VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
07 Lipnja, 2026, 17:53:01

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Ekološka i integrirana proizvodnja ili GMO
| |-+  Ekološka i integrirana zaštita, ishrana bilja ili GMO
| | |-+  Filozofija vina i svijeta
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 18 Dolje Ispis
Autor Tema: Filozofija vina i svijeta  (Posjeta: 146099 puta)
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #60 na: 17 Studenoga, 2009, 00:16:41 »

Jeremija me je trazio da prevedem ovaj link posto on ne zna dobro engleski pa evo ga:

http://www.biodynamics.in/BD500.htm

preparat 500 - gnojivo iz kravljeg roga

poznato kao gnojivo iz kravljeg roga, preparat 500 je zapravo fermentirani kravlji izmet. on je baza za plodnost tla kao i revitalizator degradiranih tala. on je obicno prvi preparat koji se koristi prilikom prelaska na ekoloski/biodinamicki uzgoj. preparat 500 se radi tako da se kravlji rog napuni kravljim izmetom i zakopa u zemlju tijekom hladnih (zimskih) mjeseci - od studenog do veljace. kravlji rogovi se uglavnom nabavljaju u klaonici gdje se kupac mora nadmetati (cjenkati) sa umjetnicima koji upotrebljavaju kravlje rogove za izradu raznih ukrasa (suvenira). cijena im je porasla od kada se saznalo da rogovi imaju uporabnu vrijednost u poljoprivredi. upotrebljavaju se samo kravlji rogovi, nikako bicji. kravlji rog se razlikuje od bicjeg u tome sto ima niz tzv. prstenja telenja (calve=telenje) na bazi (pri dnu) i ima tvrd (cvrst) vrh (kraj). izmet treba biti od mlijecne krave koji ce pridonijeti (unijeti) procese kalcija u preparat. krava treba biti hranjena kvalitetnom krmom 2 dana prije punjenja rogova kako bi osigurali (dobili) vrlo kvalitetan izmet. rogovi trebaju biti zakopani u jamu oko 40-45 cm duboko i prekriveni zemljom koja je obogacena kvalitetnim kompostom. budite oprezni i ne dopustite razvoj korova iznad jame jer korijenje korova moze urasti u preparat i takoder izbjegavajte korijenje drveca. rogovi trebaju biti zakopani sa otvorenim dnom prema dolje (dakle, vrh roga mora biti u zraku) kako ih ne bi voda natopila ako se jama previse natopi vodom. tijekom hladnih mjeseci zivot udise u tlo i tlo ima tendenciju biti puno energija rasta, cije energije su apsorbirane u izmet kroz receptivnu (prihvatnu) prirodu roga. jamu treba odrzavati hladnom, malciranjem (rasipanjem) slame (paddy straw=slama od rize) ili necim slicnim i zasjeniti niskom sjenicom (thatching=krov od slame) od listova kokosova oraha. kada je gotov nakon 4 mjeseca preparat bi trebao postati tamni (crni) humus i trebao bi imati ugodan miris. treba biti cuvan (pohranjen) na hladno mjesto i u glaziranim vrcevima (cupovima) ili u staklenim flasicama okruzenim (omotanim) vlaznim omotacem od kokosovih vlakana koji sluzi kao izolacija. njime se prska do 4 puta u godini. najbolje vrijeme je u listopadu i studenom i onda potom u veljaci i ozujku. vazno je da se aplicira u kasno popodne (poslijepodne). koristi se u malim kolicinama od 25 grama u 13 litara vode po aru (jutru, 0,57 ha). mijesa se 1 sat radeci vrtlog (vir) ili krater u jednom smjeru i onda potom okrecuci postupak i radeci vrtlog u drugom smjeru. promijesani preparat tada moze biti poprskan (apliciran) kistom (malom metlicom) po cijeloj zemlji. na vecim povrsinama vece kolicine tekucine (pripravka) mogu biti mijesane u 200 litrenoj bacvi na tronoscu pomocu stapa za mjesanje ili sa „Virbela cascade flow formom“ (tehnika naprave za mjesanje) mjesajuci do 500 litara i aplicirajuci prskalicom (spricom). preparat 500 se aplicira tijekom padajuceg mjeseca.

regularnom aplikacijom, preparat 500 ce dati tlu sve karakteristike potrebne za odrzavanje zivog tla.

-   snazna (jaka, velika) formacija humusa
-   povecanje svih zemljanih bakterija, kao sto su aktivnosti rhizobakterija (stvaranje kvrzica, nodulacija) na svim leguminozama, kao i povecanje bakterija koje otapaju fosfate
-   povecanje gljivica mikorize i njihovih hifa
-   poboljsana tekstura tla koja rezultira olaksanu obradu tla
-   povecava se aktivnost glista (gujavica)
-   povecana je apsorpcija i zadrzavanje vode. medunarodna istrazivanja su pokazala da BD (biodinamicka) tla zahtjevaju 25 do 50% manje navodnjavanja od konvencionalnih tla
-   razvija se dublji korijenov sustav kod svih biljaka
-   podjednako dobro ce imati efekta na bilo koji tip tla, glinena, vulkanska, tresetna ili silikatna tla degradirana vremenskim utjecajima

luka985, znam da me nisi to pitao ali kako sam u zadnje vrijeme izrazito ljubazan tako sam ti i odgovorio.. ;D mislim da smo vec pricali o tome, 99% stvari i preparata dolazi od prirodnih sirovina i prema tome nista nije umjetno proizvedeno ako tako gledas.. svejedno kako se zvala, mineralna ili umjetna (ja cu upotrebljavati ovaj naziv a uostalom i sama tvornica Petrokemija ga upotrebljava u nekim svojim izvjescima i pisanjima) definitivno dugorocno degradiraju tlo i unistavaju veliku kolicinu mikroorganizama i biljku "siluju" vodom cime ona postaje sve slabija i neotpornija..
Evidentirano

luka985
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 224


Email
« Odgovor #61 na: 17 Studenoga, 2009, 08:50:33 »

Evo ga opet  ;D
Evo bio sam na stranici petrokemije i nisam mogao pronaći negdje naziv "umjetna gnojiva", ali ok, moguće je da koriste taj naziv, a ako ga koriste onda je to krivo. Kao što vidiš, nigdje nisam ni spomenuo nikakav utjecaj tih gnojiva, samo sam upozorio da je korištenje tog naziva krivo.

Ali to ni nebi bilo toliko bitno i nebi to uopće spomenuo da je netko drugi koristio taj izraz. Ovdje pišeš o biodinamici, o ekološkoj proizvodnji...pišeš o stvarima koje su u najmanju ruku kontroverzne pa bi bilo dobro da kad si se već upustio u tu priču pišeš točno i da ljudima daš do znanja o čemu pišeš. Ja neću ulaziti u ovu priču jer me ne zanima, a i moram priznati da bih trebao još štotšta naučiti o toj temi, uostalom kao i svi ovdje na forumu uključujući tebe
Evidentirano
Jeremija
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.601


Email
« Odgovor #62 na: 17 Studenoga, 2009, 17:03:43 »

Ivane hvala za prijevod.
luka985 naziv "umjetna gnojiva"nazivaju gotovo svi ljudi jer htio ti ili ne priznati ta se gnojiva dobivaju kemijskim procesima,i to što proizvodi petrokemija nemože nikako biti prirodno gnojivo.Zna se dobro da su prirodna gnojiva stajnjak,peradarnik kuničje itd.Ja mislim da si se ti previše "uhvatio"samog naziva gnojiva a manje njegovog načina proizvodnje.
Evidentirano

I onda neš pil
poznanovec
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 929


poznanovec-mali bukovec


Email
« Odgovor #63 na: 17 Studenoga, 2009, 17:39:25 »

ivane pitanje,ne provociram te, o biodinamici znam toliko kolko sam pročital iz tvojih pstova i to me podsjeća (preparat 500) na čarobiranje i vračanje 
sve se radi po mjesečevom kalendaru, znači sve se sadi, bere točno u određenom vremenu, biodinamičari vinogradari već sad ili na proljeće znaju točno znaju datum
berbe, kaj ak se poklopi da su cjeli kolovoz i rujan kišoviti, najavljeno ja  da bu listopad sunčan i topao(za koju godinu bu to toretski moguče). po kalendaru treba brati krajem rujna, a kiseline su visoke šečeri niski.
kakvo bu to vino jer treba brati npr. dvadeseti rujna, svi drugi budu brali krajem desetog mjeseca
Evidentirano

vine nemre tak neveljati,
da ga mi nebi mogli spiti
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #64 na: 17 Studenoga, 2009, 19:27:09 »

Ivane hvala za prijevod.
luka985 naziv "umjetna gnojiva"nazivaju gotovo svi ljudi jer htio ti ili ne priznati ta se gnojiva dobivaju kemijskim procesima,i to što proizvodi petrokemija nemože nikako biti prirodno gnojivo.Zna se dobro da su prirodna gnojiva stajnjak,peradarnik kuničje itd.Ja mislim da si se ti previše "uhvatio"samog naziva gnojiva a manje njegovog načina proizvodnje.
To su mineralna gnojiva, a ljudi ih nazivaju "umjetnjak" iz neke svoje tradicije šta je potpuno krivo.
Šta je onda kuhinjska sol, umjetnjak ili mineral ??? A, mineralna voda  za gemišt, umjetna voda?
Neke se vode naknadno gaziraju, da li su zato umjetne?
Šta su za nas minerali, tako su i za biljke.
Ureja nastaje u našem organizmu, dok ideš iza kleti van na wc, da li si vidio kako lijepo trava od toga raste?
Formula je ista, proizvodila se u petrokemiji ili išla preko bubrega na travu.
Potpuno isto se i raspada, neovisno kako je nastala.
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #65 na: 17 Studenoga, 2009, 19:48:43 »

kuhinjska sol nije gnojivo kao prvo i ako cemo po toj logici sve je umjetno. covjece kaj ste tak zapeli za to, ok, ok, zovu se mineralna gnojiva, duboko se ispricavam.. 8) a mineralna voda je ujedno i kisela voda! ;D Razor ovo sa gnojivima i nije bas TAK isto, prirodno ili mineralno, sto i sam znas a naravno da nije isti efekt niti djeluje isto na tlo i biljke. o tome i pricam, imamo sve vise umjetnog a sve manje onog prirodnog, u bilo kojem segmentu zivota a smatramo (donekle se i tjesimo) da je to isto. ali nije.. :(
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #66 na: 19 Studenoga, 2009, 00:34:04 »

http://www.wineterroirs.com/2008/06/chateau_meylet.html

http://www.leflaive.fr/fr/
Evidentirano

poznanovec
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 929


poznanovec-mali bukovec


Email
« Odgovor #67 na: 28 Studenoga, 2009, 11:11:31 »

nakon vrenja uvijek u sva vina stavljam 10 g vinobrana i nakon 7-10 dana pretok. nakon toga drugi put stavljam vinobran negdje u 2. ili 3. mjesecu, ovisi, za neka vina cak ni tada, neka dakle sumporim samo jednom. crni pinot isto, sve radim i stavljam isti obicni vinobran bez tanina u pakiranju od kile, radilo se o bijelom ili crnom vinu.. a crni pinot je ove godine izrazito crn, predivna tamno crveno crna boja, divota! inace nikad problema sa njime..
ali kaj ne padne sumpor do drugog meseca, odnosno kaj ga netreba dodavati  ili kak opsatane vino koje je samo jednom sumporeno
ivane, ak moreš malo objasniti
Evidentirano

vine nemre tak neveljati,
da ga mi nebi mogli spiti
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #68 na: 28 Studenoga, 2009, 11:33:39 »

ali kaj ne padne sumpor do drugog meseca, odnosno kaj ga netreba dodavati  ili kak opsatane vino koje je samo jednom sumporeno
ivane, ak moreš malo objasniti

zdravo i zrelo grozde, polu eko proizvodnja (zasada samo polu), higijena, brza i kvalitetna prerada, niske temperature podruma, inertni plin, dosta alkoholna vina sa dobrim kiselinama i tijelom.. dovoljno? ;)
Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #69 na: 28 Studenoga, 2009, 12:53:58 »

zdravo i zrelo grozde, polu eko proizvodnja (zasada samo polu), higijena, brza i kvalitetna prerada, niske temperature podruma, inertni plin, dosta alkoholna vina sa dobrim kiselinama i tijelom.. dovoljno? ;)
Da, ali da nemaš tu tehnologiju u podrumu? Šta onda? Mislim da te to čovjek pitao.
I ne vidim kakve veze tu ima način proizvodnje grožđa s takvom opremom.
Osim toga takvu tehnologiju imati, a pobrati bronce na izložbi vina (MoslaVina 2009), ja to ne kužim ???
Evidentirano

Moslavac
Novak
**
Offline Offline

Postova: 629


Zagreb-Štakorovec-Dubrava


Email
« Odgovor #70 na: 28 Studenoga, 2009, 22:56:02 »

Da, ali da nemaš tu tehnologiju u podrumu? Šta onda? Mislim da te to čovjek pitao.
I ne vidim kakve veze tu ima način proizvodnje grožđa s takvom opremom.
Osim toga takvu tehnologiju imati, a pobrati bronce na izložbi vina (MoslaVina 2009), ja to ne kužim ???

za medalje se ne bi htel mešat...

samo da velim da ja za crnjake koristim vinobran sa taninom za crna vina...opeko sam se jedno kad sam stavio obični vinobran, skinuo mi je boju...

istina ima tu enocijanin za vračanje boje, pogotovo za amatere koji pate na boju, tako da nema straha...

što se tiče prerade, standard, maceracija 7 dana, tek onda stavljam kvasce za vrenje, kontrola često i onda kad otkipi ide vinobran i to je to...jedan pretok radim, nakon kaj se dobro izbisti (recimo ove godine još nisam pretako, budem za jedno desetak dana...)

dakle govorim o opremi za hobiste sa malom količinom (fučkaš ove vinifikatore...)
Evidentirano

Zbog nje su me na sud dali
u okove bacili
a sad tuđe
nebo gledam
sanjam svoju ledinu
al ne dajem,ne prodajem
ljubav moju jedinu

www.e-vinarstvo.com
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #71 na: 29 Studenoga, 2009, 00:07:49 »

Da, ali da nemaš tu tehnologiju u podrumu? Šta onda? Mislim da te to čovjek pitao.
I ne vidim kakve veze tu ima način proizvodnje grožđa s takvom opremom.
Osim toga takvu tehnologiju imati, a pobrati bronce na izložbi vina (MoslaVina 2009), ja to ne kužim ???

covjek me je samo pitao kako, nigdje nije spomenuo tehnogiju, da se razumijemo.. nacin proizvodnje grozda ovdje nema ama bas nikakvu ulogu.. prskajte 20 puta godisnje i imate cete fenomenalno grozde.. sta da ti kazem, moju filozofiju svi manje-vise znate, moja vina su dostupna svima za probu. kako sam rekao na onom forumu o biodinamici, kada probate moja vina nemojte me pitati kako i zasto, kada stvari radite na odredeni (ispravan) nacin, one su jednostavno takve.. a poslije se mozete cuditi koliko zelite. u ova 2 dana ste imali priliku upoznati Moviu i Simcica i njihova vina i jedan dio biodinamicke proizvodnje.. ali mogu se kladiti da nitko od vas nije dosao do njih i pitao ih kako rade vina i grozde.. kada to naucite (i shvatite) onda cemo pricati o visem i boljem nivou.. nemojte pitati mene, pitajte njih! 8)
Evidentirano

Moslavac
Novak
**
Offline Offline

Postova: 629


Zagreb-Štakorovec-Dubrava


Email
« Odgovor #72 na: 29 Studenoga, 2009, 00:39:03 »

covjek me je samo pitao kako, nigdje nije spomenuo tehnogiju, da se razumijemo.. nacin proizvodnje grozda ovdje nema ama bas nikakvu ulogu.. prskajte 20 puta godisnje i imate cete fenomenalno grozde.. sta da ti kazem, moju filozofiju svi manje-vise znate, moja vina su dostupna svima za probu. kako sam rekao na onom forumu o biodinamici, kada probate moja vina nemojte me pitati kako i zasto, kada stvari radite na odredeni (ispravan) nacin, one su jednostavno takve.. a poslije se mozete cuditi koliko zelite. u ova 2 dana ste imali priliku upoznati Moviu i Simcica i njihova vina i jedan dio biodinamicke proizvodnje.. ali mogu se kladiti da nitko od vas nije dosao do njih i pitao ih kako rade vina i grozde.. kada to naucite (i shvatite) onda cemo pricati o visem i boljem nivou.. nemojte pitati mene, pitajte njih! 8)

zgubil bi okladu...

jučer smo sa simčićem i batićem baš puno pričali o načinu proizvodnje, nisu puno htjeli reć osim da ne špricaju i da im je prinos oko pola kile do najviše kilu po trsu... vina njihoa kao i od movie su mi prebarikirana, odnosno, želio bih probat vina iz inoxa, ovako dominira drvena bačva, koja mi čak smeta u kolikim granicama se osjeti.

vina su im također užasno jaka, čak preko 14 posto, do 15. želim probati obična a opet vrhunska vina, nešto što radi coronica sa malvazijom, korak i šember, miklaužić sa škrletom...obična suha vina, ali opet sjajna na okus i miris, takozvana svakodnevna vina vrhunske kvalitete, vina iz kojuh mogu nešto naučiti i prenjeti u svoj podrum...

opet mislim da je kriva tema al neka...
Evidentirano

Zbog nje su me na sud dali
u okove bacili
a sad tuđe
nebo gledam
sanjam svoju ledinu
al ne dajem,ne prodajem
ljubav moju jedinu

www.e-vinarstvo.com
luka985
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 224


Email
« Odgovor #73 na: 29 Studenoga, 2009, 00:47:34 »

covjek me je samo pitao kako, nigdje nije spomenuo tehnogiju, da se razumijemo.. nacin proizvodnje grozda ovdje nema ama bas nikakvu ulogu.. prskajte 20 puta godisnje i imate cete fenomenalno grozde.. sta da ti kazem, moju filozofiju svi manje-vise znate, moja vina su dostupna svima za probu. kako sam rekao na onom forumu o biodinamici, kada probate moja vina nemojte me pitati kako i zasto, kada stvari radite na odredeni (ispravan) nacin, one su jednostavno takve.. a poslije se mozete cuditi koliko zelite. u ova 2 dana ste imali priliku upoznati Moviu i Simcica i njihova vina i jedan dio biodinamicke proizvodnje.. ali mogu se kladiti da nitko od vas nije dosao do njih i pitao ih kako rade vina i grozde.. kada to naucite (i shvatite) onda cemo pricati o visem i boljem nivou.. nemojte pitati mene, pitajte njih! 8)

Ovdje opet namećeš svoje mišljenje i trubiš o biodinamici kao boljem načinu proizvodnje vina...pa čovječe ti pričaš o nekoj biodinamici, a sumporio si vino odmah nakon vrenja? mislim, odluči se...ja osobno (iako nisam neki pobornik biodinamike - što opet ne znači da mi se neke stvari tu sviđaju) nisam još do sad sumporio crni pinot, a vrenje je završilio prije otprilike mjesec dana...i još ga neću sumporiti barem mjesec dana...i vino je fantastično, pogotovo u novim francuskim barrique bačvama. Toliko pričaš o toj biodinamici, a koliko sam shvatio pribjegavaš najobičnijim metodama proizvodnje vina i to čini mi se iz razloga što nedovoljno znaš o toj biodinamici i nisi spreman riskirati s vinom...no, to je samo moje mišljenje temeljeno na nekolik postova što ne znači da sam u pravu
Evidentirano
kos
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 186


Email
« Odgovor #74 na: 29 Studenoga, 2009, 12:36:06 »

nemojte pitati mene, pitajte njih! 8)
To sto su im vina dobra sigurno nije zbog astralnih sila niti pretakanja za punog mjeseca.  :P
Evidentirano
 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 18 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!