojni oblik pobjegne i 15-20 cm iznad zice sto nije dobro s obzirom na razvoj lisne mase, vezanja lucnjeva, itd. vrlo je bitno NE ostavljati reznike iznad lucnjeva vec uvijek ispod tako da se mozete drzati onog pravila da svake godine u potpunosti odstranite staro drvo (lucanj) a sa reznika ce se razviti 2-3 mladice koje se tekuce godine oblikuju na lucanj i reznik s time da treba pokusati opet reznik naci ispod lucnja, i tako svake godine i uzgoj vam nece bjezati u zrak! ovo sa fotki mi se uopce ne cini bas nesto dobro orezano, stovise dosta lose.. ima 6-7 kratkih reznika sa 1-2 pupa koji (koliko se uspije vidjeti sa fotki) uopce ne idu iz jednogodisnjeg drva vec direktno iz panja sto mu ne daje rod ove godine vec mu sluzi kao baza za na godinu i toga ima malo previse, dosta mu je da ostavi 2 takva reznika na visini gdje zeli spustiti oblik jer dobit ce previse malih i nerazvijenih mladica od kojih nece moci dobiti dobar lucanj na godinu. takoder, trs nije orezan "do kraja" i nije cisti rez, ne smiju mu ostati strsati ovi okrajci jer na njima ima sigurno 1-2 pupa pa ce dobiti previse nerodnih mladica iz panja, dakle treba pokusati orezati sve do drva, to se dobro vidi na 3 fotki. na 4 fotki se vidi da su lose ostavljeni lucnjevi koji su nizi od svih reznika (pogotovo ovaj lijevi) i tako nikad nece moci sniziti uzgoj! nemam pojma na koji nacin on to misli vezati kada mu lucnjevi strse u stranu, oni moraju biti sto ravniji i strsati u zrak da se mogu sto bolje i ljepse saviti i vezati za zicu, a ne ovako.. :( i opet, ako ostavlja 6-7 pupova na lucnju za sivi pinot cini mi se da i nema bas previse roda jer pinot bolje podnosi duzi rez. evo fotke kako bi ja to napravio, crveni krug ukazuje sta bi sve jos moralo odstraniti jer nije cisti rez vec mu je na tim komadicima ostalo pupova a plavi krug je sta su trebali biti lucnjevi a ne reznici. nadam se da nisam bio prekritican ali ako vec komentiramo onda cemo to raditi kak se spada.. ;) pozdrav.
-
trsije je na brijegu, pri vezanju, da li lucnjeve okrenuti prema brijegu ili prema dole?
o čemu to ovisi?
ivane razor, molim vas odgovorite
-
ivane razor, molim vas odgovorite
nema posebnog pravila ali ja svaki lucanj okrecem i vezem prema dolje, tj. prema padu terena.
-
Ako je orezivanje na dva lucnja i dva reznika što je uobičajeno orezivanje u mom kraju onda jedan ide na jednu a drugi na drugu stranu, zar ne?
Nisam vidio da ima razlike na lucnjevima.
-
nema posebnog pravila ali ja svaki lucanj okrecem i vezem prema dolje, tj. prema padu terena.
da, ovo stvarno nema pravila. ja ih vežem onako kako mi paše s obzirom na susjedni trs...
-
mi okrećemo isto prema dolje, prema padu ;)
-
djarza da, naravno, drugacije niti ne mozes vezati ako rezes na 2+2 ali poznanovec ima drugaciju situaciju pa ga zanima, a to nije ovo sa fotki, ovdje je takoder 2+2. ja kada rezem i kada imam vise mladica na izbor za lucanj uvijek odaberem onu koja se moze bolje savinut prema dolje pa tako i sve lucnjeve vezem iskljucivo u jednu stranu, prema dolje, jer inace bi bio kao u vegetaciji kada bi npr. jedan lucanj vezao prema dolje a sa susjednog trsa lucanj prema gore jer ne bi imao dovoljno mjesta za 2 lucnja na jednoj strani! bitno je samo pokusati vezati sve u jednom smjeru, gore ili dolje, to je manje vazno..
-
Ovo na slikama je prestrašno >:( a kak tek izgleda u vegetaciji ... šuma striborova ;D
Ja režem na jedan lucanj i jedan kratki reznik (dva -tri oka s tim da kasnije jedno skinem ako sva tri potjeraju )
i lucanj uvjek prema dole .... to mi se je pokazalo kao najbolja varijanta rezidbe
-
Ja radim kao i ostali ovdje,lucanj u pravilu dolje niz brijeg,ak su dva onda dolje i gore,uostalom kak ti paše prema žici tak staviš.Kaj se tiče visine pokušavam se držati pravila koje je niže Ivan opširno naveo.Namjerno sam stavio one slike tu da neko iskusniji koji je više toga vidio prokomentira pogotovo oni koji su u škole išli da to znaju,a čovjek koji ima to trsje inače sam ne reže,a tak su mu drugi orezali i uvjerili da bude ok,vidjet ćemo
-
Ivane to mi je jasno, nego čitajući dobio sam dojam da je bitno da lucnje vežemo prema padu terena. Naravno da treba rasporediti kako si naveo da svi idu u jednom smjeru.
Ono na fotkama činimi se da je netko htio napraviti orezivanje "u glavu" ali je potpuno fulao.
Ivan je to lijepo objasnio.
-
Zagorac, ovaj lola mora STRAŠNO puno učiti o rezidbi vinograda. Bez uvrede ali slike sve govore. Nije mi uopće jasno kako se usudio na rezidbu bez da je prije molio nekoga za pomoć. Pod hitno ga šalji na obuku! >:(
-
Kaj velite za ovaj način rezanja?Tip veli da su mu trsovi previsoko pa ih hoće tako sniziti.Lucnjevi su 6-7 pupova,razne sorte pinot,rajnski,souvignon sve je tako orezao.Vidjet ću s vremenom kaj bude izraslo i jel bude kaj odstranio. ???
ovo nema veze s ničim. trebalo bi uzeti kao primjer "kako ne rezati". 7-8 kratkih reznika? stvarno ne razumijem koja bi trebala biti svrha. Vjerojatno će svi pupovi potjerati i stvoriti šumu, a budući da su reznici direktno iz panja, roda neće biti baš kako je Ivan opisao. Uglavnom - "ne pokušavajte ovo u vlastitom vinogradu" :-)
-
trsije je na brijegu, pri vezanju, da li lucnjeve okrenuti prema brijegu ili prema dole?
o čemu to ovisi?
Hm, a šta ako je ravno? ;D
Gledati svakako i trs u cijelosti da se ne naginje na jednu stranu, ako je to slučaj onda lucanj svinuti kontra na drugu stranu da se trs ispravi, ali to treba tako rezati da ispadne, ako je moguće, a ne vezati u nemoguće pozicije gdje lucanj vrlo lako može puknuti. Naravno i kolac.
-
Evo jednoga primjera kako se (ne) smije rezati vinova loza.
(http://img257.imageshack.us/img257/6590/slika074.jpg)
Ja ipak mislim da je riječ o pohlepi :o
-
Kod mene se također svašta može vidjet kod rezidbe.
Šta je ovo,dva lucnja sa dva reznika na razmaku od 90cm ::) Loza djeluje dosta ispaćeno..
-
Reznici su na 4 pupa, lucnji tanki ko šibice, a nasad je kržljav jer su ova stabla drva oraha nad nasadom.
-
ma ima svega svugdje, to je uzas sta ljudi rade od tih vinograda, place mi se kad vidim ovakvo nesto.. ne znam sta bi ovo uopce trebalo biti.. ??? a i vidi se po zemlji da je zakurac tlo.. :(
-
Pitanje:
Imam oko 20 trseva u trecoj godini koje sam greskom odrezao 15 cm nize od prve zice, na cca 65cm. Kako sada stici do prve zice? Ostaviti zadnja 2 oka da porastu tih 15 cm i onda ih prikratiti, ili odrezati trs skroz dolje i pocet sve ispocetka?
Uzgojni oblik bi mi bio jednokraki guyot.
Pozdrav.
-
trebao si prije pitati nego si isao rezati ali sada pusti gornja 2-3 pupa i ostale opljevi pa ces nagodinu dobiti mladice iznad zice, vrlo jednostavno..
-
pusti gornja 2-3 pupa i ostale opljevi pa ces nagodinu dobiti mladice iznad zice, vrlo jednostavno..
hvala,
tako sam i planirao, samo ima li to nekve negativne posljedice na trs? susjed mi rekao da se taj "prekid" nebi smio raditi.
-
hvala, tako sam i planirao, samo ima li to nekve negativne posljedice na trs? susjed mi rekao da se taj "prekid" nebi smio raditi.
a cuj, bolje bi bilo da si orezao normalno, uostalom, kak ti se to uopce desilo, da orezes 15 cm ispod zice..?!? ::) a sad sta je tu je, ti nemas izbora i moras ovako napraviti jedino ako ne zelis imati panj na 65 cm i spustati uzgojni i oblik i zicu sto mislim da je kompliciranije za napraviti nego ovaj "prijelaz"..
-
gospoda brečak i matovinović iz hzpps varaždinske županije imaju teoriju da u drugoj godini(ne u trečoj) treba dići trsove na visinu uzgoja, ako su trsovi deblji od olovke radi bolje oplodnje i cvatnje
kaj mislite o tome ?
-
Meni je takođe Matovinović rekao da ak su trsevi debljine olovke nek ih režem na visinu.
-
gospoda brečak i matovinović iz hzpps varaždinske županije imaju teoriju da u drugoj godini(ne u trečoj) treba dići trsove na visinu uzgoja, ako su trsovi deblji od olovke radi bolje oplodnje i cvatnje
kaj mislite o tome ?
Ja sam par trseva koji su mi bili dovoljno debeli u drugoj godini odrezal na visinu uzgoja, rezultate tek slijede, jer sam trenutno u drugoj godini ;)
-
gospoda brečak i matovinović iz hzpps varaždinske županije imaju teoriju da u drugoj godini(ne u trečoj) treba dići trsove na visinu uzgoja, ako su trsovi deblji od olovke radi bolje oplodnje i cvatnje
kaj mislite o tome ?
a daj pitaj dotične dame koliko one imaju svog vinograda ;D
tak su i mojeg brata "savjetovali" na graševini , koja je zbilja bila krasna u drugoj godini i mladice su stvarno bile debele ko prst ( duplo deblje od olovke ) . Z nači u drugoj g. ju je dignuo ,a u trečoj je dobila lucanj i kratki reznik (2 pupa) eeee ali u 4,5,6 g. ju je morao spašavat jer je bila kržljava i nikakva ,a moja je bila OK (sađeno iste g, ) zato ti velim teorije su jedno a praksa i život nešto sasvim drugo :-\
poštujem struku ... ali od ljudi koji znaju ,a ne samo teoreziraju ;D
-
ivan, razor, vinofil i ostali veliki proizvođači kaj mislite o teoriji od brečaka i matanovića ?
-
ivan, razor, vinofil i ostali veliki proizvođači kaj mislite o teoriji od brečaka i matanovića ?
Meni je to Dr. B. Kozina predavao na faksu, ja ipak njemu više vjerujem. Vinograd se sadi na nekih tridesetak godina rentabilnog roka korištenja, čemu žurba i silovanje trseva?
-
Ja vam samo mogu reć da je svaki čokot priča za sebe te da definitivno mladi nasad(a ni stariji!) ne treba opterečivati.Nebitno je sad jel se diže na visinu uzgoja u drugoj ili trećoj godini jer je u bilo kojem trenutku razvoja moguće iscrpsti čokot.Kod mene u mjestu ima slučajeva da pojedini vinogradi ni u trećoj godini nisu sposobni na dizanje na prvu žicu.
-
poznanovec, moje opcenito razmisljanje o vinogradarstvu i vinarstvu ljudi na ovom forumu su vec dosta upoznali i ja definitivno zagovaram sto normalniji i prirodniji uzgoj, bez ikakvog forsiranja, pogotovo kada je vinograd mlad jer u pocetku je najbitnije da razvije dobar korijen i ne treba ga opterecivati sa vecim rodom i mladicama do 4-5 godine, pa cak niti onda, treba postovati prirodu i rezati po redu. jedan moj prijatelj je odmah u prvoj godini sadnje imao par mladica preko 2 m i to debele kao prst, teoretski ih je mogao odmah staviti na lucanj ali naravno to nije dobro jer korijen jos nije razvijen i biljka ne moze to podnesti tako mlada.. istina, ona je bacao umjetnjak i folijarno isao ko manijak ali ja kazem na to, j.... takvo trsje! 8)
razor, vinograd najkvalitetnije grozde daje od 25-30 godine na dalje, pitaj Simcica ili Moviu.. ;) hehe
-
molim savjet, posadio sam proljetos 100-tinjak loza stolnog grožđa različiih vrsti: cardinal, muskat hamburg, muškat italija, afus ali i black magic. zanima me kakve bi uzgojne oblike bilo najbolje primjeniti za svaku pojedinu od ovih sorti. razmak između redova je 140 cm, a u redu 100 cm.
-
za večinu sorti koje si nabrojil, piše ti na stranici od vinogradarstva, pod rezidba rodnog vinograda
-
Da li je neko probao ili ima jasan stav o ideji da se kondiri na lozi odseku odmah nakon berbe grozdja kako bi se sto vise snage prenelo u glavne lastare koji su ostavljeni za sledecu godinu, ili bi to mozda prerano poteralo pupoljke iz tih lastara te tako nacinilo samo stetu?
Zahvalan za svako misljenje
Sava
-
Ja nemam kondire nego lucnjeve,ali ih svake godine režem najesen kad otpadne lišće i to s razloga da na proljeće imam manje za rezidbu,mada nemam puno vinograda.Nikad nisam imao problema da bi mi ranije porasli pupovi i da bi imao nekakvu štetu zbog takve rezidbe.
-
Da li je neko probao ili ima odgovarajuca znanja da proceni da li je opravdano posle berbe ukloniti kondire te tako pomocilastarima koji su namenjeni za sledecu godinu da bolje sazreju te budu jaci, ili to treba izbegavati kako se nebi pokretali pupoljci na njima.
Unapred zahvalan za svako misljenje
Sava
-
Ja nemam kondire nego lucnjeve,ali ih svake godine režem najesen kad otpadne lišće i to s razloga da na proljeće imam manje za rezidbu,mada nemam puno vinograda.Nikad nisam imao problema da bi mi ranije porasli pupovi i da bi imao nekakvu štetu zbog takve rezidbe.
HVALA , do sada sam i ja to radio po opadanju lisca a sada razmisljam da li bi bilo bolje to uraditi ranije. Probacu na jednoj kolicini.
Pozdrav
Sava
-
HVALA , do sada sam i ja to radio po opadanju lisca a sada razmisljam da li bi bilo bolje to uraditi ranije.
ranije ne. jer iz lista idu silazno u korijen svi sokovi kao zaliha za zimu. upravo zato kada se to desi list više ne funkcionira i vene, otpada.
-
Buduci da sam novi na ovom forumu, a takodjer i u vinogradarstvu. Nadam se da ne ponavljam temu.
Treba mi pomoc, zivim u srednjoj bosni i prvi sam koji je napravio vinograd. Grozdje mi je sorte francuski crveni pinot. Posadjen je u travnju ove godine. Narastao je 3m i fino razgranat.
Smijem li sada raditi rezidbu i kako ga zastiti od mrazeva i snijega.
Unaprijed hvala svima na odgovoru i pomoci.
-
Buduci da sam novi na ovom forumu, a takodjer i u vinogradarstvu. Nadam se da ne ponavljam temu.
Treba mi pomoc, zivim u srednjoj bosni i prvi sam koji je napravio vinograd. Grozdje mi je sorte francuski crveni pinot. Posadjen je u travnju ove godine. Narastao je 3m i fino razgranat.
Smijem li sada raditi rezidbu i kako ga zastiti od mrazeva i snijega.
Unaprijed hvala svima na odgovoru i pomoci.
Mladi trs ovogodišnji ti je narasao 3 metra ??? Svaka čast ;) Budemo pomogli,napiši malo kakva je prosječna klima,temperature,kakav je položaj vinograda,poželjne i slike
-
2 mjesec sigurno, ako ne bude prehladno, a voćke i u prvom mjesecu svaki lijepši dan.
Lani sam se tako zeznuo, radio drugima, a sebi do Uskrsa. Zadnje voćke sam rezao s lišćem :(
a dobro, ja uvijek krecem u 2. mjesecu, obicno krajem, ovisno o vremenu i porezem za 5-6 dana sa 4 covjeka po 7 sati dnevno. ja mislio ti ces sad krenuti odma poslije nove godine.. ;D
ps. e moji "ekolozi".. od prve zastite ima dobra 3 mjeseca a vi vec ispisali 2. stranice.. ::) :'(
-
2 mjesec sigurno, ako ne bude prehladno, a voćke i u prvom mjesecu svaki lijepši dan.
Zašto ne iskoristiti dobro vrijeme,ja sam najveći dio posla oko toga obavio,porezao lucnjeve i meni teži dio,izvukao to sve van ispod žice,ovo mi sad bude lagana igrarija,zapravo nije mi jasno čemu se ljudi čude,a kaj da doma dangubim ak imam vremena ???
-
Nedaleko od mene jedan čovjek je već počeo rezati vinograd.
-
Veća imanja kod mene režu čim list opadne,ove godine je to bila sredina lisopada.
-
a dobro, ja uvijek krecem u 2. mjesecu, obicno krajem, ovisno o vremenu i porezem za 5-6 dana sa 4 covjeka po 7 sati dnevno. ja mislio ti ces sad krenuti odma poslije nove godine.. ;D
ps. e moji "ekolozi".. od prve zastite ima dobra 3 mjeseca a vi vec ispisali 2. stranice.. ::) :'(
Mi krecemo sredinom/krajem prvog mjeseca, ovisno o vremenu.
Ekolozi?! Vorsprung durch technik! Ja sam ipak pri tome da tehnoloski napredak uvjetuje i samu kvalitetu proizvoda, pa makar to bio i poljoprivredni proizvod.
-
Interesuje me vase misljenje da li je Roajatska kordunica dobra za sorte Moldovu, Muskat Hamburg i Frankovku?
-
Ja nisam stručnjak, ali mi se taj oblik jako sviđa. Mislim da ću jednu staru parcelu potpuno preinačiti na taj oblik. Ti bi trebao vidjeti u literaturi kakvu rezidbu traže tvoje sorte. Kratku ili dužu? Pa onda kad uzgojiš kordonce rezati na kraće reznike(3 pupa), duže (4-5) ili čak kondire do 6 pupova. S tim što je veći broj pupova po rezniku, da je među njima veći razmak. Evo ja ću otprilike tako iako imam preko 10 sorti na toj parceli, pa ću pratiti kako se ponaša. Ne bi išao na Moserovu varijantu s kratkim lucnjevima na kordoncu, jer ih treba vezati.
-
ja sam krenuo rezati ovi dana polako reznik (3 pupa) i lucanj (7-8 pupova).........tako ću rezati sve graševinu, pinot sivi i chardonnay, prošle sam godine imao sve na 2 lucnja.......previše rodjo previše........4 reda sam riješio još je ostalo oko 24 reda rodnoga, a onda u mladi............
-
ja sam krenuo rezati ovi dana polako reznik (3 pupa) i lucanj (7-8 pupova).........tako ću rezati sve graševinu, pinot sivi i chardonnay, prošle sam godine imao sve na 2 lucnja.......previše rodjo previše........4 reda sam riješio još je ostalo oko 24 reda rodnoga, a onda u mladi............
reznik na 2 je dosta...
-
reznik na 2 je dosta...
u kombinaciji sa lucnjom da.
-
slažem ;)se
-
Tako ču i ja sad rezati,dva reznika na dva pupa i jedan lucanj do osam pupova,a prije sam rezao dva reznika sa tri pupa i dva lucnja od deset do dvanaest pupova.Skroz previše.
-
pocinjem rezidbu za vincelovo, rezem na reznik 2 pupa,i lucanj max 8 pupova
-
ja lucanj 8-10 pupova, ovisno o sorti ali reznik uvijek na 2 pupa, krecem sredinom ili krajem 2. mjeseca, treba mi 5-6 dana za cijeli vinograd.
-
događalo mi se to na mjestima di ostvim samo 2 pupa na rezniku da mi jedanili ostane kraći odnosno nedovoljan za lucanj ili smrzne ili u radovima ga se ošteti tokom godine tako da mi onaj treči dobro dođe..............
-
Ivane, drustvo, rezete rucno ili elektricnim nozicama?
-
Ivane, drustvo, rezete rucno ili elektricnim nozicama?
ja rucno, felco skare.
-
Koji je odnos ucinkovitosti sa obicnim felcovim rucnim nozicama/skarama i felkovim elektricnim ???
-
Koji je odnos ucinkovitosti sa obicnim felcovim rucnim nozicama/skarama i felkovim elektricnim ???
ne bi znao za ucinkovitost ali elektricne skare ne moras stiskati rucno, tj. one imaju gumb i rezu prilikom aktivacije gumba, ne boli ruka i zglob pa mozes duze rezati ali smatram da je to za vecer povrsine. koliko kostaju te skare ja platim radnike za cijelu rezidbu..
-
Kod nas dolje na Jugu cesto je u rezidbi borba sa vremenom. Ako se reze rano onda mrazovi sprze mlade pupove a ako se drzi za zadnji trenutak onda se nema puno vremena a i drugi poslovi navale. Rezaci se tesko nalaze sa strane. Postoji i velika razlika u cijeni izmedju felcove elektricne i nekih drugih (kineskih) elektricnih skara/nozica.
-
ja rezem krajem 2. mjeseca, par dana sim-tam jer ovisim o vremenu i treba mi 5-6 dana sa 4-5 radnika, bez toga nejde jer ne bi nist stigo. nakon toga odmah promjena kolcica, iznosenje loze i trulih kolcica van, popravljanje zice i armature po potrebi, vezanje, eventualno prskanje, itd.
-
na najjeftinije škare ; odrežite desetak cm crijeva za vodu ili sl. i nabite na ručicu koju stišćete prstima ali tako da se da okretat na dršci znači na malo labavo i onda nema više žuljeva !! normalno moraju škare biti primjerene valičine i jakosti...
-
na najjeftinije škare ; odrežite desetak cm crijeva za vodu ili sl. i nabite na ručicu koju stišćete prstima ali tako da se da okretat na dršci znači na malo labavo i onda nema više žuljeva !! normalno moraju škare biti primjerene valičine i jakosti...
nema zuljeva ni na felco skarama, samo ipak boli ruka i dlan nakon par tisuca orezanih trsova bez obzira na sve..
-
na najjeftinije škare ; odrežite desetak cm crijeva za vodu ili sl. i nabite na ručicu koju stišćete prstima ali tako da se da okretat na dršci znači na malo labavo i onda nema više žuljeva !! normalno moraju škare biti primjerene valičine i jakosti...
nemoj me zezat :D jebate pa sve inoviraš :D
imam ja jedne felco, a druge su kopija felca, kupljene u bauhausu za 70 kn...također okretna drška i jako jako sam zadovoljan s njima!
-
nema zuljeva ni na felco skarama, samo ipak boli ruka i dlan nakon par tisuca orezanih trsova bez obzira na sve..
Isto kada režem po 8 sati na dan, nije toliko problem u žuljevima koliko bole šaka i kosti.
Znao sam prvi dan, prvi put u sezoni, odraditi po 8 sati i nisam dobio žulj na kukericama, ali nakon dan dva tako ruka kao da sam tukao nekoga. Još je loza meka naspram jabuka i šljiva.
Ali, još su gore one dvoručne velike škare, odu ramena i ruke, to trga nemilosrdno.
-
pitanjce . Prosle godine rezano na reznik sa dva pupa i i lucanj od 8-do 10 pupova .
E sad na mjestima vidim da bi mi trs bio " ljepsi " ako bi reznik i lucanj ostavio na proslogodisnjem lucnju nego na rezniku . Bila bi to velika pogreska ili ???
-
pitanjce . Prosle godine rezano na reznik sa dva pupa i i lucanj od 8-do 10 pupova .
E sad na mjestima vidim da bi mi trs bio " ljepsi " ako bi reznik i lucanj ostavio na proslogodisnjem lucnju nego na rezniku . Bila bi to velika pogreska ili ???
ovisi ali to je protiv skolskog pravila.. kada ostavljas sve na lucnju moze ti se desiti da ti cijeli uzgoj pobjegne u zrak, tj. prema gore i onda ces morati drasticni rez kako bi sve spustio na visinu zice. ja znam nekad formirati lucanj od starog lucnja ali reznika nikada. daj fotku ako moze pa da vidimo kako bi to islo..
-
pitanjce . Prosle godine rezano na reznik sa dva pupa i i lucanj od 8-do 10 pupova .
E sad na mjestima vidim da bi mi trs bio " ljepsi " ako bi reznik i lucanj ostavio na proslogodisnjem lucnju nego na rezniku . Bila bi to velika pogreska ili ???
ako ti je lepši predpostavljam da onda i nebude otišao previsoko ,,,
nema velike pogreške, ali na rezniku moraš ostavit novi reznik ponovno, a novi lucanj ostavi na kao najdoljni na sadašnjem lucnju
-
nemoj me zezat :D jebate pa sve inoviraš :D
imam ja jedne felco, a druge su kopija felca, kupljene u bauhausu za 70 kn...također okretna drška i jako jako sam zadovoljan s njima!
Ako je okretna drška dal ti to onda ne smeta u ruci kad se pomiće-okreće.Ja nisam vidio takve škare pa neznam.
-
Ako je okretna drška dal ti to onda ne smeta u ruci kad se pomiće-okreće.Ja nisam vidio takve škare pa neznam.
okreće se samo onaj dio drške koji držiš s prstima, brzo se navikneš a i manje sile moraš upotrijebit za rezanje...uglavnom, super stvar
-
ovisi ali to je protiv skolskog pravila.. kada ostavljas sve na lucnju moze ti se desiti da ti cijeli uzgoj pobjegne u zrak, tj. prema gore i onda ces morati drasticni rez kako bi sve spustio na visinu zice. ja znam nekad formirati lucanj od starog lucnja ali reznika nikada. daj fotku ako moze pa da vidimo kako bi to islo..
Upravo je to drasticni rez kako bi sve spustio na visinu zice ključna greška u održavanju uzgojnog oblika Guyot. Iako je priča o Guyot nešto duža, jedna bitna stvar kod tog uzgojnog oblika je da se rez vrši na jednogodišnjem drvu (reznik i lucanj za slijedeći rod) te na dvogodišnjem drvu (stari lucanj). Rezovi na 3- i višegodišnjem drvu nisu poželjni (greška u tehnologiji uzgoja) jer tada nastaju rane koje teško zacjeljuju, te u pravilu na takvim rezovima dolazi do sušenja trsa.
U pregledu vinograda, upravo rez na višegodišnjem drvu dokazuje neznanje u tehnologiji uzgojnog oblika Guyot (neki su se kunuli u to da znaju održavati Guyot, a u vinogradu im je skoro svaki drugi trs imao rez na višegodišnjem drvu :-\)
-
teran, meni je to jasno, zato sam to i napisao da to nikako nije dobro raditi osim ako bas ne mora.. ali ako jednostavno nema sto za ostaviti nema druge ali onda neka pokusa uzgojiti negdje nize reznik pa onda odmah sljedece godine spustati visinu a ne cekati tako par godina da mora raditi drastican rez.
-
ma nije kod mene trs pobjegao . Mladi je nasad . Nego cisto iz ne znanja , iz dvije gornje sibe u 3. godini gornju sam ostavio kao reznik a donju kao savijac. Tad nisam razmisljao dalje od te godine ali sada vidim da je to pogresno. Sada kada rezem savijac ispod reznika mi ostaje velika rana i jednim dijelom nema kolanja soka korom jer ima prekid . Zato sam mislio sjeci reznik a na savijacu na prve dvije sibe ostaviti prvu za reznik a drugu za savijac.
Slikat cu danas pa cu okacit sliku pred vece !
-
prvi trs koji sam lani obrezal, izglada da sam ga zaje...
najgornji bi trebal biti lucanj, srednji reznik, a najdonjeg bi trebal odrezati proč
ove godine bu to ok, a durge neznam, mislim si i lucanj i reznik budu iznad osnovne žice i sve bu prešlo preveč v zrak .......
-
sve je to ok, uvijek ostavi najdonji ispod zice za reznik, najgornji skini skroz a srednji za lucanj pa ces na godinu imati 2-3 sibe iz reznika ispod zice iz kojeg ces formirati reznik i lucanj a ovo sve ostalo iznad zice ces skinuti. evo fotka, na brzinu radena u paintu.
-
Ivane daj nam malo objasni na jednoj slicici sto je to lucanj, sto je reznik, kada se sto skida i tako. Ja se sa tom terminologijom susrecem po prvi put. Mozda jos nekog zanima a ustrucava se pitati. Daj nam sliku loze i lijepo oznaci ;) ono kao ne bas u vrticu ali u trecem razredu ;) Hvala ti najljepsa
-
d ai pitanje je dal ces dvokraki ili jednokraki uzgojni oblik
-
Juznjak prijatelju ja sam mislio da ti to znas i razumijes ali onda sam se sjetio da si ti porijeklom iz dalmacije gdje se tako u 99% slucajeva ne radi i ne reze loza (pogotovo na plavcu), koliko znam vi ostavljate samo nekoliko pupova po trsu (10ak) i to na reznicima iliti sparonima.. jel je tako? 8) da ne pisem sada naveliko i nasiroko, molim te da procitas i proucis ove clanke, trebalo bi ti biti mnogo jasnije.
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=186
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581
-
Evo slicica iz mog vinograda . Sada se vidi gdje sam se za j... E sada ak bi ostavio na lucnju , novi lucanj i reznik ili da rezem ispod reznika ????'
I Nije ovo samo jedan trs. Takvih je 650 !!!!
-
kak si mogel ostaviti lucanj ispod reznika, reznik mora biti ispod lucnja
-
bem mu sveca,zbilja si ga malo zabrljal,a i sve je pobeglo malo previsoko od zice. nema bas ni alternative nize.iako sad tu nije vidljivo na kojoj je visinu ova druga zica da se ide na nju.
-
komsic prijatelju istina je, malo si se zajebo.. ::) ali ovako, imas 2 varijante ali obje ukljucuju uvjet da ti na godinu izraste mladica ispod zice koju ces onda ostaviti kao reznik za na godinu, bitno je spustiti uzgoj sto nize je moguce!
mislim da je ova 2. varijanta bolja ali opet kod nje ti uzgoj bjezi "naprijed" ali ide nize dok kod 1. varijante ostaje vise u "centru" trsa ali ostaje malo vise..
-
Da, bolja je druga varijanta.
Za godinu dvije će se vjerojatno pojaviti mladica na nižem dijelu drveta.
Komsic nije veliki problem, sve se to da urediti s vremenom.
-
Hvala Ivane. Kod nas je dolje u Dingacu oduvijek loza bila bez zice i kolaca. Jedino stubici/pritke te se reze "na dva pupka" kako kod nas kazu.
-
Evo slicica iz mog vinograda . Sada se vidi gdje sam se za j... E sada ak bi ostavio na lucnju , novi lucanj i reznik ili da rezem ispod reznika ????'
I Nije ovo samo jedan trs. Takvih je 650 !!!!
ak su su ti svih 650 na ovakav način rezani ,,onda sve digni na 2. žicu , a doljnju izvadi i imat ćeš puno lakši posao u buduće , lakše vezanje,trganje lišća, berbu , bolje provjetravanje ...
-
ak su su ti svih 650 na ovakav način rezani ,,onda sve digni na 2. žicu , a doljnju izvadi i imat ćeš puno lakši posao u buduće , lakše vezanje,trganje lišća, berbu , bolje provjetravanje ...
to bi bilo ok, samo ak ima ima bar metar razmaka između te druge žice i najgornje
-
pa je,ja bi isto isel radije na drugu zicu,vec kad je tak zislo,mada bas ne kuzim kak si to tak zaribat mogel.kao sto i ivan kaze ak ga spustas sad prema nacrtanom bu zisel pukljavi,iako bi se dal malo poravnat druge godine kad se lucanj odreze.pa moral bi stup biti visok iznad zemlje 2 metra(ak je 2,7m),nije ga valjda zakapal metar u dubinu.
-
Moj glas je za prvu varijantu ;). Samo onda treba podići prvu žicu, a po slici se čini taman do vrha kolca. I drugi puta pazi :-[ Prvo pitaj, a onda rezi 8)
-
Moj glas je za prvu varijantu ;). Samo onda treba podići prvu žicu, a po slici se čini taman do vrha kolca. I drugi puta pazi :-[ Prvo pitaj, a onda rezi 8)
ako se pomice zica gore onda je bolja 1. varijanta ali ako ne onda je 2.
-
A zakaj ne bi mogla varijanta 1. i bez podizanja žice, uz malo opreza pri savijanju lucnja? Onak preko prsta? Kaj smeta ak malo "škripne"? Ili čak odrezati ga na 10 pupova da dosegne donju žicu, iz mogućnost oslijepiti zadnja dva ?
-
Može i prva i druga varijanta, ovisi samo koliko je ostalo do gornje žice, to se iz fotki ne vidi.
Bitno je da Komsic sad zna gdje je napravio grešku i prema našim prijedlozima će odlučiti šta mu je bolje.
Sve će se s vremenom ispraviti.
-
Samo ti njega drži između 1. i 2. žice tako da kad vežeš lucanj ideš preko druge i vežeš na prvu. I ako imaš visoke stupove bolje je da je trss višlji od poda i da je doljnja zona prozračna.
-
A zakaj ne bi mogla varijanta 1. i bez podizanja žice, uz malo opreza pri savijanju lucnja? Onak preko prsta? Kaj smeta ak malo "škripne"? Ili čak odrezati ga na 10 pupova da dosegne donju žicu, iz mogućnost oslijepiti zadnja dva ?
oprez kod savijanja lucnja ionako mora biti, ne slomim jednoga kod vezanja, nazalost.. :( mislim da je 2. varijanta bolja jer uzgoj ipak koliko-toliko ide nize i na godinu ce lakse biti formirati lucanj i reznik nego kod varijante 1. zamisli si kako ce trs izgledati za godinu dana u 1 varijanti i kako ce ga morati rezati..? ovako od oka to ce biti 20ak cm visije od prve zice dok kod 2. varijante ipak nece biti toliko visoko. takoder ce biti problem saviti lucanj sa tako visoke baze na donju zicu, ili ce biti preostar kut i velika je mogucnost da lucanj pukne (onda fakat nema nista) ili ce morati imati 20ak pupova na lucnju da bi ga mogao vezati za donju zicu..
Komsic, na koliko ti je uopce raspored zica, na kojoj su visini 1. i 2. zica? da rijesimo tu dilemu.
-
oprez kod savijanja lucnja ionako mora biti, ne slomim jednoga kod vezanja, nazalost.. :( mislim da je 2. varijanta bolja jer uzgoj ipak koliko-toliko ide nize i na godinu ce lakse biti formirati lucanj i reznik nego kod varijante 1. zamisli si kako ce trs izgledati za godinu dana u 1 varijanti i kako ce ga morati rezati..? ovako od oka to ce biti 20ak cm visije od prve zice dok kod 2. varijante ipak nece biti toliko visoko. takoder ce biti problem saviti lucanj sa tako visoke baze na donju zicu, ili ce biti preostar kut i velika je mogucnost da lucanj pukne (onda fakat nema nista) ili ce morati imati 20ak pupova na lucnju da bi ga mogao vezati za donju zicu..
Komsic, na koliko ti je uopce raspored zica, na kojoj su visini 1. i 2. zica? da rijesimo tu dilemu.
Jedna od varijanti je također da na starom lucnju ostavi reznik i jedan lucanj, a ovo gdje je sad reznik odstarani...ali to je zapravo varijacija na ovo što Ivan piše
Samo mi nije jasno, koliko sam shvatio, čovjek je ovako orezao 650 čokota? Zašto se upuštat u nešto ako se ne shvaća osnovna uloga reznika...
-
Jedna od varijanti je također da na starom lucnju ostavi reznik i jedan lucanj, a ovo gdje je sad reznik odstarani...ali to je zapravo varijacija na ovo što Ivan piše
Samo mi nije jasno, koliko sam shvatio, čovjek je ovako orezao 650 čokota? Zašto se upuštat u nešto ako se ne shvaća osnovna uloga reznika...
eventualno moze i tako ali to je uglavnom varijanta 2. jer mislim da bi mu se u ovom tvom slucaju previse preklapali reznik i lucanj i to bi bila prava suma loze, lisca i grozda i postojala bi relativno velika mogucnost da mu cijeli sistem "padne" jer bi previse tereta drzao taj mali dio trsa koji je ionako previse naprijed. lucanj iz reznika bi mozda bolje drzao balans jer je vise centriran kod kolca i u bazi trsa.
ne bi bilo lose da nam Komsic posalje jednu fotku iz profila gdje bi se sve lijepo vidjelo, visine, raspored loza i zice..?
-
eventualno moze i tako ali to je uglavnom varijanta 2. jer mislim da bi mu se u ovom tvom slucaju previse preklapali reznik i lucanj i to bi bila prava suma loze, lisca i grozda i postojala bi relativno velika mogucnost da mu cijeli sistem "padne" jer bi previse tereta drzao taj mali dio trsa koji je ionako previse naprijed. lucanj iz reznika bi mozda bolje drzao balans jer je vise centriran kod kolca i u bazi trsa.
ne bi bilo lose da nam Komsic posalje jednu fotku iz profila gdje bi se sve lijepo vidjelo, visine, raspored loza i zice..?
Je, slažem se s time...
-
Prije dvije godine posadio sam stotinjak trsova. Prvu godinu sam orezao 20 komada na visinu žice i ti trsovi su se pokazali jači nego oni koje sam orezao normalno na 2 pupa. Dali bi bilo prerano ostaviti lucnjeve?
-
Prije dvije godine posadio sam stotinjak trsova. Prvu godinu sam orezao 20 komada na visinu žice i ti trsovi su se pokazali jači nego oni koje sam orezao normalno na 2 pupa. Dali bi bilo prerano ostaviti lucnjeve?
definitivno je prerano :-\
Razlog je jednostavan ... nije se dovoljno razvio korjen , u prvoj godini se mogu i dobri pokazat ali kasnije češ vidjet da če oni bit puno slabiji .
to se je dogodilo i mojem bratu , kasnije je imao velikih problema da ojača trs :(
-
definitivno je prerano :-\
Razlog je jednostavan ... nije se dovoljno razvio korjen , u prvoj godini se mogu i dobri pokazat ali kasnije češ vidjet da če oni bit puno slabiji .
to se je dogodilo i mojem bratu , kasnije je imao velikih problema da ojača trs :(
a vidiš, ja vidio vinograde sađene 2008 koji sada idu na lucanj već... nekome je rano nekome ne, ovisi i o gnojidbi i sorti
-
a vidiš, ja vidio vinograde sađene 2008 koji sada idu na lucanj već... nekome je rano nekome ne, ovisi i o gnojidbi i sorti
a čuj ...ja sam samo iznio svoje mišljenje i skromno iskustvo :D
uglavnom mi se pokazalo ispravno kako postupam ;)
Tako sam radio s Graševinom i Rajnskim prije desetak godina i s Portugiscem prije 4 godine :)
-
a čuj ...ja sam samo iznio svoje mišljenje i skromno iskustvo :D
uglavnom mi se pokazalo ispravno kako postupam ;)
Tako sam radio s Graševinom i Rajnskim prije desetak godina i s Portugiscem prije 4 godine :)
Ma slažem se ja sa tobom, i meni se čini prerano, ali velim kaj sam vidio da ljudi rade i dobro im ide...
-
Ma slažem se ja sa tobom, i meni se čini prerano, ali velim kaj sam vidio da ljudi rade i dobro im ide...
Ma mene zanima samo na koji rok ili ti kak su dugo je to bilo dobro ?
-
Ma mene zanima samo na koji rok ili ti kak su dugo je to bilo dobro ?
Pa znam više mjesta gdje sam to vidio...u jednom vinogradu koji je star jedno 4-5 godina sve super funkcionira, drugi je još mlad pa se ne vide rezultati...
Ja osobno ne bih išao na tu soluciju, već bih ojačao korjen pa onda u 3.godini ostavljao lucanj.
-
a kaj mislite o soluciji da se u drugoj godini šiba koja je jača ostavi na naćin da se na visini samo previne u lucanj i ostavi na 5-6 oka.
-
ma, sve je dozvoljeno tj.nema nikakve zabrane jer to radis kod sebe.mozes ti eksperimentirati po volji,pa onda kako bude srece.
ja osobno lucnim u trecoj godini
-
Pozdrav svima. Mlad sam vinogradar i treba mi pomoc za rezidbu. Prosle godine mi je bio prvi rod u vinogradu. Tada sam ga ostavio da iz cokota idu dvije strane, na jednoj strani granu sa 8 okaca i jednu mladu sa 2 okca. Tako isto sam i na drugoj strani. A sad ne znam kako da izvrsim rezidbu. Da li da sjecem ovu sto sam ostavio na 8 okaca ili ovu na 2 okca, ili da pustam jos grana.
-
Pozdrav svima. Mlad sam vinogradar i treba mi pomoc za rezidbu. Prosle godine mi je bio prvi rod u vinogradu. Tada sam ga ostavio da iz cokota idu dvije strane, na jednoj strani granu sa 8 okaca i jednu mladu sa 2 okca. Tako isto sam i na drugoj strani. A sad ne znam kako da izvrsim rezidbu. Da li da sjecem ovu sto sam ostavio na 8 okaca ili ovu na 2 okca, ili da pustam jos grana.
Grana s " osam okaca" se zove lucanj
Grana "mlada s 2 okaca" je reznik
Režeš uvijek lanjski lucanj ( onu s 8 pupova), a iz prošlogodišnjeg reznika radiš novi lucanj( 8-10 pupova) i biraš nova dva reznika( 2 pupa) na čokotu, za svaku stranu po jedan.
Više o tome na :
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582)
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581)
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187)
-
Grana s " osam okaca" se zove lucanj
Grana "mlada s 2 okaca" je reznik
Režeš uvijek lanjski lucanj ( onu s 8 pupova), a iz prošlogodišnjeg reznika radiš novi lucanj( 8-10 pupova) i biraš nova dva reznika( 2 pupa) na čokotu, za svaku stranu po jedan.
Više o tome na :
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=582)
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=581)
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187 (http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187)
Hvala, tako sam i mislio, ali je bolje pitati ljude koji znaju.
Ja sam iz Niksica CG, moze li mi ko reci nesto o sorti talijanka, ja je znam kao takvu, ona je crna sorta i dobro sitna. Kakve uslove trazi i je li dobra za vino.
-
Ovak trebam nekoliko savjeta,ako se kaj može napravit ok,ako je kasno ili neizvedivo nikom nikaj.
1. imam par trseva zobatica koji su malo visoko;između druge i teće žice,dali bi kaj napravio ako bi ga odrezao u panju(vjerojatno pizdariju) ili bilo koji drugi naćin da ga spustim..
2. stari ljudi su nekad (kod prelaska s kolaca na žicu) valjali trsove (time bi postigli kakvu takvu ravninu).ovak,kod mene je tak rađeno a redovi su doslovce ni vrit ni mimo.razmak od 80(samo između dva reda Bogu hvala), a ostatak od nekih 105 do135 cm.
Računam da ak bi jedan red izvadio, a ostale malo posložio(valjanjem,ak se može, naravno i dobro razmjerio) da bi dobio donekle dobio ravninu i ljepi izgled reda. Dali je kaj takvo izvedivo?? ???
-
Vjerojatno bi trs upropastio.
S vremenom ti može mladica potjerati ispod pa ju pustiš i dobiš drugi krak trsa, a ovaj viši otpiliš, ali velim s vremenom.
Ja sam u starom nekadašnjem vinogradu imao trseve koji su bili sađeni prije žice, pa sam ih išao tako piliti, ako uspije da pusti reznik dobro, ako ne i tako pod sjekiru, ali nije previše pomoglo, većina njih nije ništa više potjerala, mislim da je tek svaki četvrti uspio pustiti neki izboj. Neki su čak još i živi nakon toga.
Postavljao sam stupove i žicu pa sam ih morao dovesti u red i liniju, koje sam mogao. Ali ne bi više nikad tako. Radije pokrčiti i posaditi nove ako smetaju.
-
ja sam to radio sa direktorom,i to ide posto je on divlji od - do(mislim povaljivanje da ih stavim u red).ak bi to islo od cijepa,sumnjam da ce to biti dugotrajno ako cak i uspije,no imam jedan trs slankamenke koji sam razmnozio preko povaljivanja i traje vec prilicno godina.kolko je sad on nekakvo mjerilo posto nije neka vrlina od kvalitete.moj prijedlog je takoder ak se misli raditi za ozbiljno...sadi novo,jer steta godina koje ti nemilice prolaze na cekanje neceg u sto nisi siguran.
-
alo zagorac, pa slobodno reci da je to bekovina, komu si strahu... uglavnom, jedna od boljih stvari za vezati mlado trsje ;)
Da,bekovina je izraz i kod mene,ali kod drugih nije pa sam zato tak napisal ;) ,je vežem mlade trse s njom čisto iz tradicije i nešto kaj imam na kolcima,po žici tu i tam više koristim onu čeličnu žicu u papiru ili nekaj slično,razgradivo,plastiku ne ;)
-
a ja sam od svih pizdarija koje sam iskusal došel do zakljucka da je najbolje ipak sa rafijom posto ona i sama istrune do proljeca,dok sve ovo vecinom drugo me najvise mucilo kaj sam to prvo ponovo moral u proljece prije pobirati pa tek onda ici u rezidbu
-
a ja sam od svih pizdarija koje sam iskusal došel do zakljucka da je najbolje ipak sa rafijom posto ona i sama istrune do proljeca,dok sve ovo vecinom drugo me najvise mucilo kaj sam to prvo ponovo moral u proljece prije pobirati pa tek onda ici u rezidbu
Rafija je isto u redu,ja kombiniram,samo plastiku izbjegavam ;)
-
Ništa, probat ću na najjačem trsu ostavit lucanj za probu. Inače sorta je silvanac zeleni.
-
Ništa, probat ću na najjačem trsu ostavit lucanj za probu. Inače sorta je silvanac zeleni.
prijatelju,nemoj tako ??? das svoje misljenje na neki svoj post,a onda ak ti i neko hoce odgovorit mora po podforumu traziti gdje si go uopce postavio i da vidi sto zapravo pitas.vidljivo je da si dobio par odgovora,pa se odluci,iako po mojem si ga prerano malo pustio na visinu sto ti sad moze u pocetku izgledati super,ali pitanje nece li se za koju godinu desiti problem da trs zbog nerazvijenosti korijena pocne naglo sabit :-\
no zelim ti da se ne desi nesto takvog :)
-
a ja sam od svih pizdarija koje sam iskusal došel do zakljucka da je najbolje ipak sa rafijom posto ona i sama istrune do proljeca,dok sve ovo vecinom drugo me najvise mucilo kaj sam to prvo ponovo moral u proljece prije pobirati pa tek onda ici u rezidbu
Ja koristim one papirnate sa žičicom, drže debele lucnje, lako ih sa škarama prerežeš na godinu, zakon.
Samo to uzimam. Jedino malo prsti bole preko 1000 komada vezanja.
Za ispravljanje trseva koristim onu plavu špagu za baliranje, jaka je i pouzdana.
-
Ja pokusavam izbjegavati sve materijale koji se ne razgrađuju, a žičice i ta plava špaga dosta dugo traju i ak opadne na zemlju, onda se i na fezu namataju i tak...
Ne znam kak ti delas, e ih skupljas kad rezes ili kak?
-
prijatelju,nemoj tako ??? das svoje misljenje na neki svoj post,a onda ak ti i neko hoce odgovorit mora po podforumu traziti gdje si go uopce postavio i da vidi sto zapravo pitas.vidljivo je da si dobio par odgovora,pa se odluci,iako po mojem si ga prerano malo pustio na visinu sto ti sad moze u pocetku izgledati super,ali pitanje nece li se za koju godinu desiti problem da trs zbog nerazvijenosti korijena pocne naglo sabit :-\
no zelim ti da se ne desi nesto takvog :)
Hvala na savjetu.
-
Ja koristim one papirnate sa žičicom, drže debele lucnje, lako ih sa škarama prerežeš na godinu, zakon.
Samo to uzimam. Jedino malo prsti bole preko 1000 komada vezanja.
Za ispravljanje trseva koristim onu plavu špagu za baliranje, jaka je i pouzdana.
e kupi si one gumirane sa žicom isto sam umjesto papira je guma isti ku,, al je lakse za radit s njima ne ureze se u ruke
-
Špagu pokupim kad se istroši, prilikom rezidbe mičem stare špage. Ove žičice na vezicama su bezopasne, ona sama istruli u vinogradu, a premala je i premeka da bi se mogla omotati oko kopačica. Zapravo, rijetko koja i završi u vinogradu jer ostanu na lucnju koji odrežem i spalim. Deblje lucnje i suhe panje od loze koristim za roštilj prvenstveno. Ostalo spalim na hrpi.
Hrpa granja mi se vidla iz satelita na googlu, nisam mogao vjerovati :)
-
Sa papirnatim vezicima sa žicom sam zadovoljan a isto za potrebe vezanja trsova ili voćaka koristim onu špagu za baliranje.
Špagu svake godine promjenim jer izgubi svojstva zbog sunca i ne ostavljam je u vinogradu. Ove papirnate vezice sa žicom s vremenom istrunu, žica se nakon dvije godine potpuno raspadne ako je koja ostala u vinogradu.
-
Da,bekovina je izraz i kod mene,ali kod drugih nije pa sam zato tak napisal ;) ,je vežem mlade trse s njom čisto iz tradicije i nešto kaj imam na kolcima,po žici tu i tam više koristim onu čeličnu žicu u papiru ili nekaj slično,razgradivo,plastiku ne ;)
Bekovinu koristim i na kolju i na žici. Popikal sam deblje šibe u pijesak za potokom i sad je imam za prodati. ;)
-
kad je najbolje početi sa rezidbom
-
Bekovinu koristim i na kolju i na žici. Popikal sam deblje šibe u pijesak za potokom i sad je imam za prodati. ;)
Bekovina? Jel to možda ono kaj se kod nas zove "Vez". Sadilo se uz vinograde, ima lišće slično ljeski. Imam živicu od toga, i dok mi kaj treba povezati vežem s tim. Trenutno imam za rezati, šibe su sigurno duge 1-1,5 m.
-
Ja vežem s "gužvicama" (žuta vrba). Zbog tradicije, ekologije i estetike. Lijepo izgleda kad je sve povezano.
-
Bekovina? Jel to možda ono kaj se kod nas zove "Vez". Sadilo se uz vinograde, ima lišće slično ljeski. Imam živicu od toga, i dok mi kaj treba povezati vežem s tim. Trenutno imam za rezati, šibe su sigurno duge 1-1,5 m.
Bekovina ti je žuta vrba. ;)
-
Imam taj jedan stariji nasad od djeda. 30 godina. Razmak preko metar trs od trsa,
I malo proučavam Amerikance kak oni s lozom gospodare, točnije uzgojne oblike.
Primjetio sam da ih velika većina uzgaja na kordonce, točnije jednostruki i dvostruki Royat.
Primjećujem pozitivnu stranu: lakša rezidba, nema vezanja lucnjeva, manje razmišljanja(brže-urednije).
Jedinu negativnu stranu vidim u tome kaj ti štrljci stalno idu u zrak.(smatram da ak previše ode u zrak da bi trebalo ostavit koju granu iz spajućeg pupa i tak spustiti štrljak.)
Zanimaju me vaša iskustva, jer ja ne vidim zašto ne probati takav uzgoj.
Ponavljam to je stari nasad, u novom imam jednostruki Guyot i to je zakon.
Hvala. ???
-
Kad već spominješ kordonce, ja radim istu stvar. Vinograd star 43 godine, pomalo mijenjam sortiment, podsađivanjem i iz starog uzgojnog oblika "krakovi na reznike - lepeza" prelazim preko Guyota, (sada) prema kordoncima. ®elim probati. Ta mi je parcela manje važna. Točno je da je moguće izduživanje krakova, ogoljenje kordonca, ali postoje podvarijante s prigojnim reznicima, koji otklanjaju te opasnosti. A uvijek je moguća i obnova kraka kordonca. Zar nisu prastare brajde uz zidove i plotove baš takvi nedefinirani kordonci pa traju po sto godina? Mislim da treba redovno gnojiti i prihranjivati takve uzgoje. Sve ovisi o opterećenju pupovima, ali mišljenja sam da je ovo s jednostranim Guyotom, na max. 10 pupova premalo. Ok,ok kvaliteta i bla,bla...
Evo obrezali smo vinograde i uglavnom već par godina raspravljamo skoro samo o Guyotu. Netko manje upućen bi mogao pomisliti da je to univerzalni, općesvjetski, bogomdani , propisani uzgojni oblik. A nije tako. U Portugalu se ponegdje loza jednostavno pušta na drveće i do berbe ne dira. No to su krajnosti. Dakle, evo, dok nam je još sve u glavi, nekoliko skica uzgojnih oblika iz literature. Tek da proširimo vidike i ne robujemo šablonama. Loza se može rezati na doslovce milijun načina, jasno uz poštivanje nekih općepoznatih normi prihrane, terećenja i zaštite !
(http://i44.tinypic.com/58uae.jpg)
(http://i43.tinypic.com/30bljth.jpg)
-
Ok Mekozi! ;D
Po pitanju Guyota, meni je glupo kao malom proizvođaču trs opteretiti sa 10ak pupova.
To je premalo. Ako svake godine uredno gnojim i prihranjivam može on i više - do 18 pupoa bez srama.
I ne vjerujem da će mu kvaliteta toliko pasti.
moje mišljenje.
uvjet je razmak sadnje....
-
Koliko vidim ovdje oko mene većinom sade na 140 / 80cm. Mislim da ću ja tako dogodine jednu parcelu sovinjona ( odgovaraju me radi zaperaka) ili nekog muškata. Iako je trend u svijetu, ono 8 - 12 000 po haktaru !?! Da poplaviš !
-
Imam taj jedan stariji nasad od djeda. 30 godina. Razmak preko metar trs od trsa,
I malo proučavam Amerikance kak oni s lozom gospodare, točnije uzgojne oblike.
Primjetio sam da ih velika većina uzgaja na kordonce, točnije jednostruki i dvostruki Royat.
Primjećujem pozitivnu stranu: lakša rezidba, nema vezanja lucnjeva, manje razmišljanja(brže-urednije).
Jedinu negativnu stranu vidim u tome kaj ti štrljci stalno idu u zrak.(smatram da ak previše ode u zrak da bi trebalo ostavit koju granu iz spajućeg pupa i tak spustiti štrljak.)
Zanimaju me vaša iskustva, jer ja ne vidim zašto ne probati takav uzgoj.
Ponavljam to je stari nasad, u novom imam jednostruki Guyot i to je zakon.
Hvala. ???
Uskoro stižu slike na navedenu temu oko kordonca.
Viječno pitanje; Guyot vs. Kordonac
Evo nekoliko fakti (neke sam i osobno potvrdio u praksi):
1. Vezidba
Kordonac samo dok je mlad; Guyot svake godine...... K vs. G...... 1:0
2. Rezidba
U načelu je kod Guyota jednostavnija, ali ipak nije. Naime, ključ Guyot je (prigojni) reznik koji se mora pravilno pozicionirati, dok je lucanj privremen i samo služi za urod tekuće godine. Samim time njegova pozicija je manje bitna (iako se esteti jako bune po ovom pitanju; međutim vinova loza se ne uzgaja zbog estetike, već zbog grožđa). I ovo je gotovo ključna stvar - pravilno pozicionirati reznik. Ono što je kod Guyota važno, vrši se samo 1 rez dvogodišnjeg drva (stari lucanj) te 1 rez jednogodišnjeg (prigojni reznik) i prikraćivanje (vrh novog lucnja). Ukoliko se vrši (ili se vidi u vinogradu rez) 3- ili višegodišnjeg drva znači da vinogradar nije ovladao tehnikom Guyota i to je veliki minus.
Zašto je ovo važno?
Zato jer rez 1- i 2- godišnjeg drva brzo i dobro sraste te je stres trsa vrlo mali.
S druge strane, kordonac. Uglavnom se korsite reznici sa 2 pupa, te se pri uzgoju od 20 pupova po trsu vrši oko 20-tak rezova (+ još neki). I tako svake godine, i u 10-tak godina po jednom trsu više od 200 rezova, a to je stres koji itekako iscrpi trs (s druge strane kod 2-stranog Guyota 200 rezova je skoro 50 godina rezidbe jednog trsa).
Ako govorimo o ručnoj rezidbi, Guyot je višestruko brži (glavni rezač koristi velike škare ili električne škare i vrši glavni rez dok pomoćni radnik samo vuče rozgvu van žice) od kordonca gdje "glavni" rezač mora i čistiti trs. Međutim ukoliko se radi strojna predrezidba, ona je moguća samo na kordoncu, a tada se ručno popravlja rez.
Sve u svemu, kod rezidbe je rezultat K vs. G ...... 1:1 (ovisno o tome koliko je vinograd velik, koliko rezača i opreme je na raspolaganju)
3. Zaštita od bolesti
Bolest koja definitivno "tuče" kordonac je crna pijegavost. Ukoliko u vinogradu postoji problem crne pjegaovsti, kordonac je onda "debela" nula. S druge strane, količina lisne mase je kod kordonac po 1m' puno veća pa su i uvjeti za razvoj bolesti puno veći
Rezultat K vs. G......... 0:1
4. Zelena rezidba
Kod kordonca puno jednostavnija, pogotovo jer se može vrlo uspješno mehanizirati (skidanje lišća, vršikanje i bočno rezanje). Naročito je uspiješna kod skidanja lišća u zoni grozda (koja je kod kordonca jednolična, od glavne žice +15-20 cm iznad). Guyot ima puno širu zonu grozda (zbog luka lucnja) pa je zelena rezidba strojem manje učinkovita. Isto tako kod Guyota je potrebno čuvati mladicu za lucanj slijedeće godine.
Rezultat K vs. G........ 1:0
....... tako priča ide dalje. Malo Guyot, malo kordonac. U svakom slučaju, odabir nije jednostavan, jer ovisi o mnogo čimbenika; veličini vinograda, svojstvima tla, podloge, sorte, tehnologiji proizvodnje, mehanizaciji, raspoloživoj radnoj snazi..... ali ja još uvijek preferiram Guyot, gdje god je moguće.
p.s.
I zasad jedan tehnološki zahvat koji je moguć samo na Guyot-u. Rezana berba. Radi se o tome da se oko 10-15 dana prije berbe (a može i kasnije, ovisno o tehnologiji proizvodnje grožđa), određe lucanj na kojem se nalazi rod. Tada dolazi do gubitka vode (nema više veze s starim trsom) i koncentracijom sadržaja bobice (prosušivanje). Berba se obavlja kasnije i dobija se grožđe veće "koncentracije".... radi se o tehnologiji koja je prvenstveno izvediva na Guyotu, budući da je rodni lucanj već vezan za žicu i potreban je samo jedan rez po trsu. Isto je tehnički moguće i na kordoncu, ali u praksi neizvedivo zbog puno potrebnog vremena. Pa stoga ako neko proizvodi vino od prosušenog Sauvignona/Pinota/Graševine izbor je Guyot.
-
Dodat ću i ja nešto na ovu temu.
Treba napomenuti da dobar dio sorata ne trpi kratku rezidbu jer su im rodni pupovi dosta visoko,tek od 4-5-tog pupa.
Guyot je s vinogradarske strane puno lakši za rad u vegetaciji. Manje je lisne mase a s tim je i smanjen potencijal bolesti. Uz to pljevidba nije vremenski stisnuta dok se kod kordonca mora obaviti do ili odmah nakon cvatnje zbog bujnosti. Baš se i ne slažem da je c.pjegavost opasnija na kordoncu. Istina,kad se uvuče puno ju je teže kontrolirati ali zato imate više mogućnosti za rezidbu ako je loza zaražena. Kod guyota,pogotovo jednostranog,ako je reznik zaražen nema se što ostaviti za narednu sezonu. Često pupovi na rezniku i ne potjeraju.
Osobno,samo merlot režem na guyot,ostalo sve ide na 5-7 reznika.
Nije bezveze taj trend sadnje na preko 8000 čokota po hektaru. Uska sadnja, malo opterećenje, manja bujnost a količina približno ista uzgojima na široj sadnji. I kvaliteta neuporedivo bolja.
-
Ja sam si novi dio posadio na oko 70cm razmak,taman da imam mjesta za jedan lucanj i reznik,a i u starom dijelu gdje je bilo šire,podsađivanjem sam više-manje došao do tog razmaka 8)
-
Mi cemo slijedecu parcelu rajnsko rizlinga saditi na 60cm razmaka i razmak izmedju redova 2m. Isli bi na jednokraki Guyot sa 8-10 pupova max. Na lucnju jel, na rezniku jos 3.
-
Jel uopće stane 10 pupova na 60 cm kod RR? Nisam već duže vrijeme gledal kak zgledaju na RR internodiji,
još ak ti od 3. pupa rodi grozd bojim se da nebi bilo preusko...
Nek me neko ispravi... ja ispod 70 nebi išao.
Maj opinjn. ;)
-
Jedan dio manji cemo posaditi tako, drugi cemo posaditi na 70.
-
Bože 60 cm. Valjda može, ali to moraju biti savršeno ravni trsi. Inače, kam sfrknuti lucen ?
-
jezi ga, zato imas bekovinu. ja sam pojedine trse vezal s 3-4 šibe kad sam ih dizal na visinu, samo da budu što ravniji, a sadil sam na 80 cm razmaka
-
Štima, treba ga frkati dok je mali, pokle bu onda dobro stal. Ja sam zavjese digal na 160 visine i čist su pristojne. ne šparati z vezanjem !
-
Forumaši, vezanje je lako uz kliješta za vezanje vg-35,jednostavno i brzo. Može se povezati cca 2000 čokota za 8 sati.
Ekološke su klamerice, razgrađuju se, brzo se veže, brzo se skidaju, možete raditi u rukavicama (kad vežete špagom ili vrbom ne možete)
jednostvno je tako, da baš svatko može vezati (susjed se uvjek izvlači, pomogao bih ti ali ja ne znam.. :o ha,ha sada ga dočekate)
Lijepi pozdrav! :-*
-
Imao prilike probat tu pizdariju kod pajdaša.
Moje mišljenje.....
Krasno! Kupujem za drugu sezonu tu klamericu s trakama, ušpara dost vremena a moreš i mlado deblo uz kolac povezat u jednom potezu!
cifra je cca 250kn + klamerice i vrpca. Jedino kaj smo mi imali plavu vrpcu pa je ispalo BBB gorice. ;D
-
Pozdrav!
Na koju visinu dici trs, ako se prvi put reze na visinu i ako je zeljeni uzgojni oblik modoficirani guyot, a visina najdonje zice 80 cm?
-
ja sam rezal tak na jedan(max dva) pup iznad najdonje zice...
-
Hvala Chajks.
A jel moze mali tutorijal o rezidbi kroz sljedece 2 godine za navedeni oblik?
-
bilo bi dobro da malo prolistaš u rikverc,imaš postova i linkova o tome.nedugo ti je Razor poslao link baš o nacinu rezidbe pa se malo potrudi
-
Mi cemo slijedecu parcelu rajnsko rizlinga saditi na 60cm razmaka i razmak izmedju redova 2m. Isli bi na jednokraki Guyot sa 8-10 pupova max. Na lucnju jel, na rezniku jos 3.
razmak od 2 metra jeste praktičan, ali se time umanjuje smisao podizanja gustog zasada - korijenovi ostaju pri površini jer idu u širinu međuredova (2 metra prostora) namjesto u dubinu!
-
Hmm, a sta je po tebi optimum? Mi realno mozemo ici i na sirinu od 140cm, iako je to zaista minimum. Mislim da je 2m nekako najoptimalniji razmak s obzirom na provjetravanje i samo primanje korijena.
Ali naravno da sam otvoren prema novim idejama. ;)
-
pazi, ako pricamo o provjetravanju - što šire to bolje hehhe
isto je i što se tiče obrade, ustvari.. tu treba da je knap
ali ako se ide na bolji raspored korijenova u zemlji, jedan od pristupa (francuski, recimo) insistira na užim redovima da bi usled kompeticije korijenovi išli dole. Puno toga zavisi od zemlje naravno, jer ako ima problem sa kompaktnim slojem plitko u tlu, korijenovi se ne ukrojenjuju lako.
Da rezimiram, od onog što sam ja naučio iz razgovora i literature - za proizvodjnju tog tipa (uski redovi i razmak između biljaka) nekakva optimalna cifra bi bila 0.6(0.7) m x 1.2 (1.4)m ..opet ponavljam u zavisnosti od ekoloskih uslova u vinogradu kao i odabiru rezidbe
-
Dodat ću i ja nešto na ovu temu.
Treba napomenuti da dobar dio sorata ne trpi kratku rezidbu jer su im rodni pupovi dosta visoko,tek od 4-5-tog pupa.
Guyot je s vinogradarske strane puno lakši za rad u vegetaciji. Manje je lisne mase a s tim je i smanjen potencijal bolesti. Uz to pljevidba nije vremenski stisnuta dok se kod kordonca mora obaviti do ili odmah nakon cvatnje zbog bujnosti. Baš se i ne slažem da je c.pjegavost opasnija na kordoncu. Istina,kad se uvuče puno ju je teže kontrolirati ali zato imate više mogućnosti za rezidbu ako je loza zaražena. Kod guyota,pogotovo jednostranog,ako je reznik zaražen nema se što ostaviti za narednu sezonu. Često pupovi na rezniku i ne potjeraju.
Osobno,samo merlot režem na guyot,ostalo sve ide na 5-7 reznika.
Nije bezveze taj trend sadnje na preko 8000 čokota po hektaru. Uska sadnja, malo opterećenje, manja bujnost a količina približno ista uzgojima na široj sadnji. I kvaliteta neuporedivo bolja.
Ova godina je bila koma za nas iz kontinentalnog djela Hrvatske. Imao sam u vinogradu nekoliko čokota Zelenog silvanca koji su bilji nakon četvrte godine presađeni sa starog vinograda u novi pa su malo zakržljali i tak se vuku več nekoliko godina . Pošto su u slaboj kondiciji rezani su na dva reznika, ove godine su ti trsovi imali 2-3 posto više šečera u grožđu nego trsovi koji su rezani na jednostruki Guyot. A jedan čokot je imao samo 5 rozgvi i 4 grozdića, bili su maleni ali su imali 19 % šečera a aromu tako jako izrašenu kao da se radi o Muškatu.
Pošto namjeravam saditi novi vinograd , volio bi vidjeti ako je moguče kako izgleda vinograd koji je rezan samo na reznike.
Razmišljam da bi rezao na 3-4 reznika po 2-3 oka i opterečenje od max 1.5 kg.
jel imate neku sliku na kojoj se vidi kratki rez?
Hvala
[/quote]
-
;)
http://www.vvvforum.eu/slika.php?id=245
-
??? ??? ??? ???
Ovo ti ne stoji nikako.... graševina i lucanj od 7 pupova ??? ???
U kojem smislu misliš da to ne stoji. Prosječno je bilo 10 rozgvi po trsu. po jednoj rozgvi je bilo 2 do 3 grozda , to znači oko 20 do 25 grozdova po trsu
Graševine (tj Laškog rizlinga)... Znači oko 3 kg po čokotu...
Vidim da vi govorite da treba duži lucanj, Zbog čega???
Pa onda če još više biti na trsu i slabije če još dozoriti.....
-
Na koji način bi vi rezali Graševinu tako da nema više od 2 kg po čokotu? Vinograd je 4 godina , ove godine je imao prvi puta lucanj.
Jel bi po vašem bilo bolje rezati na 2-3 oka na rezniku a 8-10 na lucnju, a zatim prije šare prorjediti i pustititi po 20 grozdova po trsu???
Vinograd je u Zagorju, na solidnoj poziciji....
Ja sam svijestan da se kod nas ne može dobiti jaka Graševina kao u Kutjevu ili Iloku, ali se može dobiti jedna lagana, pitka i pomalo aromatična graševina...
-
reznik(2 pupa), lucanj(8-10 pupova), uz zelenu berbu
-
reznik(2 pupa), lucanj(8-10 pupova), uz zelenu berbu
Da, tako nesto. Zelena berba je obavezna kod grasevine. Meni na jednom dijelu grasevine koja je sadjena 80cm i rezana na 2 reznika po 2 pupa i lucanj od 8 pupova ove godine urod bio cak do 5kg po trsu. ??? A s tim da smo obavili djelomicnu zelenu berbu.
Reznik po 2 pupa i lucanj 8-10+zelena berba obavezno.
-
samo jedna opaska Podrumaru... pa nije ni cilj da nasa grasevina bude ko kutjecčka ili ne zna cija, upravo je u tome bogatstvo kaj na malom teritoriju od iste sorte moremo dobiti razlicita vina :-\ ???
-
Ček malo, da da neko veli kaj znači to "zelena berba", prorjeđivanje grozdova ili.... ??? ??? ???
-
Slazem se. Mislim da nikome ne treba biti cilj kopirati kutjevacke ili ilocke vinogradare. Njihove grasevine su uvijek punije, jace, s manjim kiselinama, ali isto tako i slabijim aromama. Nase, a pogotovo zagorske su uvijek tanje, svjeze i vise odgovaraju gemistiranju jer su jednostavnije, ali imaju ljepse vocne mirise.
-
Ček malo, da da neko veli kaj znači to "zelena berba", prorjeđivanje grozdova ili.... ??? ??? ???
Da. Smanjivanje prinosa.
-
OK, mislim da sam i sam stavio par slikica "moje graševine" kojoj je ova godina bila 3. u smislu rasta! KOlko bi znači bilo optimalna količina u gržđu po trsu da pustim slijedeće godine ??? A mislim sam ostavi t reznik sa 3 oka + lucanj sa cca 8-10 oka i ostavit po dva grozda na mladici. Bi to bilo OK ak tako ostavim?
-
Na koliko je sadjeno? 70, 80? Ovo bi bilo ok sto si napisao.
-
Na 70 je. Čokoti su u dosta dobroj kondiciji pa mislim da ću ih tako polucniti :)
-
Onda reznik od 2 pupa i lucanj od 8-10. Ali mislim ako ti se poklopi godina da ces svjedno morati ici na zelenu berbu. Mislim ako ciljas na kvalitetu, a ne kvantitetu.
-
Na kvalitetu naravno, ostavit ću na svakoj mladici samo po 1 grozd samo ;D. Samo neka izraste :)
Istu stvar ću napravit na zelenom silvancu i tramincu mirisnom! Uvijek mi je kvaliteta na prvom mjestu.
-
To je dobar pristup. Bravo ;)
-
samo jedna opaska Podrumaru... pa nije ni cilj da nasa grasevina bude ko kutjecčka ili ne zna cija, upravo je u tome bogatstvo kaj na malom teritoriju od iste sorte moremo dobiti razlicita vina :-\ ???
Znam da nije cilj da naša graševina bude kao kutjevačka, niti ja to nebi želio. Pio sam u Sloveniji prošlogodišni Laški rizling , koji je imao 13,5 % alkohola i nije uopče bio sličan kutjevačkoj ili iločkoj graševini ali je zato bio fenomenalno vino...
-
Da, tako nesto. Zelena berba je obavezna kod grasevine. Meni na jednom dijelu grasevine koja je sadjena 80cm i rezana na 2 reznika po 2 pupa i lucanj od 8 pupova ove godine urod bio cak do 5kg po trsu. ??? A s tim da smo obavili djelomicnu zelenu berbu.
Reznik po 2 pupa i lucanj 8-10+zelena berba obavezno.
botritis je bio zelena rezidba ;D ;D
-
Na grasevini slabo, al na rajnskom ga je raspolovio. ;D
-
pitanjce...dio vinogradara kod mene reže locne tjedan dana nakon berbe...razlozi za i protiv? Smisao?
Ja osobno, locne režem kod rezidbe poslije zime...
-
tjedan dana nakon berbe mi se čini malo rano,ja znam porezat u 12. i 1.neznam dal ima veze iz agro aspekta dal to šteti ???s obzirom da je godišnji ciklus loze u zalazu al još nije završio potpuno!!!dal ima veze ili nema??? ???
-
već ak režem,onda sačekam da otpadne lišće,da prestane kolanje sokova
-
o rezanju lucnjeva na jesen debatiramo svake godine u ovo doba i uvjek dojemo do zakljucka, da mali vinogradari stigneju obrezati na izlasku iz zime (sjecanj-veljaca)
jedino vinogradari koji imaju puno, puno trsjia, a nemaju dosta radne snage pocnu rezati v jesen, jer nestignu na vrijeme obrezati
-
Koliko vas ima više od 5 ha?
Onda se nemojte ni žuriti!
Ništa prije veljače!
-
Rezidba i berba su mi jedni od najljepših poslova u vinogradu i svaki od tih poslova ima neke svoje draži.
Rezidba radim krajem veljače i osim što je to početak radova vinogradarske godine označava mi skori kraj zime i početak proljeća.
-
pitanje je kakvi su pozitivni ili negativni učinci ako se reže odma nakon berbe,to je brane štel pitat,naravno da mi hobisti režemo tek u 1. ili 2. mjesecu ;D
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187
Dio iz članka:
"Vinovu lozu možemo rezati od jeseni, čim padne lišće, pa sve do pred kretanje vegetacije u proljeće do kraja travnja. Sa stanovišta sigurnosti uvijek je bolje rezidbu (ako je to organizacijski moguće) provesti bliže proljeću, jer kasnije orezana loza kasnije "kreće" pa ima više šansi da izbjegne kasne proljetne mrazeve i smrzavice (sjetimo se 24. travnja 1988. godine).
Treba znati da sve dok loza "miruje" vlada negativan tlak (pritisak), ali čim lozu orežemo nastupi prodiranje vode u rozgvu, te se zbog toga smanjuje otpornost loze spram niskih temperatura......."
-
Stignem i ja u 2.mjesecu,ali volim najesen poskidati lucnjeve i izvaditi ih van,ostalo ne diram,na par redi sam ih poskidao,a sad ću krajem tjedna i ostalo,najavljuju toplo vrijeme.Niti kaj dobivam,niti gubim,jedino mi je dobro kaj imam manje posla u 2.,3.mjesecu :D, a i zašto ne bi toplo vrijeme iskoristio za takav posao,bolje nego po hladnoći.Pošto nemam tak puno,kad skinem lucanj,rez namažem neutralnim silikonom,jeftinije nek voskom ;)
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=187
Dio iz članka:
"Vinovu lozu možemo rezati od jeseni, čim padne lišće, pa sve do pred kretanje vegetacije u proljeće do kraja travnja. Sa stanovišta sigurnosti uvijek je bolje rezidbu (ako je to organizacijski moguće) provesti bliže proljeću, jer kasnije orezana loza kasnije "kreće" pa ima više šansi da izbjegne kasne proljetne mrazeve i smrzavice (sjetimo se 24. travnja 1988. godine).
Treba znati da sve dok loza "miruje" vlada negativan tlak (pritisak), ali čim lozu orežemo nastupi prodiranje vode u rozgvu, te se zbog toga smanjuje otpornost loze spram niskih temperatura......."
zadovoljan odgovorom ;D
-
pitanjce...dio vinogradara kod mene reže locne tjedan dana nakon berbe...razlozi za i protiv? Smisao?
Ja osobno, locne režem kod rezidbe poslije zime...
Ima jedan vinogradar iz mog sela koji isto reže lucnjeve nakon berbe i to ih samo poreže i tako sve ostavi ništa ne izvlači van i onda se okolo hvali kako je rezao lucnjeve.Ja također režem nakon padanja lišća,čisto iz razloga što mi je lijepo nešto raditi u vinogradu i poslije toga stavim gnoj i okopam,obožavam kopanje vinograda.
-
o rezanju lucnjeva na jesen debatiramo svake godine u ovo doba i uvjek dojemo do zakljucka, da mali vinogradari stigneju obrezati na izlasku iz zime (sjecanj-veljaca)
jedino vinogradari koji imaju puno, puno trsjia, a nemaju dosta radne snage pocnu rezati v jesen, jer nestignu na vrijeme obrezati
Evo još malo na temu kada rezati?
1. Prije svega organizacijski problem. Velika površina - rezidba počinje prije jer je obim posla veći, i treba ga na vrijeme završiti. Pa još ako je problem u broju radne snage...
2. Drugi postulat; ranija rezidba - ranije kretanje vegetacije (cca. 5-10 dana može biti razlika; a kod pojave ranih proljetnih mrazeva, može značiti veliku razliku u urodu. Samo kako sad pogoditi jel' će slijedeće godine biti ranih proljetnih mrazeva ::)
3. Još jedan organizacijski; sve je manje lijepih i sunčanih dana tijekom zime, pa je onda bolje iskoristiti svaki sunčani (i suhi) dan za rezidbu. Stoga početak rezidbe od početka prosinca :P
4. Uzgojni oblik. Iako se o tome malo priča; uzgojne oblike sa puno reza po trsu (kordonac; 20-40 pojedinačnih rezova) bolje je provoditi prema kraju zime, zbog stradavanja "drva" na rezu. S druge strane Guyot (jednokraki- 3 reza) može se ranije rezati.
I to je to.
Ne mogu se sjetiti ničeg više važnog ;D
-
Evo ja danas, nebudi lijen, počeo s rezidbom. Krasna južina, krasan dan.
Inače ne režem ovak rano, ali ne budem stigel zbog raznih obveza.
pozdrav
-
Evo ovaj tjedan počeo sam s rezidbom i nadam se da će sutra biti gotovo. Nisam radio ovaj tjedan a vrijeme dobro pa sam počeo i ide super. Inače do sada nisam nika rezao ovako rano. Jedino neću jošvezati lucnje neka ostane ovako do kraja druog ili početka trećeg mjeseca!
-
Evo još malo na temu kada rezati?
1. Prije svega organizacijski problem. Velika površina - rezidba počinje prije jer je obim posla veći, i treba ga na vrijeme završiti. Pa još ako je problem u broju radne snage...
2. Drugi postulat; ranija rezidba - ranije kretanje vegetacije (cca. 5-10 dana može biti razlika; a kod pojave ranih proljetnih mrazeva, može značiti veliku razliku u urodu. Samo kako sad pogoditi jel' će slijedeće godine biti ranih proljetnih mrazeva ::)
3. Još jedan organizacijski; sve je manje lijepih i sunčanih dana tijekom zime, pa je onda bolje iskoristiti svaki sunčani (i suhi) dan za rezidbu. Stoga početak rezidbe od početka prosinca :P
4. Uzgojni oblik. Iako se o tome malo priča; uzgojne oblike sa puno reza po trsu (kordonac; 20-40 pojedinačnih rezova) bolje je provoditi prema kraju zime, zbog stradavanja "drva" na rezu. S druge strane Guyot (jednokraki- 3 reza) može se ranije rezati.
I to je to.
Ne mogu se sjetiti ničeg više važnog ;D
Još jedna jako važna stvar, koju ja prakticiram.
Rezač u vinogradu kada reže nesmije biti žedan, jer se to osjeti na opterećebnju trsa.
-
Mordore, mračna županijo Međuzemlja ;D ,
tak sam i ja uradio, jedino sam malo dalje od pupova rezao da mi ne izmrzne ako zahladi.
Vezal budem dok dođe vrijeme za to, i još malo estetskog rezuckanja u isto vrijeme...
-
E rezidba gotova,pruće iznešeno i zapaljeno, a loza ne krajevima već poćela pupat sad će opet bit problema nikako vrime da gre za vrimenom!
-
jučer i danas se malo rezalo a malo više pilo :D
-
pa jučer je bil krasan dan,i bil sem u dvojbi ..dal rezanje il rušenje drva za zimu.I tak prevagnulo je ovo drugo,a danas se totalka vreme usralo..magla za čavel zapićiti,pa sam celo popodne preležal pred televizorom :-\.Hja,kaj se mora nije teško :o
-
ja sam jednu vuru rezal noge su mi bile led odustal sam,a i sva ta magla se smrzla po lozi tak da je gore tanki led a u ponedjeljak je bilo prekrasno ko pravo proljeće,uživancija za rezat :)
-
a kam se tak žurite ???
-
Ja se još nisam ni odlučio kak budem ove godine rezal, imam mali razmak između trsova (60cm) tako da mislim da budem na jednom trsu ostavljal samo tri reznika a na drugom lucanj i jedan do dva reznika a sljedeće godine obrnuto.
-
Ja se još nisam ni odlučio kak budem ove godine rezal, imam mali razmak između trsova (60cm) tako da mislim da budem na jednom trsu ostavljal samo tri reznika a na drugom lucanj i jedan do dva reznika a sljedeće godine obrnuto.
to ti nije loša ideja ali kud 60cm to je fakat gusto :o
-
a kam se tak žurite ???
inače ne režem tak rano ali ovo proljeće bum u gužvi pa sad delam kaj morem da mi ne dojde sve najemput >:(
-
a kam se tak žurite ???
Napisa sam već u mene počela PUPAT!!!
-
Sjećam se kao da je jučer bilo,(premda je prošlo 30-ak godina!) da je moj djed rezidbu vinograda do tada radio oko sv. Josipa (19. ožujka),uz napomenu da je on u to vrijeme imao preko 2000 čokota.
Onda je moj pokojni otac to smanjio na pola al je i rezidba pravljena barem tri tjedna prije tj. krajem veljače.
Ja danas radim rezidbu u prosjeku sredinom veljače uz napomenu da imam samo 500-tinjak čokota.
E sad se pitam, dali će moj sin danas-sutra, po toj logici imati 250 čokota i rezidbu raditi u siječnju?
Po jednoj strani i drago mi je da to neću ni vidjeti ni znati.
Mišljenja sam da su se ljudi promijenili više nego priroda. Vidim ovih dana počela rezidba najviše kod malih vinogradara.Ne znaju kud sa sobom pa škare u ruke i deri...a za vikend temperature u plusu,pa si mislim da će sve osim mojeg biti porezano...još se nedam i neću prije druge polovice mjeseca...to je karakter ;)
Ranije orezana loza i ranije kreće pa postoji opasnost od smrzavanja pupova.-koliko se još sjećam.(ispravite ako griješim!)
Zaključak? Premalo je lepih cajti.(Riba bu zasigurno to razmel!)
-
vrlo rana i vrlo kasna rezidba uvijetuje kasnije kretanje vegetacije i kasnije dozrijevanje grožđa,ali i veču rodnost.Rezidba u kasnu jesen ili u proljeće utjeće na ranije kretanje vegetacije i bolje dozrijevanje grožđa ;)
-
je,je...premalo je lepih cajtov
prebrzo nam oni bežiju... itd,itd...
al je nažalosnije kaj i za tih malo koje imamo ne najdemo već mira ni spokoja :-\
a kaj se tiće orezivanja ni ja ne krećem prije polovice veljaće.
Nemaš boljeg kad je vani kakovih 15 stupnjeva,pa si prisloniš litricu na stup i polako si škljocaš do njega.Tu malo staneš,cugneš koji gutljajćić,premestiš do drugog stupa i ponavljaš postupak dok ima tekućine.Usput prigrizneš kakovu suhu kobasićku,špekec,prezvušt il kaj se već najde.bez žurbe i panike..e,to je ono pravo.
Bar si to mi koji nemamo puno moremo privušćiti sako vuletje.
Mada imam dost direktora (oko 800 kom),al tu se nema kaj puno paziti,i skupilo bu se 380 cijepa,pa bu tu već posla :-[
-
e to te ja pitam...na kraju posla na žaru od rozge speči ivanečki jeger i dobro ga zalijati sa susjedima.Ako ništ drugo to si svake godine tradicionalno priuštim.
Usput,ionako struka ne preporuča rezidbu u sz Hrvatske prije druge polovice veljače radi mogučnosti smrzavanja rodnih pupova.
-
Slažem se da ne treba žuriti s rezidbom ali kad se vrijeme nudi treba to iskoristiti, do sada nisam nikada ovako rano rezao ali svako iskustva se plaća.Nadam se da će biti dobro a naravno da se mora nekaj jesti i popiti dok se dela da trsje bu bolje!
-
Koliko sam primjetio zadnjih nekoliko godina ja prvi od susjeda orezujem lozu i to na kraju veljače, susjedi starosjedioci jedno tjedan-dva kasnije.
Pitao sam zašto u prvoj polovini ožujka a oni kažu zbog neugodnih iskustava jer su znali paliti vatre u proljeće da mraz ne uništi tek prolistalu lozu i znalo je biti da te godine imaju 10% uroda.
Bolje pričekam kraj veljače ili početak ožujka, ne žurim nikud sa hobi vinogradom.
-
ma i ja vjerujem da nije dobro prerano rezati...recimo zatopli i pohrlimo u rezidbu..nek se tak malo nastavi,evo plača loze...a veljača ko veljača je ćudljiva..okrene na zimu i gdje smo onda?? fino se pupovi smrznu....teško je odrezati svaku rozgu ukoso nasuprot pupa da ne suzi pop pupu...
-
Malo sam se prošetao po trsju da vidim kakvo je stanje, Graševina ima odlične rozgve nisu predebele niti pretanke, rezidba i savijanje lucnjeva kod nje neće biti problem...
Chardonnay , rozgve debele ko palac, nemam pojma kako čemo na njemu savijati lucnjeve a da ne puknu... Radi se o jednostrukom Guyotu pa bi bilo poželjno da su svi lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, ali to će biti nemoguče napraviti...
Dali bi bila neka greška Chardonnay rezati na jednostruki kordonac(royat) , bilo bi puno lakše i jednostavnije???
Dali netko ovdje sa foruma ima u vinogradu kordonski način uzgoja vinove loze?
Ako ima , dali može opisati koje su mu prednosti a koje mane kod takvog uzgoja...
-
Malo sam se prošetao po trsju da vidim kakvo je stanje, Graševina ima odlične rozgve nisu predebele niti pretanke, rezidba i savijanje lucnjeva kod nje neće biti problem...
Chardonnay , rozgve debele ko palac, nemam pojma kako čemo na njemu savijati lucnjeve a da ne puknu... Radi se o jednostrukom Guyotu pa bi bilo poželjno da su svi lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, ali to će biti nemoguče napraviti...
ako sada pucaju sto ne bi bilo cudno savijaj lucnjeve kasnije, kad krenu sokovi kolati. kod mene su u cijelom vinogradu lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, nije to uopce tesko napraviti.
-
zbog realnog rasporeda lisne mase kasnije,normalno je da svi lucnjevi idu u istu stranu ako je to moguče 8)
-
ako sada pucaju sto ne bi bilo cudno savijaj lucnjeve kasnije, kad krenu sokovi kolati. kod mene su u cijelom vinogradu lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, nije to uopce tesko napraviti.
Mi još nismo počeli sa rezanjem, nikud nam se ne žuri... Prošle godine je bila ista situacija, pokušavali smo ali nismo mogli okrenuti sve lucnje u istom smjeru... Jednostavno su predebele rozgve...
-
Ivan
Koliko oka ostavljaš na lucnju da uspiješ okrenusti sve u istom smjeru?
MI smo prošle godine ostavljali oko 7, možda bi ove godine trebali ostaviti 10 pa ih 2 ili 3 popljeviti kada malo izrastu...
-
Ivan
Koliko oka ostavljaš na lucnju da uspiješ okrenusti sve u istom smjeru?
MI smo prošle godine ostavljali oko 7, možda bi ove godine trebali ostaviti 10 pa ih 2 ili 3 popljeviti kada malo izrastu...
ja čak ostavljam i više, kasnije popljevim kaj mi se ne dopada il ak je grinja...i savijam locne sve u jednu stranu, prema brdu
-
Ivan
Koliko oka ostavljaš na lucnju da uspiješ okrenusti sve u istom smjeru?
MI smo prošle godine ostavljali oko 7, možda bi ove godine trebali ostaviti 10 pa ih 2 ili 3 popljeviti kada malo izrastu...
ovisno o sorti, kod skrleta je to 8-10, kod chardonnaya i crnog pinota oko 12, zweigelt i frankovka su slicno kao i skrlet ali maksimum 10. lakse je svinuti duzi lucanj nego kraci i tanji nego deblji. treba vijati polako, sa osjecajem lomiti internodije ali paziti da ne puknu. naravno da mi se desi da koji pukne ali to jednostavno ne mozes izbjeci na vecoj kolicini..
-
kod mene su ti isto na Chardonayu te debljine.Ove godine ću ostavit lucanj 10 oka i dva reznika po 2 oka.Primjetil sam da mu je jednostavno lucanj i reznik premalo i da ga mogu opteretit puno više(na uštrb kvalitete).Tako da sad radim pripremu za sljedeću godinu za 2 lucnja i 2 reznika.
Inaće svijem ih bez problema,al ono idem s obje ruke centimetar po centimetar i osluškujem kak rozgva pucketa.
-
Malo sam se prošetao po trsju da vidim kakvo je stanje, Graševina ima odlične rozgve nisu predebele niti pretanke, rezidba i savijanje lucnjeva kod nje neće biti problem...
Chardonnay , rozgve debele ko palac, nemam pojma kako čemo na njemu savijati lucnjeve a da ne puknu... Radi se o jednostrukom Guyotu pa bi bilo poželjno da su svi lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, ali to će biti nemoguče napraviti...
Stara škola Guyota.
Problem savijanja lucnjeva (ili kako kod mene kažu glava) je u poziciji reznika (onog kratkog od lani). Svakako reznik mora biti ispod glavne žice (da sada ne crtam neku shemu), i onda se reznici lakše savijaju (tada se lucanj veže samo na jednom mjesto; kraj lucnja na glavnoj žici ili na dva mjesta; početak i kraj lucnja). Jedna od glavnih zahvata zelene rezidbe kod Guyota je i zalamanje zaperaka i pinciranje mladica, upravo da bi se dobili "upotrebljivi" lucnjevi za slijedeću vegetaciju. Problem je što te dvije operacije zahtjevaju puno ručnog rada i ne mogu se mehanizirati (nema tog robota koji će to izvesti pravilno) pa se u velikom broju vinograda (na Guyotu) to i ne provodi.
Važna stvar kod "upravljanja" Guyotom je pozicija reznika a ne lucnja (iako je lijepo vidjeti sve lucnjeve iste i na istu stranu; to nije neophodno). Naime, lucanj služi samo za rod tekuće godine, te se u slijedećoj rezidbi u potpunosti uklanja, tako da tu estetika igra manju ulogu, već je bitno postići rodno opterećenje trsa. Ovo je naročito uočljivo kod ispravljanja "iskrivljenog" Guyota, međutim, nakon 1-2 pravilne rezidbe problem je u potpunosti ispravljen.
Što se tiče savijanja lucnjeva, pogotovo ovih "tvrdoglavih" pravilo je da se savijaju sa dvije ruke; u dijelu kojem najčešće pucaju; s time da se ruke istovremeno vrte suprotno oko lucnja (ovo bi morao malo skicirati). Na taj način lucnjevi jako malo pucaju. Za ovo treba malo prakse.
;)
-
Dali bi bila neka greška Chardonnay rezati na jednostruki kordonac(royat) , bilo bi puno lakše i jednostavnije???
Dali netko ovdje sa foruma ima u vinogradu kordonski način uzgoja vinove loze?
Ako ima , dali može opisati koje su mu prednosti a koje mane kod takvog uzgoja...
Nakon više od 10-tak godina i stručnog i znanstvenog rada na kordnocu (Chardonnay i Malvazija), evo ukratko prednosti i mana (u toku tjedna priložiti ću i foto galeriju):
Prednosti:
1. Jednostavnija rezidba (reže se samo na kratke reznike; 1-2-3 pupa; reznik od 4 pupa je predugačak)
2. Zimska rezidba se može mehanizirati (ide samo ručna korekcija)
3. Zelena rezidba ide 100% mehanizirano bez problema
4. Jasno diferencirana zona grožđa na trsu (rodni su samo bazni pupovi na zelenim mladicama)
5. Veća rodnosti po jedinici površine
6. Manji broj trsova po jedinici površine
7. Lakša i jednostavnija mehanizirana obrada tla ispod zone trsa (zbog većeg razmaka sadnje)
Nedostaci:
1. Više ulaganja u armaturu (koristi se veći broj stupova)
2. Vremenski duža zimska rezidba (ako se radi 100% ručno; prosječno za opterećenje od 30 pupova po trsu ima oko 60 rezova; u usporedbi sa jednostrukim Guyotom, to je broj rezova za 20 trsova)
3. Zbog velikog broja rezova, ostaje veliki broj rana, pa češće dolazi do sušenja reznika ali i trsova (radi se o velikom šoku za trs; u pet godina reza na 30 pupova ima skoro 300 pojedinačnih rezova po trsu; ponovo usporedba sa jednostrukim Guyotom - toliki broj rezova provelo bi se za 100 godina života jednog trsa)
4. Problem crne pjegavosti. Ukoliko se ta bolest ne drži pod kontrolom, kordonac je OUT ! :(
5. Problem bujanja reznika na prvom pupu nakon pregiba. Ukoliko se to dogodi, ostatak trsa će rasti vrlo slabo
6. Nemogućnost tzv. rezane berbe (radi se o rezanju rodnog lucnja 10-15 dana prije berbe; dolazi do gubitka vode i koncentracije šećera u grožđu, te se time može popraviti kvaliteta grožđa) jer je tehnološki neizvediva na kordoncu
7. Nije podoban za mehaniziranu berbu (ide, ali sa povećim gubicima)
8. Samo na dobro plodnim i dubokim tlima (zbog povećane lisne mase, veći je gubitak vode/transpiracija)
I na kraju, zaključna ocjena: NEMA SAVRŠENOG UZGOJNOG OBLIKA.
Izbor uzgojnog oblika treba prilagoditi mogućnostima koje se ima; karakteristike lokacije (tlo, klimatski uvjeti, nagib terena), raspoloživosti mehanizacije i radne snage i naravno stručnosti.
Prednost kordonca je u mogućnosti mehaniziranja većina radnih zahvata i manje potrebe za ručnom radnom snagom (a da bi to došlo do izražaja, definitivno je potrebna veća uzgojna površina; bar 3-5 ha).
-
Zahvaljujem na detaljnome objašnjenju.
Bio sam jučer u vinogradu i nalo sam probao savijanje lucnjeva, ako budemo rezali malo duže lucnjeve (npr 10 oka) mislim da če se bez problema moči saviti u jednom smjeru...
Pitanje za Teran-a
Vinograd nam se se nalazi u Zagorju , nije baš na idealnoj poziciji... Mene zanima vaš savjet u vezi rezanja?
Vinogradu je star 5 godina, prošle godine je prvi puta dobio 1 lucanj (7-8 oka) i jedan reznik od 2 oka... Što se Graševine tiče mi čemo je ove godine rezati na 1 lucanj (8 oka) i reznik (2 oka), ona nije bujna sorta pa mislim da je to dobro opterečenja za nju ( nismo mi u kutjevu).
Mene zanima Chardonnay, kojiko opterečenja bi bilo idealno za njega( 5 godina)? Dosta je bujna sorta ( puno bujnija od Graševine)...
Hvala...
-
Kak mislis da grasevina nije bujna sorta? :o
-
He,he, mi nemamo tih problema,dva brka sa dva pupa i to je to! :D :D :D
-
Dali netko ovdje sa foruma ima u vinogradu kordonski način uzgoja vinove loze?
Ako ima , dali može opisati koje su mu prednosti a koje mane kod takvog uzgoja...
Ja ti imam oko 500 trsova "na zavjese". Visina trsa oko 1,7o s kordoncima od 1,5 m. Inače se do sad terećenje trsa do 25 pupova smatralo slabijim. Sad je valjda drugačije, forsira se gusta sadnja sa što manje pupova po trsu. Jednostruki gijo se smatrao premalim terećenjem obzirom na ulaganja i isplativost nasada. Preporučalo se dvostruki sa zadovoljavajućom kvalitetom. Teran je sve točno napisao za kordonac. Ima takav njegov post i u arhivi. Jedna od prednosti kordonca je i što ako dođe do izmrzavanja reznika, on ipak potjera, sa slabim ili nikakvim urodom za tu godinu, dok kod gijota takav trs propadne.Slično se događa i kod grinje i crne pjegavosti. Ako je napad jači, iduće godine moraš rezati na 1-2 pupa, tu je rodnost nikakva. Većina sorti rađa od trećeg pupa na dalje. Ja svoje kordonce režem na 4-6 pupova s razmakom od najmanje pola metra među njima. Inaće se ne možeš rješavati zelene mase s problemima prozračnosti, zaštite i zroibe. Ima tu manje posla nego kod gijota, ali ja bih svakome preporučio gijot, radi jednostavnosti rada. Ja sam zbog velike bujnosti reducirao gnojidbu, tek nešto folijarno. Debeli lucnjevi mi pri savijanju tu i tam puknu, ali ne u internodiju, nego pri stablu, u pazuhu, no ako ga odmah otpustiš i zavežeš vezivom, pa opet oprezno saviješ "preko prsta" , zaraste i ne propadne. Za uzgoj kordonca trebaš veliko iskustvo u radu,a pošto ga nemaš učiš na vlastitim greškama. Meni je trebalo 8 godina od sadnje do uzgoja da bih rekao da sam skužio svoje trsje i još me uvijek iznenadi. Iskustva s brajdom, ako imaš mogu malo pripomoći, ali vrlo malo ! Sretno i drži se gyiota !
TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?
-
Ja ti imam oko 500 trsova "na zavjese". Visina trsa oko 1,7o s kordoncima od 1,5 m. Inače se do sad terećenje trsa do 25 pupova smatralo slabijim. Sad je valjda drugačije, forsira se gusta sadnja sa što manje pupova po trsu. Jednostruki gijo se smatrao premalim terećenjem obzirom na ulaganja i isplativost nasada. Preporučalo se dvostruki sa zadovoljavajućom kvalitetom. Teran je sve točno napisao za kordonac. Ima takav njegov post i u arhivi. Jedna od prednosti kordonca je i što ako dođe do izmrzavanja reznika, on ipak potjera, sa slabim ili nikakvim urodom za tu godinu, dok kod gijota takav trs propadne.Slično se događa i kod grinje i crne pjegavosti. Ako je napad jači, iduće godine moraš rezati na 1-2 pupa, tu je rodnost nikakva. Većina sorti rađa od trećeg pupa na dalje. Ja svoje kordonce režem na 4-6 pupova s razmakom od najmanje pola metra među njima. Inaće se ne možeš rješavati zelene mase s problemima prozračnosti, zaštite i zroibe. Ima tu manje posla nego kod gijota, ali ja bih svakome preporučio gijot, radi jednostavnosti rada. Ja sam zbog velike bujnosti reducirao gnojidbu, tek nešto folijarno. Debeli lucnjevi mi pri savijanju tu i tam puknu, ali ne u internodiju, nego pri stablu, u pazuhu, no ako ga odmah otpustiš i zavežeš vezivom, pa opet oprezno saviješ "preko prsta" , zaraste i ne propadne. Za uzgoj kordonca trebaš veliko iskustvo u radu,a pošto ga nemaš učiš na vlastitim greškama. Meni je trebalo 8 godina od sadnje do uzgoja da bih rekao da sam skužio svoje trsje i još me uvijek iznenadi. Iskustva s brajdom, ako imaš mogu malo pripomoći, ali vrlo malo ! Sretno i drži se gyiota !
Hvala Mc Ozy... Budem se ja držao guyota ali jednostrukog... Prošle godine smo po trsu pustili oko 10 oka i dobili oko 2 kg grožđa, nama je to dovoljno jer je za osobne potrebe ( želimo čim bolju kapljicu)... Vidio sam slike tvoga Chardonnaya, zanimljiv način uzgoja...
-
Kak mislis da grasevina nije bujna sorta? :o
Graševina je bujna sorta ali nije kao Chardonnay, vinograd je iste godine sađen , isto gnojen, isto prskan, istim brojem pupova opterečen ali chardonnay ima 30-50% deblju rozgvu od Graševine ( klon Laškog rizlinga)... Za graševinu znam da je na podlozi S04 , mislim da je i Chardonnay na istoj podlozi osim ako mi nije dodvaljen običan Kober koji je bujniji pa bi zbog podloge bila takva razlika u debljini rozgve...
Da dodam Graševina je na 10 oka po trsu imala oko 3 kg grožđa , a Chardonnay na 10 oka oko 2 kg grožđa...
-
Graševina je bujna sorta ali nije kao Chardonnay, vinograd je iste godine sađen , isto gnojen, isto prskan, istim brojem pupova opterečen ali chardonnay ima 30-50% deblju rozgvu od Graševine ( klon Laškog rizlinga)... Za graševinu znam da je na podlozi S04 , mislim da je i Chardonnay na istoj podlozi osim ako mi nije dodvaljen običan Kober koji je bujniji pa bi zbog podloge bila takva razlika u debljini rozgve...
Da dodam Graševina je na 10 oka po trsu imala oko 3 kg grožđa , a Chardonnay na 10 oka oko 2 kg grožđa...
Hmh? ??? Pa sad si upravo pobio sam sebe. ;D
-
Hmh? ??? Pa sad si upravo pobio sam sebe. ;D
Misliš da Chardonnay ima debliju rozgvu zbog manjeg prinosa grožđa???
Ja mislim da je još nešto u u igri...
-
Ja pod bujnost mislim na rodnost, ne na debljinu lucnjeva trseva i sl..
Ako pod bujnost mislis na debljinu onda da, grasevina je tu jako krhka...
-
Bujnost i rodnost nije isto. Bujnost se, brijem, odnosi na vegetativni rast (pričamo o recimo bujnim ili slabo bujnim podlogama(voćarstvo)).
Nije da pametujem. :D
-
TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?
Taj prvi čvor je potrebno u potpunosti eliminirati/odstraniti.
U početku formiranja kordonca, svi pupovi (još u zikskoj rezidbi) na pregibu/luku moraju se oslijepiti, a ako kasnije nešto potjera, obavezno oplijeviti.
A ako je kordonac već formiran, onda odrezati do kraja i po potrebi oplijeviti. Međutim ako je ostatak trsa već tako slab, onda je bolje odstraniti taj slabi dio i onda od jedne jače mladice napraviti novi krak.
Nažalost, ovo je česta greška u formiranju kordonca.
8)
-
Bujnost i rodnost nije isto. Bujnost se, brijem, odnosi na vegetativni rast (pričamo o recimo bujnim ili slabo bujnim podlogama(voćarstvo)).
Nije da pametujem. :D
Ako govorimo o bujnosti onda je u pitanju slijedeće:
1. Intenzitet porasta mladica (često definirana kao debljina mladice; bujnije sorte tj. klonovi - jače i deblje mladice)
2. Broj mladica koje rastu iz jedog pupa (stare sorte ugalvnom daju jednu mladicu iz jendog pupa; samo iz glavnog oka, vrlo rijetko iz suočica; uvozne sorte tjeraju iz glavnog pupa i suočica. Tu mi je Cab. Sauvignon najbolji; mladice iz suočica rastu horizontalno, čak nemaju niti vertiklani porast, pravi divljak !!!)
E sada, kod nekih sorata može biti i jedno i drugo (loše) ili samo jedno od navedenog (primjerice sorta Teran, rijetko tjera iz suočica ali razvija jaku i dugačku mladicu)
Rodnost je "pak' jasne":
1. Ukupni prinos po trsu (u kg; iako najmanje relevantna, tako se najčešće izražava)
2. Broj grozdova/broju pravih pupova (preciznije)
3. Broj grozdova/rodnih mladica (one koje se razviju iz glavnog oka) - najpreciznije
4. Dobro je kada se spominje ukupni prinos po trsu spomenuti i broj grozdova (tako je slika potpunija).
-
Hvala Mc Ozy... Budem se ja držao guyota ali jednostrukog... Prošle godine smo po trsu pustili oko 10 oka i dobili oko 2 kg grožđa, nama je to dovoljno jer je za osobne potrebe ( želimo čim bolju kapljicu)... Vidio sam slike tvoga Chardonnaya, zanimljiv način uzgoja...
Nema šetnje oko izbora uzgojnog oblika. Definitivno se uzgojni oblik odabire prije podizanja nasada (na osnovi stanja tla, izbora podloge, sorte, klimatskih uvjeta, očekivane kvalitete grožđa, raspoložive mehanizacije, radne snage itd.) jer o tome ovise razmaci sadnje, aramture i sl.
Kasnije promjene uzgojnog oblika su vrlo teške.
Primjerice, ako je bio planiran jednokraki Guyot, onda je razmak sadnje cca. 1,00 m (više manje), onda prenamjena u dvostruki ne ide (dolazi do preklapanja lucnjeva...).
Znači, odluka o izboru uzgojnog oblika obavezno prije sadnje. ::)
-
Primjerice, ako je bio planiran jednokraki Guyot, onda je razmak sadnje cca. 1,00 m (više manje), onda prenamjena u dvostruki ne ide (dolazi do preklapanja lucnjeva...).
za jednokraki guyot je to definitivno manje od 1 m, 0,7-0,8 m, ovisno o sort dok na 1 m razmaka izmedu trsova bi bez problema isao dvokraki guyot.
-
za jednokraki guyot je to definitivno manje od 1 m, 0,7-0,8 m, ovisno o sort dok na 1 m razmaka izmedu trsova bi bez problema isao dvokraki guyot.
Bio sam prošle godine u berbi par dan u Sloveniji. Brali smo Laški rizling , razmak od trsa do trsa je bio 1 metar a rezano je bilo na 2 lucnj + 2 reznika. Tolko bolesti nisam u životu vidio , skoro pola grožđa smo bacali na pod jer je bilo ili totalno trulo ili sivo od napada pepelnice. Vinograd je bio gust kao živica, a o kvaliteti grožđa netreba ni govoriti...
-
pa to uglavnom i daje te rezultate.premali razmak trseva dovodi preklapanju lucnjeva,pregust snop mladica,preslaba prozraćnost,nemogućnost dostatne zaštite...i bolest caruje :-\
-
Mislim da vinograd treba i špricat bez obzira kako je orezan,a možda se čovjek bavi ekološkom proizvodnjom pa je malo više zaražen. :)
-
Većinom režem na kordonce,tu je razmak 1m od trsa do trsa. Noviji vinogradi su na jednokrakom guyotu i na 80cm su. Veći je problem preć s kordonaca na guyot nego obratno. Nije problem razmak,tu se jednostavno smanji broj reznika kad se ide mijenjati guyot. Veći je problem formirati reznike na dobroj visini kad se kreće sa kordonaca na guyot,rezovi su tu izuzetno veliki a s tim i loza doživi šok. Treba tu par godina da se dovede u neko normalno stanje. Znam jer upravo prelazim s kordonca na jednokraki guyot kod jedne sorte,razlog je lakši rad u zelenoj rezidbi i manja bujnost,manje bolesti.
-
Bio sam prošle godine u berbi par dan u Sloveniji. Brali smo Laški rizling , razmak od trsa do trsa je bio 1 metar a rezano je bilo na 2 lucnj + 2 reznika. Tolko bolesti nisam u životu vidio , skoro pola grožđa smo bacali na pod jer je bilo ili totalno trulo ili sivo od napada pepelnice. Vinograd je bio gust kao živica, a o kvaliteti grožđa netreba ni govoriti...
Teško da bih se odlučio optužiti takav uzgoj za pojavu bolesti. Prije bih prihvatio ovo što Radić kaže ;) a uz to bi dodao i zelenu rezidbu, pljevlenje i još štošta, ali u svakom slučaju ne krivicu svaliti na način rezidbbe, tj. uzgoja.Na 1 m razmaka, dužina lucnjeva bez preklapanja može biti 40-45 cm, što mi se čini sasvim OK (naravno da ovisi i o sorti i razmaku odnosno broju pupova ;) )
-
Teško da bih se odlučio optužiti takav uzgoj za pojavu bolesti. Prije bih prihvatio ovo što Radić kaže ;) a uz to bi dodao i zelenu rezidbu, pljevlenje i još štošta, ali u svakom slučaju ne krivicu svaliti na način rezidbbe, tj. uzgoja.Na 1 m razmaka, dužina lucnjeva bez preklapanja može biti 40-45 cm, što mi se čini sasvim OK (naravno da ovisi i o sorti i razmaku odnosno broju pupova ;) )
slazem se s ovime a i vrlo vjerojatno je problem u samoj godini jer prosla godina uopce nije bila reprezentativna za donosenje nekih zakljucaka. prosle godine si mogao imati razmak izmedu trseva i 1,5 m i rezati na jednokraki guyot pa svejedno imati zazareni vinograd.. ali opcenito smatram da je 1 m razmaka izmedu trsova previse ako se ide na jednokraki guyot.
-
Evo, dobro da je krenula rasprava i na razmak sadnje.
Osobno mislim (a to provodim i u praksi) da je sadnja gušća od 1,00 m (trs-trs) ekonomski neopravdana.
Evo primjera:
Zamislimo parcelu 100x100 m (1 ha); radi matematike lakše je ovako na 1 ha.
Razmak reda 2,17 m (ide od 2,00 do 2,80) ali na 2,17 imamo teorijskih 46 redova.
Ukupna dužina vinograda je 46 redova x 100 m = 4.600 m
Razmak trs-trs od 1,00 m daje 4.600 trsova
Razmak trs-trs od 0,80 m daje 5.750 trsova
Razmak trs-trs od 0,70 m (ispod ovoga je stvarno gusto) daje 6.571 trs
Ako je prosječna cijena trsa za sadnju 15 kn (ima tu nutra i nekih poticaja, ali lako se može izračunati i na pravu tržišnu cijenu; neš' ti matematike ;)) onda za razmake sadnje treba:
1. razmak: 69.000,00 kn
2. razmak: 86.250,00 kn (+17.250,00 kn)
3. razmak: 98.565,00 kn (+29.565,00 kn)
Znači u samom početku investicije, zbog povećane gustoće sadnje potrebno je uložiti znatno više sredstava (tekući, zdravi novac, kapital, koji ako je još uzet na kredit, čini razliku veću od gore navedene, uvećanu za kamatu) a radi se o opterećenju po trsu većem za 2-3 pupa (20 cm veći razmak sadnje) odnosno 3-4 pupa (30 cm veći razmak sadnje).
U mojoj obitelji se lozom bavimo odvajkada (samo je djed prije 2. svjetskog rata radio 20.000 lit. vina/ručni rad i magarci; nažalost, kasnije je došlo neko drugo političko uređenje, koje nije dopuštalo bogate seljake, pa je to nekoliko mizernih birokratskih potpisa svelo na površinu jedva dovoljnu za preživljavanje; ali loza je ostala u krvi), i doista nitko me ne može uvjeriti da će ta 2-3 ili čak 3-4 pupa više po trsu toliko značajno degradirati kvalitetu grožđa :o, a koje bi moralo opravdati značajno veće ulaganje na početku proizvodnje.
Onih 17.250 kn na kredit od 15 godina i kamatu od 6,00% na kraju iznosi 26.202,00 kn (uz uvjet da se tečaj EUR ne mjenja) odnosno 29.565,00 kn daje nakon 15 godina 44,908,40 kn :o
Naime, ova priča mi malo sliči na priču o kupnji auta. Imam novaca za LX model, ali ću ipak kupiti GLX ili još više, GTI model.
U doba kada u poljoprivrednoj proizvodnji svi ulazni troškovi rastu, a izlazni proizvod mora imati nižu cijenu da bi bio konkurentan na tržištu, mislim da svaku kunu treba bar 4-5 puta okrenuti prije nego li se igdje investira.
U cijeloj ovoj priči, zanimljiv je detalj da po dužnom metru reda, bez obzira na razmak sadnje imamo jednak broj pupova (znači nema povećanja bujnosti, broja mladica i sl.), čak je i potrošnja vode po 1m2 površine i dalje ista....
Evo, rukavica je bačena :D, tko izlazi na dvoboj :D
-
Mislim da vinograd treba i špricat bez obzira kako je orezan,a možda se čovjek bavi ekološkom proizvodnjom pa je malo više zaražen. :)
definitivno si u pravu
-
Ok,podržavam računicu i imam drugi primjer: dozvoljeno je imat po trsu max.6 pupova i tu igra slijedeće da je moguće imati lozu po 1m2 i jedino tako možeš dobiti max. urod i kvalitetu.
komentar.
-
Mislim da vinograd treba i špricat bez obzira kako je orezan,a možda se čovjek bavi ekološkom proizvodnjom pa je malo više zaražen. :)
a možda je šparal sa špricanjem a s obzirom na godinu mu je propalo malo više nego kaj je mislil ;)
-
Ako je prosječna cijena trsa za sadnju 15 kn (ima tu nutra i nekih poticaja, ali lako se može izračunati i na pravu tržišnu cijenu; neš' ti matematike ;)) onda za razmake sadnje treba:
1. razmak: 69.000,00 kn
2. razmak: 86.250,00 kn (+17.250,00 kn)
3. razmak: 98.565,00 kn (+29.565,00 kn)
tržištu, mislim da svaku kunu treba bar 4-5 puta okrenuti prije nego li se igdje investira.
kako si dobio cijenu trsa 15 kn
-
Ova računica vrijedi u slučaju kad ti je zamljište/parcela neograničena, tj. imaš zemlje i više no što ti je potrebno za podizanje nasada željene veličine. Ono što nedostaje je povećanje ulaznih troškova za pripremu veće površine po posađenom trsu te kalkulacija prinosa po ha za sve tri kombinacije.
-
Ova računica vrijedi u slučaju kad ti je zamljište/parcela neograničena, tj. imaš zemlje i više no što ti je potrebno za podizanje nasada željene veličine. Ono što nedostaje je povećanje ulaznih troškova za pripremu veće površine po posađenom trsu te kalkulacija prinosa po ha za sve tri kombinacije.
Prinos po Ha ostaje isti (jer je jednak broj pupova po ha); priprema ista (jednako se priprema cijela površina), povećava se samo broj trsova u jednom redu koji onda podiže početnu investiciju.
p.s. Cijena jednog cijepa od 15 kn je tu navedena samo okvirno (piše u zagradi da se treba uvrstiti prava tržišna cijena).
-
Ok,podržavam računicu i imam drugi primjer: dozvoljeno je imat po trsu max.6 pupova i tu igra slijedeće da je moguće imati lozu po 1m2 i jedino tako možeš dobiti max. urod i kvalitetu.
komentar.
Zašto max. 6 pupova po trsu? Da li je to garancija kvalitete?
P.s. Kada kupiš vrhunski Syrah (Autralija, Kalifornija, Čile, svejedno, od recimo 100,00 kn butelja; da li na etiketi piše koliko je rodnost trsa ili nedaj bože da li je vinograd natapan?)
-
Prinos po Ha ostaje isti (jer je jednak broj pupova po ha); priprema ista (jednako se priprema cijela površina), povećava se samo broj trsova u jednom redu koji onda podiže početnu investiciju.
p.s. Cijena jednog cijepa od 15 kn je tu navedena samo okvirno (piše u zagradi da se treba uvrstiti prava tržišna cijena).
OK, ako promatraš razmak 1m vs 0,8m, da bi imao isti prinos po ha na razmaku 1m moraš prinos po trsu dići za 25%; nekome je to puno, nekome nije...
-
Zašto max. 6 pupova po trsu? Da li je to garancija kvalitete?
P.s. Kada kupiš vrhunski Syrah (Autralija, Kalifornija, Čile, svejedno, od recimo 100,00 kn butelja; da li na etiketi piše koliko je rodnost trsa ili nedaj bože da li je vinograd natapan?)
Da, ispitivanjem su utvrdili da sve dalmatinske sorte crnog grožđa daju vrhunsko vino ako po lozi urod ne prelazi 1kg,u protivnom nemaš vrhunsko grožđe i nemaš cijenu od 22kn po kilu grožđa!
Broj pupova određuje broj grozdova tako de se ovdje vrlo malo redi zelena berba,a i loza puno lakše podnosi sušu koja je iz godine u godinu sve veća.
To i je problem kod uvoznih vina,ali jedno bi trebalo biti sigurno a to je da bi se "vrhunsko"vino trbalo raditi od onoliko grožđa koliko ta vrst loze daje vrhunskog grožđa.
-
ali jedno bi trebalo biti sigurno a to je da bi se "vrhunsko"vino trbalo raditi od onoliko grožđa koliko ta vrst loze daje vrhunskog grožđa.
E to je bit. Ne gurati sve sorte u isti koš; ako neka može dat vrhunsku sirovinu sa 14 t/ha onda je tako treba i uzgajati, isto kao i one koje vrhunsku sirovinu daju sa 4-6 t/ha.
Evo i primjera; vrhunski Piccolit u Italiji se ostvaruje sa oko 4 t/ha (više od ovoga prinosa je čarolija; fizionomija same sorte), Pinot sivi je granica negdje oko 6 t/ha, dok se primjerice Merlot i Cab. Savugnon ostvaruje i sa 12-14 t/ha (evo i razloga zašto su te sorte osvojile "novi svijet" - Južna Amerika i Afrika i Australija).
-
TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?
Mc Ozy, ja bi probao prstenovati taj prvi reznik.
-
Teško da bih se odlučio optužiti takav uzgoj za pojavu bolesti. Prije bih prihvatio ovo što Radić kaže ;) a uz to bi dodao i zelenu rezidbu, pljevlenje i još štošta, ali u svakom slučaju ne krivicu svaliti na način rezidbbe, tj. uzgoja.Na 1 m razmaka, dužina lucnjeva bez preklapanja može biti 40-45 cm, što mi se čini sasvim OK (naravno da ovisi i o sorti i razmaku odnosno broju pupova ;) )
I mi imamo dio vinograda zasađen na 1 metar trs od trsa i bili su opterečeni sa 2 lucnja i 2 reznika. Meni nije problem popljeviti viške rozgvi, ili obaviti zelenu rezidbu a prije berbe skinuti lišče sa zone grožđa jer mi to imamo za sebe i nije velika količina toga. On ima par hektara vinograda, nije stigao popljeviti viške rozgvi niti skinuti ličše u zoni grožđa , pa je samim time i prozračnost takvog vinograda bila jako loša a napadi bolesti jači. Još ako se pogodi godina koja je katastrofalna kao i 2010 onda je krajnji rezultat jako loš. Ja mislim da u sjeverozapadnim krajevima treba voditi brigu o prozračnosti... Bolja prozračnost ,manje bolesti, lakša zaštita...
-
Vidim da nitko ne spominje međuredni razmak, strujanje zraka i vjetar. Tu je isto velika razlika pri čuvanju od bolesti. Jedna mi je tabla na 1,80m razmaka red od reda, druga na 2,5m. Razlika je osjetna. Vinograd do vinograda, šećer veći na ovoj drugoj tabli gdje je veći razmak za 1,5 - 2 °KMW-a. Kvaliteta je također na strani druge table.
-
Vidim da nitko ne spominje međuredni razmak, strujanje zraka i vjetar. Tu je isto velika razlika pri čuvanju od bolesti. Jedna mi je tabla na 1,80m razmaka red od reda, druga na 2,5m. Razlika je osjetna. Vinograd do vinograda, šećer veći na ovoj drugoj tabli gdje je veći razmak za 1,5 - 2 °KMW-a. Kvaliteta je također na strani druge table.
Sa ovim se potpuno slažem...
-
Da,i kod mene je tako. Grožđe je zbilja kvalitetnije na većim razmacima između redova. Osim provjetrenosti tu imamo i bolju osunčanost samog trsa.
Nikad nisam brojio pupove,svaka loza mi je posebna kod rezidbe. Ponekad ostavim samo dva reznika kod guyota ako je slab trs,ponekad preklapam drugi lucanj ako je trs prebujan. Priroda se ionako vrlo brzo pobrine ako ste u nečemu pretjerali.
-
moja primjedba o razmaku sadnje je bila fokusirana na cinjenicu da mi ovdje trazimo optimum razmaka a optimum za jednokraki guyot (jedan lucanj sa 10-12 pupova) vezan za zicu SIGURNO ne treba prostor od 1 m vec mnogo manje i stoga mi se namece logicko pitanje - zasto bi sadio rjede ako mozes gusce. jer 20-30 cm koliko ostane prostora iza lucnja je - za vas proracunate i ekonomicne - u biti totalno neekonomicno! zasto onda npr. ne bi sadili jednokraki guyot na 1,2 m? odgovor je isti kao i na 1 m, zato jer se u konacnici ne isplati zbog previse praznog prostora pa ajmo onda iskoristiti sve povrsinske kapacitete.
naravno da ti onda treba nesto vise trsova ali poanta nije u tome da ti treba par stotina trsova vise na ha zbog tih 20 cm vise i za mene je to apsolutno irelevantna diskusija i problematika jer ko sadi novi vinograd (i ulozi u sadnju npr. 150 000 kn po ha koliko cca kosta 1 ha, po knjigama) tih par stotina trseva vise mislim da mu apsolutno nista ne znaci financijski. cijep nije 15 kn vec je duplo jeftiniji, od 6 do 10 kn, ovisno o sorti i kvaliteti dakle mi o ukupnom ulaganju od 150 000 kn po ha pricamo o par tisuca kn, najvise do 7000 da je za 1000 trseva vise po ha. a kada usporedujemo 7000 kn VISE i 1000 trseva VISE i prinos tj. grozde i vino koje cemo dobiti sa tih dodatnih 1000 trseva kroz vremenski period od 20 do 30 godina, mislim da je racunica prilicno jasna..
da na tih 1000 trseva vise dobis SAMO (za nas koji favoriziramo nizi prinos) 1 l vina po trsu, to je 1000 l vina godisnje vise za pocetnu cijenu od 7000 kn vise. prodas litru vina za 20 kn to je vec 20 000 kn VISE i tako svake godine. naravno, u obzir moramo uzeti i cinjenicu da se sve to odvija na apsolutno istoj povrsini kao i da imamo 1000 trseva manje.
opcenito nikad nisam bio opsjednut ekonomicnoscu i brojkama jer kada bi svatko tako gledao, nikom se nista ne bi isplatilo raditi jer sve zahtijeva neko ulaganje, trud i rizik.
u ovoj svoj racunici kljucnu ulogu igra samo cijena vina jer vino nije kao psenica i kukuruz da postoji jedna cijena sa minimalnim varijacijama vec se vino moze prodavati od 10 do 100 kn i tu bitnu cinjenicu svakako treba uzeti u obzir prilikom sadnje vinograda jer neke stvari se ne mogu predvidjeti i izracunati unaprijed, tj. mogu ali su kasnije jako podlozne promjenama.
-
Taj prvi čvor je potrebno u potpunosti eliminirati/odstraniti.
U početku formiranja kordonca, svi pupovi (još u zikskoj rezidbi) na pregibu/luku moraju se oslijepiti, a ako kasnije nešto potjera, obavezno oplijeviti.
A ako je kordonac već formiran, onda odrezati do kraja i po potrebi oplijeviti. Međutim ako je ostatak trsa već tako slab, onda je bolje odstraniti taj slabi dio i onda od jedne jače mladice napraviti novi krak.
Nažalost, ovo je česta greška u formiranju kordonca.
8)
Mc Ozy, ja bi probao prstenovati taj prvi reznik.
Hvala gospodo, probat ću se igrati prema vašim savjetima. Ja sam uzročno-posljedičnu vezu shvatio naopako. Veselio sam se rastu te prve mladice, kao bar ću s njom obnoviti kordonac kad je već ostatak trsa slabiji. A ono baš je ona uzrok problema ! Neš ti mudrijaša Ozyja !
-
Pitanje je jedino da li gužvanje trsova pridonosi kvaliteti toliko koliko neki misle. Pogledajte neke vinograde nekih ovdje spominjanih slovenskih i svjetskih mahera, a i neke izjave o tome da svakom trsu treba prostora da bi se normalno razvijao i davao kvalitetu. Nije dovoljno svesti proizvodnju na kilu grožđa po trsu, a trs naslagati jedan do drugoga. Eto, kod Movie se može vidjeti normalni dvokrak, ali zato je razmak od trsa do trsa valjda metar i pol, ako ne i više, a između redova 2 i pol, ako sam dobro primjetio na filmiću. Svaki trs dobiva veliki prostor za svoj razvoj te time i veče količine hranjivih i mineralnih tvari.
-
Eto, kod Movie se može vidjeti normalni dvokrak, ali zato je razmak od trsa do trsa valjda metar i pol, ako ne i više, a između redova 2 i pol, ako sam dobro primjetio na filmiću. Svaki trs dobiva veliki prostor za svoj razvoj te time i veče količine hranjivih i mineralnih tvari.
moram ti reci da nisi u pravu.. Movia ima tzv. sadnju u paru (2 trsa na istom mjestu) i na svakom trsu je samo jedan lucanj koji se veze na suprotnu stranu pa tako izgleda kao da je jedan trs sa dva lucnja. nemrem sad naci fotku da vidis kak on veze lucnjeve koji se preklapaju na krajevima i preko 15ak cm! kad nadem postat cu..
-
Istina, sada mi se po sjećanju čini da imaš pravo, da su bila dva trsa, no opet ostavlja veliki prostor za svaku biljku.
-
Istina, sada mi se po sjećanju čini da imaš pravo, da su bila dva trsa, no opet ostavlja veliki prostor za svaku biljku.
ne kuzim kak ostavlja veliki prostor? ima 2 trsa u paru i do sljedeceg para na svaku stranu nema sigurno vise od 1,2 m. kada bi isao racunati povrsinu koju pokriva jedan trs, mislim da to ne bi bilo vise od 1,5-1,8 m2, sto je u biti relativno malo i odnosi se na guscu sadnju. ali on opcenito ne forsira gusti sklop jer kaze da to ovdje (na ovim prostorima ukljucujuci i zemlje bivse juge) nikad nije bilo u tradiciji kao npr. u bordeaxu ili burgundiji gdje su stari vinogradi i sa preko 10 000 loza na 1 ha (obicno sadnja sa razmacima 1 x 1 m). on tezi balansu i harmoniji vina, rijetko koje njegovo vino (ukljucujuci i crna) ima preko 13 % alkohola, sve se vrti izmedu 12 i 13 %. ali on je covjek sa posebnom filozofijom koja se meni jako svida i osobno nastojim i sam ici u takvom nekom pravcu samo kao sto on kaze, za to su potrebna desetljeca ali nema veze, mlad sam i strpljiv, ne zuri mi se nikud. 8) najbolje mi kad vidim procjene o tzv. trajnosti nasada loze koja projiciraju da vinograd nakon 25, maksimalno 30 godina nije vise rentabilan i da ga treba iskrciti. pa tada tek pocne davati najbolje grozde! zato stare vinograde treba cuvati sto je bolje moguce ali nazalost je vecina njih relativno propala zbog izrabljivanja, forsiranja i zanemarivanja dugotrajnog ekoloskog aspekta.
-
Pa ne znam za sve njegove vinograde, ali u ovome kroz koji je šetao u svom malim filmu gdje je predstavio svoju filozofiju vina, zemlje, vinograda, meni se razmak činio večim od 1,5m, a i parni trsevi su ipak malo odmaknuti, ako nišra drugo, ono stupcem i to uvijek drvenim. No nije mi to baš svježe u glavi, pa se možda i varam. I slažem se s tobom, lijepo bi bilo tako vinogradariti, ali trebat će ti godine i mnogo zemlje jer on ostavlja i mnogo "praznog" prostora u krajoliku kako bi održao biološku ravnotežu.
A za starost vinograda, doista, u našoj literaturi gotovo svugdje se navodi 25 godina kao "radni vijek" vinograda. Tako su i meni govorili da stari mali vinograd (tridesetogodišnjak) iskrčim prije sadnje jer samo smeta, no vino iz tog vinograda je, dakako, izvanredno te sam ga samo podsadio Kraljevinom koju je selekcionirao Agronomski fakultet. Istina, zapravo je najlakše sve počupati i saditi novi vinograd. No tek sada taj stari vinograd daje sve od sebe u smislu kvalitete. Nadam se da ću imati priliku kupiti još koji stari vinograd. Puni su tajni prošlosti i nerijetko puni ugodnih iznenađenja, zanemarenih sorti, trsova koji nakon pravilne obrade zasjaju poput mladih djevojaka...
-
Mislim da je riječ o ovom filmu. :))
http://www.evino.si/?c=products.browser&type=vino&vinar=8&intro=vinar
-
Mislim da je riječ o ovom filmu. :))
http://www.evino.si/?c=products.browser&type=vino&vinar=8&intro=vinar
Odličan filmić i odličan vinar... Jednom kada budem u mogučnosti moram probati njegovo vino...
Vino je vjerovatno potpuna suprotnost od klasičnih vina kakva se nalaze danas na tržištu...
-
Da se malo osvrnem na ovu temu starih vinograda,a ova godina je po kišovitosti bila ogledna,ovdje kod nas se dosta mladih vinograda posadilo u zadnjih 10 godina ali stariji vinogradari nisu izgulili jedan dio starih vinograda navodno zbog gušta u vinu (šmek),i stvarno odem ja prijatelju gradirat vinograd star nekih 50-tak godina i kod njega gradacija veča nego kod mnogih mladih vinograda kiseline umjerenije i sve u svemu puno kvalitetnija sirovina,a vinograd sađen na manje od 1 m2 i loze bez potpornja,što je najinteresantnije nema nikakve bolesti! ??? ???
-
Zahvaljujem, ponovno sam pogledao filmić i razmak doista nije 1,5m kako sam zapamtio, no bit ostaje u tome da s brojem trsova na određenoj površini ne valja pretjerivati, a koliki je to broj u konačnici ovisi i o zemlji, položaju, sorti... Ja sam se dao nagovoriti na gusti sklop u novom vinogradu, no ipak sam ostao na 80 cm, iako mi je savjetovano na 70 ili čak manje.
A stariji, zdravi trsovi su duboko pustili korijenje i ne ovise toliko o prihrani i sl., tako da su zdraviji i otporniji, a i svašta su prošli u svom životu. Kroz tih 30, 40, 50 godina slabiji su propadali, snažniji ostajali. Nisu niti tako bujni kao mladi trsevi pa stvaraju manju džunglu. Ima tu svega pomalo.
-
@Podrumar, da, vina od Movie su posebna, specificna na svoj nacin i dobro predstavljaju filozofiju vinara i podneblje. nisu sva ekstra fenomenalna ali su sva ekstra posebna. Movia je inace majstor prezentacije i tu je jak ali neki vinari koji su na slicnom kolosjeku (biodinamicari) kao i on ga bas i ne vole.. upravo ja i frend organiziramo jedan manji izlet kod Movie i M.Simcica u 5. mjesecu.. ;)
stariji vinogradi sigurno radaju kvalitetnije u smislu balansa i ravnoteze u svim segmentima, od rasta i razvoja vegetacije, do prinosa (manjeg) i kvalitetnijeg (sporijeg ali pravilnijeg) dozrijevanja, kvalitetnijeg roda, vece otpornosti na vanjske i vremenske utjecaje i bolesti.
sto se tice razmaka sadnje (pa i "rentabilnosti" vinograda) tu sve ovisi o filozofiji vinara. ko zeli imati 5 kg grozda po trsu posljedicno tome mora imati veci razmak sadnje i manje trsova na ha, dobiva relativno losije grozde (od onoga tko npr. ima 2 puta manje prinosa), takav vinograd jednostavno MORA biti intenzivno obraden u svakom segmentu, od gnojidbe do zastite, u prvi plan dolazi kvantiteta (na ustrb kvalitete) i da se vino bolje i brze prodaje, vina su light verzije i nisu sposobna za duze dozrijevanje i kasniju potrosnju, potrebno je mnogo vise tehniciranja i dorade u podrumu sa takvim grozdem i mostem, itd.
a tko zeli raditi kvalitetnija vina mora imati manje prinose (1-1,5 kg po trsu) sto je uglavnom usko vezano uz manje opterecene uzgojne oblike (kao sto je vec spomenuti jednokraki guyot pa cak i rezanje samo na reznike) koji se gusce sade i onda cijela prica ide obrnutim tokom od prijasnje..
-
Dobra je ova rasprava o Guyot-u. Rasprava je dala nekoliko solucija, i dobro je da je tako; to je i ljepota vinogradarenja, da nema optimalnog riješenja i da različitost čini ljepotu ;)
(p.s Ja ostajem pri svojem, i doista jednokrak na dobrom tlu stavljam na 1,0 m, a gušće može samo na slabijim tlima; tu igra onda i 0,7-0,6 m).
No, tema rasprave su stari vinogradi i njihova vrijednost/kvaliteta.
I kako je to nekada izgledalo.
Stari vinogradi (govorim o djedovim vinogradima, sađenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća) sađeni su na slijedeći način. Kako onda nije bilo traktora za rigolanje, onda se je za sadnju kopao kanal (jarak) dubine cca. 60-70 cm. Na dno jarka stavljen je zreli stajski gnoj, i posađena reznica podloge. Tada je jarak zatrpan samo cca. 30 cm dubine. Slijedeće godine u jesen, reznica je zatrpana sa još 30 cm zemlje i zrelog stajskog gnoja. I onda je prije početka 3 vegetacije obavljeno navrtanje u zrelo/ili kasnije u zeleno za one koje se nisu primile.
Zašto je ova priča zanimljiva:
1. Takvim načinom loza je sađena vrlo duboko, te je podloga razvila jak i dubok korijen (vrlo, vrlo otporna na sušu), i samim time omogućila dug životni vijek cijepu
2. Kako je navrtanje rađeno ručno, prenosili su se pupovi samo izvarednih biotipova sorte (samo od jako dobrih trsova).
I kako je to bilo nakon cca. 70-tak godina?
Sijećam se tih vinograda sa početka 80-tih, debelih i čvrgavih trsova, koji su davali zlatnožute bobe Malvazije (danas je uglavnom u modu zeleniji tip) koje su svake godine davale preko 23 Baboa... Nažalost, više tih vinograda nema (propali su jer je rad u turizmu bio prihodovniji nego u poljoprivredi) i sve što se danas može naći je nekakva zapuštena parcela sa još nekoliko živućih trseva, svjedoka povijesti.
Šteta.
Naravno da je napredak potreban, ali ne zatiranjem, već očuvanjem i valoriziranjem prošlosti (koliko god nam to sa današnje točke gledišta, izgleda neobično, sve to ima mjesta u povjesti vinogradarenja). :)
-
(p.s Ja ostajem pri svojem, i doista jednokrak na dobrom tlu stavljam na 1,0 m, a gušće može samo na slabijim tlima; tu igra onda i 0,7-0,6 m).
mislim da bi ovo trebalo posluziti kao jedno od glavnih orjentacijskih pravila o izboru uzgojnog oblika i razmaka sadnje jer je posve tocno i mjerljivo.
-
Danas cjeli dan rezao sa starim u vinogradu rezali Graševinu i dio Charonnaya, u četvrtak je on riješio mješano....
Graševinu smo rezali na lucanj ( 8 oka) , reznik (2-3 oka)...
Chardonnay lucanj ( 8 oka), reznik ( 3 oka)...
Graševina i Chardonnay su u petoj godini , u odličnoj su formi pa očekujemo dobru kvalitetu grožđa...
Mješano ( ®ametna črnina, Frankovka, Kraljevina i ®uti plavec):
®ametna črnina lucanj 8 oka i dva reznika po 3 oka,
Frankovka 2 lucnja po 7 oka i 2 reznika po 3 oka,
®uti plavec lucanj od 7 oka i 2 reznika po 3 oka,
Kraljevina 2 lucnja po 7 oka i 2 reznika po 3 oka...
Da je po mome ja bi sve( ovo mješano ) rezao na lucanj od 8 oka i 2 reznika po 2 oka...
Još je ostalo 200 trsova tuduma za porezati , a sto trsova tuduma za posječi...
Kad povežemo stavit ču slike...
-
Evo malo poslikao...
(http://www.pohrani.com/f/1R/oZ/3M6dKFkq/3.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/3i/eg/3TIfN3gz/5.jpg)
Graševina:
(http://www.pohrani.com/f/1v/jD/12ZdQAIj/4.jpg)
Chardonnay:
(http://www.pohrani.com/f/3s/qG/3uL4oVdK/6.jpg)
-
®ametna črnina:
(http://www.pohrani.com/f/3a/eD/4QVA3REy/10.jpg)
Kraljevina, ima je nekoliko trseva, trsevi su prebujni , osipaju se, a kvaliteta grožđa koma...
(http://www.pohrani.com/f/L/uk/2abNNrPb/1.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/3Y/Gf/2Z4sFKwg/2.jpg)
Ovaj trs je prošle godine imao 3 lucnja i manje od 2 kg grožđa a šečer 13 %... Mislim da bi bio odličan za peči roštilj...
-
dobro,al ja ti inače ostavim lucanj i reznik oba na cca 10 pupova i onda svijam lucanj,pa ak pukne odrežem ga na reznik i svijam ovaj drugi na lucanj.To me praksa naučila jer ak sad pukne lucanj,gotovo je za ovo leto s rodom ;)
I vidim da si lijepo podšiljil kolce za lakše izbiti si oko :-\
-
dobro,al ja ti inače ostavim lucanj i reznik oba na cca 10 pupova i onda svijam lucanj,pa ak pukne odrežem ga na reznik i svijam ovaj drugi na lucanj.To me praksa naučila jer ak sad pukne lucanj,gotovo je za ovo leto s rodom ;)
I vidim da si lijepo podšiljil kolce za lakše izbiti si oko :-\
Kod graševine neče biti problema , a kod Chardonnaya čemo ići mic po mic...
A što se kolaca tiče, svake godine ih okrenemo. Napravljeni su od starih bagremovih stupova, izdrže i do 20 godina...
-
dobre fotke podrumar ;)
-
I vidim da si lijepo podšiljil kolce za lakše izbiti si oko :-\
Svatko ima svoj način rezidbe, pa tako i svoje mišljenje o dužini kolaca koji drže trs... Netko stvlja samo šipke, netko plastične kolce a netko drvene bagremobe kolce, nije bitno što se stavlja bitno je da služi svrsi. Mi smo stavili begremove kolce dužine 130 cm... Oko 30 kolca je u zemlji a oko 1 metar izvan zemlje... Trsovi su formirani na visinu od 55-60 cm pa zato ti kolci izgledaju još duži...
Takve kolce je stari htio a i on je posadio ovaj vinograd. Kad budem ja sadio svoje trsje napravit ču si bagremove kolce dužine 1 metar sa jednom špicom. Pa ču svake godine po kolcu samo 2 puta tresnuti sa čekičem i on če biti čvrst. Tak rade slovenci koji imaju i po 2-3 hektara vinograda...
-
Imam vinogrd posađen u 6mj prošle godine...dal bitrebal pričekat da temp malo poraste il ga bezbrižno mogu počet orezivat?
-
u vezi prethodnog posta tj. sadnje u 6.mj
jel ti nije to bilo malo prekasno za sadnju loze??? jel se sve dobro primilo???
u sj. Hrvatskoj bi neki krajnji rok bio svibanj...krajnji....
-
Ja isto imam vinograd koji sam sadio prošle godine. Počeo sam s rezidbom na visinu 2 pupa. Mislim da nema nikakvih opasnosti od smrzavanja hladnoće i sl te se može početi s rezidbom, pa sada počinje optimalno vrijeme za rezidbu po literaturi a i iskustvo pokazuje isto.
-
u vezi prethodnog posta tj. sadnje u 6.mj
jel ti nije to bilo malo prekasno za sadnju loze??? jel se sve dobro primilo???
u sj. Hrvatskoj bi neki krajnji rok bio svibanj...krajnji....
nekad se ti rokovi mogu pomaknut...nisam ga ja sadio nego moj budući, od 1.3., gazda
-
Ja isto imam vinograd koji sam sadio prošle godine. Počeo sam s rezidbom na visinu 2 pupa. Mislim da nema nikakvih opasnosti od smrzavanja hladnoće i sl te se može početi s rezidbom, pa sada počinje optimalno vrijeme za rezidbu po literaturi a i iskustvo pokazuje isto.
onda se primam posla, jel ima toga 20000,a vremena će bit sve manje...bolje da ja gazim po zaleđenom, nego blatnom
-
POČELA REZIDBA???
goričari....jel ste počeli rezidbu ili se pripremate??
a ima možda onih koji će na to još pričekati?
-
neopisivo mi je drago da nisam navalil na rezidbu kod prošlog zatopljenja ko svi moji susjedi...zadnjih dana temp. nam se spušta i ispod -13°C, (pitajte Ribu, Bednaj opet najhladnija u Hrvatistanu) vjerujem da je na vjetru osjećaj hladnoće i gori...nama ljudima, neznam kak je lozi...kaj se tiče ratarskih kultura...ima nekih 1-2cm snijega...al ovo malo sunca otopilo i to danas
-
onda se primam posla, jel ima toga 20000,a vremena će bit sve manje...bolje da ja gazim po zaleđenom, nego blatnom
pametno majstore u potpunosti se slažem ;)
-
Strpi se jos malo ;)
-
Kako naslov teme govori ovdje mogu i postovi oko vezanja vinove loze. To do sad još nismo diskutirali koliko znam.
Kak vežete lucnjeve, kak ih savijate. Čul sam u razgovoru različite varijante, s velikim lukom, sa prelamanjem iza 3 pupa pa što vodoravnije. Ima još - zadnja pupa na lucnju se okreće prema gore i vezana je s dva veza jedan ispred, a jedan iza pupa, tak da je taj pup vodoravno po žici.
Da li vezati prema bregu (prema gore) ili prema dolje u slučaju da je jednokraki uzgoj?
Da čujemo malo vaše načine, naravno i s čim vežete. Tema možda kasni 1-2 tjedna, ali vjerojatno nisu još svi privezali pa bi bilo zgodno malo komentirati.
Toliko za uvod.
-
meni je bitno samo da mi budu lucnjevi raspoređeni da se ne preklapaju i da nema rupa da kako cu ih svezat to nije bitno
-
Vezem ih prema brijegu tako da kasnije grozdje toliko ne vuce trs prema dolje. Isto tako nije lose (ukoliko je moguce) trs vezati horizontalno zbog kasnijeg spricanja jer se tada grozdje nalazi u uzem podrucju pa je utrosak materijala manji. Tako Zdjelarevic radi.
-
ja sam prije vezao prema brijegu, tj. niz brijeg ali ove godine vise ne mogu jer mi je loza ojacala i neki lucnjevi su deblji i tako su orezani da ih je vrlo tesko savinuti samo na jednu stranu jer se prirodno nalaze u boljem polozaju ako ih vezem na drugoj strani tako da ove godine ima iznimaka.
bitno mi je da se ne preklapaju i da ne prelaze u podrucje drugog trsa, dakle preferiram lucanj duzine do sljedeceg trsa/kolcica a to je kod mene oko 60-70 cm duzina lucnja sa 8-12 pupova, ovisno o sorti.
pokusavam imati sto manji luk ali ipak ne potpuno ravan i povijen lucanj na zicu ali to ovisi o visini uzgoja i rasporedu zica kao i visini i polozaju lucnja.
ja ostavljam jedan pup nakon sto ga povezem, da mi ne ispadne ili ne isklizne lucanj sa zice i to mi se pokazalo dobro.
bitno mi je da nemaju veliki luk i da nejdu previse u zrak prema gornjim zicama jer onda obicno imaju previse pupova i ljuljaju se lijevo-desno i kasnije u vegetaciji pod tezinom mladica i grozda vrlo lako se saviju u stranu (u red) i pucaju, dakle lucnjevi su mi dosta nizi sa manjim lukom i sto cvrsce vezani uz zicu da puno ne mrdaju.
eto, moj nacin.. 8)
-
Vezem ih prema brijegu tako da kasnije grozdje toliko ne vuce trs prema dolje. Isto tako nije lose (ukoliko je moguce) trs vezati horizontalno zbog kasnijeg spricanja jer se tada grozdje nalazi u uzem podrucju pa je utrosak materijala manji. Tako Zdjelarevic radi.
a ček šta si mislio s ovim horizontalnim vezanjem trsa ??? ;)
-
Full uz zicu nakon 3-4 pupa. Dakle sto ravnije i sto vise u jednoj zoni. Kasnije koristis 1-2 dize na atomizeru umjesto 3-4.
-
ček mislio si reći lucanj horizontalno tj uz žicu onak po žici da ide ???
-
Ne znam gdje bi postavio ovo pitanje pa cu ovdje a admin moze premjestit na neko jesto koje smatra ispravnim.
Zanima me da li se kod nas prakticira crimpanje grozdova ili da li je neko probao ili ima li negdje kod nas nabaviti klijesta i prstenovi za isto ?
Primjer gdje postupak crimpanja hvale :
http://www.vondelingwines.co.za/our_wines_sweet_carolyn.htm
-
Ne znam gdje bi postavio ovo pitanje pa cu ovdje a admin moze premjestit na neko jesto koje smatra ispravnim.
Zanima me da li se kod nas prakticira crimpanje grozdova ili da li je neko probao ili ima li negdje kod nas nabaviti klijesta i prstenovi za isto ?
Primjer gdje postupak crimpanja hvale :
http://www.vondelingwines.co.za/our_wines_sweet_carolyn.htm
Tri sata sam po netu tražio slike preko kojih bi se moglo vidjeti kako se to radi. I mene zanima takav način prosušivanja grožđa u vinogradu. Mislim da bi se na taj način moglo dobiti dosta bolje vino, jedino bi trebalo paziti da se grožđe previše ne prosuši ako se planira proizvesti suho vino jer če se tim postupkom dobiti visoke kiseline i šečeri u grožđu...
Slika crimpanja Semillona:
(http://www.pohrani.com/f/1L/6A/1X1DivDQ/crimp20210.jpg)
Slika prosušenog Shiraza:
(http://www.pohrani.com/f/V/VZ/4oCAYaIx/11275666392these-grapes-.jpg)
-
bas ne vidim da krimpa nekim prstenom nego samo vjerovatno osteti peteljku da se prekine kolanje soka . Da li je to dobro ili ne ?
Prije 3-4 godine imao jak napad pepelnice tako da su neki grozdovi ostali posuseni vec u 9. mjesecu . Na tim bobama je bilo i 24 posototka secera a boja ..... E sad da je to ponoviti bio bih presretan .
Kad sam muljao to grozdje peteljke su bile tako suhe da mi je na muljaci pucao lanac koliko je bilo tesko okretati a bobe su bile manje ali zdrave samo neke djelimicno smezurane .
-
bas ne vidim da krimpa nekim prstenom nego samo vjerovatno osteti peteljku da se prekine kolanje soka . Da li je to dobro ili ne ?
Prije 3-4 godine imao jak napad pepelnice tako da su neki grozdovi ostali posuseni vec u 9. mjesecu . Na tim bobama je bilo i 24 posototka secera a boja ..... E sad da je to ponoviti bio bih presretan .
Kad sam muljao to grozdje peteljke su bile tako suhe da mi je na muljaci pucao lanac koliko je bilo tesko okretati a bobe su bile manje ali zdrave samo neke djelimicno smezurane .
Ja mislim da je najbitnije u svemu da se prekine kolanje sokova... Učinak bi trebao biti isti kao i branje grožđa a zatim sušenje toga grožđa na slami, jedino što je to po mome mišljnju jednostavnije, a i grožđe je na prozračnome tj visi na trsovima... Na taj način Talijani rade vino Amarone...
Izborne berbe po mome mišljnju funkcioniraju na isti način. Rozgve dozore, lisče otpadne pa se na prirodan način prekine kolanje sokova između rozgve i grozda, i dolazi do prosušivanja grožđa. Sve se to dobiva na principu prosušivanja grozđa jedino što se to kod izbornih berbi događa prirodnim putem a u ovome slučaju uz našu pomoč...
Meni je to jako zanimljiv način proizvodnje slatkih vina, za sada nemam prililike to isprobati jer bi mi stari rekao da radim perverzije od grožđa, ali u planu je sadnja moga vinograda u kojem ču svakako to isprobati...
-
Stari ti neda raditi "pizdarije" s grožđem ! ;D Nasmijal si me s ovom rečenicom iskreno.
Svaka čast staromu. ;D
-
Zar se na gornjoj slici ne vidi neka kvačica, drvena? To bi se moglo izraditi, čak od plastike.I ne bi trebalo biti skupo, valjda ima negdje i za kupiti ? Možda probam par grozdova, da vidim efekat. Negdje oko 1.IX. ?
-
Ono gore su špic-cange s kojima stisneš/oštetiš peteljku, i tak valjda svaki grozd.
Kak bi rekel Podrumarov stari, perverzije.
Podrumar nemoj se ništ srditi samo mi je smiješan bil komentar od tvojeg starog. ;)
-
Bumo probali, na 2 reda rizlinga il grasevine.
-
Bumo probali, na 2 reda rizlinga il grasevine.
Baš me zanima šta će tebi reć stari. ;DMože se grozd i pobrati i objesiti u suhom i prozračnom prostoru i nek se suši.Sve to skupa štima,ali ne preporučam to malim vinarima zbog velikih gubitaka koje ćete kasnije jako teško naplatiti. ;)I osobno imam takvog vina za koja će rijetko ko bit spreman izdvojiti 150-200kn za pola litre.
-
Ono gore su špic-cange s kojima stisneš/oštetiš peteljku, i tak valjda svaki grozd.
Kak bi rekel Podrumarov stari, perverzije.
Podrumar nemoj se ništ srditi samo mi je smiješan bil komentar od tvojeg starog. ;)
Ma kaj bi se ljutil, sve 5...
Moj stari tako razmišlja zato jer dok je on bio mojih godina nije baš bilo vina i bila su drugačija vremene. Njemu je bitno da si popije kakav dobar gemišt i druge stvari ga ne zanimaju...
-
Baš me zanima šta će tebi reć stari. ;DMože se grozd i pobrati i objesiti u suhom i prozračnom prostoru i nek se suši.Sve to skupa štima,ali ne preporučam to malim vinarima zbog velikih gubitaka koje ćete kasnije jasko teško naplatiti. ;)I osobno imam takvog vina za koja će rijetko ko bit spreman izdvojiti 150-200kn za pola litre.
Slažem se sa tobom... Ali ima ovdje hobi vinara koji bi htjeli za sebe i za svoju dušu proizvesti takvo vino, a ne za tržište...
Npr naš kolega Komšić bi volio napraviti onakvu frankovku kakvu je imao i od berbe 2008, meni je bila fenomenalna pretpostavljam da se i tebi svidjela...
Ja bi si definitivno htio proizvesti 50 l slatkoga Traminca sebi za dušu, a na taj način bi to bilo najlakše...
Po mome mišljnju najbolje sorte za ovakav način proizviodnje su sorte koje imaju prirodno niže kiseline(Traminac,Sivi pinot ,Graševina) jer se prosušivanjem grožđa koncentriraju šečeri,kiseline i ekstrakti...
-
Baš me zanima šta će tebi reć stari. ;DMože se grozd i pobrati i objesiti u suhom i prozračnom prostoru i nek se suši.Sve to skupa štima,ali ne preporučam to malim vinarima zbog velikih gubitaka koje ćete kasnije jako teško naplatiti. ;)I osobno imam takvog vina za koja će rijetko ko bit spreman izdvojiti 150-200kn za pola litre.
Stari moze sam gundjat, ali kaj moze jednom kad je napravljeno. :P Uostalom ne mislim ja tako grozdje drzat mj. dana vec 7 dana pa onda izmjerit sladore i kiseline za usporedbu.
-
Slažem se sa tobom... Ali ima ovdje hobi vinara koji bi htjeli za sebe i za svoju dušu proizvesti takvo vino, a ne za tržište...
Npr naš kolega Komšić bi volio napraviti onakvu frankovku kakvu je imao i od berbe 2008, meni je bila fenomenalna pretpostavljam da se i tebi svidjela...
Ja bi si definitivno htio proizvesti 50 l slatkoga Traminca sebi za dušu, a na taj način bi to bilo najlakše...
Po mome mišljnju najbolje sorte za ovakav način proizviodnje su sorte koje imaju prirodno niže kiseline(Traminac,Sivi pinot ,Graševina) jer se prosušivanjem grožđa koncentriraju šečeri,kiseline i ekstrakti...
Kakvu opremu onda imaš za preradu ???
-
Kakvu opremu onda imaš za preradu ???
Običnu 80l prešu na navoj, mlin za grožđa ( muljaču ruljču)... Mošt i vino hladim sa zaleđenim kanistrima ili flašama... Njaviše mi fali klima, jer bez klime je nemoguče preko ljeta zaštititi vino od refrementacije(ako se radi o slatkome vinu)... Ubiti imam samo najosnovnije... Sve će se to promjeniti kada zvaršim faks za 3 meseca...
Evo primjera kako bi ja mogao pametno iskoristiti prosušivanje grožđa na trsu i to na sotri Kavčina(crna sorta)...
To je sorta koja u najboljim godinama ne nakuplja više od 15 % šečera, na 12-14 oka rodi i do 4.5 kg grožđa po trsu. Pretpostavite kakvo je vino od takvoga grožđa. Kad bi se na takvoj sorti napravilo prosušivanje do 70% prvobitne težine sigurno bi se se kvaliteta znatno poboljšala...
-
@Sve će se to promjeniti kada zvaršim faks za 3 meseca...
Ja ti tak planiram svaki mjesec nekaj poduzet,a onda ti se desi nako sranje neplanski i ode plan.Eto ovaj me mjesec popravak oba auta košta 4000 kn i usrali se svi drugi planovi :(
-
@Sve će se to promjeniti kada zvaršim faks za 3 meseca...
Ja ti tak planiram svaki mjesec nekaj poduzet,a onda ti se desi nako sranje neplanski i ode plan.Eto ovaj me mjesec popravak oba auta košta 4000 kn i usrali se svi drugi planovi :(
Slažem se ,ali treba se barem nadati... :)
-
Slažem se ,ali treba se barem nadati... :)
Heh, prijatelj, uzdaj se ti u sebe, pusti nadu, vele ljudi da je "nada"...hm, laka
-
Heh, prijatelj, uzdaj se ti u sebe, pusti nadu, vele ljudi da je "nada"...hm, laka
Siguran sam da ću nešto od svojih želja postiči pa makar bila situacija u državi koma...
Najveća mi je želja da posadim vlastito trsje sebi za dušu i gušt. U kojem ću ja odlučivati kada i sa čime će se prskati ili prihranjivati, tj raditi onako kako mislim da je najbolje... ;D
Netrebam puno 500 trsova bi mi bilo čisto dovoljno ( 150 Manzoni bijeli, 150 Zweigelta, 100 Traminca mirisnoga, 100 Muškata žutoga), zatim ako dude moguče sklepat ču neki podrum i to bi bilo to... ;D
-
Piči po svome, mladi prijatel. Učil buš u hodu i nabavljal opremu, samo zagrizi. Već sad imaš dobro vino. A tvoja lijepa Slovenkica bu fakat vinska kraljica. Oboje imate moj glas ! Glede onih kvačica : prstenovanje preporučju odmah nakon cvatnje, tak da ono, za dva-tri tjedna baš ne mora biti nekih efekata. no, ja bum probal par trsova čim prije !
-
Da, ispitivanjem su utvrdili da sve dalmatinske sorte crnog grožđa daju vrhunsko vino ako po lozi urod ne prelazi 1kg,u protivnom nemaš vrhunsko grožđe i nemaš cijenu od 22kn po kilu grožđa!
Broj pupova određuje broj grozdova tako de se ovdje vrlo malo redi zelena berba,a i loza puno lakše podnosi sušu koja je iz godine u godinu sve veća.
To i je problem kod uvoznih vina,ali jedno bi trebalo biti sigurno a to je da bi se "vrhunsko"vino trbalo raditi od onoliko grožđa koliko ta vrst loze daje vrhunskog grožđa.
Ok,podržavam računicu i imam drugi primjer: dozvoljeno je imat po trsu max.6 pupova i tu igra slijedeće da je moguće imati lozu po 1m2 i jedino tako možeš dobiti max. urod i kvalitetu.
komentar.
pravilnik o vinu govori da za vrhunsko grozde prinosi ne smiju biti veci od 12 tona dole kod nas. ajmo rec da je to 1kg po lozi ako je sadjena 1x1m = 10.000 loza/hektar. to znaci da ako je sadjena na 1x2m moras imat 2kg/lozu da bi dobio isti urod, ili 1,5kg/lozu ak je sadjena 1x1,5m.... tako da je kg na lozu jako relativan pojam.
ja nikad nebi sadio manje od 1,8m red od reda ako planiras lozu dizat na ®ICU (sta sad skoro svi rade). osvjetlenost lisca je skroz drukcija ako je loza na takje ili na zicu a razmak sadnje je isti.
omjer izmedju rasta i prinosa je jako bitan i mislim da tu ljudi (kod nas) najvise grijese jer preslabo opterete lozu. normalno ima primjera di i previse. ljudi jos rezu po starinski, 2 do 3 brka bez obzira na to koliko gusto je vinograd posadjen. onda su loze prebujne, grozdje se osipa, terba skidat skoro sve zapirke...
po literaturi (ovisi o puno faktora) na duzinski metar reda bi moralo doc 10-15 prutova (za vrhunsku kvalitetu), dole skoro nitko nema vise od 6 po metru. optimalna listna masa bi znacila imedju 6-10 prutova na m2, dole imas 2,3 na m2. a da ne govorimo o tome kako je lisce osvjetljeno kad se veze prut preko pruta. na kontinentu nebi ubrali kilo grozdja...
barem je tako kod nas iako stvari idu na bolje, sve se radi kao nekad a lozu se dize u zrak i/ili sadi se tako da mozes proc traktorom, sta zahtijeva skroz drugu tehnologiju rada..
-
pravilnik o vinu govori da za vrhunsko grozde prinosi ne smiju biti veci od 12 tona dole kod nas. ajmo rec da je to 1kg po lozi ako je sadjena 1x1m = 10.000 loza/hektar. to znaci da ako je sadjena na 1x2m moras imat 2kg/lozu da bi dobio isti urod, ili 1,5kg/lozu ak je sadjena 1x1,5m.... tako da je kg na lozu jako relativan pojam.
ja nikad nebi sadio manje od 1,8m red od reda ako planiras lozu dizat na ®ICU (sta sad skoro svi rade). osvjetlenost lisca je skroz drukcija ako je loza na takje ili na zicu a razmak sadnje je isti.
omjer izmedju rasta i prinosa je jako bitan i mislim da tu ljudi (kod nas) najvise grijese jer preslabo opterete lozu. normalno ima primjera di i previse. ljudi jos rezu po starinski, 2 do 3 brka bez obzira na to koliko gusto je vinograd posadjen. onda su loze prebujne, grozdje se osipa, terba skidat skoro sve zapirke...
po literaturi (ovisi o puno faktora) na duzinski metar reda bi moralo doc 10-15 prutova (za vrhunsku kvalitetu), dole skoro nitko nema vise od 6 po metru. optimalna listna masa bi znacila imedju 6-10 prutova na m2, dole imas 2,3 na m2. a da ne govorimo o tome kako je lisce osvjetljeno kad se veze prut preko pruta. na kontinentu nebi ubrali kilo grozdja...
barem je tako kod nas iako stvari idu na bolje, sve se radi kao nekad a lozu se dize u zrak i/ili sadi se tako da mozes proc traktorom, sta zahtijeva skroz drugu tehnologiju rada..
Nije mi jasno šta je pjesnik htio reči. ??? ??? ??? ??? ???
-
sam si napisa neka ljudi komentiraju, eto pa sam komentira :) nije ova kritika bila namjenjena tebi.
probat cu jos jedanput objasnit iako mislim da da ono sta sam napisa itekako ima smisla, procitaj jos jednom. ovo su zapravo osnove vinogradarstva.
uglavnom to sta ti kazes 1kg po lozi za vrhunsku kvalitetu samo po sebi ne govori bas puno/precizno. puno vise govori o opterecenju ako je napisano koliko kg po hektaru se proizvodi, jer bi se opterecenje moralo odnosit na zemlju a ne na lozu. zato i pravilnik o vinu govori o kg/hektar
6 pupova na lozu je pravo opterecenje za vinograde posedjene jako gusto, npr. 1m x 1m. to znaci da na zivotni prostor jedne loze (koji je u uvom slucaju 1m2) doci 6 mladica, sta je zapravo optimalno opterecenje i ocito su stari to znali.
u vinogradu posadjenom red od reda 2m i loza od loze 1m opterecenje bi moralo bit duplo vece, za dobit istu kvalitetu grozda, jer imas duplo manje loza. u ovom slucaju zivotni prostor jedne loze je 2m2 tako da bi ta loza morala rodit duplo vise nego prva.
hoce li kvaliteta zaista biti ista, nemam pojam....prije hoce nego nece jer ces u oba vinograda imat isti urod. u slucaju da i u jednom i drugom vinogradi rezes na 6 pupova, u ovom drugom ces izgubit (prirodni) balans izmedju rasta i prinosa i taj vinograd ce biti prebujan. u ovom slucaju sigurno gubis kvalitetu...proizvodis lisce a ne grozde. sta se cesto desava.
-
Ajde barem neka polemika nakon dugo vremena. ;D Zaboravljate ovdje najbitnije faktor, a to je sorta vinove loze. ja mogu navesti primjer 2 velike krajnosti, bijeli pinot i rajnski rizling. Prvi trpi ogromno opterecenje, dok drugi trazi izrazito malo opterecenje...
-
Ja sam se igrao sa tramincem prilikom rezidbe i mogu reći da negativno reagira na opterećenja. Mada je i gnojidba tu veliki faktor, no zadržao bih se samo na sorti.
Namjerno sam rezao neke jake trseve na 3 lucnja, zanimalo me je šta će se desiti. U pravilu bi se dešavalo sljedeće. Ili bi se dio cvata osipao ili ako bi se i zavezalo sve grozdovi bi bili znatno manji i slabije kvalitete, a na godinu taj trs bi puno slabije rodio. Napominjem da za razliku od nekih sorata traminac ima rodne suočice na pupu ( dvije), tako da je plijevljen normalno, dakle bez tih suočica.
Inače dajem prednost kvaliteti, a ne kvantiteti tako da me ove priče koliko kila po trsu previše ne zanimaju. Smatram da je bolje da ima manje grožđa po trsu i da je kvalitetnije, nego suprotno, pogotovo za visokokvalitetne sorte, jer se tek onda može izvući pravi potencijal od vina.
Lijepo se vidjelo kako je završila graševina po 1,80 kn mislim, a jedna od najboljih godina bila za nju :(
-
sigurno da svaka sorta ima svoje zakonitosti i trazi specificno opterecenje. bas kao i svaka loza za sebe. ja sam prvenstveno mislio na plavac, koji je rodna sorta sa vecim grozdovima (150-300g) i trazi manje opterecenje za razliku od sorata sa manjim grozdovima. tu se slazem sa gabrom :)
i drugi faktori vjerojatno utjecu na cinjenicu koliko pupova se ostavlja, kao sto su dubina i kvaliteta zemlje, gnojidba, ekspozicija...a najvjerojatnije i razmak medju lozama - gustoca sadnje. vinograd di ima 6 mladica na duzinski metar lisca izgleda malo smijesno po meni (ako nije sadjen bas 1x1m).
-
sigurno da svaka sorta ima svoje zakonitosti i trazi specificno opterecenje. bas kao i svaka loza za sebe. ja sam prvenstveno mislio na plavac, koji je rodna sorta sa vecim grozdovima (150-300g) i trazi manje opterecenje za razliku od sorata sa manjim grozdovima. tu se slazem sa gabrom :)
i drugi faktori vjerojatno utjecu na cinjenicu koliko pupova se ostavlja, kao sto su dubina i kvaliteta zemlje, gnojidba, ekspozicija...a najvjerojatnije i razmak medju lozama - gustoca sadnje. vinograd di ima 6 mladica na duzinski metar lisca izgleda malo smijesno po meni (ako nije sadjen bas 1x1m).
Evo odgovora ;),prvo nisam shvatio ovo kao kritiku nego mi nije jasno zašto uopče spominjati prinos po hektaru to nema nikakve logike uvijek se govori o prinosu po lozi!!!!!!!! Loza je tu najbitnija!
Koliko sam shvatio od večine ljudi skojima sam dolazio u kontakt i što se tiče prvenstveno PLAVCA MALOG jer druge vrste ne poznajem i nisam kompetentan o njima pričat stvar je sljedeća:
1.plavac se sadi najčešće 120x80 što je za njega optomalno sve drugo je rasipnje terena koji je na otocima visoko vrijedan jer ga je malo!
2.oblik korijena je isto tako vrlo bitan a u plavca on ide prema dubini što je i logično jer traži vodu tako da mu je potrebna mala površina!
3.plavac se riže na dvokrak,na svakom kraku se ostavlja brk ili reznik sa dva aktivna pupa i jednim spavajučim (to su 4 grozda po 300g što ukupno čini 1,2kg)
4.plavac takođe ima i problem osipanja,ako se prije cvatnje ne vodi računa o zapercima i prirast lišća bude velik grožđe se strahovito osipa
Iz iskustva mogu zaključiti i slijedeče stvari koje su i malo kontradiktorne ali istinite;povečanjem kvadrature zemlje po lozi i povečanjem opterečenja po lozi dobija se veči prinos što je istina ali se strhovito gubi na kvaliteti manji su sladori i puno su niži polifenoli i ekstrakti što je kod plavca strašno važno,ne čiščenjem zaperaka poslije zametanja povečava se lisna masa koja pridonosi tome da loza manje pati od suše jer po noći upija više vlage iz zraka i optimalno je da loza ima cca4m2 lisne mase što uopće nije problem ako je loza na žici visine cca120.
Iove godine sam dobio pohvale za plavac od g.Lea Gracina i jedino što mi je bitno je povečanje kvalitete prinos mi uopće nije bitan jer to dobijam cijenom koja je za vrhunski plavac veoma visoka!!
Evo malo materijala za diskusiju ;) ;) ;) ;) ;) ;) ;)
-
Iz iskustva mogu zaključiti i slijedeče stvari koje su i malo kontradiktorne ali istinite;povečanjem kvadrature zemlje po lozi i povečanjem opterečenja po lozi dobija se veči prinos što je istina ali se strhovito gubi na kvaliteti manji su sladori i puno su niži polifenoli i ekstrakti što je kod plavca strašno važno,ne čiščenjem zaperaka poslije zametanja povečava se lisna masa koja pridonosi tome da loza manje pati od suše jer po noći upija više vlage iz zraka i optimalno je da loza ima cca4m2 lisne mase što uopće nije problem ako je loza na žici visine cca120.
Iove godine sam dobio pohvale za plavac od g.Lea Gracina i jedino što mi je bitno je povečanje kvalitete prinos mi uopće nije bitan jer to dobijam cijenom koja je za vrhunski plavac veoma visoka!!
prvo cestitam na vinu!! volija bi ga probat, nemoj sve popit ili prodat ;)
vise manje se slazem sa svim sta si rekao, samo mi nije jasno ovo o fenolima i ekstraktu. di si to nasao, mozes poslat link ako je na netu? amerikanci i australci sade na razmak od i vise od 3m red od reda i 1,5m lozu od loze, pa nemaju problema sa sladorima i fenolima...
koliko ja znam i sladori i fenoli najvise ovise o kvaliteti osvjetljenja lisca, opterecenju sa grozdjem - sta je logicno i jako bitno, te o kvaliteti zemlje. zaboravimo sad na opterecenje i zemlju, uzmimo dva ista vinograda s tim da je jedan dobro osvjetlen a drugi slabo.
sta utjece na osvjetlenost? polozaj (redovi sjever-jug su bolje osvjetleni od istok-zapad) i sirina reda koja mora biti vecja od visine listne mase (pogotovo za crne sorte).
sta utjece na kvalitetu osvjetlenosti i mogucnost sta bolje fotosinteze za lozu? prvenstveno zdravo i mlado lisce koje je dobro osvjetljeno. zaperci imaju jacu sposobnost fotosinteze nego lisce, sta je jako bitno za kasne sorte. koliko znam u gustim vinogradima su se zaperci skidali i to zestoko. takodjer lisce - mladice ne smiju rast jedna preko druge, sta se dogadja kod vinogradara koji ne rezu vrhove, nego se veze mladice preko drugih mladica. svaki list koji je u totalnoj sjeni cini vise stete nego koristi.
mislim da je sadnja 1x1m ili 0,8x1,2m bila idealna za stari nacin na takije bas radi boljeg, skoro idealnog osvjetljenja. ali to ne vazi kad dizes loze na zicu, redovi moraju bit siri.
kazes da je optimalnio 4m2 lisne mase na 1kg grozdja? to bi znacilo lisna masa od 4m visine i 1m duzine, a di ces to stavit? nemoguce!! i to sve na 6 mladica??? mislim da je u nasim uvjetima dovoljno 1-1,5m2 za kg..
-
da li je tko krenuo u rezidbu
danas sam prolazio pored jedne table kutjevačkih vinograda pa su krenuli s rezidbom
al imaju neki stroj koji poreže rozgve između zadnje i predzadnje žice i onda je rezačima lakše lozu izvlačit van bar je to moj zaključak ;)
-
][url] (http://[url)[/url]
da li je tko krenuo u rezidbu
danas sam prolazio pored jedne table kutjevačkih vinograda pa su krenuli s rezidbom
al imaju neki stroj koji poreže rozgve između zadnje i predzadnje žice i onda je rezačima lakše lozu izvlačit van bar je to moj zaključak ;)
http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GIA&prikaz=opis (http://www.messis.hr/poljoprivredni_strojevi.asp?id=GIA&prikaz=opis)
-
ma viđao sam taj stroj prije po sajmovima al mi nije bilo posve jazno šta točno rade s njim
nezz koliko bi to kostalo da mi porezu moje rozgve tako u vinogradu ;)
-
prvo cestitam na vinu!! volija bi ga probat, nemoj sve popit ili prodat ;)
vise manje se slazem sa svim sta si rekao, samo mi nije jasno ovo o fenolima i ekstraktu. di si to nasao, mozes poslat link ako je na netu? amerikanci i australci sade na razmak od i vise od 3m red od reda i 1,5m lozu od loze, pa nemaju problema sa sladorima i fenolima...
koliko ja znam i sladori i fenoli najvise ovise o kvaliteti osvjetljenja lisca, opterecenju sa grozdjem - sta je logicno i jako bitno, te o kvaliteti zemlje. zaboravimo sad na opterecenje i zemlju, uzmimo dva ista vinograda s tim da je jedan dobro osvjetlen a drugi slabo.
sta utjece na osvjetlenost? polozaj (redovi sjever-jug su bolje osvjetleni od istok-zapad) i sirina reda koja mora biti vecja od visine listne mase (pogotovo za crne sorte).
sta utjece na kvalitetu osvjetlenosti i mogucnost sta bolje fotosinteze za lozu? prvenstveno zdravo i mlado lisce koje je dobro osvjetljeno. zaperci imaju jacu sposobnost fotosinteze nego lisce, sta je jako bitno za kasne sorte. koliko znam u gustim vinogradima su se zaperci skidali i to zestoko. takodjer lisce - mladice ne smiju rast jedna preko druge, sta se dogadja kod vinogradara koji ne rezu vrhove, nego se veze mladice preko drugih mladica. svaki list koji je u totalnoj sjeni cini vise stete nego koristi.
mislim da je sadnja 1x1m ili 0,8x1,2m bila idealna za stari nacin na takije bas radi boljeg, skoro idealnog osvjetljenja. ali to ne vazi kad dizes loze na zicu, redovi moraju bit siri.
kazes da je optimalnio 4m2 lisne mase na 1kg grozdja? to bi znacilo lisna masa od 4m visine i 1m duzine, a di ces to stavit? nemoguce!! i to sve na 6 mladica??? mislim da je u nasim uvjetima dovoljno 1-1,5m2 za kg..
Ovo o fenolima i exstraktu saznao sam od Bakoviča koji je par godina radio analize vina u različitim vremenima berbe tako da je on došao do zaključka da bere iza 1.10. nikad prije bez obzira na godinu,sad dali toga ima na netu neznam.
Krivo sam napisa za lisnu masu sorry,u pravu si ide 2m2 na kilo grožđa.
Za dobru osvjetljenost lisne mase i grožđa nemoraju redovi biti širi cijelo vrijeme do cca 1.09. dobro je da je grožđe u hladu i tada se skine svo lišče i zaperci dva pupa iznad grožđa i kroz 9 misec sve dođe na svoje stim da nemaš problema sa ožegotinama a dobiješ veliku osunčanost grožđa ipak nam se i klima dosta promjenila u odnosu na ono kad su naši stari vinogradarili.
A sada dolazimo na ono najglavnije u ovoj diskusiji nisi počeo od najglavnijeg DI MALI PLAVAC DAJE NAJBOLJE VINO, na škrtim terenima na otocima gdje je nagib terena preko 20 stupnjeva i di je insolacija največa bez obzira na gustoču sadnje jer je kut terena u odnosu na sunce najbolji,tako da možeš zaboraviti na to šta amerikanci i ini rade sa lozom jer oni nemaju takve terene,sam Grgič ie u opisivanju vinogradarstva u Napa valy u kaliforniji i usporedbi sa našim položajima na otocima rekao da je sve slično ali nije isto i da naš plavac jedino u nas daje takve rezultate!!!!!
Mi imamo jedan drugi veliki problem država i mentalitet,ZAŠTO, zato jer je sve uvozno bolje i zato što s ničim ne potičemo naše mada je kvalitetznije nego strano!
KUPUJMO I ČUVAJMO HRVATSKO!!!!!!! ;)
-
tako je zaboravio sam nagib koji je jako bitan. evo bas u tom kontekstu.... prica se da ce 2011 biti odlicna godina i iz ravnih vinograda iz polja di je grozde imalo uvjete da sazrije kako treba. bas me interesira kakvo ce vino biti iz vrhunskih polozaja ove godine prezrelo, izsuseno? kako ce se to izrazavat u vinu? jasno mi je da plavci ne mogu fenolno sazrijeti kako treba sa 20 sladora. ali ako se nastave ove zege i suse, mislim da ce i ovi vinogradi iz polja postajat zanimljiviji..
sam i nisam bas pristasa pre alkoholnih i marmelada vina. mozda to zvuci cudno za nekoga tko ima plavac. dole smo svi opsjednuti da plavci moraju bit prezreli, ceka se da se grozde prosusi, da dostigne 25 gradi. mislim da bi trebalo vise gledat kiseline, opimalnu fenolnu zrelost a ne ne prezrelost...ne znam, ja cu sigorno ic u tom pravcu. vidit cemo.
kad si ti pobra grozde ove godine gabro?
Mi imamo jedan drugi veliki problem država i mentalitet,ZAŠTO, zato jer je sve uvozno bolje i zato što s ničim ne potičemo naše mada je kvalitetznije nego strano!
KUPUJMO I ČUVAJMO HRVATSKO!!!!!!! ;)
u svakom slucaju se slazem sa ovim gore napisanim. ali evo opet u kontekstu plavca....malo su preskupi i precijenjeni. tko u hrvatskoj ima para za kupit 3 kartona nekog dingaca godisnje? znam da na vrhunskim polozajima ima puno rucnog rada, ali u drugu ruku na kontinentu treba i po 10 puta polit vinograd i tako dalje. tko dole jos kopa na ruke? ;)
ima sam srice probat dosta vina iz cijelog svijeta, moje misljenje je da odnos cijene/kvalitete kod nasih plavaca nije bas optimalan. ali eto to je nasa srica dole, sta sve se moze prodat za 150kn....
-
Svaka cast Mitja na objektivnosti ;)
-
Svaka cast Mitja na objektivnosti ;)
Koshpa opet skačeš na dalmaciju!
-
Koshpa opet skačeš na dalmaciju!
Sjasi vec jednom, kad ti tak moram reci. ;)
Covjek je napisao objektivan tekst (za razliku od tebe) i slozio sam se njim. Ti me argumentima negiraj. Uostalom sto nisi bio u ZG na festivalu vina pa usporedio dalmatinske prime plavce sa ostatkom crnih vina iz Istre i kontinenta?
Ako ikad udjemo u EU vidjet ces koliko su dalmatisnka vina cjenovno (ne kvalitetom) precijenjena ;)
-
Sjasi vec jednom, kad ti tak moram reci. ;)
Covjek je napisao objektivan tekst (za razliku od tebe) i slozio sam se njim. Ti me argumentima negiraj. Uostalom sto nisi bio u ZG na festivalu vina pa usporedio dalmatinske prime plavce sa ostatkom crnih vina iz Istre i kontinenta?
Ako ikad udjemo u EU vidjet ces koliko su dalmatisnka vina cjenovno (ne kvalitetom) precijenjena ;)
Velika stvar u svemu tome je što velika većina plavaca nije enološki ispravno!
Puno ih je s manom ali svejedno drže cijene!
Ako već dam 2 glave za butelju Grgićevog plavca, onda hoću pravo vino, a ne bretu i miris urina ili štale!!!!
-
Velika stvar u svemu tome je što velika većina plavaca nije enološki ispravno!
Puno ih je s manom ali svejedno drže cijene!
Ako već dam 2 glave za butelju Grgićevog plavca, onda hoću pravo vino, a ne bretu i miris urina ili štale!!!!
To je ono o cemu smo poceli pricati u Esplanadi. ;)
-
Evo kako izgleda plavac prije i poslije rezidbe.
-
I još dvije:
-
ajmo forumaši kako vežete lucnjeve
ja sam do sad koristio one vezice sto je unutra žica a izvana ko guma ,sad imam neku novu rabotu pa me nagovaraju na neke škare onak ko klamerica za papir il kak da objasnim ima neke žice u" U" pa se one omotaju oko žice i lucne
škare koštaju 330kn a punjenje 40 kn mislim 500kom
-
ma šibaj po starom, imam ja takve klamerice s trakom, ali to je petljancija (sporije i skuplje, a često se i razveže)
-
ajmo forumaši kako vežete lucnjeve
ja sam do sad koristio one vezice sto je unutra žica a izvana ko guma ,sad imam neku novu rabotu pa me nagovaraju na neke škare onak ko klamerica za papir il kak da objasnim ima neke žice u" U" pa se one omotaju oko žice i lucne
škare koštaju 330kn a punjenje 40 kn mislim 500kom
oj, imamo ih kum i ja...
Dobra stvar, ide fino i brzo, drži cijelu godinu bez frke, a kod rezidbe se klamfica otkvači kad lucanj potegneš i sprhne na zemlji...
Puno bolje je kad dvojica vežu jer onda jedan savija lucanj, a drugi samo kvači i to ide ko po špagi...
punjenja ima po sloveniji jeftinije nego kod nas (mislim da je cca 20 evra 4000 komada )
-
ma šibaj po starom, imam ja takve klamerice s trakom, ali to je petljancija (sporije i skuplje, a često se i razveže)
ne mislim na klamericu s trakom nego imaju ko neke žice
evo link
http://www.google.hr/imgres?q=%C5%A1kare+za+vezanje+vinograda&hl=hr&biw=1024&bih=597&tbm=isch&tbnid=MzFLArAK04cavM:&imgrefurl=http://dc178.4shared.com/doc/vwTS-dw8/preview.html&docid=RQKhEH_QCAmSyM&imgurl=http://dc178.4shared.com/doc/vwTS-dw8/preview002.png&w=1097&h=1454&ei=QMgrT6P7J4v5sgaj8ejWDA&zoom=1&iact=hc&dur=365&sig=109669977953930851928&sqi=2&page=1&tbnh=128&tbnw=97&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:0,s:0&tx=103&ty=97&vpx=101&vpy=12&hovh=128&hovw=97
-
ne mislim na klamericu s trakom nego imaju ko neke žice
evo link
http://www.google.hr/imgres?q=%C5%A1kare+za+vezanje+vinograda&hl=hr&biw=1024&bih=597&tbm=isch&tbnid=MzFLArAK04cavM:&imgrefurl=http://dc178.4shared.com/doc/vwTS-dw8/preview.html&docid=RQKhEH_QCAmSyM&imgurl=http://dc178.4shared.com/doc/vwTS-dw8/preview002.png&w=1097&h=1454&ei=QMgrT6P7J4v5sgaj8ejWDA&zoom=1&iact=hc&dur=365&sig=109669977953930851928&sqi=2&page=1&tbnh=128&tbnw=97&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:0,s:0&tx=103&ty=97&vpx=101&vpy=12&hovh=128&hovw=97
ergo staples vezacica, koristim je za vezanje lucnjeva vec 3 godine, odlicna stvar, kod mene nas 4 povezemo cijeli moj vinograd (oko 19 000 panjeva) za 4-5 dana..
ja sam je kupovao kod pavina i mislim da je bila jeftinija od 200 kn, imam ih 5 komada, kutija sa 5000 kopcica kosta manje od 200 kn ak se dobro sjecam..
-
ajmo forumaši kako vežete lucnjeve
ja sam do sad koristio one vezice sto je unutra žica a izvana ko guma ,sad imam neku novu rabotu pa me nagovaraju na neke škare onak ko klamerica za papir il kak da objasnim ima neke žice u" U" pa se one omotaju oko žice i lucne
škare koštaju 330kn a punjenje 40 kn mislim 500kom
Ja vežem vrbom (bekvom, kako se kod nas kaže; a drvo je bekvar, i ima kratke, tanke, žilave i tamne šibe uspravnog rasta; nije ona žuta vrba). I ove godine sam si rzmnožio i nešto reznica. To mi je nekako najprirodnije (a i jeftino) ali i ja razmišljam preći na škare vezačice. Ipak su škare vezačice puno brže.
p.s. Ovo mi je 100-ti post na forumu. ;D.
-
mi smo prije vezali tom vrbom 3 godinu kad se ostavljaju mladice za čokot ono za kolac al sad koristim one zelene bužire jednostavnije i brže od šibe
-
da i jos jedno pitanje da li ima kakvih nedostataka da se sad krene u vezanje lucnjeva
-
da i jos jedno pitanje da li ima kakvih nedostataka da se sad krene u vezanje lucnjeva
A, tko će ti raditi vani sad po ovakvom vremenu :o
-
pa ja sam ok kod nas je tek danas poceo padatri snjeg.. al ok imam jos 10 ak dana rezidbe ;)
-
http://www.trgostil.hr/rezidba-vinograda
...da se malo prisjetimo osnove rezidbe koje iz godinu u godinu više-manje zanemarujemo ;)!
-
Gabro ti si to super odradio i slikom pokazao. Upravo kako i treba.
-
Izgleda da je gotovo sa zimom, krećem s rezidbom. Ima još malo snijega, no počeo je kopniti, do petka ga neće biti.
Vrijeme ide, za tjedan dana je 1. ožujak. Treba ući u formu.
-
I ja sam danas počeo obrezivati brajdu kod kuče, a rezidba u vinogradu slijedi tjekom sljedečih dana. Vrijeme je danas bilo prekrasno...
-
Izgleda da je gotovo sa zimom, krećem s rezidbom. Ima još malo snijega, no počeo je kopniti, do petka ga neće biti.
Vrijeme ide, za tjedan dana je 1. ožujak. Treba ući u formu.
Fala bogu bilo je dosta hladnoće i ja čekam da snijeg ode i da se primimo posla po normalnom vremenu ;)
-
nek mi sad neko razjasni ovaj citat iz "Regionalnog tjednika"(Vž županija):
"Nažalost,svake godine porast rezidbe vinove loze poslije berbe ili za lijepog vremena zimi u našoj je županiji sve veći.Takva rezidba negativno utjeće na slabiju otpornost loze jer u toj fazi može djelovanjem enzima i niskih temperatura doći do prijelaza škroba u šećer čime se povećava sama otpornost na smrzavanje dijela rozgve,što u konaćnici znaći i lakše održavanje uzgojnog oblika.U rozgvi nakon opadanja lišća nastaje negativni tlak,pa na prerezima može ulaziti voda u tkivo.Time se znatno povećava otpornost na smrzavanje .Ranija rezidba negativno utjeće na kvalitetu grožđa kao i na samu kvalitetu vina,odnosno mošta"
-
nek mi sad neko razjasni ovaj citat iz "Regionalnog tjednika"(Vž županija):
"Nažalost,svake godine porast rezidbe vinove loze poslije berbe ili za lijepog vremena zimi u našoj je županiji sve veći.Takva rezidba negativno utjeće na slabiju otpornost loze jer u toj fazi može djelovanjem enzima i niskih temperatura doći do prijelaza škroba u šećer čime se povećava sama otpornost na smrzavanje dijela rozgve,što u konaćnici znaći i lakše održavanje uzgojnog oblika.U rozgvi nakon opadanja lišća nastaje negativni tlak,pa na prerezima može ulaziti voda u tkivo.Time se znatno povećava otpornost na smrzavanje .Ranija rezidba negativno utjeće na kvalitetu grožđa kao i na samu kvalitetu vina,odnosno mošta"
Neko se malo zaigral.... ;D
Čekam da netko editira citat kak spada
-
Ma, netko je previše popio dok je pisao ili editirao tekst.
U duljim rečenicama se često gubi smisao, pa ih treba izbjegavati. Tu je nešto izgubljeno, krivo nadoštukano ili zalijepljeno, nisu samo ove igre negativno povećava - slabi otpornost.
-
pa ja sam ti to par put čital isponova da vidim morem li to prokužit,al mi nije išlo.Pa reko,ajd morti ne vidim smisao pa da neko bolji to rastumaći.
Al stvarno svašta >:(
-
Pozdrav Forumaši!
Imam pitanje u vezi mladog nasada: Prošle godine u krajem Travnja sam posadio "parafinirane" cijepove (nešto Traminca, nešto Chrardonnay-a...) E sad neki su trseki pustili lozu do skroz gornje žice, a neki gegaju i negdje su na razini prve žice... Moje je pitanje kako da ih režem ovu prvu godinu? Da li ponovno na dva pupa (zbog jačanja korijena), da li na razini prve žice? ili postoji neka treća varijanta?
Hvala!
-
Pozdrav Forumaši!
Imam pitanje u vezi mladog nasada: Prošle godine u krajem Travnja sam posadio "parafinirane" cijepove (nešto Traminca, nešto Chrardonnay-a...) E sad neki su trseki pustili lozu do skroz gornje žice, a neki gegaju i negdje su na razini prve žice... Moje je pitanje kako da ih režem ovu prvu godinu? Da li ponovno na dva pupa (zbog jačanja korijena), da li na razini prve žice? ili postoji neka treća varijanta?
Hvala!
vratiti na dva pupa, da korjen ojaca.
-
Pozdrav Forumaši!
Imam pitanje u vezi mladog nasada: Prošle godine u krajem Travnja sam posadio "parafinirane" cijepove (nešto Traminca, nešto Chrardonnay-a...) E sad neki su trseki pustili lozu do skroz gornje žice, a neki gegaju i negdje su na razini prve žice... Moje je pitanje kako da ih režem ovu prvu godinu? Da li ponovno na dva pupa (zbog jačanja korijena), da li na razini prve žice? ili postoji neka treća varijanta?
Hvala!
loza koja je u prvoj godini narasla 3m i ona koja je narasla 30cm mora se drukcije rezat. tretira se kao da je godinu dana starija. ostavi do prve zice, ako ti je rozgva na prvoj zici - visini panja deblja od olovke. pusti 3,4,5 mladice na vrhu. mozes skinut sve pupove osim ovih 3,4,5 na vrhu kad su u fazi vune.
-
loza koja je u prvoj godini narasla 3m i ona koja je narasla 30cm mora se drukcije rezat. tretira se kao da je godinu dana starija. ostavi do prve zice, ako ti je rozgva na prvoj zici - visini panja deblja od olovke. pusti 3,4,5 mladice na vrhu. mozes skinut sve pupove osim ovih 3,4,5 na vrhu kad su u fazi vune.
ovo je teorija gospode brečaka i matovinovića iz savjetodavne
službe varaždinske županije, kojom mnogi naši forumaši nisu
zadovoljni.
-
vežem ove dane mladi vinograd, chardonnay, sad mu je 3 godina, na prvoj je žici.
Na par mladih desilo se da bude ovako svinuto, loše povezano prošle godine, nema veze!
E sad, takve svinute povežem i stiscem uz kolac što je i vidljivo na slici.
Postoji li kakva mogućnost da prekinem cirkulaciju sokova u trsu? Jer ovo je dosta, prilično stegnuto u podnožju trsa, a bužir traka djeluje silom cijelo vrijeme na trs pa računam da ga bude izravnala kroz vrijeme? Da, znam da pritisak u kapilarama trsa kad krene vegetacija bude oko 2 bar...al me eto zanima
-
velika mogućnost postoji da ti trs tu gdje bužir pokriva veću površinu ostane tanji,tj.da iznad povezanog započne zadebljanje.Uglavnom provjereno na direktoru,pogotovo gdje je vezano špagom koja nema mogućnost rastezanja ko bužir,tu se vidi na očigled poprilična razlika,otprilike ko kad se izvrši prstenovanje voćke.
-
A da mu stupica premjestis na drugu stranu? ???
-
to zadebljanje i prstenovanje sam već videl...pošto i nema previše takvih, mogu za par mjeseci porezat bužir pa natrag zavezat uz stup, nebu mi problem...al me eto, konkretno zanima jel može naškodit trsu vezanje kao što je na slici
-
ovo je teorija gospode brečaka i matovinovića iz savjetodavne
službe varaždinske županije, kojom mnogi naši forumaši nisu
zadovoljni.
Da,meni je također Matovinović tako savjetovao,ali nisam zadovoljan jer se čokot slabo deblja.To je pretanko da se ostavlja na prvoj žici.
-
Imam jedno pitanje:koliko čokota orežete u jednom danu i dali se odmah izvlači van ili kasnije?
-
A da mu stupica premjestis na drugu stranu? ???
Ja bi isto premjestio stupić. Imam dosta sličnih mladih trsova. Potjera ti mladicu sa strane, ne možeš je savijati do izravnanja, ali bit će ravniji sa stupićem s druge strane. Misim da mu ovakvo vezanje, Brane, neće naštetiti, jer je slobodan od strane stupića. Malo kontrole, premještanja veza i bit će ok. Da se ne desi ovo : žica kroz trs, po sredini stabla. http://img338.imageshack.us/img338/6017/120309154638.jpg (http://img338.imageshack.us/img338/6017/120309154638.jpg)Imam jedno pitanje:koliko čokota orežete u jednom danu i dali se odmah izvlači van ili kasnije?
Ja porežem oko 250 kom, a žena za mnom izvlači rozgu i odmah je izvozi van.
-
Danas sam sa curom i njenim starim bio u rezidbi na Bizeljskome. Tuča je prošle godine uzela sve što je mogala. Ovak je to izgledalo.
(http://www.pohrani.com/f/1c/Vx/4pisEHlM/1.jpg)
(http://www.pohrani.com/f/1s/1x/2dE0XIBD/3.jpg)
Rezali smo na dva do 3 reznika, teško je na prošlogodišnjim rozgvama pronači neuništeno oko, neki reznici su pušteni iz prošlogodišnjih zaperaka koji su izrasli iza tuče. Pretpostavljam da i ova hladna zima nije išla u korist takvome oštečenome vinogradu, sve to izgleda vrlo tužno, sve če se vidjeti potkraj 4. mjeseca.
Koliko sam u prolazu uspio vidjeti večina vinogradara je obrezala vinograde na 2-3 reznika, a oni koji su imali malo manje štete oni su stare lucnjeve skratili za 1/3 i na tim lucnjevima ostavili po par reznika, pokušavaju izvuči barem neki urod. U curinom vinogradu je to bilo nemoguče napraviti jer je tuča sa lucnjeva potrgala dobar dio mladica...
Dok sam se vračao malo sam se provozao kroz vinograde i mogu reči da sam se iznenadio koliko je vinograda i to veličine i po par hektara zapušteneno vjerovatno se radi o brojci od 10 % ukupnih vinograda. Mogu reći da je sigurno oko 10 h vinograda iskrčeno i izrigolano pa se čeka nova sadnja. Mislim da ih EU polako ali sigurno tlači, ak je njima teško nama če biti još teže...
-
Znam da je o ovome več bilo prošle godine riječi ali nije nikakav grijeh ako opet malo raspravimo o tome.
Ovako mene zanima kakva je razllika u vezidbi lucnjeva prema brbu ili nizbrdo?
Ja ne vidim nikakve razlike osim u tome da ako je loza u lošijoj formi a veže se nizbro, na reznicima će potjerati jače rozgve nego na lucnju...
A opet mi niti to ne drži vodu zato jer su kod mene lucnjevi vezani prema brdu ( lagana kosina) a rozgve su deblije na reznicima nego na lucnjevima, neke rozgve su i predebele...
Dosta ljudi u mojoj okolini veže lucnjeve nizbrdo čak i na večim kosinama pa zato pitam...
-
to je i kod mene bilo pitanje ! Nisam nikoga pitao nego sam onako cisto seljacki razmisljao sta bi bila prednost savijanja gora a sta dole . Ne osporno je kod mene bilo da je dole bio pravac prema jugu pa je kolac bio s gornje strane pa bi mi bilo glupo savijati pored ili preko kolca . Druga stvar je suzenje . Ako bi bilo prema gore savijano jos uvijek bi rozgva pila vertikalnija pa bi cijelom duzinom kvasila ili bar jednim dijelom a tad je vec ugrozen prvi ili drugi pup.
-
Ovo što se tiče suzenja mi ima logike, to dolazi do izražaja na večim kosinama npr kao kod vas, ali kod mene gdje je mala kosina ne dolazi toliko do izražaja. Mislim da nema nikakvog pravila u vezi vezidbe, svatko napravi onako kako misli da je najbolje.
-
Znam da nema veze sa vezanjem, al kad si već stavio sliku. Vidim da sve vežeš prema dolje, što je i ok, al što je sa reznicima? Kolko sam ja naučio nije baš prema pravilima savijati lucenj preko reznika.
-
nema to veze, bitno je da se reznik i lucanj ne dodiruju, tj da se pupovi ne dodiruju.
-
Ova fora da kao lucanj mora biti povezan niz brijeg mi ne drži vodu.
Experimentalno sam povezal pola svih niz brijeg a pola uz brdo pa budem na jesen vidio razliku.(1000 + 1000)
Rezultat vam javim.
Makar sam skeptičan. Radi se o kapilarnosti i tu komponenta gravitacije jako malo utječe.
-
Mi vezemo prema brijegu. Poanta je da ako su lucnjevi vezani niz brijeg da grozdje opterecuje trs i vuce ga prema dolje, niz kosinu.
-
mislim da nigde ne piše da mora biti okrenut niz brijeg.
-
Mi vezemo prema brijegu. Poanta je da ako su lucnjevi vezani niz brijeg da grozdje opterecuje trs i vuce ga prema dolje, niz kosinu.
ja imam graničnike na prvoj žici, koji su postavljni u vagu prema mjestu
izlaska čokota iz zemlje. znaći čokot je zavezan za graničnik(ima lufta
centimetar ili dva) i niš ga nemre povući ni na jednu stranu.
-
Daj foto tih graničnika. Ideja je super, ali nisam to još videl. Neke klemice, žabice, z-žica ?
Radi se o kapilarnosti i tu komponenta gravitacije jako malo utječe.
Hm, da. Ali gle, u vinogradarstvu i voćarstvu sve što se povija u horizontalu daje više plodova, manje zelenila.Zašto? Sve što raste vertikalno u nebo, vodopije/jahači, rastu ludo, ali ne daje ploda !? A tu je sukob gravitacije i kapilarnosti najveći !?
-
Daj foto tih graničnika. Ideja je super, ali nisam to još videl. Neke klemice, žabice, z-žica ?
Hm, da. Ali gle, u vinogradarstvu i voćarstvu sve što se povija u horizontalu daje više plodova, manje zelenila.Zašto? Sve što raste vertikalno u nebo, vodopije/jahači, rastu ludo, ali ne daje ploda !? A tu je sukob gravitacije i kapilarnosti najveći !?
hm... za voćke da.
Ali razmisli o krdoncu (cordon royat), bez povijanja, grane rastu vertikalno, a rodi lijepo. (sorte koje traže kretki rez). ;)
Poznanovec daj fotke !
-
to sam nekaj napravil po principu "sam svoj majstor", bitno da drži trs na mestu.
stavil budem i slike.
-
hm... za voćke da.
Ali razmisli o krdoncu (cordon royat), bez povijanja, grane rastu vertikalno, a rodi lijepo. (sorte koje traže kretki rez). ;)
Imam dvije parcele na kordoncima, casenave i royat, ali sami kordonci su horizontalni, žišku ? No dobro, da vidimo kopče od Poznanovca !
-
No dok čekamo Poznanovca, evo kako se ja snalazim. http://img837.imageshack.us/img837/2523/kopa.png
-
e moji vinogradari kad ce mo mi ovako rezat vinograd
meni se sve više sviđa ovakva rezidba ali od druge minute pa na dalje
http://www.youtube.com/watch?v=dbWLMr_cRNo&feature=related
na godinu cu si tako orezat nekoliko redi, lane sam orezao tako nekoliko panjeva i bas mi se sviđa
nema lucnjeva nema vezanja a rabota je preskupa u pm,, :D
-
Imaju ovakav stroj ovdje u vinariji pa se kvari svako malo..doduše,možda je to i iznimka. Na većim površinama gdje se minimalno pljeve ili nikako gyot je zakon,pogotovo jednokraki. Lisna masa je manja a s tim i razvoj gljivičnih bolesti a urod optimalan.
-
je,je,al vidi na kakovoj je ravnici vinograd :o .A kaj kad zajdeš na breg,pa te potegne na žicu...kaj onda :o
-
ok kod mene bi to funkcioniralo pola vinograda mi je na padini mozd i manje od 1% a i ovo sto je na brdu 4% najvise
ja cu probati orezati nagodinu nekoliko redi na taj sistem pa vidim kako ce se ponasati
razumijem vas od par sto panjeva da ne bi tako radili al npr ja što imama 17 000 moram nesto poduzimati jel jednostavno se ljudske ruke ne mogu naplačati ;)
-
za 17000 panjeva se sigurno stroj ne može isplatiti
-
Ak ne radiš ništa drugo 17 tisuća nije problem orezati,pogotovo ako je još jedan član u obitelji radno sposoban. Uzimati stroj za to se ne isplati. Čak se ni novi štucer ne isplati uzimati,samo polovni u solidnom stanju.
Ak imaš viška novaca radije uloži u podrum.
Moj skroman savjet ;)
-
ma radimo mi jos zemlje duhana itd a i starci su mi zaposleni poljoprivreda im je ono poslje posla jedino sto sam ja stano na raspolaganju na poljoprivredi
ma nisam ni mislio to novo uzimati ima tih polovni za 10 ak tisuca kn
a i to bi se dogovorio s par vinogradara u mom kraju
pa bi to nekako zajedno kupili
imam par ljudi s kojima bi se dalo nesto zajednicki imati jel ljudi drze do svojega mislim vinograd ai mehanizacije a imamo nekih 20 ak ha svi zajedno
-
Raspravljali smo u ožujku i nismo dovršili raspravu.
... mene zanima kakva je razllika u vezidbi lucnjeva prema brbu ili nizbrdo?
Svejedno, "... potrebno je da vršni pup pri vezanju lucnjeva dođe ispod osnove savijenog lucnja !"
-
Pošto sam se odlucil ove godine orezat vinograd na jedan lucanj i jedan reznik trebam neki savjet.
Četvrta je godina trs je dignut na visinu i imam po 4 mladice. Gornja mi je lucanj, a donja reznik to mi je jasno i nemam s tim problema.
Neznam kakva su vaša iskustva s jednim reznikom, mislim kaj ako se na njemu iz nekog razloga ošteti ili strga jedan pup. Jer onda iduce godine nemaš lucanj, jedino iz pricuvnih pupova. Dali je dobro ispod reznika ostaviti još jedan na jedan pup? Videl sam da neki to ostavljaju ili da možda ostavim lucanj i dva reznika?
Možda se bezveze brinem jer najrađe bi jedan lucanj i jedan reznik, al nebi htel nekaj zeznuti.
Proučil sam vec sve o rezidbi i zanimaju me iskustva nekoga tko reže na taj način. ???
-
U slučaju da ti iz reznika potjera samo jedna rozgva, onda možeš opet sljedeće godine sa ovogodišnjeg lucnja uzeti prvu mladicu za lucanja , a sa reznika za reznik. Jedino bi preporučio da se ove godine pusti reznik na dobroj visini a ne previsoko jer se trs s vremenom uvjek diše. To govorim iz prakse. Mnogi na tome pogriješe. Kod mene se isto u četvrtoj godini vinograd rezao na 1 lucanj i 1 reznik, ukupno na 10 pupova. Sad kada je u sedmoj dobiva malo duži lucanj i 1-2 reznika. Govorim o graševini i chardonnayu.
-
a kaj tebe sprječava da ostaviš kolko hoćeš,prevencije radi,a poslije u zelenoj rezidbi poskidaš višak i ostaviš ono kaj ti treba,il te zadovoljava
-
Baš kako ti Riba veli, ostavi slobodno na rezniku 3 oka i to ne računajući onaj nulti na početku u račvištu.
Poslije kad potjera lako otrgaš višak.
-
Budem svakak ostavil po tri oka na rezniku pa kasnije odrežem na dva. Imam Chardonnay, a prošle godine su mi neki pupovi stradali od mraza iako je vinograd na bregu.Tak da sad budem ipak radi prevencije ostavil malo više pupova pa poslije to prikratim. Fala dečki sad mi bude lakše rezati. :)
-
imam muškat žuti 3 godina, kakvih 150 trsi (barem mislim da je, jer tip koji mi ga je prodal, je rekel da slušam policisko izvješće, koja je sorta) pa me zanima koji bi mi uzgojni oblik preporučili.
-
postovanje
ja sam pocetnik amater u vinogradarstvu i ljubitelj vina
ove godine sam kupio vikendicu sa oko 120 čokoti-trsova portugizera
vinograd je bio zapusten 2 godine, prva žica jako nisko 15-35cm, razmak izmedju redova je oko 1m, razmak medju čokotima u redu 40-80cm
stubovi su stari i truli pa planiram da na prolece lijem nove betonske
trazio sam dosta na internetu ali nisam nasao literature i informacije o ovoj sorti
interesuje me koji je pogodan uzgojni oblik za portugizer
takodje bi bio zahvan za svaku informaciju (prednosti, mane, osetljivost na odredjene bolesti, prinos, slast) o ovoj sorti jer osim informacije da je stara sorta i da rano sazreva nisam nasao nista
unapred zahvalan vas novi clan
-
majstore kao br jedan kakvo ti vino voliš
ovo oko sadnje armatur se ne bih mjesao jel mi u slavoniji ne radimo tako vinograde
kakvi su stupovi drveni ili posto su truli vjernojatno su drveni ,,, najbolje ti je ih zamjeniti betonskim stupovima
uzgojni oblik ako kazes da je razmak među sadnicama od 40 do 80 cm onda ti odgovara JEDNOSTRUKi GYOV ako neznasš kakav je to ,,, to upisili na google
-
volim ja i belo i crveno vino da popijem sve zavisi da li je posle jela ili za hladjenje u vrelim letnjim danima :)
da stubovi su drveni mada ima tu svega i cevi metalnih i običnih letava da pripomognu, vinograd je na pesku-subotička peščara. što se tiče visine prve zice slažem se da je to jako nisko.
upravo zbog loših stubova koje ću menjati sada imam priliku da to postavim kako treba
verovatno ću postaviti prvu žicu na 70cm.
što se tiče uzgojnog oblika našao sam na internetu da pojedinim sortama odgovaraju odredjeni uzgojni oblici (gyov, kordunica, kratka rezidba, duga rezidba..) al za portugizer nisam mogao da nadjem sta se preporučuje, zato velika hvala na savetu.
kada već pričamo o vinu, u redovima ima dosta praznih mesta da li neko ima ideju-preporuku kojom sortom da popunim ta mesta, koja sorta bi se uklopila u ukus i vreme sazrevanja portugizera?
-
Da pitam, dali je bolje u četvrtoj godini ostaviti palicu ili samo reznike? Sorta je muškat žuti.
-
Ja mislim da možeš osobito ako su čokoti debeli oko 3-4cm.Ja sam na svojima ostavljao u trećoj godini,no ne na muškatu.
-
Pasulj, posadi Lovrijenac, također rana sorta, a vino će ti biti tamnije, punijeg okusa i sposobnije za odležavanje.
-
Da pitam, dali je bolje u četvrtoj godini ostaviti palicu ili samo reznike? Sorta je muškat žuti.
Možeš na palicu i reznik,al možeš i samo na dva reznika pa time dobivaš ojaćanu glavu samog trsa i i malo veći razmak između tih dvaju reznika u sljedećoj godini(dobivaš na samoj prozraćnosti),no jednu si godinu umanjen za veći urod po tom sistemu,al ti je bolji oblik samog trsa.
-
Da li je rano mladi vinograd, prošle godine sađen rezati ili da pričekam i da to obavim Ožujku.Stariji govoru da pričekam i da se ne žurim. Šta Vi preporučujete.
-
Da li je rano mladi vinograd, prošle godine sađen rezati ili da pričekam i da to obavim Ožujku.Stariji govoru da pričekam i da se ne žurim. Šta Vi preporučujete.
Ako se ne varam rezal ga budeš na dva pupa, a sada dali ga budeš rezal sada ili za mjesec dana po mojem dođe ti na isto, VINCEKOV je prošlo i radovi u vinogradu su počeli! Ja isto u subotu krečem u akciju. Ovu subotu razmetal 500 kuna po vinogradu, a ako Bog da lepog vremena u subotu roštilj i rezidba.
-
Ako ga sad budem rezao bojim se da će ranije krenuti vegetacija, pošto sam u dalmaciji.
-
Ako ga sad budem rezao bojim se da će ranije krenuti vegetacija, pošto sam u dalmaciji.
vegetacija ti ovisi o klimatskim uvijetima ( toplini zraka i tla) a ne o rezidbi. Zašto misliš da bi rezidba potaknula vegetaciju?
-
ovak se reže :D http://www.youtube.com/watch?v=JxgXB1v9q-Y
-
ovak se reže :D http://www.youtube.com/watch?v=JxgXB1v9q-Y
A gdje je tu draž i zadovoljstvo :(
Ma razumijem ja da ti ljudi rade hektare vinograda ali takvo mi je vinogradarstvo nekak bez duše :(
-
Evo jedan članak što se tiče rezidbe voćaka!
http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/2/kad-krenuti-u-rezidbu-voaka/7925#.UupIWLQliSo
-
Jel mi može netko dati savjet kako orezati sortu babić i plavinu u trećoj godini, koji uzgojni oblik bi bio najpovoljniji za ove sorte.
Razmak između sadnica i redova je 1,3 x 1,5.
-
Evo jedan članak što se tiče rezidbe voćaka!
http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/2/kad-krenuti-u-rezidbu-voaka/7925#.UupIWLQliSo
Nije mi baš jasno iz članka zašto ranija rezidba pokreće kolanje sokova!? Kakve veze ima unutarnja "hidraulika", kapilarna higroskopija, kak da to velim, s orezanom ili neorezanom biljkom? Ja sam mislio da se tu radi samo o toplini i vlagi. Ponaša li se slično i vinova loza?
PS evo našao nešto, ako je to odgovor. U neorezanoj biljci preko zime vlada podtlak. Rezidbom se oslobađaju, oštećuju, otvaraju provodni snopovi i podtlak nestaje, te sokovi kreću prema gore u sve organe biljke, voćke ili loze. Jer korijen je i po zimi aktivan. Jesam li shvatio, jel to to?
Znači rana rezidba, ranije tjeranje, veća opasnost od mrazeva.
Prerana, jesenska rezidba, kasnije tjeranje, jer se rez zasuši, nastaje podtlak koji ostaje u biljci valjda do travnja i kasni proljetno kretanje sokova koje se oslobađa tek pravovremenom rezidbom. Hm !
Kasna rezidba, plač loze, gubitak hraniva, tekućine, nema potrebnog tlaka za tjeranje pupova, kasnije tjeranje, slabije mladice.
Dakle, pravovremenom rezidbom, pred kretanje vegetacije probuditi, otvoriti, pokrenuti biljku. Uf što se sad osjećam pametan. ;D
-
Rana rezidba nije dobra za sorte koje rano kreću u vegetaciju poput Chardonnaya, a za ove kasnije nebi trebalo biti problema. Bolje je prvo orezivati kasnije sorte pa zatim ranije, ako se gleda na opasnost od proljetnih mrazeva.
-
Kakva vam je situacija s nedozrelom rozgom? Vidim ih mnoštvo kod susjeda, a i kod sebe više nego ikad, tako da se lagano brinem za rezidbu. Posebno mi je loša situacija na škrletu, lijepo razvijena, krupna rozga, a većinom zelena, nedozrela. Nasad je na zavjesama tako da su mi bitni prvih tri do pet pupova, ali i toga će nedostajati. Nije gnojeno već 4 godine, već tek neki dan deponirao koktel gnojiva na cca 25 cm.
Ako budem morao rezati kratko na pup dva, prepolovit ću urod, dobiti neobuzdanu zelenu masu s predebelim rozgama i šumom nepotrebnih izboja ...
Čujem da se mnogi odlučuu na jesensko špricanje bakrom, može li to pomoći, kako, ako vegetacija zaspi, sokovi krenu dolje? Ili sazrijevanje rozge nema s tim veze? Do kad u jesen uopće traje sazrijevanje? Ima li veze s opadanjem lišća? Do prvih mrazeva? Ili se već radi o običnom sušenju? Zna li netko nešto detaljnije?
-
Po mome mišljenju ak je otpalo.il već požutjelo lišće nema smisla prskat s ciljem dozrijevanja rozgvi.Zbog nekih drugih bolesti vjerojatno da,al to ne prakticiram.Moguće bih da poskidam lucnjeva,no nisam do sad išo na taj sistem,pa onda zimsko prskanje obavljam nakon rezidbe.
-
Pozdrav,
konačno je i moj vinograd stasao i trebam odrediti uzgojni oblik. Imam 370 cijepova, 30 sauvignona, 40 chardonnaya i 300 graševina, kober5bb. Vinograd je zasađen u blizini Novog Marofa.
Od ove količine bi htio dobiti 500-550kg grožđa.
Koji uzgojni oblik mi preporučate? Ja sam mislio na jednokraki guyot. Možda još sa jednim rodnim reznikom?
-
Pozdrav,
konačno je i moj vinograd stasao i trebam odrediti uzgojni oblik. Imam 370 cijepova, 30 sauvignona, 40 chardonnaya i 300 graševina, kober5bb. Vinograd je zasađen u blizini Novog Marofa.
Od ove količine bi htio dobiti 500-550kg grožđa.
Koji uzgojni oblik mi preporučate? Ja sam mislio na jednokraki guyot. Možda još sa jednim rodnim reznikom?
Stasao?... dal je dignut na visinu uzgoja (kolika je) i ima 2-3 rozgve ili... . Koliki ti je razmak u redu i između redova?
S obzirom da želiš 550 kg grožđa ne treba biti preveliko opterečenje cca 10-15 rodnih pupova po trsu.
Iz osobnog iskustva preporučam ti kordonac jer ne moraš svake godine skidati lucnjeve(palice) i ponovno vezati nove.Kad jednom izvučeš krak ili krakove samo rezeš na 2-3 pupa. Grožđe ti je sve na istoj visini.
Guyot sa dva reznika (jedan uzgojni + jedan rodni) također je dobar izbor osim kaj svake godine treba skidati lucanj i opet vezati novi.
U svakom slučaju iz ovolikog broja trsova na navedenim sortama uz srednje opterečenje izlazi ti oko 800 kg grožđa.
Puno sreće i uspjeha.
-
Kada orezuješ sorte koje traže dugi rez na reznike zar si višestruko ne umanjuješ prinose. Dobar dio vinskih sorti ima rodne pupove tek od četvrtog petog pupa ( tj najrodnije)
-
Stasao?... dal je dignut na visinu uzgoja (kolika je) i ima 2-3 rozgve ili... . Koliki ti je razmak u redu i između redova?
S obzirom da želiš 550 kg grožđa ne treba biti preveliko opterečenje cca 10-15 rodnih pupova po trsu.
Iz osobnog iskustva preporučam ti kordonac jer ne moraš svake godine skidati lucnjeve(palice) i ponovno vezati nove.Kad jednom izvučeš krak ili krakove samo rezeš na 2-3 pupa. Grožđe ti je sve na istoj visini.
Guyot sa dva reznika (jedan uzgojni + jedan rodni) također je dobar izbor osim kaj svake godine treba skidati lucanj i opet vezati novi.
U svakom slučaju iz ovolikog broja trsova na navedenim sortama uz srednje opterečenje izlazi ti oko 800 kg grožđa.
Puno sreće i uspjeha.
Razmak između redova je 1,7m, u redu 1m (od trsa do trsa). Ovo mu je 4 godina, one slabije ću formirat u "V", a one jače bi već mogao na lucnu. Prošle godne sam ga rezao na visinu prve žice (70 cm).
I ja sam razmišljao o kordoncu, al me isto brine to što kaže Entuzijast, ne kužim kak to onda funkcionira sa kordoncem...budem to još malo proučio. Kak je rodnost na kordoncu?
Nema problema ak bu više grožđa :)
Kada orezuješ sorte koje traže dugi rez na reznike zar si višestruko ne umanjuješ prinose. Dobar dio vinskih sorti ima rodne pupove tek od četvrtog petog pupa ( tj najrodnije)
Rodni reznik bi rezao na 4 pupa + lucanj na cca 10 + prigojni reznik. Mislim da za količinu koja meni treba bi dobio dovoljno a kvalitetno.
Hvala obojici na odgovoru.
-
To bi bilo kao Pusarev način ili poboljšani Gijo trs se formira isto kao za dvokraki Gijo samo se na jednom kraku ostavljaju lucanj i reznik a na drugom samo reznik a na godinu se zamijene strane.
-
Imam jedno pitanje za projekciju rodnosti.
Imam Muskant Hamburg, za koji je prosecan koeficijent rodnosti 1.4 a masa grozdja 300 grama.
Hteo bih da izvucem sto bolji kvalitet za roze vino koje pravim, ali mi nesto nije bas najjasnije.
Zasad je spalirski 2x1. Dakle svaki cokot ima 2 m2 na raspolaganju, rezidba jednogubi Gijo.
Koliko KG treba da ostavim po 1m2 kako bih dobio sto bolji rod.
Ako gledamo kao kod vinskih sorti, to bi u ovom slucaju bilo 2kg po 1m2 odnosno 4KG po cokotu.
Potreban broj okaca na cokotu je onda 4/1.4*0.4 = 10.
Ovo mi deluje ok, ali onda izadje 20 tona po hektaru (5000 cokota)?
Da li sam negde pogresio?
-
malo sam se zurio sa sadnjom pa sam izgleda posadio loze tako je onaj parafirani dio (cijep?) previsoko (kao kad se vocke sade, mjesto cijepa je iznad razine zemlje) .... hoce li to biti problem ?
-
blitva, kak mislis ?
Pa cijepni dio mora biti iznad zemlje jer inace u suprotnom cijep ce potjerati svoj korijen mimo podloge na koju je cijepljen i onda se bude posusila zbog one bolesti kak se ona zove vec zaboravio. Odnosno podloga je inace otpornija od cijepa na tu bolest.
-
ma tako, malo mi je previsoko otislo pa sam nagrnuo humak oko sadnice... tijekom vremena taj se humak slegnuo pa mi je sada taj cijep malo previsoko (barem mi se cini)
-
nema ti to veze. Ovdje se inace sadi sto dublje(da je spojno mjesto u razini zemlje), da loza ne pati od suse, buduci da je zemljiste plitko sa dosta kamenja. Ali cak i da ti je
-
Pa cijepni dio mora biti iznad zemlje jer inace u suprotnom cijep ce potjerati svoj korijen mimo podloge na koju je cijepljen i onda se bude posusila zbog one bolesti kak se ona zove vec zaboravio. Odnosno podloga je inace otpornija od cijepa na tu bolest.
To je filoksera. Ali cak i da spojno mjesto ostane malo ispod zemlje i potjera korijencice, na zimu, kad loza nije u vegetaciji, spojno mjesto se malo otkopa i prekinu se svi ti sporedni korijeni, i spojno mjesto se ostavi otkopano sve do proljeca. U Dalmaciji je to normalan postupak, kada se cijepi direktno u vinogradu na podlogu posadjenu prethodnu godinu, jer se nakon cijepljenja cijeli pup i spojno mjesto nagrcu zemljom.
-
Za sadnju loze u unutrasnjost se netrebas brinuti oko suse jer je i tako otporna na takvu susu. Ali vec za Dalmaciju i ostalo priobalno podrucje kod njih sam znao vidjeti kak im se trsje susi od prevelike suse. Zato neki profesionalni vinogradari slazu navodnjavanje da rijese problem suse u ljetnim mjesecima.
Ja obicno kad sadim trst onda cijepno mjesto posadim 5-10cm iznad zemlje naravno ovisi koliko ima mjesta izmedu korijena i cijepnog mjesta, a obicno varira 15-20 cm. I onda korijenje polozim u kosinu pa rastom zavrsi na oko 20-30cm dubine.
Naravno kak mi je to sve doma pored kuce onda jos u ljetnim mjesecima kod velike suse zalijem mlade trstove stare godinu do dvije, a starije nista. Trava cuva vlagu, a kad gnojim onda naravno prekopam da maknem travu i onda pobacam gnojivo da nebi hranio travu, a ne trst.
-
Bilo cijepljeno mjesto u zemlji ili iznad nje, trsje bi trebalo okopavati prvih par godina i rezati one korjenčiče koji izbiju pri vrhu u smislu da ne preuzmu glavnu ulogu, pa da nakon niz godina oni što su dublje ne odumru. Kada korjenje koje je na vrho počinje dominirat, naravno da če trpjeti sušu.
Naravno da to neče raditi oni koji imaju nekoliko tisuča trseva ali za one koji imaju do parsto trseva za vlastite potrebe, bilo bi dobro.
-
koliko da ostavim loza u 3 godini mladog vinograda uzgojni oblik 1 reznik+ 1lucanj sada odrezano 1 pup iznad prve žice sorta sauvignon razmak trsova 85 cm
-
Soviljnjak, jedno 3-4 gornja pupa bude dosta.
Ove ispod toga poplijevi posle dok malo mladice narastu 10ak cm.
-
Pozdrav,
zanima me mišljenje više članova foruma. Naime s 5. mjesecom biti će točno 2 godine kako sam posadio vinograd i prije nekih mjesec dana napravio sam rezidbu na visinu, znači do prve žice. E sada, neki kažu da sve pupove (osim najviša 3-4 pupa) treba potrgati kako bi potjerala samo ta najvišlja 3-4 pupa. S druge strane, neki mi kažu da je dobro ostaviti sve pupove kako bi se jačalo stablo cijelog trsa.
Koja su vaša mišljenja?
-
Pozdrav,
zanima me mišljenje više članova foruma. Naime s 5. mjesecom biti će točno 2 godine kako sam posadio vinograd i prije nekih mjesec dana napravio sam rezidbu na visinu, znači do prve žice. E sada, neki kažu da sve pupove (osim najviša 3-4 pupa) treba potrgati kako bi potjerala samo ta najvišlja 3-4 pupa. S druge strane, neki mi kažu da je dobro ostaviti sve pupove kako bi se jačalo stablo cijelog trsa.
Koja su vaša mišljenja?
Naravno da treba ostaviti samo 2-3 najviša pupa,a ostale potrgati kad su mladice cca 10-ak cm.To radimo zato da bi sljedeće godine mogli formirati uzgojni oblik.Onim znanstvenicima koji tvrde da treba sve ostavti reci da nemaju pojma.(Kak bi stablo ojačalo ako ga crpi 7-10 mladica,a ne 2-3).Eventualno ako bi za 2 godine bilo koje stablo slabije ostaviš na 2 kratka reznika.
-
S jedne strane mi ima smisla da se ostave svi pupovi, jer na taj način kroz trs kola veča količina sokova (sokovi trebaju doć do svih mladica) te na taj način se automatski deblja i kompletan trs... ? ??? :-\
-
S jedne strane mi ima smisla da se ostave svi pupovi, jer na taj način kroz trs kola veča količina sokova (sokovi trebaju doć do svih mladica) te na taj način se automatski deblja i kompletan trs... ? ??? :-\
Prijatelju, dobronamjeran savjet, poskidaj te pupove, opljevi!!! Kad bi ih i ostavio sve, nagodinu za rezidbu bi imao sibe koje moras onda odstranjivati sa skarama. Svaka rezidba je samo potencijalna rana kroz koju mogu ući patogeni. Nemoj praviti vece rane na trsu nego je potrebno.
p.s. ostavi se takvih strucnjaka koji ti savjetuju suprotno. Ako ti je loza pretanka, onda korigiraj gnojidbu i naravno, debljina cokota uz gnojidbu ovisi i o sorti loze, razmaku sadnje...
p.p.s. Da ostaviš sve pupove, za što bi ti vezao tu lozu koja je ispod prve žice(da ti ne smeta za obradu tla, košnju, kopanje...)? Probaj onda takav sistem zamisliti na nekoj većoj površini. Koliki bi to bio nepotreban rad?
Sretno!
-
Pozdrav,
zanima me mišljenje više članova foruma. Naime s 5. mjesecom biti će točno 2 godine kako sam posadio vinograd i prije nekih mjesec dana napravio sam rezidbu na visinu, znači do prve žice. E sada, neki kažu da sve pupove (osim najviša 3-4 pupa) treba potrgati kako bi potjerala samo ta najvišlja 3-4 pupa. S druge strane, neki mi kažu da je dobro ostaviti sve pupove kako bi se jačalo stablo cijelog trsa.
Koja su vaša mišljenja?
Ako si orezao na visinu onda trebaš potrgati sve mladice osim najgornje dvije tri,ja sam kod sebe ostavljao samo dvije.Ako ostaviš sve onda tek neće jačati čokot nego te mladice.
-
Da,...a ako ti je koji još uvijek pretanak (bar debljina olovke bi trebal biti),opet ga oreži nisko na dva pupa,tako da bude spreman iduće godine za dizanje.Nagledao sam se svakojakih pokušaja,gdje su se ljudi i nakon 5 godina morali vraćati na poćetni rez da bi se spasio trs.
-
OK, hvala vam na odgovorima. Poskidat ću onda sve pupove osim 3 najviša. Dal da to napravim odma il kad potjeraju mladice?
-
Ne zuri,nek produ opasnosti mrazeva....stignes kasnije
-
OK, hvala vam na odgovorima. Poskidat ću onda sve pupove osim 3 najviša. Dal da to napravim odma il kad potjeraju mladice?
Ljepo sam ti napisal da ih potrgaš kad budu 10-ak cm (onda nema više opasnosti od mraza)
-
OK, fala još jen` put ;)
-
Imam jednu nedoumicu vezanu za plevljenje. U zasadu Muskant Hamburga koji rezem na jednogubi Gijo (kondir 2 okca i luk 8-10 okaca). Vinograd je u punoj rodnosti. Grozdje koristim za proizvodnju roze vina (kontrolisanom fermentacijom temperatura i CO2).
Do sada sam lacenjem uklanjao:
1. Lastare izbile iz glave
2. Visak lastara na kondiru (ako je poteralo vise od dva)
3. Ako je negde iz jednog okaca izbilo vise lastara ostavljao sam jaci.
Pitanje:
Na vise mesta sam procitao da sa luka treba skidati nerodne lastare (one na kojima nema cvasti). Ovo doprinosi boljoj provetrenosti i ne trosi se cokot na nerodne lastare.
Da li ovo treba raditi ili opet dalje zavisi od ukupne zelene mase i nekih sto cuda kojih nisam ni svestan?
-
Neand 88, hm ... zanimljivo pitanje.
Većinom se plijeve duple mladice i i koje rastu sa donje strane. (kako si i naveo)
Probaj eksperimentirati pa nam na kraju sezone javi.
Ja osobno nebi mladice bez roda uklanjao jer one pojačavaju fotosintezu, a ako je pregusto, bolje u zoni grožđa prorijediti lišće.
-
Svakako planiram da poskidam lisce u zoni grozda, ali ne u ovom trenutku. Potrazio sam savet i u poljoprivredno savetodavnoj sluzbi.
Kazu da mogu da skidam ukoliko ima manje od 50-60% nerodnih lastara (bez cvasti), i naravno da ne diram ove sa kondira (trebaju mi za sledecu godinu). Obavezno na rodnim ostaviti 8-10 listova (kada kasnije budem zalamao).
Ono sto mislim da ce doprineti ova mera je bolja provetrenost krosnje, ali mislim da se ne moze primeniti univerzalno resenje. Trebalo bi svaki cokot pojedinacno analizirati i shodno njegovom stanju ukloniti odredjeni broj nerodnih.
Pitanje je koliko se ovo isplati, ili ti kakav je odnos utrosenog vremena i koristi koje donosi.
Ako neko vec ima iskustva, molim da postavi svoje zapazanje.
-
Bliži se rezidba.
-
Hvala na brisanju većeg dijela moga posta.
Nema razloga, pošto ništa ne reklamiram, nego pitam....
-
Hvala na brisanju većeg dijela moga posta.
Nema razloga, pošto ništa ne reklamiram, nego pitam....
Od kad je forum upgraded izgleda da smo dobili vlastit AI. Tak da nije ništa čudnog kad postovi fale. A ja ču se ovu godinu držati stare narodne pa krečem poslje vincekovog.
-
Ja jucer dovrsio rezidbu lucnjeva...nastavak valjda kad vrijeme dozvoli
-
Ekipo pozdrav, cijenio bih stručan savjet oko orezivanja loze, da li je ok orezati tu gdje je crveno označeno - radi se o lozi 3. godina nakon sadnje: http://imgur.com/a/gR58p ? Puno hvala!
-
Evo tu imas linkove kako se radi rezidba, prvo to prouci prije rezidbe.
www.savjetodavna.hr/savjeti/16/520/najvaznija-pravila-u-rezidbi-vinove-loze/
www.krizevci.net/vinograd/htm/sav_rezidba_rodnog_vinograda.html
-
Sas, tnx, cital sam- moze li samo potvrda da li je ono na slikama u nacelu ok?
-
Ja tu vidim kaos jer ne znam odakle bi poceo, plus teze je na fotki odluciti. Bolje da iskusni vinogradari preporuce sto se tu da napraviti, ja imam samo 30-tak komada, ali lijepo uredeni. ;D
-
Evo zanimljiv video, milna za gledati.
https://www.youtube.com/watch?v=dbWLMr_cRNo
-
Ja mislim da nakon ovoga ipak mora proći ljudska ruka da to malo formira i pročisti.
-
Koliko vidim tu se radi o trsu u dvorištu.
Ako hoćeš baš trs, a da nije brajda, onda ti je jedan reznik, onaj donji vodoravni viška, njega odrezati.
Ostalo je ok.
Ako je brajda, onda trebaš nekog tko će ti to formirati.
Uspout, ovo je jako nisko, tako da bi ja prvo podigao trs, a onda iduće godine već kako hoćeš.
Teško je ovak sa slike, ona je dvodimenzionalna, a tu je u pitanju trodimenzionalost, starost rozgve.
Nek te vodi podatak da rodna šiba (lucanj) mora biti dvogodišnja.
Eto, ako sam pomogao, a možda i zakomplicirao.
-
Ekipa, kod jednostrukog guyota, ostavljate po jedan reznik s 2 pupa ili idete na 2 reznika?
Prednosti, odnosno, mane ?
-
Evo malo edukacije:
http://www.savjetodavna.hr/savjeti/16/520/najvaznija-pravila-u-rezidbi-vinove-loze/
-
Ja ostavljam dva reznika.Ako je samo jedan onda uvjek nekaj zašteka(ili se jedna mladica strga,smrzne,zataji...)tak da onda moram prvu s lucnja ostavljati za novi lucanj.Ovak sam nekak sigurniji,a dvije do tri mladice više ne mogu naškoditi.
-
rezao do neki dan jos imam 1000kom mladog za orezat i gotov za ovu godinu
:D
-
Kako ide? Jel gotova rezidba ?
-
Ja mozda krenem za vikend, ako bude dobro vrijeme
-
Danas najavili zatopljenje od sredine idučeg tjedna pa ču onda počet ako im je za vjerovat. ???
-
Jel netko ima info da zna čovjeka koj cijepi lozu na zrelo . tj. precijepljivanje vinograda.....
-
Kako ide? Reže li se? Ima li posljedica lanjskog mraza?
-
Kako da ne!Najgora posljedica je prazan podrum.A što se tiče loze za to sam se brinuo prošle god i ostavio dovoljno loze pa čak i one iz panja ako su položajem odgovarale tako da sad mogu normalno rezati.
-
Normalno da ima,al bar sam lakse to obavil.Posto su lucnjevi zakrzljali,i bilo manje siblja.Inace sam gotov s rezidbom.Ozy,pa kak si kaj...nis se ne druzimo jebemu sveca
-
Normalno da ima,al bar sam lakse to obavil.Posto su lucnjevi zakrzljali,i bilo manje siblja.Inace sam gotov s rezidbom.Ozy,pa kak si kaj...nis se ne druzimo jebemu sveca
pred 2-3 tjedna, u prolazu kroz MB, zedan onak, nalukavam se da vidim di mu je auto...ma kakvi, zgleda da covek auto skriva kaj mu slucajno neko ne naleti.. ::)
No, zajebavam se, ali... ;D
Bum ja neke organiziral uskoro, moram jos porezati, cijepiti, pretočiti, voćke posaditi, pa da probam konacno kakvo drugu kaplju...probranih mraz bobica
-
Ja,ja...istina ziva ;D
-
Ove godine, mlade hibride rezem na visinu prve zice, no dio njih je poprilicno snazan i mogli bi podnesti nekakav polu lucanj..., odnosno par pupova vise na toj jednogodisnjoj sibi pa da bude koja kanta grozdja ukupno vise.
Znaci, treca im je godina sad i prema pravilu sad se formiraju na visinu zice.
Iskustva molim, negdje se davno nesto pisalo vezano uz to, polu lucanj, bi prosil koju INFO vise o tome.
Hvalaa
-
Kod hibrida i nema nekog pravila već odokativna procjena...sve kaj je jače od penkala ide na mali lucanj.....
-
Kako se orezuje sorta kardinal? Imam par trsova i orezujem klasicno (lucanj + reznik) ali nekako nisam zadovoljan urodom...
-
Ja ga režem na reznike. Urod je dobar ;D
-
ja vecinu vinograda formiram na reznike jel planiram kupit pred rezač za vinograd
-
Pozdraf ljudi
Kad planirate krenuti s rezidbom, mene je sad dve godine zaredom sj mraz, planiram ove godine što kasnije krenuti s rezanjem. U biti i nemam tak puno, 3500 trsova, to za dva tjedna ne da obrežem nego pojedem.
-
ovdje se vec naveliko reze. Ja jucer orezao cca 900 komada, iznio i spalio :)
-
ma bojim se rane vegatacije, kažem zadnje dvije godine ofurilo me maximalno
-
ovdje se vec naveliko reze.
-
900 komada u jednom danu
Ja niti trećinu od toga ne mogu, maximalno 250 kn, ak mi niko ne dođe kleti.
Puno češće 150-200 u jednom danu.
Izgleda da sam opako spor.
-
ovdje se vec naveliko reze. Ja jucer orezao cca 900 komada, iznio i spalio Smiley
J...š takav posal nema tu gušta.
-
ovdje se vec naveliko reze. Ja jucer orezao cca 900 komada, iznio i spalio Smiley
Hteo sam da pitam, da li si sam radio, ali mi pojelo post.
-
da, od 8 do 2 popodne rezao pa iznio i spalio
-
I kod mene naveliko režu.Jedan čovjek je počeo rezati par dana poslije nove godine a nema puno čokota. Ja još neću.
-
da, od 8 do 2 popodne rezao pa iznio i spalio
U cemu je tajna kolega? Pneumatske škare, električne? Jesi li prije orezao i iznio lucnjeve? Mislim, nevjerojatno, ja od 8-2 orežem sto kom. kordonaca !?
-
Je , komačecood cca 200 panji i to je dost za danas :)
-
U subotu sam rezao jednu manju tablu okrenutu prema dunavu.400 cokoti za 2.5h rezanje i izvlacenje.
-
I kod mene naveliko režu.Jedan čovjek je počeo rezati par dana poslije nove godine a nema puno čokota. Ja još neću.
ja još imam orezati nekih 1500panjeva od 22 000
-
Dobro to tebi ide.
-
nisam sam rabota je hh
-
Ekipa,
svaki info o uzgojnom obliku Smart-Dyson a naročito iskustva dobro bi došla!!!
-
Mozes vise naci tekstovima u blogu ove vinarije plavinci.rs
Ne znam da li je po pravilima postavljati komercijalne sajtove, ako nije molim admina da izbrise...
-
ma da za to sam i prvi puta čuo kod njih ...same pohvale ...
-
Nema toga tko bi me nagovorio na to. Moje sorte naprosto rastu drugačije. Donje mladice ne rastu prema dolje, već u stranu ili se savijaju prema gore. Ako ih siliš, puknu jer su mlade, krhke. Ako ih ostaviš, imaš grmlje. Ndalje, 115 cm visine kordonca je premalo za donje mladice, moraš ih štucati pri zemlji, a gornje odu na više od 2,3 m. Osim toga opterećenost je po meni prevelika da bi dala kvalitetu, ma šta ovi iz Plavinca pisali. Možda netko stručniji, s drugim sortama (Panonija!) može?
Sličan uzgoj, samo s dva kordonca na različitim nivoima imam na 10 trsova uz vrt, plovdina ... ma to je rat protiv zelenila i opet - šuma. Cijeli vinograd - ne hvala !
-
Reže se na sve strane, poneka loza već "plače". Ja kasnim po običaju. Tek brajdu sredio !
-
ja stao sa rezidbom i vezanjem.... ako se ovo ostvari , e pa ne pamtim da se to ikada tako kasno i sa tako jakim minusima kroz nekoliko dana dogodilo.....
https://www.yr.no/place/Croatia/Krapina-Zagorje/Marija_Bistrica/long.html
-
A bolje 19.03. nego 19.04.
-
21. ožujak je, +3°C, jak sjeverni vjetar. Ja još ne režem ! A uskoro mi pomoćnik Milka ide u toplice na tri tjedna. Naje... sam ko sivi. Pinot.
-
Mi smo orezali u 11. mjesecu prošle godine. Nema brige o ranijem kretanju
-
ja nesto,ono iza kuce..50 kom....drugo nista
-
Počel sam danas rezidbu. Bez sunca hladno je i neugodno.
-
I ja sam počeo danas s rezanjem,ostalo malo.Nisam se žurio.Vidio sam jedan vinograd gdje su lucnjevi već povezani. Taj čovjek uvijek prvi napravi sve poslove u vinogradu.
-
Danas porezao šardone. Odvezeno rožđe. Usporava me krojenje novih kordonaca na prazna mjesta od fitoplazme. Vidi se da vinograd boluje. Sutra nastavak, stiže mi pomoćni-ca !
-
Ja u subotu završil sa rezanjem i vezanjem,poslje Uskrsa bum pošprical krećem na kopanje oko trsova+plantella organik u zemlju.
-
završil danas cijep,prebacujem se na direktora....
-
Porezal silvanac, počel traminac. Sutra nastavak. Pomočni-ca se dobro pokazal. Sluša.
-
Ja završio rezanje, sutra-preksutra iznošenje loze i vezanje lucnjeva. Razmišljam o špricanju sa plavim uljem i insekticidom kak veli Branee
-
Orezano, povezano, za petak ide špric bakar + sumpor. Ima dosta "vunenih pupova".
-
Sutra počinjem rezidbu, doma na brajdi, 100 kom. rizling, plovdina.
-
Ja planiram početi za kojih 10 dana, mada sam prošle godine i čekal i kalkurilal i malo me sj ona kasni snijeg, ali sve je na kraju nparavljeno u roku.
-
Pozdrav,pretprošlu ljetnu sezonu sam proveo radeći u velikoj vinogradarskoj firmi u Austriji,pošto se nalazi u blizini Slovenske granice većina radnika su Slovenci,jedan detalj je meni zanimljiv vezan za njihovu filozofiju rezidbe dakle ne ostavljaju reznike,znači čisti se glava i ostavlja se samo dugi rez,iz razloga nepotrebnog rasta mladica,kod pljevljenja se ostavlja dobra mladica koja ionako izraste iz glave,izbjegava se štetna "šuma" kako oni to zovu koja zaslanja grožđe,onemogućuje špricanje,proizvodi bolesti i troši hranu.I sam sam probao takav način prošle godine i pokazalo se dobro,jeli imate slična iskustva
-
Pozdrav,pretprošlu ljetnu sezonu sam proveo radeći u velikoj vinogradarskoj firmi u Austriji,pošto se nalazi u blizini Slovenske granice većina radnika su Slovenci,jedan detalj je meni zanimljiv vezan za njihovu filozofiju rezidbe dakle ne ostavljaju reznike,znači čisti se glava i
-
To bi trebal biti uzgojni oblik glava ili visoka glava, kak to zovu Slovenci? Agronomi ga dosta preporucuju, ali ga uzivo nisam nikad vidio. Treba par godina dok se formira "glava", reze se stalno na nulti pup, chep. Ima i istarski uzgojni oblik bez reznika, samo na lucanj. O kojim sortama se radi ovo u Austriji?
-
Klasika bijelih sorti,rizling,šardone,sovinjon,pinot jedino je neki morilon meni bio novi ali njega klasificiraju kao nižu klasu
-
Zanimiljivo..a Austrijanci kažu da je Morillon zapravo kao sinonim za
-
Morilon-šardone
-
Hvala Zdravko! pojelo post..
-
Vidi jarca stvarno,nisam znao,moja firma ga nije cijenila,neznam zašto...
-
Pozdrav, sta koristite za vezanje u vinogradu, naisao sam na vezacicu beli cijena se krece oko 300e Evo Link - https://www.youtube.com/watch?v=WuP2qRmQUxY skupa je dali ima sta na trzistu slicno a jeftinije a da radi na slican nacin, ove vezacice od 250kn mi ne odgovaraju jer bi koristio vezacicu i za ostale stvari ne samo vinograd duljina veza im je svega par cm sto je malo naprama beli vezacici sto sama određuje duljinu potrebnu za vezanje.
-
sto mislite, jeli jos rano za vrsikanje loze? radi obilnih kisa, cak i na moru je loza jako puno bacila, i preko 1m preko iznad vrsne zice(koja je na nekoh 1.7m). Poceli su se redovi medjusobno spajati. Cvatnja je zavrsila prije cca 10 dana. Ranijih godina sam uvijek vrsikao iza 01.07. Jer planiram spricati za par dana, pa da vrsikanje obavim prije
-
Nije prerano. Sve sto je iznad 1,8 m rezi. :)
Ja obicno ne cekam da mi puno preraste iznad zadnje zice koja je na 1,8 m nego stalno po malo vrsikam. Hranjiva se trebaju trositi za razvoj grozdova, a ne za bezvezno lisce koje ce se ionako porezati. :)
-
Ako je vrijeme stabilno ne bi bilo lose napraviti jos jednu prihranu borom. :)
-
Halo, kako ide, jel netko planira rezidbu? Ja čekam prvo zatopljenje i krećem doma s brajdom i oko plota. Dosta je bilo ljenčarenja!
-
Pozdrav Mc Ozy,
Kod mene na brdu (Bilogora/Virje/Đurđevac) se krece ovaj vikend sa rezidbama, pod uvjetom da ne bude kiše. Čini se da zimi stvarno dolazi kraj...
-
Ozzy, brajdu i ovo oko doma ostavi za kraj, zivis u nizini gdje postoji realna opasnost od kasnog mraza....loza prerano orezana krece desetak dana ranije....
-
Hm, a ja sam mislil (pre)rana rezidba, kasnije tjeranje. Tak sam davno negdje čital. Inače mi doma kasnije tjera radi manje sunca zbog magle. Ak bu mraz početkom svibnja nemrem si pomoć.
-
Neće baš biti 10 dana, to je pretjerano. Stručna literatura navodi kako 1 mjesec ranije rezidbe donosi 1 do max. 2 dana anije kretanje vegetacije. Dakl, rezidba u 11 mjesecu naspram rezidbe u ožujku znači max. nekih 7 dana. Ipak tu postoje i mnogi drugi čimbenici...
-
Doma mi je rizling, 88/100, pa mi odgovara da zbog duže vegetacije i kasnijeg tjeranja zrioba dođe s ostalim sortama u vinogradu, a berem ga u zadnjoj rundi. Osim toga dijelom ga zdanja i voćke zaklanjaju od sunca, pa mu duže treba. A mraz, bože moj, ionako imam previše vinograda i vina.
-
Kako ide rezidba? Jel pri kraju? Ja na pola posla. Kakve su rozge? Vidim okolo dosta sivog rožđa, moje zadovoljavajuće iako nisam špricao zadnji bakar.
-
Ja sam jučer završil i rezanje i vezanje lucnjeva, nisam diral samo trsove stare 1-3 godine, to bum naknadno riješil. Na bregu je stanje pola-pola, neki su bili gotovi i prije 2 tjedna, a neki još nisu ni počeli...
-
Kod mene (potez Bjelovar Djurdjevac) skoro svi zavrsili sa rezidbom, ali malo je vinograda povezano. Mislim da ce naredni vikendi biti za tu operaciju.
-
Rezanje gotovo već prije 3 tjedna.
Povezao sam sam čokote uz žicu i/ili kolce, a lucne još ne. Čekam malo, da ipak koliko toliko usporim vegetaciju.
Da li to pomaže, ne znam, ali znam da kad malo počnu ići sokovi, da je onda šiba elastičnija.
Možda idući vikend, ovaj ne još sigurno.
Ako griješim, molim ispravite me ili podučite.
-
Neki moji poznanici sad špricaju s bakrom da bi usporili vegetaciju. Ne znam koncentraciju, valjda 1% !? Ja ne stignem.
-
Ajde da čujem mišljenja!
dali poćeti rezati? Zašto da-zašto ne?Razmišljanja-iskustva...
Prijašnji godina ja osobno nisam kretao u rezidbu prije kraja siječnja.Drugi oko mene su se igrali već u prosincu.Bio sam mišljena da je prerano,da će imati negativne posljedice.ALI ..
sve je bilo isto ko i kod mene.Kaj veli struka?A kaj iskustvo?
-
Znanost kaže - ako ne moraš, ostavi do veljače. Tko ima mnogo, nema izbora. Osim što ćeš kasnije vidjeti što je pomrzlo, što nije, što su oglodale srne i sl., svaki mjesec ranije rezdibe daje i do dva dana raniji početak vegetacije i veći rizik od proljetnih mrazeva. Ako režeš rano, nastoj rezati sorte koje i inače kasnije kreću te dijelove vinograda u gornjem dijelu brda.
-
Slažem se, rezidbu odgađam maksimalno
-
Nikad ne režem rano. Sad je vrijeme za provjeru škara, sve lijepo naoštriti, očistiti, dezinficirati alkoholom, nauljiti. Ono pri kleti, kad je lijepo vrijeme, litricu na sunce, pa guštati u tome. Kakvu kobasicu skuhati ili suhu narezati.
To su gušti.
Naravno da se naslonim na stup i gledam kako ću koji trs orezati, ali samo očima, škare nikako još mjesec dana, mada dlanovi počnu svrbiti. He, he, to su lijepe stvari.
-
Kako ide rezidba? Neki su već završili, ja sam već dva dana oko brajde, voćki. Sutra krećem u vinograd.
-
Ja na sluzbenom putu u Francuskoj. Ove godine stari sam porezao, zavrsio ovaj vikend.
A Francuzi sve vec porezali jos prije mjesec dana. Bas me iznenadilo to. Krajem prvog mjeseca sve vec bilo gotovo
-
Još nisam ni počeo, ništa.
Možda kroz 2 tjedna, odgađam vegetaciju al zapravo i ne stignem :)
-
Jedan vinograd porezan, drugi u procesu. :)
-
Ja na 1/3 posla, ali ... većina loze već "plače". Ne sviđa mi se, prerano je.
-
Krenul sam sa rezidbom. Kod mene trsje još miruje. Nema "plača". Imam graš. i rr
-
Imam 2 mlada trsa koji su pušteni na brajdu.
Posađeni su prošle godine i izrasli 2m u visinu, rozgva debljine kemijske olovke.
Pitanje, rezati ipak na 2 pupa ili ih mogu dignut barem na 80cm pa formirati od te visine?
-
Struka bi valjda rekla 2-3 pupa. Ja bi na 3 da ne izrastu predebele rozge. Ali ... sedni pod brajdu, natoči gem, zapali jednu i odluči: možda, ak ti ulijevaju povjerenje, odrezati na 30cm, pa uzgajati samo vršna 2 pupa/mladice koje trebaš?
-
Nemrem više bit u kući, režem pomalo brajdu, tj. ovaj jadni ostatak što mi je ostavila žutica. Nisam lani stigel posječi bolesne trsove, tak da režem na pamet. Živu rozgu ostavim, suho ide van. Ionako imam previše praznih mjesta koje neću stići popuniti.