evo ovako, znači 3 škoja od tebe prema Italiji, tamo se uzgaja samo jedna sorta a nije kuc razmak je 1.8 x 0.8m, redovi sjever-jug, jedan teren je skroz na vrhu brda (maka sam pristave, lagana padina), a drugi je na zapadnoj strani na pristave. tu več dugo nije bilo vinograda, bilo je makije, bora, crnike, smarske, sve se crnilo od humusa poviše pijeska. na gornjem terenu je pijesak malo pliči i tlo je nešto više zemljasto. tu sam sadio cijepove. a dole je pijeska na metre, tako da sam tamo sadio na pitomo (prut u zemlju). nisam jedini koji je to napravio.jasno mi je da treba mladi nasad obradit 3,4,5 puta tokom vegetacije i okopat 2-3 puta oko loza. kad je najbolje vrijeme zato, kad da tlo prvi put obradim? klima je specifična sa jako malo kiše a puno rose ljeti tijekom noći. ali hvala bogu uvijek nešto puše.traktor je TV730, kultivator-rahljač (1m širine), plug, motika i mašklin, frezu nemam...
Hvala lipa na odgovoru, tako nešto sam imao u planu.A šta je sa pokrivanjem tla? Nisam upoznat sa nikakvim lošim stranama toga osim eventualnog požara i činjenice da je to muka od posla koja je druga alternativa zatravljivanju vinograda?
evo nešto teorije o pokrivanju: tlo se u vinogradu može pokriti slamom, tresetom, i ostalim organskim materijalom; pokrivanja tla ima zaštitnu ulogu u čuvanju i akumuliranju vlage, popravljaju se fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, sprečavaju se erozijski procesi na površini i usporava »umorenost« tla, umanjuje se mogućnost razvoja višegodišnjih korova, povećava se otpornost na niske zimske temperature, poveća se prinos i kakvoća grožđa itd.; pokrivanjem tla pojavljuju se i neke negativnosti: glodavci, ponajprije voluharice, koje mogu značajnije oštetiti korijen loze, čak i pregristi korijenov struk mlađeg trsa; veća je opasnost požar zapaljenjem slame, piljevine ili sličnog materijala.kod nas dole je nekada loza (listovi) pokrivala i štitila tla. tu mislim na račvasti uzgojni oblik di mladice padaju prema tlu i stvaraju hlad ispod lišća. tako je loza zapravo sama sebe branila od korova i isparavanja vode. sa novim uzgojnim oblicima i armaturom to se promijenilo, pogotovo kad su redovi nešto širi a loze mlade sa malo lišća. tako da je jedini način imitiranja stare tehnike u novim vinogradima pokrivanje tla organskom masom. doduše je bi pokrio samo nekih pola metra oko loze jer je pokrivanje cijelog terena misija nemoguče za mene.
slažem se ja s tobon sa svim šta si reka ali nisi najbolje razumia to šta sam napisa. normalno da dole trajno zatravljivanje ne dolazi u obzir. pokrivanje tla je nešto skroz drugo.račvasti uzgoj ima ka i svaki drugi svoje prednosti i mane, a prvenstveno zahtijeva puno više ručnog rada. a mi se šta se rada tiče ne možemo uspoređivat sa starim ljudima (vjerojatno i znanja). interesantno je to šta su oni morali 2 puta prekopat ložje a mi 5,6. ja mislim da je račvasti uzgoj bio jedino riješenje, a prisutan je bio svugdi di je klima slična našoj.
U nazad 2-3 godine,makar je takav slučaj kod mene je jako malo oborina, snjega gotovo da nema. Polovicom 8 mjeseca loza krene se lagano susiti,grožđe gubi tekućunu,postaje kao skuhano zbog nedostatka vlage.E sada kako najbolje sto duze zadržati vlagu u tlu? Dali malčiranjem trave,frezanjem ili podrivanjem tla?Ako ima netko nekakog iskustva volio bi da podjeli