Bolesti i mane vina

[Mc Ozy]

Hidraulika je 20 tonska, najmanje. Stiskam isto max, da sve škripi i pucketa. No mislim da sam na tragu rješenja. Sumporenje masulja i dobro miješanje je u pitanju. Kad sam to obavio savjesno bilo je sve ok ! Pomaže i askorbinska. Pratio sam malo i kod poznanika. Oksidacije taloga i kod preševine kolko hoćeš. Ispod 10 gr/hl vinobrana na masulj jednostavno nije dovoljno za ovakav način prerade.

[Podrumar1987]

Ja sam ove godine jedan masulj zasumporio sa 1.5 a drugi sa 1.7 dcl sumpovina. Tjekom prvog prešanja nigdje nisam primjetio oksidaciju. Trop koji sam preprešavao odmah nakon vađenja iz preše tjekom drobljenja  špricao sam  sa sumpovinom. Trud je dao rezultata jer mi je mošt bio puno bolji nego prijašnjih godina kada nisam špricao trop tjekom drobljenja. Prešao sam na običnu prešu na žgance...

Što se taloga tiče ja ga dodatno zasumporim sa 0.5 dcl sumpovina / 100 l taloga, mošt koji sam doibio iz njega je bio zelenkaso žute boje a ne nikako oksidirani naranđasto smeđkast...
 

[Koshpa]

Hidraulika je 20 tonska, najmanje. Stiskam isto max, da sve škripi i pucketa. No mislim da sam na tragu rješenja. Sumporenje masulja i dobro miješanje je u pitanju. Kad sam to obavio savjesno bilo je sve ok ! Pomaže i askorbinska. Pratio sam malo i kod poznanika. Oksidacije taloga i kod preševine kolko hoćeš. Ispod 10 gr/hl vinobrana na masulj jednostavno nije dovoljno za ovakav način prerade.

Askorbinska svakako pomaze u sto sam se uvjerio jer sam ove godine eksperimentirao. Neke masulje sam tretirao njome, neke nisam. Razlika u boji presevine je bila ogromna, a nisam isao sa velikim dozama - 5g/100kg mosta.

[Zdravko]

[size=10pt][/size]Askorbinska svakako pomaze u sto sam se uvjerio jer sam ove godine eksperimentirao. Neke masulje sam tretirao njome, neke nisam. Razlika u boji presevine je bila ogromna, a nisam isao sa velikim dozama - 5g/100kg mosta.


Ove godine sam nabavio preparat pod nazivom AROMAX (50%askorbinska+50% pirovin).Stavljao sam na masulj 20g/100kg masulja.Prerada mi je trajala sa prešanjem ukupno oko 2 sata i nije bilo  apsolutno nikakve oksidacije.

[Koshpa]

Poprilicna dozacija.

[Zdravko]

Možda i je dozacija do gornje granice ,ali prošle godine san stavljao odvojeno askorbinsku 5g/100 i sumporastu 50 ml/100 pa mi je kod prešanja počinjala oksidacija i vino je imalo malkice višu boju.Sad je sve bilo zeleno ,a nakon taloženja žuto zelena boja mošta.

[Koshpa]

Isao i ja prosle godine s Tan fruit blanc i suhi led pa ti zato to govorim. Isto speglano do bola zato ti govorim da je malo pretjerano ici s takvim dozacijama. Pogotovo ako vino nije namijenjeno za odlezavanje vec za potrosnju unutar godine.

[Zdravko]

Oprosti ak malo skrećem s teme,ali me zanima to sa suhim ledom.

Gdi se može nabaviti,koja je cijena i kako ga najbezbolnije transportirati??? (puno pitam)
I potpitanjce: koliki je rizik kod otapanja suhog leda da se kod oslobađanja CO2 neko ne ubije.

[Koshpa]

14kn/kg u Messer Croatia plinu, Zapresic, Kutina...
Transportira se u njihovim spremnicima (veca koliicna) ili ako je manja kolicina oni prijenosni frizideri.
Opasnost je najveca zbog opekotina ne od gusenja.

[Zdravko]

Hvala,za detalje oko upotrebe se pišemo sljedece godine.

[Mrgud]

Poprilicna dozacija.

Pa baš i nije. 20 g Aromaxa oslobađa 54 mg/l SO2, znači malo više nego 10 g Pyrovina.

[Koshpa]

Je samo kaj se zbog sinergistickog djelovanja askorbinske kiseline taj sumpor gotovo sav veze.

[JUMPERR]

Lokacija vinograda: Bilogora - Čepelovac

Sorte su starinske: slankamenka, muškat hamburd, štajerska bjelina.......

06.09.2012 sam brao vinograd.
Kako se je vino sipalo iz kanti u kacu tako je i sumporeno (maram točno vidjeti naziv toga sredstava) uglavnom protiv oksidacije itd.....
Zatim je sipano u ruljaču (muljaču) i pri ruljanju je špricano sredstvom za omekšavanje bobica.
Nakon toga je prešano i točeno u kacu.
Taj isti dan navečer je stavljen Siha opti gel za taloženje.
No drugi dan kad je trebalo pretočini istaloženi mošt je već lagano počeo vreti, pa se nije dobro istaložio.
I tad je napravljena pogreška umjesto da sam stavio vinobran takav mošt sam pretočio u inox i dodao gljivice (kvasac...) za vrenje.
Burno je vrelo cca 5 dana i nakon toga još deset dana tiho.

Nakon tih deset dana poslušao sam savjet portala "vinogradarsvo.com":
"Što učiniti s netaloženim moštom?
        Vinogradarima koji su sumporili, a nisu iz bilo kojih razloga proveli taloženje mošta, preporučamo da 8-10 dana nakon završenog burnog vrenja izvrše pretok s grubog taloga, kako bi uklonili ostatke pesticida i ostalih mehaničkih nečistoća. Mošt doduše neće biti bistar (bit će poput "Fante"), ali će biti uklonjene spomenute nečistoće. U protivnom, ako to ne bi učinili postoji opasnost razvijanja sumoprovodika (H2S) pa mošt i mlado vino može poprimiti okus i miris po trulim jajima. Ujedno tim otvorenim pretakanjem (iz bačve u kacu pa opet u bačvu) pospješujemo razmnožavanje kvasaca, koji bi mogli preostali šećer do kraja prevreti."

Idući dan nakon pretakanja to se je pokazalo pravim potezom, odstranio sam talog, vino se je malo izbistrilo i onaj okus po moštu tj. onaj reski okus je nestao.
Praktićki se je vino tj. još mošt moglo piti kao vino. Bio je dobar okus tj. aroma, jedino se još nije izbistrilo.

No, čitajući razne literature došao sam do pojma posmeđivanje vina.

Pa sam napravio test i nalijao mošt u čašu i ostavio 15-stak sati na bači i vino je počelo posmeđivati.

U inox sam odmah stvio plutajući poklopac, ali bez ulja i na njega čašu sa rastopljenim sumporom u vinu i na sve to gore obični poklopac sa gumom i vreljnjačom kako bi spriječio dotok zraka.

No nakon idućih 24 sata i vino u inox-u na gornjoj pipi je počelo dobivati lagano smeđkastu boju.

Neznam što bi napravio: 1. Dali bi stavio vinobran i pretočio vino
2. Dali bi stavljao želatinu i bentoit - za uklanjanje smeđila
ILI nešto 3.


Molim vas hitno za pomoć !

[Ruki]

Lokacija vinograda: Bilogora - Čepelovac

Sorte su starinske: slankamenka, muškat hamburd, štajerska bjelina.......

06.09.2012 sam brao vinograd.
Kako se je vino sipalo iz kanti u kacu tako je i sumporeno (maram točno vidjeti naziv toga sredstava) uglavnom protiv oksidacije itd.....
Zatim je sipano u ruljaču (muljaču) i pri ruljanju je špricano sredstvom za omekšavanje bobica.
Nakon toga je prešano i točeno u kacu.
Taj isti dan navečer je stavljen Siha opti gel za taloženje.
No drugi dan kad je trebalo pretočini istaloženi mošt je već lagano počeo vreti, pa se nije dobro istaložio.
I tad je napravljena pogreška umjesto da sam stavio vinobran takav mošt sam pretočio u inox i dodao gljivice (kvasac...) za vrenje.
Burno je vrelo cca 5 dana i nakon toga još deset dana tiho.

Nakon tih deset dana poslušao sam savjet portala "vinogradarsvo.com":
"Što učiniti s netaloženim moštom?
        Vinogradarima koji su sumporili, a nisu iz bilo kojih razloga proveli taloženje mošta, preporučamo da 8-10 dana nakon završenog burnog vrenja izvrše pretok s grubog taloga, kako bi uklonili ostatke pesticida i ostalih mehaničkih nečistoća. Mošt doduše neće biti bistar (bit će poput "Fante"), ali će biti uklonjene spomenute nečistoće. U protivnom, ako to ne bi učinili postoji opasnost razvijanja sumoprovodika (H2S) pa mošt i mlado vino može poprimiti okus i miris po trulim jajima. Ujedno tim otvorenim pretakanjem (iz bačve u kacu pa opet u bačvu) pospješujemo razmnožavanje kvasaca, koji bi mogli preostali šećer do kraja prevreti."

Idući dan nakon pretakanja to se je pokazalo pravim potezom, odstranio sam talog, vino se je malo izbistrilo i onaj okus po moštu tj. onaj reski okus je nestao.
Praktićki se je vino tj. još mošt moglo piti kao vino. Bio je dobar okus tj. aroma, jedino se još nije izbistrilo.

No, čitajući razne literature došao sam do pojma posmeđivanje vina.

Pa sam napravio test i nalijao mošt u čašu i ostavio 15-stak sati na bači i vino je počelo posmeđivati.

U inox sam odmah stvio plutajući poklopac, ali bez ulja i na njega čašu sa rastopljenim sumporom u vinu i na sve to gore obični poklopac sa gumom i vreljnjačom kako bi spriječio dotok zraka.

No nakon idućih 24 sata i vino u inox-u na gornjoj pipi je počelo dobivati lagano smeđkastu boju.

Neznam što bi napravio: 1. Dali bi stavio vinobran i pretočio vino
2. Dali bi stavljao želatinu i bentoit - za uklanjanje smeđila
ILI nešto 3.


Molim vas hitno za pomoć !

Slankamenka je sklona oksidaciji negdje sam pročitao,proguglaj,neznam-u doticaju sa zrakom i nekim materijalima i ja ju imam i skužio sam da ju moram čuvat od zraka jer mi je također oksidirala doduše kod drugog pretoka i filtracije.

[Vinofil]

Loša i nepravodobna sulfitacija je uzrok ovakog problema. Pod hitno podići sumpor do max 30mg/l, i odmah zatim ubaciti bistrila jer su temperature još uvijek povoljne. Za 15 dana(ne prije) pretok sa što manje zraka. Neposredno prije opet kontrolirati količinu slobodnog sumpora.

Također,ne znamo jesi prije pretoka dodavao sumpor...