VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 15:49:56

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinarstvo
| |-+  Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina
| | |-+  Bistrenje vina
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 9 10 [11] 12 13 ... 48 Dolje Ispis
Autor Tema: Bistrenje vina  (Posjeta: 390395 puta)
mate
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 23


Email
« Odgovor #150 na: 16 Studenoga, 2007, 23:25:05 »

Stvarno idete u krajnost.
Zasto uopce bistrit , pa zar se vino nece izbistrit samo od sebe.
Koliko ja ovaj forum pratim vidim,ovdje vecina ljudi ima par stotina litara vina i nije mi jasno zasto ce bistriti?
To sto oni imaju popit ce za par mjeseci, vino im nije za prodaju, zasto komplicirat?
Po mojim iskustvima nijedno izbistreno vino se ne moze mjeriti sa prirodno odbistrenim vinom.
Pokusajte prirodno odbistreno vino zaflasirat i ostavite ga nekoliko mjeseci pa provajte (mislim na zdravo vino).
Talog koji nastane sadrzi sva aromatska svojstva sorte, protresite bocu i ZIVJELI... 
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #151 na: 17 Studenoga, 2007, 00:55:47 »

Stvarno idete u krajnost.
Zasto uopce bistrit , pa zar se vino nece izbistrit samo od sebe.
Koliko ja ovaj forum pratim vidim,ovdje vecina ljudi ima par stotina litara vina i nije mi jasno zasto ce bistriti?
To sto oni imaju popit ce za par mjeseci, vino im nije za prodaju, zasto komplicirat?
Po mojim iskustvima nijedno izbistreno vino se ne moze mjeriti sa prirodno odbistrenim vinom.
Pokusajte prirodno odbistreno vino zaflasirat i ostavite ga nekoliko mjeseci pa provajte (mislim na zdravo vino).
Talog koji nastane sadrzi sva aromatska svojstva sorte, protresite bocu i ZIVJELI... 

hm, nije to sve bas tako, pogotovo ovaj zadnji dio koji se tice taloga jer ovo je eventualni stvoreni talog od bjelancevina koji bas i ne sadrzi neke aromatske komponente za razliku od taloga kvasaca. pusti sad te Movia spike, nisu sva vina napravljena u tom pravcu.. 8) ali ima istine u tome sta kazes, ljudi imaju 100-200 l vina i sad ga forsiraju na sve moguce nacine a popit ce ga prije 2. pretoka. potpuno stabilno vino je mnogo bitnije kada ide na trziste i kada se nalazi u boci koja se moze naci u raznoraznim temperaturnim uvjetima i razlikama pa ako vino nije potpuno i/ili dovoljno stabilno stvoriti ce se odredeni talog, bilo od bjelancevina ili od tartarata.. mnogo je lakse (i po meni ne treba toliko forsirati bistrila) ako je vino cijeli svoj vijek u jednoj inox bacvi u podrumu gdje nema velikih oscilacija temperature i relativno brzo se popije i prakticki kada je u casi nitko ne moze reci da li je bistreno ili nije, za takve stvari bitnije je da je cisto i da nema vecih cestica mutnoca. takoder, u inoxu se vina ne bistre i ne stabiliziraju i to je cinjenica, treba dodavati bistrila. za razlika od vina koja su dozrijevana u drvenoj bacvi, to je vec druga prica sa prirodnim bistrenjem i stabilizacijom.. 8)
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #152 na: 19 Studenoga, 2007, 09:27:34 »

bez obzira na temperaturu bentonit treba dodati kod zasutavljanja rada enzima. On će prekinuti procese, ali na samo bistrenje neće utjecati brzo nego polako.
Što se tiče samobistrenih vina, i ovih dana sam se imao priliku uvjeriti u izgled i događanja u boci.
Oprostite ali meni nije nimalo lijepo piti mutnjikavo vino, bjelkasto zelenkaste boje.
A osim toga, prvo treba proučiti svrhu i namjeru bistrenja preparatima, pa tek onda dati sud i mišljenje o tome.
Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.
Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #153 na: 19 Studenoga, 2007, 12:55:08 »

Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.

to je bilo i za ocekivati nakon ovakve vruce i susne godine..
Evidentirano

GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #154 na: 19 Studenoga, 2007, 23:21:18 »

bez obzira na temperaturu bentonit treba dodati kod zasutavljanja rada enzima. On će prekinuti procese, ali na samo bistrenje neće utjecati brzo nego polako.
Što se tiče samobistrenih vina, i ovih dana sam se imao priliku uvjeriti u izgled i događanja u boci.
Oprostite ali meni nije nimalo lijepo piti mutnjikavo vino, bjelkasto zelenkaste boje.
A osim toga, prvo treba proučiti svrhu i namjeru bistrenja preparatima, pa tek onda dati sud i mišljenje o tome.
Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.
Povratne informacije sa terena govore o većim količinama potrebnog bentonita ove godine.

Zaista zahvaljujem Q na svim praktičnim "cakama" kojima nam itekako pomaže ovdje na forumu. Ovo sa različitim redoslijedom dodavanja želatine i bentonita obzirom na cilj bistrenja je super fora.
Ovim putem molim njega ili nekoga da objavi egzaktne podatke o uticaju temperature kod kojih se provodi bistrenje sa gore navedenim preparatima.  Isto tako osim na forumu dobio sam informacije i iz drugih izvora da pentagel baš i nije preporučljiv izbor za bistrenje jer je navodno "prejak" i relativno dosta uništava vino. Slijedom toga zaključujem da treba koristiti neki drugi kvalitetni bentonit, ali jedniostavno nisam siguran koji upotrijebiti jer ima dosta različitih trgovačkih naziva i jako različitih doziranja, a da ne govorim o čudnim cijenama. Molim neku preporuku iz osobnih iskustva.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #155 na: 19 Studenoga, 2007, 23:57:07 »

Recimo Kieselsol ( Sil flock) + želatina. Bez bentonita.
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #156 na: 20 Studenoga, 2007, 08:11:34 »

Recimo Kieselsol ( Sil flock) + želatina. Bez bentonita.
Pa moglo bi i bez bentonita za lakša vina, neopterečena bjelančevinama, jer iako istog naboja silicijeva sol nije toliko djelotvorna kao bentoniti.
Evidentirano
kos
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 186


Email
« Odgovor #157 na: 20 Studenoga, 2007, 09:10:39 »

Što se tiče dodavanja želatine i bentonita: u principu ide prvo bentonit pa želatina, no ako želimo smanjiti astrigenciju, malo "ublažiti" vino prvo ćemo dodati želatinu pa potom bentonit.
Bilo bi dobro da je razmak dodavanja 3-6 sati, no i neposredno dodavanja daje dobre rezultate.

Super, hvala na savjetu.
Iako, nemam iskustva je li ok da se onda zelatina i bentonit ostave 2-3 tjedna u vinu prije drugog pretoka? Za bentonit sam citao (i ovdje) da treba toliko, no nigdje se ne spominje zelatina...
Evidentirano
GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #158 na: 30 Studenoga, 2007, 22:31:38 »

Možda sam dosadan, ali zaista bih volio znati koja je optimalna temperatura za bistrenje vina te da li treba biti različita temp. kod bistrenja bijelih i crnih vina? Preporuka tj. da li je bolji Bentonit pluxkompact ili Bentolit super? Molim konkretan odgovor, a ne osvrt na jedno od pitanja! ;) >:( :o ::) ??? :-* 
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #159 na: 01 Prosinca, 2007, 04:37:50 »

15 stupnjeva optimalna čak i više za bentonit, za želatinu i za kieselsol!
Ispod 10°C nije pametno bistriti s navedenim sredstvima i mali je učinak, ako se to ide raditi!
Natrijev bentonit (Na)  je koliko znam najbolji (pluxcompact)
Evidentirano

GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #160 na: 01 Prosinca, 2007, 22:37:06 »

15 stupnjeva optimalna čak i više za bentonit, za želatinu i za kieselsol!
Ispod 10°C nije pametno bistriti s navedenim sredstvima i mali je učinak, ako se to ide raditi!
Natrijev bentonit (Na)  je koliko znam najbolji (pluxcompact)

Razor puno ti hvala na odgovoru! Konačno konkretan odgovor na konkretno pitanje. To bi trebalo biti pravilo ovog foruma!!! Poslaću ti fućkaljku (Tom i Jerry spika) pa kad god nešto zatrebaš ti samo zafučkaj i ja sam tu  ;D :D ;) ;D. Mala šala, ali zaista puno hvala jer već mi je dosta poluodgovora. Neka se nitko ne uvrijedi!
Evidentirano
Trtar
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 102


Email
« Odgovor #161 na: 07 Prosinca, 2007, 17:31:52 »

Pozdrav
Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?
Evidentirano
Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #162 na: 10 Prosinca, 2007, 08:04:53 »

Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?

Djemomično da, samo dok bi čekali da bentonit odradi (2-3 tjedna) sumoprovodi kse može vezati u merkamptane i eto sr...a :)

Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?

Od kada to???
Evidentirano
Trtar
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 102


Email
« Odgovor #163 na: 13 Prosinca, 2007, 08:05:24 »

Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?

Quote from: Quercus
Od kada to???

Od kada to?
Pitanje na pitanje, a na koji dio rečenice je vezano Vaše pitanje: na moje pitanje da li bentonit čisti vino od vinskih gljivica na način da stvarajući talog na dnu bačve time vezuje i gljivice?
Ili je Vaše pitanje usmjereno na dio rečenice u kojem navodim da su vinske gljivice generatori sumpovodika?
Zahvaljujem
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #164 na: 13 Prosinca, 2007, 22:54:37 »

Pozdrav
Da li postupak bistrenja utiče i na smanjenje pojave sumpovodika?
Da li postupak bistrenja utiče i na "čišćenje" vina od selektiranih vinskih gljivica koji su generatori pojave sumpovodika?

1. ovisno u kojoj fazi se provodi bistrenje i ovisi o mnogo drugih uvjeta jer npr. ako samo grozde sadrzi mnogo ostatka elementarnog sumpora onda mu nikakvo bistrenje nece pomoci da se sumporovodik ne pojavi.

2. kvasceve gljivice se u potpunosti "ciste" filtracijom kao i drugi mikroorganizmi sto opet ovisi o vrsti filtera, tj. porama. kvasceve gljivice se nalaze svuda oko nas, pogotovo na biljkama, pa tako i u vinu. ne moze se tocno reci da su samo kvasci krivi za pojavu sumporovodika, to je jedna kompleksna pojava i ovisi o jos mnogo drugih faktora.. ne znam zasto te bas zanima odstranjivanje kvasaca bistrenjem, to nije uobicajena praksa.. ::)
Evidentirano

 Str: 1 ... 9 10 [11] 12 13 ... 48 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!