Ishrana i gnojidba u vinogradu

[Mrgud]

Pošprical navečer borogreen+magnesiogreen+oligogreen

[Razor]

Sutra bi išao sa Foliarelom B+Magnesiogreen.To sam već miješao bez problema dosad,ali imam i Prozinc 25 sa 25% cinka,rado bi ga umiješao ak ide.Razor,jel misliš da bi to išlo ili da idem posebno sa cinkom.U Oligogreenu su svi,ali ne u tim koncentracijama.Ak ne može koliko da počekam,jel dosta da se osuši ili više,htio bi cink baciti po z.silvancu,grozd mu je dosta zbijen,lani sam posebno,ali ako može zajedno bilo bi lijenčini lakše  

Ne bih se usudio skupa miksati Zn i Bor. To sam već govorio. Niti ne radim to. Preporučio bih ti da tretiraš cinkom dok se osuši. Ne kažem da nije moguće, no to je zeznuto. Ne znam ni pH okvir ni u kojem je sastavu taj cink, vjerojatno cink sulfat. Nešto bi ti se moglo istaložiti.
Znači ako bi to sve miješao imaš cinkov sulfat + magnezijev sulfat + natrijev borat. Koliki je pH toga u dozvoljenim koncentracijama, stvarno ne znam.
Probaj složiti na jednu prskalicu ili probu na malo na 5 litara, ako ti nije žao pa ćeš vidjeti. Sve posebno dodavaj, posebno cink u prskalicu, posebno borat, posebno magnezij. Ako se nešto istaloži ili otopina promijeni boju, reagiralo je. Stvar je šta ne znaš koja je koncentracija potrebna jednog, drugog i trećeg sredstva da dođe do eventualnog taloženja

[toplichanec]

Jutros kod mene na travi mraz. Ne znam kak je u vinogradu, on je ipak viši, ali temperature su niske. Šok za biljke je sugurno.
Imao sam u planu sutra prihranu preko lista

oligogreen+foliacon22+fertina fe

Sad ne znam da li da dodam još i drin, ili ne, da li to smije zajedno?

Molio bih za savjet.

[Razor]

To ide skupa, s tim da ti i u foliaconu ima nešto aminokiselina. Možeš pojačati s drinom.

[Zagorac]

Malo prije pošpricao Drin,Magnesiogreen,Foliarel B,Nu Film 17,u preporučenim dozama,višak bacio po voćkama,paradajzu,krumpiru itd. Malo odmora,a onda jedna šprica cinka 25 po silvancu 

[teran]

Evo podataka za bor.
Nažalost nije za vinovu lozu već za breskvu (ali je to trenutno najbliže lozi; bar je drvenasta kultura).
Jedan detalj prije iznošenja rezultata; za folijarnu gnojidbu koriste se tri vrste bora:
1. Na-borat (borax, foliarel i sl.) - alkalan spoj sa natrijem (što osim repe, "ne voli" niti jedna kultura)
2. Borna kiselina - kiseli spoj, trenutno najčišći bor, lako disocira i onda (HBO3) i onda H+ djeluje pozitivno
3. Bor-etanol amin - organski bor (alkalne reakcije)

Istraživanje je rađeno u Kini (Shu i sur., 2008) sa posebno označenom bornom kiselinom. Evo nekoliko činjenica:

• Samo 0,3% od ukupne količine bora bilo je apsorbirano u list breskve
• Koncentracija bora u otopini je bila u rangu od 1 mM do 20 mM (mM - minimola)
• Veća koncentracija (20 mM) značajno povećava usvajanje
• Bor se brzo usvaja u prvih 6-8 sati, te kasnije sve sporije
• Najbrže se usvaja otopina pH 7
• Viša temperatura značajno povećava usvajanje bora
• Dodatak ATP (adenozintrifosfata) od 1-2 mM značajno povećava usvajanje bora

Znači kod primjene borne kiseline (ne boraxa; koji je na tržitu kod nas puno češći, jer se borna kiselina ne može kupiti u prahu već kao tekućina) usvajanje bora traje oko 6-8 sati, ali je poželjno otopinu neutralizirati (lužinom; običnim mlijekom) na pH 7,0.

Probat ću naći nešto o Na-boratima 

[Razor]

Evo podataka za bor.
Nažalost nije za vinovu lozu već za breskvu (ali je to trenutno najbliže lozi; bar je drvenasta kultura).
Jedan detalj prije iznošenja rezultata; za folijarnu gnojidbu koriste se tri vrste bora:
1. Na-borat (borax, foliarel i sl.) - alkalan spoj sa natrijem (što osim repe, "ne voli" niti jedna kultura)
2. Borna kiselina - kiseli spoj, trenutno najčišći bor, lako disocira i onda (HBO3) i onda H+ djeluje pozitivno
3. Bor-etanol amin - organski bor (alkalne reakcije)

Istraživanje je rađeno u Kini (Shu i sur., 2008) sa posebno označenom bornom kiselinom. Evo nekoliko činjenica:

• Samo 0,3% od ukupne količine bora bilo je apsorbirano u list breskve
• Koncentracija bora u otopini je bila u rangu od 1 mM do 20 mM (mM - minimola)
• Veća koncentracija (20 mM) značajno povećava usvajanje
• Bor se brzo usvaja u prvih 6-8 sati, te kasnije sve sporije
• Najbrže se usvaja otopina pH 7
• Viša temperatura značajno povećava usvajanje bora
• Dodatak ATP (adenozintrifosfata) od 1-2 mM značajno povećava usvajanje bora

Znači kod primjene borne kiseline (ne boraxa; koji je na tržitu kod nas puno češći, jer se borna kiselina ne može kupiti u prahu već kao tekućina) usvajanje bora traje oko 6-8 sati, ali je poželjno otopinu neutralizirati (lužinom; običnim mlijekom) na pH 7,0.

Probat ću naći nešto o Na-boratima 

Da, upravo sam to i ja na netu pročitao i našao jučer, dobrih dva sata sam čitao. Nisi jedino spomenuo da se bor puno brže usvaja uz dodatak sorbitola i manitola Velim, to su već studije, a takve podatke je iznimno teško naći u slobodnoj cirkulaciji, jedino akademski članci
Ne znam ako imaš kakvu dostupnost akademskim člancima, vrijeme usvajanja bora ( većinom boraks) u biljku je interesantno. Sama translokacija unutar biljke je na razini kalcija, dakle sporo.
Isto tako sam pročitao da se relativno brže usvaja boraks na višim temperaturama, a onda pada dok dođe do određenog postotka i nikad se ne usvoji do kraja, do 100 %.

[Mirogojček]

Dakle za nas laike, ako sad pošpricamo sa BOR pripravkom, možemo očekivati da je to OK, iako je recimo na lokaciji zelinsko vinogorje, tek sada crni pinot u fazi raspucavanja cvjetova, kod mene, što znači da se još uvijek nisu otvorili. Recimo da će se otvoriti za nekih 2-3 dana, a prošle godine je cvatnja počela oko 25 - tog svibnja, što je tu negdje. Da li onda isto u cvatnji ima smisla opet prskati sa borom ?

[Vinofil]

Kad bobic ekrenu sa čišćenjem od cvjetova onda tek ponoviti. To bi trebalo biti u redu.

[Brajda]

Jučer sam špricao sa Foliarelom B, na 120 litara vode 350 grama, nešto više od preporučenog. Cvatnja kreće za nekih osam dana.

[teran]

Ne bih se usudio skupa miksati Zn i Bor. To sam već govorio. Niti ne radim to. Preporučio bih ti da tretiraš cinkom dok se osuši. Ne kažem da nije moguće, no to je zeznuto. Ne znam ni pH okvir ni u kojem je sastavu taj cink, vjerojatno cink sulfat. Nešto bi ti se moglo istaložiti.
Znači ako bi to sve miješao imaš cinkov sulfat + magnezijev sulfat + natrijev borat. Koliki je pH toga u dozvoljenim koncentracijama, stvarno ne znam.
Probaj složiti na jednu prskalicu ili probu na malo na 5 litara, ako ti nije žao pa ćeš vidjeti. Sve posebno dodavaj, posebno cink u prskalicu, posebno borat, posebno magnezij. Ako se nešto istaloži ili otopina promijeni boju, reagiralo je. Stvar je šta ne znaš koja je koncentracija potrebna jednog, drugog i trećeg sredstva da dođe do eventualnog taloženja

Cink i bor mogu se mješati; konkretno Zintrac 700 (Zn-oksid; ima ga Fitopromet) sa bor-etanolaminom, prema koncentracijama na etiketi. Za Na-borat (Borax) nemam konkretan podatak. 

[Vinofil]

Kad si već tu teran,možeš li navesti koncetraciju magnezij sulfata za folijarnu primjenu za lozu...na tvojoj stranici 20-40 kg na ha mi se čini pretjerano

To je inače količina koju otopim u prskalici i prskam po tlu te odmah zatim plitko unesem frezom u tlo. Al za primjenu u tlo mi je već kasno sada

[teran]

Kad si već tu teran,možeš li navesti koncetraciju magnezij sulfata za folijarnu primjenu za lozu...na tvojoj stranici 20-40 kg na ha mi se čini pretjerano

To je inače količina koju otopim u prskalici i prskam po tlu te odmah zatim plitko unesem frezom u tlo. Al za primjenu u tlo mi je već kasno sada

Za mjerljiv učinak magnezij sulfata u folijarnoj gnojidbi, minimalno bi trebalo ići sa tih 20 kg/ha ali sa minimalno 1.000 lit. vode/ha, ili ako se ravnaš po utrošku vode, onda je to 2 kg Mg-sulfata/100 lit. vode (za razliku od zaštitnih sredstava, ako se smanjuje utrošak vode po ha (upotreba atomizera) ne smije se povećavati koncentracija vodene otopine, jer kod primjene gnojiva to izaziva ožegotine. Ako ideš sa 4 kg/100 lit. vode napraviti ćeš ožegotine; ali ako odradiš 40 kg/ha sa 2.000 lit. vode, neće biti ožegotina  ).

Ako ideš u tlo (rasipanje po tlu i frezanje; najbolje prije kiše  ) onda je doza 100-150 kg/ha.

[Mc Ozy]

Bila Udruga na izložbi vina u Zelini, degustiramo, komentiramo, kad dvojica uglednih kolega, vinogradara, osnivača udruge, spomenu gnojidbu KAN-om, sad !!! Kaj, kaj, ubacim se. Da vele, sad, tj u srpnju i kolovozu gnoji se s KANom, dobro ga je baciti i folijarno, dvije šake veli na špricu i da vidiš kak ti bu trsje "črne" ! Bil sam malo u šoku i malo iz uviđavnosti da ne povrijedim njihovu samouvjerenost, priupitam da možda nije prekasno za dušik, ono zelenilo i nedozrele rozge pred zimu ... Ne, ne, unisono su me razuvjeravali, to je sad prava stvar. Rekel sam - nikad čuo - i na tome je ostalo. Poslije se se nešto došaptavali u mom pravcu s nadmoćnim osmjehom ... Pa se sad pitam, da li ja to nešto krivo shvaćam gnojidbu, jesu li kolege u pravu ili nemaju pojma? Jbt, članovi su udruge, redovito na predavanjima i edukaciji pa i o gnojenju ... kaj sad ? Ko tu koga ?

[Vinofil]

Gnojidba dušikom poslije cvatnje je opravdana samo ako je nedostatak istog u tlu ili ga loza ne može iskoristit(suša) pa se folijarno mora dodat. Sve ostalo rezultira lošijom kvalitetom grožđa i većom osjetljivosti loze na zimske temperature.

Ekipa je i ovdje experimetirala sa viškom dušika pa evo što se dogodilo....http://m.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Najnovije/tabid/297/articleType/ArticleView/articleId/178567/Default.aspx

Manji dio je i kod mene stradao ali je većina u odličnom stanju. Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje cijeli niz problema po vinogradu,tu se i najviše griješi pri gnojidbi.

@teranu zahvaljujem na odgovoru