Kakvo vino pijemo i po kojoj cijeni?

[Orahovićan]

Neki dan sam bio u svatovima u Zagrebu. Oboje mladenaca vuku porjeklo iz južne dalmacije, pa me nije iznenadilo što su se  se na stolovima pojavila vina iz Dalmacije. Iznenadila nas je kvaliteta tih vina. Svi mi iz Slavonije smo bili zaprepašteni lošom kvalitetom bijelog vina. Naknadnim i diskretnim raspitivanjem sam utvrdio da je bijelo vino rađeno od bijelog grožđa, ali po postupku za crno vino. Vino je na taj način po mom skromnom mišljenju upropašteno. Bilo je toliko oporo da je za naša mjerila gotovo nepitko. Crno je bilo malo bolje. Zar u Dalmaciji gdje se mogu proizvoditi vrhunska vina ima i tolikog neznanja i nebrige. Otvaram ovu temu iz želje da se o ovom malo raspravi na ovom forumu, a ne iz nikakve zlobe ili nekog lokalpatriotizma. Mislim da o ovome ne treba šutjeti. Molim Vaše komentare.

[Razor]

Ja sam na jednoj svadbi dobio direktora (noha) za piti, brrrrrrrrrr. grozno.
Ima svačega.

[Orahovićan]

Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.

[Zagorac]

Ja sam na jednoj svadbi dobio direktora (noha) za piti, brrrrrrrrrr. grozno.
Ima svačega.

Vele stari vinogradari oko mene da je u malim količinama ljekovit "za određene stvari" , a kad pretjeraš dobiš pogon na sve četiri

[Zagorac]

Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.

Vino iz mojeg vinograda od prije 10 g ja sad ne bi u usta stavio, stari je radio onako kako i ostali oko njega (npr. nakon berbe staviš mošt u bačvu, ostaviš otvorenu i krpu oko otvora da ti ne ide po podrumu kad kipi  ). Poslije više nije mogao pa sam ja preuzeo, nisam imao pojma o ničemu, ali sam želio naučiti. ®elim reći da sad imam dobro vino, ali i dalje učim od stručnijih, sa ovog foruma itd., dosta sam uložio u to, ali mi nije žao, ali treba stalno usvajati nova znanja i tehnologije, kladim se da npr. Vinofil sigurno ima odlično vino 

[Ivan]

Ma nisu u pitanju nećije mogućnosti da ugosti svatove, nego me iznenadila priča da je to u Dalmaciji normalna stvar. Iako sam i do sada naletio na loše vino u Dalmaciji mislio sam da je to namjenjeno samo "fureštima" iako ni to nije lijepo. Ako želimo na vinsko tržište o tome se mora više pričati. Dalmatinci volio bih čuti i vaše mišljenje o tome.

Vino iz mojeg vinograda od prije 10 g ja sad ne bi u usta stavio, stari je radio onako kako i ostali oko njega (npr. nakon berbe staviš mošt u bačvu, ostaviš otvorenu i krpu oko otvora da ti ne ide po podrumu kad kipi  ). Poslije više nije mogao pa sam ja preuzeo, nisam imao pojma o ničemu, ali sam želio naučiti. ®elim reći da sad imam dobro vino, ali i dalje učim od stručnijih, sa ovog foruma itd., dosta sam uložio u to, ali mi nije žao, ali treba stalno usvajati nova znanja i tehnologije, kladim se da npr. Vinofil sigurno ima odlično vino 

Vinofil uopce ne proizvodi vino.. zato se toliko i razumije u zastitu..

[monsignor]

MOJ PRVI POST:
Veselje je piti dobro vino.
Na zalost, mnogi ne znaju sto je to dobro vino. Piju ono na sto su se naucili, cesto iz navike, obicaja,...
No i to je dobro ako je vino zdravo i bez puno dodataka. Naravno ako se pije umjereno.
I sa vinom su ukusi u pitanju. Mnoga vina koja su nekima zakon, nekom drugom ne odgovaraju. Dalmatinska i istarska vina proizvedena slicno kao i crna vina su rezultat tradicije koja polako ustupa mjesto novijim tehnologijama.
Kod nas je problem da poljoprivrednik, vinogradar, vinar zna sve ministre i saborske zastupnike poimence, sve politicke dogadjaje i kod nas i u svijetu, ali izbjegava citati strucnu literaturu.
No, smjena generacija je na djelu, i uglavnom djeca i unuci krecu sa novim pogledom na kvalitetu. Umjesto do sada uobicajenog pogleda da je vazno imati kolicinu, shvacamo da je kvaliteta najvaznija.

[malvasija]

Da se nadovežem na "kakvo vino pijemo?"
Mjesto: Istarska obala - brod koji prevozi turiste.

Nešto sam radio na tom brodu i od kapetana zamoljen, znam li gdje se može kupiti vina.
Obećao sam mu pomoći.
U selu našao sam proizvođača i uskoro dogovorili suradnju.
Vinar je svoje vino prodavao brodu, a brod ga nudio turistima koje je prevozio.
"Da se ne bi opili" - kapetan je u vino nadolijevao barem 50% vode...
Kasnije, kada je sezona završila, vinar me lijepo počastio jer sam mu pomogao da proda svoje vino.
Tom prilikom mi je rekao kako njegovo vino ima "samo" 20-30 % vode.

Iako sam ovaj podatak iznio odgovarajući državnim tijelima; svi su se nekako kao čudili, ali nisu ništa učinili da zaštite dostojanstvo našega vina, dostojanstvo usluge koju gostu pružamo, kao i samo dostojanstvo turista.

Tako se, nažalost i dalje nastavlja.

U vezi s ovom temom mogu spomenuti i vinu bratsku tekućinu: maslinovo ulje.

Njega možete u Istri kupiti uz cestu na štandovima i to u prozirnoj boci najčešće. Neću govoriti koliko je to štetno za samo ulje. Reći ću podatak koji mi je jedan maslinar pričao:
došao do njega jedan takav prodavač ulja i zatražio da u boce od 3/4 l nalije 1/4 ulja maslinovog. Ostalo će sam napraviti ....

Iako su to stvari koje se lako mogu provjeriti, odgovorni okreću glavu od te teme.

Svojevremeno je jedan maslinar predložio  Turističkoj zajednici mjesta da se kupi nekoliko takvih boca i da na analizu, da napokon baratamo s egzaktnim podacima koje i kakvo to ulje naši turisti kupuju pri navedenim štadnovima.

"Nije to pravi način kako bi riješili problem ..." nastavio je odgovorni za turizam, sve u stilu "trla baba lan..." podsjećajući me na onoga, mislim da se zove Ansemlov magarac. Praktičar je htio magarcu otvoriti usta i pobrojiti njegove zube, ali je tom prilikom izrugan, da je njegova metoda nenaučna i priprosta ...

I tako dok se neke stvari mogu veoma brzo i efikasno riješiti, odgovorni i dalje umuju, ostavljajući da se stvari odvijaju na krajnje nedopustiv način.

[Ivan]

mislim da je to samo jedan od blazih primjera patvorenja vina i slicnih tekucih proizvoda. pa pogledaj molim te sva ona smeca od vina sta se prodaju u marketima za 10ak kn!? makar sam protiv ovakvog (naivnog, ishitrenog i glupog) ulaska u EU takve stvari ce se tek tada rjesiti, ne prije nazalost..

[Juznjak]

Ivane, drustvo, dolje kod nas uz more nemoze se ni promisliti popiti boca bijelog sa cepom od pluta ispod 28 hrk. Cesto pijemo pravi buckuris. Necu dalje!

[planac]

ma tija bi napisat čagod o dalmatinskin vinima koji se prave po metodi za crna vina... ovod je vjerovatno rič o kujunđuši koja se pravi oko imotskoga vrgorca i u hercegovini... osobno mi je to neprihvatljivo... ali takva je tradicija u tin krajevima... i to uvažavam... a ča se tiče bili vina... nema razlike u načinu pravjenja sa kontinentalnim dilem CRO... tek toliko da ne bude zabune i da judi na ovemu portalu ne misle da je u dalmaciji sve ka sa kujunđušom...


http://dalmacija.kovacevic.nl

[rosa]

Ne bi se složila sa iznešenom činjenicom da loša bijela vina piju samo dalmatinci, piju se diljem cijele lijepe naše pod popularnim nazivom - pravo domaće vino. Inače vina proizvedena klasičnom metodom (kako bi vi rekli tehnologijom za crna vina) ili maceracijom mogu itekako biti užitna (npr. današnja Gravnerova bijela vina isključivo su proizvedena na taj način i mnogi tvrde da su bomba, ja bi se ipak suzdržala od komentara).
Greška očito nije  u tehnologiji nego u neznanju primjene te tehnologije.

[br-oz]

Ja prodajem jeftino ,stolno vino uglavnom starim, poznatim kupcima, ali kad mi privučen cijenom zaluta netko po vino za svadbu, ja ga odvratim i ponudim mu sortno,naravno po višoj cijeni.Ipak su to neke svečane zgode koje se pamte.
No kad je već gore spomenuto pitanje loših vina u Dalmaciji, a svako malo netko potegne i nas Zagorce iznijet ću svoja saznanja i iskustva o tome.
Zagorski " kiseliš "je nastao radi tradicionalnog čuvanja vina u starim, rasušenim, ruiniranim ,drvenim klijetima najčešće bez prozora, pa su vručine učinle svoje. Isto tako kod tih klijeti nije bilo vode, tako da su se bačve ispirale sa svega par litara pljusnutih kroz vrata nekakvim lončićem. Naravno da je došlo do octikavosti...i tako iz godine u godinu sve više i više. Vlasnik se je polako na to navikao, čak su tu ciknulost proglašavali kao " jakost ", a ako je naletio netko sa strane...majko mila ,to je bio šok...a nisi smio ništa reči, jer se bu Štef uvredil do groba. A uostalom " kaj ti znaš kaje prava pijača ".Dakle: hladnija klima, prerana berba, tudum, prerada bez taloženja uz vrenje masulja na kaci, octikave baćve i čuvanje vina u klijetima i evo ti  " zagorskog kiseliša ", ni za noge prati. Fala bogu to je izumrlo i u Zagorju možeš popit zbilja dobrih vina ( pok. dr. G. Shubert ), ali još uvijek možeš naletiti na mudrijaša " od vapna i galice " koji se boji " otrova ", a taloženje mu je " neprirodno !!!"
Po pitanju Dalmacije u literaturi ( Vesna Bućan " Od berbe do dobrog vina " 1983. ) se spominje tradicija držanja mošta na tropu preko tjedan dana " dok ne potone klobuk ", naravno ukiseljeni,uz to vrućine u konobama i evo vina koje uz ocat ima puno alkohola ( visoki slador ) i kako ćeš ga piti ? S vodom !
Tako je nastala - bevanda !

[Ivan]

ali još uvijek možeš naletiti na mudrijaša " od vapna i galice " koji se boji " otrova ", a taloženje mu je " neprirodno !!!"

takvima skidam kapu..

[malvasija]

A kako se vino vrednuje na natjecanjima, pogledajte:

http://www.barkun.hr/content/view/12162/122/