VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
08 Lipnja, 2026, 18:24:42

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinarstvo
| |-+  Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina
| | |-+  Proces prerade bijelog grožđa
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 104 Dolje Ispis
Autor Tema: Proces prerade bijelog grožđa  (Posjeta: 606636 puta)
klopotec
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 18


Email
« Odgovor #30 na: 18 Kolovoza, 2007, 11:15:03 »

Jos jedno pitanje,
nabavio sam novu bacvu od 500l cime je premazati izvani??

tradicionalno se drvene bačve premazuju lanenim uljem i to je savijet koji daju i stari bačvari. e sad, nisam siguran na koji način laneno ulje djeluje na začepljenje pora i sprječavanje "disanja" bačve.
U svakom slučaju lakiranje ne dolazi u obzir.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #31 na: 18 Kolovoza, 2007, 16:27:17 »

moze se drvena bacva premazat i obicnim vazelinskim uljem koje ne zacepljuje pore.
Evidentirano

mate
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 23


Email
« Odgovor #32 na: 20 Kolovoza, 2007, 19:16:30 »

Jos jedno pitanje,
nabavio sam novu bacvu od 500l cime je premazati izvani??

vjerojatno je bacva drvena kad to pitas.. odgovor je s nicime! drvene bacve se ne bi smjele premazivati ni lakirati jer se na taj nacin zacepe pore drveta (duzica) i onda ti badava drvena bacva, postaje nepropusna za zrak, ovako je dobro. samo reci, di si je kupio i koliko suske? 8)

Bacvu sam kupio u bacvariji Stjepan Pozvek, dodje 7,5 kn/l.
Meni je bacva odlicna, hrast mirize ko najbolji parfem.
Ivane, jedno pitanje, kad talozimo most s bentonitom i zelatinom, dali u 24 h sav taj bentonit padne na dno bacve, sta ako ga ostane u mostu, da li to kvari vrenje?
Pozdrav.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #33 na: 23 Kolovoza, 2007, 16:01:25 »

Jos jedno pitanje,
nabavio sam novu bacvu od 500l cime je premazati izvani??
vjerojatno je bacva drvena kad to pitas.. odgovor je s nicime! drvene bacve se ne bi smjele premazivati ni lakirati jer se na taj nacin zacepe pore drveta (duzica) i onda ti badava drvena bacva, postaje nepropusna za zrak, ovako je dobro. samo reci, di si je kupio i koliko suske? 8)
Bacvu sam kupio u bacvariji Stjepan Pozvek, dodje 7,5 kn/l.
Meni je bacva odlicna, hrast mirize ko najbolji parfem.
Ivane, jedno pitanje, kad talozimo most s bentonitom i zelatinom, dali u 24 h sav taj bentonit padne na dno bacve, sta ako ga ostane u mostu, da li to kvari vrenje?
Pozdrav.

da li je to obicna drvena bacva ili barrique bacva? kvaliteta talozenja najvise ovise o temperaturi i kolicini sumpora, sto je temp. niza i ima vise sumpora talozenje ce biti kvalitetnije i brze i obrnuto. most je ionako mutniji od vina a bistrenje se provodi zbog vise puta recenih razloga i ukratko, ne bi smjelo biti problema oko vrenja.
Evidentirano

mate
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 23


Email
« Odgovor #34 na: 23 Kolovoza, 2007, 22:26:44 »

da li je to obicna drvena bacva ili barrique bacva? kvaliteta talozenja najvise ovise o temperaturi i kolicini sumpora, sto je temp. niza i ima vise sumpora talozenje ce biti kvalitetnije i brze i obrnuto. most je ionako mutniji od vina a bistrenje se provodi zbog vise puta recenih razloga i ukratko, ne bi smjelo biti problema oko vrenja.

Bacva je obicna ali, izvrseno je na njoj srednje paljenje i moze posluzit za barik ako je ne ovinimo.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #35 na: 24 Kolovoza, 2007, 11:11:06 »

da li je to obicna drvena bacva ili barrique bacva? kvaliteta talozenja najvise ovise o temperaturi i kolicini sumpora, sto je temp. niza i ima vise sumpora talozenje ce biti kvalitetnije i brze i obrnuto. most je ionako mutniji od vina a bistrenje se provodi zbog vise puta recenih razloga i ukratko, ne bi smjelo biti problema oko vrenja.

Bacva je obicna ali, izvrseno je na njoj srednje paljenje i moze posluzit za barik ako je ne ovinimo.

ako je srednje paljena onda znaci da je barik, sigurno ima jaki miris po dimu, vaniliji i przenome kada pomirisis iznutra.. a jel ima vrata ili samo otvor na vrhu? bez obzira da li je ovinio ili ne, ona nece izgubiti svojstva paljenja, i barik bacve se takoder moraju oviniti i dobro isprati prije upotrebe.
Evidentirano

GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #36 na: 30 Kolovoza, 2007, 20:03:01 »

MOLIM savjet za kvasce: Sivi pinot (a da nije EC 1118), graševinu (a da nije CEG ili CM), rajnski rizling (a da nije CEG ili CS2) ??? Tražim naglašene voćne-citrusne arome.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #37 na: 30 Kolovoza, 2007, 20:56:03 »

MOLIM savjet za kvasce: Sivi pinot (a da nije EC 1118), graševinu (a da nije CEG ili CM), rajnski rizling (a da nije CEG ili CS2) ??? Tražim naglašene voćne-citrusne arome.

savjet: spontana fermentacija.. ;)
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #38 na: 31 Kolovoza, 2007, 14:55:02 »

MOLIM savjet za kvasce: Sivi pinot (a da nije EC 1118), graševinu (a da nije CEG ili CM), rajnski rizling (a da nije CEG ili CS2) ??? Tražim naglašene voćne-citrusne arome.

ne znam zašto bježati od ovih kvasaca, no solucija ima:
Sivi pinot - Cross evolution, QA 23 ili možda još bolje CY-3079
Graševina - QA 23 čak i 228, vrlo zanimljivo, tipična graševina, bez težine
Rajnski rizling - R2, D-47, QA -23

ima toga još....

hmm, spontana fermentacija sa željom u te arome.....i ja uplatio loto i očekujem dobitak, eto toliko ;)
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #39 na: 31 Kolovoza, 2007, 20:30:43 »

mislim da je najbolje dobiti tipicnu sortnu grasevinu, danas svi traze te neke imaginarne cvijetno-vocne arome..? bitno je da ako se vino vec radi od samo jedne sorte ili s vecim udjelom jedne sorte da bude organolepticno tipicno po toj sorti a ne da sivi pinot, chardonnay, grasevina, traminac imaju jednake arome, to je pogresan nacin i pristup. da vino ima lijepi miris najbitnije ga je ocuvati od oksidacije, cak i minimalne, dakle uvijek trebaju biti pune bacve (inox ili drvene, svejedno, uvijek pune), optimalan slobodni SO2, temperatura sto niza (12-15 celzija) i jako bitno odrzavanje higijene u podrumu, dakle ciste bacve, podovi, pipe, poklopci.. i takvo vino, bez obzira na izbor kvasaca, ce imati svjezinu, bit ce lagano, pitko, a samim time ce do izrazaja doci i vocne arome (pogotovo ako je grozde bilo zrelo i kvalitetno preradeno) tipicne za odredenu sortu, i to je to. a sad tko zeli dobiti nesto posebno, napredno vino sa odredenim izrazenim aromama treba imati i iskustva sa sortom, preradom i kvascima, ne moze se prvi puta napraviti cudo, ovdje je iskustvo najbitnije.. CY3079 je po meni jako dobar kvasac, eto toliko.. 8)
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #40 na: 03 Rujna, 2007, 09:34:49 »

Imaginarne note u sortnim vinima se dobijaju neadekvatnim kombiniranjem sorata. Nažalost, prečesto sam bio na komisijama i degustacijama svjedok nesortnih mirisa, odnosno chardonaya koji mirišu na sauvignon, ili graševina ili rajnskih sa muškatnim mirisima i sl.
Bitno je i koji se kvasci koriste. Nažalost, u ponudi u EU se mogu naći i aromatizirani kvasci koji već samo po sebi mirišu na određene note.
No serije navedene gore, Lalvin i Uvaferm samo mogu izlučiti iz mošta note koje taj mošt, odnosno grožđe je tijekom godine skupio.
Svakako to znači, da kvasac neće stvoriti cvjetne, voćne ili bilo koje druge arome ako ta sorta nema to mogućnost.
Jednako kao i upotreba nekih enzima kod sorata, gdje ne mogu napraviti ništa ili jako jako malo.
Evidentirano
toplichanec
Novak
**
Offline Offline

Postova: 337

Krapinske Toplice


Email
« Odgovor #41 na: 04 Rujna, 2007, 13:14:16 »

Ajmo jedno pitanjce za Quercusa i comp. Mislim da bi ovo pitanje u ovu temu najbolje spadalo.

Da li je bolje staviti bentonit i želatinu kad se taloži, ili kad završni burni kip. Naime, ja taoložim (već sam negdje lani napisal) sa sumporom, a nakon toga još talog sprešam. Kad završi burni kip ili pred kraj, stavljal sam bentonit. Vino mi je bilo ok, ali ne znam kaj je bolje.

Kaj preporučate.  ???

llp
Evidentirano

vinum bonum pax in domum
Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #42 na: 04 Rujna, 2007, 14:10:21 »

Sa sumporom (vinobran, sumpovin) se ne radi taloženje! Sumpor samo služi za onemogućavanje rada divljih kvasaca i bakterija, mošt je miran, te teže čestice padaju na dno posude, dolazi do rasluzivanja ili samotaloženja mošta.
Upotrebom enoloških preparata, kao što su želatina i bentonit, mi dodatno uklanjamo nepotrebne čestice iz mošta, te smanjujemo mnogostruke probleme koje one mogu izazvati, i puno manje problema sa vinom, odnosno lakšu manipulaciju.
Npr. upotrebom bentonita (ciljanog i primjerenog) mi uklanjamo bjelančevine, a u njih spadaju i enzimi koji su nastali djelovanje divljih kvasaca i bakterija, a mnogi od njih su velika smetnja i problematika mošta, vrenja i vina. Sa želatinom podpomognutom npr. kazeinom mi uklanjamo fenole, oksidativne fenole, tvari na koje se kisik vrlo lako veže, uklanjamo i ostale čestice koje su nam samo smetnja.
Svakako da se sa dozama ne smije pretjerivati, da se moraju koristiti ciljeni preparati, ali vrlo često je učinak puno bolji nego kao kod samoraszluzivanja mošta.
Istina, postoje mnoga vina koja su dala izvrsne rezultate samosluzivanjem, ali globalno gledajući, upotreba enoloških preparata ima više prednosti i pozitivnih efekata.
Evidentirano
Dean
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 35



Email
« Odgovor #43 na: 04 Rujna, 2007, 20:10:54 »

Poštovani vinogradari ove godine odlučio sam pokušati napraviti malo vina po novijim tehnologijama (Ja i stari radimo vino po starinskom sistemu - stari uporno nece sumporiti vino (da mu smrdi) a kad sam mu rekao za kvasce umro je od smjeha  ::) tako da cu ja pokusati ove godine odvojeno u jednoj bacvi pravilno  ;D

samo čitao sam i googlao i nisam baš na čisto kako bi to trebalo iči  :-[  pokušati ču staviti natuknice molim vas da pogledate i ispravite me ...  radi se o Istarskon malvaziji

1. nakon berbe odmah  ide muljanje (odvajanje od peteljki)

2. e sad mi nismo prešali nemamo ni prešu (ali mislim da bi za cca 150 litara nešto smislio) ranije smo puštali da zakuha skupa sa bobicama - ja bi bobice odvojio i nakon što to isprešam ubacim kalijev bisulfit...

3. Dali mi je neophodno staviti vinske kvasce neki mi govore da ih nedodaju i da vino svejedno zakuha uredno, ja bi radije dodao ali...

budite njezni sa kritikama nije mi ni terminologija baš prava ali do sada sam bio strogo samo manovalac u podrumu  :-\ :-\
zahvaljujem na bilokakvim eventualnim odgovorima
pozdrav
Evidentirano
Dioniz
Administrator
Mlađi novak
*****
Offline Offline

Postova: 26



WWW Email
« Odgovor #44 na: 04 Rujna, 2007, 20:22:49 »

Evo ovo bi mogao biti dobar početak:

Proces prerade bijelog grožđa i taloženje mošta

Proces prerade crnog grožđa i maceracija

Pozdrav
Evidentirano

Nobus potatoribus non facile est.

In vino veritas.
 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 104 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!