VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 15:04:02

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Ostalo
| |-+  Proizvodnja jakih alkoholnih pića
| | |-+  Pečenje rakije
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 24 Dolje Ispis
Autor Tema: Pečenje rakije  (Posjeta: 422249 puta)
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #60 na: 23 Siječnja, 2008, 09:43:22 »

Zbog cega dno kotla zna zagoriti i dali postoji kaka finta da se to izbjegne. A kada vec zagori kako ga najbolje i najlakse ocistiti ?

Kotao zagori zbog toga što se mestimično (dno) zagreje na temperaturu preko 300 C. Na toj temperaturi organske materije počinju da sagorevaju.
Ima raznih finti da se to izbegne pa da počnemo sa jedinom pravom, jedinom koja je ispravno rešenje ovog problema ako redovno destilišete komove koji su toliko gusti da redovno zagorevaju, a to je nabavka destilacionog uređaja sa indirektnim grejanjem. To su uređaji (alambici) u vodenoj kupki (kupci? - ne znam kako treba napisati). Dakle, oko bakrenog kotla u koji se sipa kom nalazi se još jedna, najčešće od inoksa, stenka, i u međuprostoru nalazi se voda. Voda je zatvorena i postoji samo jedan sigurnosni ventil (kao ekspres lonac, otprilike). Dakle, direktno se greje voda a ona greje kom. Kako je voda u zatvorenom sistemu, grejanjem se povećava pritisak, što opet dovodi do povećanja tačke ključanja vode. Ovi sistemi obično rade do 3 atmosfere što znači da je tačka ključanja vode oko 180 C. Na taj način unutrašnji bakreni mantl ima oko sebe, po celoj površini, vodu od 180 C, što je sasvim dovoljno za destilaciju ali dosta ispod opasne zone zagaranja.
Ima samo jedno "ali....", i to ali je cena ovih uređaja. Oni su, najmanje, 3 puta skuplji od klasičnih, a često i daleko više.
Dakle, ako se ne bavimo profesionalno destilacijom, i naročito ne toliko gustih komova koji redovno zagorevaju, moramo se drugačije snaći.
Najčešći način je mešalica - uređaj koji omogućuje da se, tokom destilacije, kom promeša. Veliki broj destilacionih uređaja u upotrebi, kod nas, ima mešalicu. To je prilično jeftino i efikasno rešenje za komove koji nisu pregusti ali ipak postoji opasnost od zagaranja, naročito u završnici destilacije, kad se kom još više zgusne.
Ako nemamo ni mešalicu onda moramo improvizovati.
Evo par ideja ali uzmite ih vrlo oprezno i kritički:
- napraviti jednu metalnu (bakrenu?) perforiranu ploču koja dobro pokriva dno kotla, stavite je u kotao, i potom naspite prvo vode da ta ploča ogrezne u njoj, a potom, polako, naspite kom preko toga
-stavite na dno kotla jedan sloj čistog peska i naspite pre koma prvo vode da pesak bude mokar
-stavite na dno kotla sloj apsolutne čiste slame i naspite prvo vode da slama, bar nekoliko donjih centimetara, bude u vodi

Za ovu poslednju ideju: koliko god da je slama čista morate računati s tim da će rakija kasnije imati fini buke slame! istina, najverovatnije će velika većina degustatora reći da ništa ne oseća (ako je slama zaista bila aposlutno zdrava!) ali to ne znači da tog bukea nema nego da je tim degustatorima čulo mirisa otišlo u vražjumater!
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #61 na: 23 Siječnja, 2008, 10:09:31 »

Nisam rekao kako se kotao pere kad zagori.
Isto kao i svako drugo posuđe, kad zagori, ribanjem!
Pomaže da se prvo malo vode, sa tečlnim vimom, kuva u kotlu. Ono što ne ode ni tako mora se izribati.
Pokušati što je moguće mekše, ali ako nikako drugačije ne ide, onda vimom i čeličnom vunom.
Evidentirano
Misan
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 14


Email
« Odgovor #62 na: 23 Siječnja, 2008, 14:16:05 »

Kako bi spriječio zagorijevanje dna kotla, ja kom u kotlu razrijedim vodom tako da bude dovoljno rijedak da ne zagori. Jedina loša strana je što se time smanjuje količina koma kaja se nalazi u kotlu jer dio količine otpada na vodu.
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #63 na: 23 Siječnja, 2008, 16:20:02 »

Kako bi spriječio zagorijevanje dna kotla, ja kom u kotlu razrijedim vodom tako da bude dovoljno rijedak da ne zagori. Jedina loša strana je što se time smanjuje količina koma kaja se nalazi u kotlu jer dio količine otpada na vodu.

Da, to je direktna posledica razređivanja koma vodom. Jeste to malo više rada, to jest više kazana, ali meni lično to i nije preterano važno.
Važnije mi je što se na taj način menja karakteristika destilata. S tim treba voditi računa.
Naime, nije svejedno početi destilaciju sa komom od 10% ili 6%.
Evidentirano
bego
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 61



Email
« Odgovor #64 na: 23 Siječnja, 2008, 21:24:27 »

Da, ima svakaki prijedloga a ovaj sa slamom je jos i dobar. Neki stari ljudi na selu mi kazu da su oni stavljali paprat na dno sto mi se bas i ne svidja jer ne vjerujem da to nije ostavilo traga na aromi tropice.
Evidentirano
vilijamss
Guest


Email
« Odgovor #65 na: 24 Siječnja, 2008, 07:27:04 »

Znaci alambice, da bih ja osiguranjem protocnosti mogao osigurati hladjenje i u manjem hladiu. Moja situacija ti je otprilike ovakva: imam kotao od 300 litara sa mjesalicom, imam osiguran stalni protok vode, imam tanjurasto hladilo u hladioniku od otprilike 350 litara. Zbog stalnog isparavanja i kondenzacije pare u prostoriji za destilacu zanima me način hlađenja sa protocnom vodom. Dal mi mozes reci, s obzirom na opisanu situraciju koliki bi trebao biti volumen posude za hladilo i podrobniji opis samog hladila? Ujedno te pozivam da kad budes u prilici svratis do mene u Varazdin da isprobamo ove moje proizvode.
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #66 na: 24 Siječnja, 2008, 10:36:22 »

Znaci alambice, da bih ja osiguranjem protocnosti mogao osigurati hladjenje i u manjem hladiu. Moja situacija ti je otprilike ovakva: imam kotao od 300 litara sa mjesalicom, imam osiguran stalni protok vode, imam tanjurasto hladilo u hladioniku od otprilike 350 litara. Zbog stalnog isparavanja i kondenzacije pare u prostoriji za destilacu zanima me način hlađenja sa protocnom vodom. Dal mi mozes reci, s obzirom na opisanu situraciju koliki bi trebao biti volumen posude za hladilo i podrobniji opis samog hladila? Ujedno te pozivam da kad budes u prilici svratis do mene u Varazdin da isprobamo ove moje proizvode.

Poziv sa zadovoljstvom prihvatam!
Kako to neće biti skoro imamo vremena da se dogovorimo.
Da, ako osigurate protočost, ali zaista dobru protočnost (uz stenku cevi u kojoj se destilat mora kondenzovati) hladionik može biti znatno manji. U tom slučaju više ne treba preračunavati volumen hladionika nego samo dužinu.
U jednom programu koji služi za preračuvanje potrebne dužine hlađenja (važi i za statični hladionik, dakle i kod njega se prepračunava dužina a ne volumen), a koji možete naći na ovoj adresi http://homedistiller.org/, stoji aproksimativna vrednost za protok energije kod statičnog hladionika od 150 W/m2K dok je ta vrednost za protočni hladionik 850! To je skoro 6 puta više.
Vaš se hladionik nalazi negde između. U stvari, i vi imate statični hladionik kojemuje ukupna površina hlađenja povećena, ne dužinom cevi, nego tanjirima.

I konkretno odgovorna vaše pitanje (koliki je volumen hladionika potreban za kotao od 300 litara): dakle, nije važno koliki je kotao nego koja je snaga destilacije. Kotao bilo koje veličine, ako se zagreva istom (neto!) snagom, daje istu količinu pare koju treba kondenzovati pa je veličina hladionika određena snagom destilacije (to jest količinom pare koja dolazi u hladionik, i njenom temperaturom), a ne samom veličinom kotla.
Kod statičnih hladionika se dimenzionira volumen hladionika prema volumenu kotla da voda u hladioniku ne postane prebrzo topla. To su sasvim drugi razlozi od onih koje sam opisao.
Za detaljnija upustva morao bih da mogu ovde kačiti slike i crteže, a to ne znam kako treba (i da li može).
Osim toga, nisam konstruktor destilacionih uređaja pa se ne bih ni usudio da vam dajem konkrene podatke i da vi na osnovu njih krenete u realizaciju, potrošite vreme i novac, pa da kasnije nešto nije u redu, i psujete me narednih par godina:)
U svakom slučaju, jedna stvar je sigurna: hladionik koji bi vama bio potreban dug je do, maksimalno 1,5 metar, debljine do 20 cm (što je deblji to je cirkulacija vode uz stenku unutrašnje, kondenzacione cevi manja), i takav hladionik nema isparavanja (zatvoren sistem) pa je, zapravo, i jedini pogodan za rad u zatvorenim prostorima.
Evidentirano
vilijamss
Guest


Email
« Odgovor #67 na: 24 Siječnja, 2008, 10:52:56 »

Evo, kad se odlucis za posjet samo me obavijesti, a što se hladila, do povecanja kapaciteta najvjerojatnije cu postojece spojiti na tekucu vodu, jer ima ulaz odozdo i izlaz na 2/3 posude i posudu pokriti poklopcem. Mislim da se ne bi smjelo nista dogoditi, a rjesio bi problem isparavanja sto kazes?
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #68 na: 24 Siječnja, 2008, 13:49:18 »

Evo, kad se odlucis za posjet samo me obavijesti, a što se hladila, do povecanja kapaciteta najvjerojatnije cu postojece spojiti na tekucu vodu, jer ima ulaz odozdo i izlaz na 2/3 posude i posudu pokriti poklopcem. Mislim da se ne bi smjelo nista dogoditi, a rjesio bi problem isparavanja sto kazes?

Ja, nažalost, takođe nemam protočni hladionik (iako već duže vreme planiram da ga nabavim, nikako da nađem nekog ko bi mi ga, po prihvatljivoj ceni napravio, a nije mi to ni najveći prioritet pa ni ne tražim nešto jako intezivno), i na isti način rešavam problem isparavanja iz stabarke. Poklopcem, dakle.
Voda može teći kroz vašu stabarku ali pitanje je da li će to povećati protok uz samu hladionu cev. Hoće, povećaće sigurno, samo pitanje je koliko - bitno ili neznatno. Mislim da će biti bliže neznatnom nego bitnom.
Pokušajte da u glavi zamislite ovo: kroz bakrenu cev dolazi para od 90 C a sa druge strane cevi je voda od 10 C. Velika razlika u temperaturi dovodi do gotovo trenutnog hlađenja pare ispod tačke kondenzacije ali sa posledicom da je onaj sloj vode, uz samu stenku cevi, sad ugrejan na, recimo, 30 C. Već sledeća količina nove vrele pare ima razliku od, ne više 80 C nego 60 C i više će joj vremena trebati da se kondezuje.
Zamislite sad vaš statični hladionik: u cev dolazi i dalje para od 90 C a sa vanjske strane cevi voda je, uz samu cev (jedan tanak film vode) 60 C, pa sve dalje od cevi temperatura polako pada, da bi tek na 10 cm od cevi bila 10 C. Jasno je da je za kondenzaciju najvažnija temperatura vode uz samu cev, a ona je u ovom primeru toliko visoka da nam treba prilično dugačak put da se para u potpunosti ohladi na temperaturu ispod tačke kondenzacije.
Konstrukcija protočnih hladionika takva je da se protokom hladne vode redovno i sa same kondenzacione cevi odvodi ugrejana voda i zamenjuje je sveža, hladna. Dakle, kod ovog hladionika imamo situaciju da je hlađenje uvek (u teoriji) onakvo kakvo je bilo na samom početku destilacije.
Kod statičnih hladionika je razlika u hlađenu između početka destilacije i kasnije faze bitno drugačija. Voda uz samiu cev je bitno toplija nego na početku i njeno daljnje brzo zagrevanje sprečava samo hladnija voda koja je udaljena od cevi. Dakle indiretno, a to znači i sporo.
Pustiti vodu da protiče kroz statični hladionik ima smisla jer će najverovatnije rashladiti udaljene slojeve vode (udaljene od kondenzacione cevi) i oni više neće biti, recimo, 25 C nego ponovo 10 C, pa će to imati i uticaja na malo smanjenje, ili bar održavanje, temperature vode uz samu cev, ali to je još uvek daleko od situacije koju imamo u protočnom hladioniku gde se, verovatno, i sam tanki film vode uz kondenzacionu cev zamenjuje novom, hladnom vodom.
Evidentirano
vilijamss
Guest


Email
« Odgovor #69 na: 24 Siječnja, 2008, 14:38:13 »

Kao i uvijek lijepo si to objasnio, neznam samo odakle ti toliko strpljenja. A koliko s i u kom smislu povećava kvaliteta tako hlađenog destilata?
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #70 na: 24 Siječnja, 2008, 16:48:17 »

Kao i uvijek lijepo si to objasnio, neznam samo odakle ti toliko strpljenja. A koliko s i u kom smislu povećava kvaliteta tako hlađenog destilata?
:D

Odaću vam jednu tajnu: to je način učenja. Na taj način sam uvek, i dok sam išao u školu, utvrđivao gradivo. Sve ono što sam pročitao, kao osnov za znanje memorisao u svojoj glavi, morao sam uvek još jednom glasno da iznesem u formi jedne artikulisane priče na zadanu temu.
Najpovoljnije je uvek bilo ako me slučajno neki drugi učenik pita da li je meni to jasno, i da li bih mogao i njemu da objasnim. Tad bih imao razloga za takvu priču. Inače ispadne da sam sa sobom pričam.

Ja ne vidim razloga da destilat ohlađen u protočnom hladioniku bude drugačije kvalitete nego u statičnom. Pare su ohlađene, ili nisu. Ako jesu, onda su u potpunosti kondenzovane.
Ili da kažem ovako: moguće je zamisliti situaciju kad stepen hlađenja ima uticaja i na kvalitet destilata ali onda smo u zoni slabog hlađenja sa nužnim gubicima destilata jer se para (delomično) nije kondenzovala i napustila hladionik u obliku pare.
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #71 na: 24 Siječnja, 2008, 16:58:18 »

Da, ima svakaki prijedloga a ovaj sa slamom je jos i dobar. Neki stari ljudi na selu mi kazu da su oni stavljali paprat na dno sto mi se bas i ne svidja jer ne vjerujem da to nije ostavilo traga na aromi tropice.

Obilazim ovaj vaš prilog već par puta, i uvek mi se brk nasmeši kad ga vidim, pa sam odlučio i da ga komentarišem:

Ideja sa paprati nije uopšte loša! Kasnije se ta rakija može ponuditi kao travarica, podgrupa papratnjača.
Evidentirano
bego
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 61



Email
« Odgovor #72 na: 24 Siječnja, 2008, 18:31:28 »

Obilazim ovaj vaš prilog već par puta, i uvek mi se brk nasmeši kad ga vidim, pa sam odlučio i da ga komentarišem:

Ideja sa paprati nije uopšte loša! Kasnije se ta rakija može ponuditi kao travarica, podgrupa papratnjača.

Ha, ha ova ti je dobra ! Brze to patentiraj dok netko nije maznuo patent.
Evidentirano
vilijamss
Guest


Email
« Odgovor #73 na: 07 Veljače, 2008, 13:25:10 »

Alambiče u pomoć!!!
Situacija je slijedeća. Upravo htjedoh razrijediti destilat, te sam u toj namjeri izdestilirao obicnu vodu. Međutim dobivena voda bila je prvo zamućena (što i nije problem, jer se lako izfiltrira), a drugo imala je miris i okus po, ja mislim bakru, odnosno unutarnjem dijelu kapka od kazana. Kazan i kapak sam prije destilacije vode oprao obićnom vodom. Jeli takav miris i okus normalan i na koji način destilirana voda koja se kupi u trgovini ima u potpunosti neutralan okus, što bih i ja zeli dobiti. Gdje sam pogrijesio? Unaprijed hvala.
Evidentirano
alambik
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 154


Email
« Odgovor #74 na: 12 Veljače, 2008, 21:26:06 »

Alambiče u pomoć!!!
Situacija je slijedeća. Upravo htjedoh razrijediti destilat, te sam u toj namjeri izdestilirao obicnu vodu. Međutim dobivena voda bila je prvo zamućena (što i nije problem, jer se lako izfiltrira), a drugo imala je miris i okus po, ja mislim bakru, odnosno unutarnjem dijelu kapka od kazana. Kazan i kapak sam prije destilacije vode oprao obićnom vodom. Jeli takav miris i okus normalan i na koji način destilirana voda koja se kupi u trgovini ima u potpunosti neutralan okus, što bih i ja zeli dobiti. Gdje sam pogrijesio? Unaprijed hvala.

Iskreno, niti mi se tako šta ikad dogodilo, niti potpuno razumem problem!
Ako je instalacija bila čista kako je destilat vode mogao da se zamuti!? Kakav je to talog? Od čega?
Isto pitanje i za bakar (mislite verovatno na bakreni sulfat). istina, ponekad je potrebno nekoliko litara vode destilirati da se ipere nataloženi bakreni sulfat, naročitou spirali, ali vi kažete da imate hladionik sa diskovima, a ne spiralu. Znači, ako instalacija nije bila plava onda ni destilirana vode ne može biti plava.
Evidentirano
 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 24 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!