Obrada tla u vinogradu

[gabro]

evo ovako, znači 3 škoja od tebe prema Italiji, tamo se uzgaja samo jedna sorta a nije kuc razmak je 1.8 x 0.8m, redovi sjever-jug, jedan teren je skroz na vrhu brda (maka sam pristave, lagana padina), a drugi je na zapadnoj strani na pristave. tu več dugo nije bilo vinograda, bilo je makije, bora, crnike, smarske, sve se crnilo od humusa poviše pijeska. na gornjem terenu je pijesak malo pliči i tlo je nešto više zemljasto. tu sam sadio cijepove. a dole je pijeska na metre, tako da sam tamo sadio na pitomo (prut u zemlju). nisam jedini koji je to napravio.

jasno mi je da treba mladi nasad obradit 3,4,5 puta tokom vegetacije i okopat 2-3 puta oko loza. kad je najbolje vrijeme zato, kad da tlo prvi put obradim? klima je specifična sa jako malo kiše a puno rose ljeti tijekom noći. ali hvala bogu uvijek nešto puše.

traktor je TV730, kultivator-rahljač (1m širine), plug, motika i mašklin, frezu nemam...

E,tako već može,mogu ti reč samo ono kako ja radim a ti pitaj još malo okolo,
duboko oranje (frezom na 30cm)radim odma posli jematve odnosno da zemlja kroz zimu skupi što više vode koja se kasnije tokom suše lagano izlazi gore,tada stavim i gnjoj ako imam namjeru gnjojit.
Sljedeće oranje je otprilike u 3 misecu da se zemlja opet razrahli,poslije rizanja i drugih poslova u vinogradu tako da opet može kroz proliće kupit vodu,zatim 6,7,8 misec samo proletim lagano frezom po površini da se zatvore kapilare sve to možeš radit rahljačem samo podesiš dubinu i moraš pazit da mijenjaš smjerove vuće tako da ti se ne dogodi da povučeš svu zemlju na jednu stranu pristave.
TV je dobar je sam ga na početku imao dok loze nisu narasle a kako on ne trpi dva nagiba (nosni i bočni zajedno)morao sam ga prodat pokušaj za njega naći kopaćice (pazi ne freze) možda bi ti i one bile interesantne!
Oko loza baš i ne radim puno samo ako je neka velika trava onda je rukom gulim nisan baš pristaše motike!

[Mitja]

Hvala lipa na odgovoru, tako nešto sam imao u planu.

A šta je sa pokrivanjem tla? Nisam upoznat sa nikakvim lošim stranama toga osim eventualnog požara i činjenice da je to muka od posla  koja je druga alternativa zatravljivanju vinograda?

[gabro]

Hvala lipa na odgovoru, tako nešto sam imao u planu.

A šta je sa pokrivanjem tla? Nisam upoznat sa nikakvim lošim stranama toga osim eventualnog požara i činjenice da je to muka od posla  koja je druga alternativa zatravljivanju vinograda?

Azašto ćeš pokrivat kad ga liti svaki misec moraš prašit radi vlage koja je onda svrha pokrivanja!?

[riba]

pa vjerojatno ne bi trebao svaki mjesec,kako ti kažeš "prašit"

[Mitja]

evo nešto teorije o pokrivanju:

tlo se u vinogradu može pokriti slamom, tresetom, i ostalim organskim materijalom; pokrivanja tla ima zaštitnu ulogu u čuvanju i akumuliranju vlage, popravljaju se fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, sprečavaju se erozijski procesi na površini i usporava »umorenost« tla, umanjuje se mogućnost razvoja višegodišnjih korova, povećava se otpornost na niske zimske temperature, poveća se prinos i kakvoća grožđa itd.; pokrivanjem tla pojavljuju se i neke negativnosti: glodavci, ponajprije voluharice, koje mogu značajnije oštetiti korijen loze, čak i pregristi korijenov struk mlađeg trsa; veća je opasnost požar zapaljenjem slame, piljevine ili sličnog materijala.

kod nas dole je nekada loza (listovi) pokrivala i štitila tla. tu mislim na račvasti uzgojni oblik di mladice padaju prema tlu i stvaraju hlad ispod lišća. tako je loza zapravo sama sebe branila od korova i isparavanja vode. sa novim uzgojnim oblicima i armaturom to se promijenilo, pogotovo kad su redovi nešto širi a loze mlade sa malo lišća. tako da je jedini način imitiranja stare tehnike u novim vinogradima pokrivanje tla organskom masom. doduše je bi pokrio samo nekih pola metra oko loze jer je pokrivanje cijelog terena misija nemoguče za mene.

[gabro]

evo nešto teorije o pokrivanju:

tlo se u vinogradu može pokriti slamom, tresetom, i ostalim organskim materijalom; pokrivanja tla ima zaštitnu ulogu u čuvanju i akumuliranju vlage, popravljaju se fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, sprečavaju se erozijski procesi na površini i usporava »umorenost« tla, umanjuje se mogućnost razvoja višegodišnjih korova, povećava se otpornost na niske zimske temperature, poveća se prinos i kakvoća grožđa itd.; pokrivanjem tla pojavljuju se i neke negativnosti: glodavci, ponajprije voluharice, koje mogu značajnije oštetiti korijen loze, čak i pregristi korijenov struk mlađeg trsa; veća je opasnost požar zapaljenjem slame, piljevine ili sličnog materijala.

kod nas dole je nekada loza (listovi) pokrivala i štitila tla. tu mislim na račvasti uzgojni oblik di mladice padaju prema tlu i stvaraju hlad ispod lišća. tako je loza zapravo sama sebe branila od korova i isparavanja vode. sa novim uzgojnim oblicima i armaturom to se promijenilo, pogotovo kad su redovi nešto širi a loze mlade sa malo lišća. tako da je jedini način imitiranja stare tehnike u novim vinogradima pokrivanje tla organskom masom. doduše je bi pokrio samo nekih pola metra oko loze jer je pokrivanje cijelog terena misija nemoguče za mene.

To ti je prijatelju utopija,jedna pravila vrijede za unutrašnjost a drugo ovdje za nas,račvasti uzgoj je bio nužan a ne odabran,kod mene ima još takvih vinograda i sada muku muče sa lugom jer sve se prominilo pa tako i to.
Kad sam priča sa par prijatelja agronoma koji ovdje imaju lozja zatravljenje je jednostavno nemoguče,problem je u vodi kod nas je obavezno 4 miseca suša i tada trava uzima i ono malo vode u tlu,a česta obrada što bliže trsu i relativno zimi duboka sve žile koje su blizu površine uništava i stim tiramo lozu da ide što dublje i da sama traži vodu u dubljim slojevima zemlje. Pogledaj malo kako stare loze koje su prije kopane i raskopavane na motiku lakše podnose sušu baz iz razloga što im je korijenje dublje,naši stari su znali kako uzgojit dobru lozu i imali su odlićne vinograde drugo je to šta nisu znali napravit dobro vino,šta se tiče vinogradarenja triba ono što je dobro od naših starih zadržat.

[Mitja]

slažem se ja s tobon sa svim šta si reka ali nisi najbolje razumia to šta sam napisa. normalno da dole trajno zatravljivanje ne dolazi u obzir. pokrivanje tla je nešto skroz drugo.

račvasti uzgoj ima ka i svaki drugi svoje prednosti i mane, a prvenstveno zahtijeva puno više ručnog rada. a mi se šta se rada tiče ne možemo uspoređivat sa starim ljudima (vjerojatno i znanja). interesantno je to šta su oni morali 2 puta prekopat ložje a mi 5,6. ja mislim da je račvasti uzgoj bio jedino riješenje, a prisutan je bio svugdi di je klima slična našoj.

[gabro]

slažem se ja s tobon sa svim šta si reka ali nisi najbolje razumia to šta sam napisa. normalno da dole trajno zatravljivanje ne dolazi u obzir. pokrivanje tla je nešto skroz drugo.

račvasti uzgoj ima ka i svaki drugi svoje prednosti i mane, a prvenstveno zahtijeva puno više ručnog rada. a mi se šta se rada tiče ne možemo uspoređivat sa starim ljudima (vjerojatno i znanja). interesantno je to šta su oni morali 2 puta prekopat ložje a mi 5,6. ja mislim da je račvasti uzgoj bio jedino riješenje, a prisutan je bio svugdi di je klima slična našoj.

Je to je ok, ali se nemože ručno kopanje sa pribiranjen svake travke i lagani prolaz traktorom uspoređivat,npr.prašenje 4000 loza ja obavim u max dva dana i to radeči po hladu, a duboko preoravanje lombardinijem u max 5 dan, da kopam po starinski tribalo bi mi misec to je velika razlika.

[Mitja]

sve to stoji šta kažeš ali ne razumimo se nas dvoje baš najbolje 

pokrivanje tla je jedina alternativa otvorenoj zemlji dole, javim ti kako je prošlo kad to obavim samo ne znam koliko če me vitar zafrkavat 

[Juznjak]

Kako napreduju poslovi Mitja? Javi nam se sa tvojim iskustvom.

[Mitja]

evo ovako su izgledale loze krajem ljeta. ni jednom zalivene a prava kisa nije pala 3,4 mjeseca. ja sam vise nego zadovoljan kako se razvijijaju. dogodine cu ostavit jedan grozd na boljim lozama. ima njih dosta sa prutovima vecim od 2, 3m. nista nisam gnjojio za sad, izgleda da su duboka i odmorena zemlja-sarbun napravili svoje.

kao sta se vidi, nisam pokrivo tlo, mozda jedanput ali preveliki je to posao za sad.

prve dvi slike su iz vinograda posadjenog sadnicama, a ostale su iz vinograda koji je posadjen na pitomo- na vlastitom korijenju. zadnja slika je susjedov komad..  

http://imageshack.us/photo/my-images/37/fotoaparat021.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/195/fotoaparat022.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/11/r0016933.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/850/r0017005.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/35/fotoaparat042.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/64/fotoaparat043.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/585/fotoaparat044.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/192/fotoaparat048.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/341/fotoaparat051.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/403/fotoaparat053.jpg/

[soundofsilence]

U nazad 2-3 godine,makar je takav slučaj kod mene je jako malo oborina, snjega gotovo da nema. Polovicom 8 mjeseca loza krene se lagano susiti,grožđe gubi tekućunu,postaje kao skuhano zbog nedostatka vlage.
E sada kako najbolje sto duze zadržati vlagu u tlu? Dali malčiranjem trave,frezanjem ili podrivanjem tla?
Ako ima netko nekakog iskustva volio bi da podjeli

[jura4]

U nazad 2-3 godine,makar je takav slučaj kod mene je jako malo oborina, snjega gotovo da nema. Polovicom 8 mjeseca loza krene se lagano susiti,grožđe gubi tekućunu,postaje kao skuhano zbog nedostatka vlage.
E sada kako najbolje sto duze zadržati vlagu u tlu? Dali malčiranjem trave,frezanjem ili podrivanjem tla?
Ako ima netko nekakog iskustva volio bi da podjeli

Hm, najbolje je rješenje navodnjavanje "kap na kap" samo to je određena investicija, a naročito na većim površinama... ne želim ni pomišljati izračunavati, ali kako se sve čini, to će postati neophodno, jer zime su bez snijega, ljeta sve paklenija, a malo oborina ili oborine u krivom trenutku... Ali ovako, jučer sam zaljevao dva mlada reda vinograda, dužine 45 metara, nasad star jednu godinu... Štihaču nisam mogao nabiti u zemlju dublje od 10 cm ma koliko po njoj skakao... i onda kad sam ispustio vodu iz cisterne (Creina) 2000 litri, znači ispadne oko 1000 litri po redu, uzmem štihaču, iskopam bez problema i vidim da je vlažno sve do korjena... to kap na kap je Bogom dana stvar za male površine, samo je zajebancija izvlačiti ta crijeva van kad kopaš, oreš, tanjuraš, frezaš, malčiraš il što već... Ono navodnjavanje na "niple" ko što imaju kokoši nesilice na napajanje budem sigurno investirao za voćnjak i onda je to to. Kad se digne iznad zemlje ne moraš izvlačiti, možeš ispod toga obrađivati bez problema. Malčiranjem nećeš puno postići, a frezanje je super stvar ako na to padne kiša da napravi onu "koricu" pa zatvori zemlju od isparavanja... Podrivanje nisam još probao, to je u planu ove godine, ali sam naišao u literaturi da se podrivanje obavlja samo u virogradima širih razmaka redova i to svake treće ili četvrte godine svaki drugi red i da onda ošteti korjenje koje tada istjera hrpu malih onih korijenčića i dlačica koje su u stvari zadužene za upijanje vode pa na taj način ublažuje suše, naravno moje je mišljenje da se tim isto tako probije onaj sloj na kojem oreš vinograd i siguran sam da dopire više vlage odozdo prema gore...

[Ivan]

U nazad 2-3 godine,makar je takav slučaj kod mene je jako malo oborina, snjega gotovo da nema. Polovicom 8 mjeseca loza krene se lagano susiti,grožđe gubi tekućunu,postaje kao skuhano zbog nedostatka vlage.
E sada kako najbolje sto duze zadržati vlagu u tlu? Dali malčiranjem trave,frezanjem ili podrivanjem tla?
Ako ima netko nekakog iskustva volio bi da podjeli

nije nikakva tajna, prakticira se stoljecima, zove se ekoloska poljoprivreda..

[soundofsilence]

dobro a kakav je taj način ekološke obrade?