Krumpir

[SAS]

@zdrave

Sirina traktora je 93cm od kotaca do kotaca, pokusavam unutar tog razmaka ubaciti dva pluga tako da traktor negazi po krumpiru prilikom vadenja. Ako budem uvalio samo jedan red izmedu dva kotaca bi ce puno neiskoristenog prostora na zemlji. Pa si sad mislim da uvalim dva reda pa da bude razmak oko 65cm, bas zato da kotaci nebi negazili po krumpiru i da je lakse voziti traktor unutar dva reda.

Vec ima jedan plug samo za sadnju, i razmak je svakih 70cm, odnosno idu tri reda, ali dva pluga su tocno iza kotaca i nikako drugacije ne vade krumpir osim motikom. Mene iskreno nije briga kako ona i njezini vade jer ja sebi kupujem krumpir za 2kn/kg, a i rijetko kad mi ga daju obicno jedna vreća svaki par mj. i to je to. Nego je problem taj kad ona zove mene, brata i oca da joj idemo pomoci izvaditi krumpir pomocu motike, pa lijepo po cijele dane od jutra do mraka se zajebavamo s motikom tako da drugi dan ne znamo za sebe, a nemos svaki puta odbiti kao nemamo vremena.

[zdrave]

Pa onda može i ta širina.

[blitva]

Entuzijast:

koliko to ranije dodje od desiree? Pitam zato sto mene na gruntu nema od kraja srpnja do  Velike Gospe (grunt je okolica Zagreba)


i opcenito, kak vi sadite taj krumpir, mi smo ranije iskopali klasicne jarke, pa potom stavljali stajnjak na dno i na stajnjak krumpire....? Jel prignojavate jos s cime ili je to to?

[zdrave]

@Entuzijast
Ja nemam vlastitog stajnjaka pa upotrebljavam briketirano organsko gnojivo Deltafert. To mi se je iskazalo kao najjeftinije i najbolje za voće i povrće.
Za rani krumpir prilikom obrade tla unesem to gnojivo u zemlju, napravim jarke, pomečem krumpir na razmak od 20-30 cm i zagrnem ga i pokrijem ga agril folijom. Kada krumpir iznikne i visok je oko 10 cm, okopam ga i ponovno pokrijem. Nakon tjedan dana opet malo rastresem gnojiva i ogrnem ga te prekrijem folijom.

Ako ga sada posadiš na taj način, možeš ga početi iskapat več oko polovice svibnja. Prednost takve rane sadnje je u tome što ne treba nikakve zaštite protiv bolesti i nametnika, jer kada dođu bolesti i krumpirova zlatica, krumpir je več iskopan.

[Entuzijast]

Pa za rani krumpir ja zemlju dobro pognojim sa stajnjakom koji potom zafrezam a tako fino zafrezanu zemlju dignem u humak dug koliko će mi biti i red dug paga pokrijem malč folijom ispod koje ostavim crijevo za navodnjavanje kap na kap ( prošle god bilo nepotrebno zbog dovoljno a i previše kiše) U malč foliji bušim rupe ručnom sadilicom koja ujedno i vadi zemlju( ima u poljoapotekama za kojih 15tak kn) stavim vrlo malo umjetnog 15-15-15 gnojiva te ubacim krumpir i vratim zemlju iz sadilice nazad u rupu.Malč grije zemlju pa krumpir brže napreduje a ujedno ga i odvoji od zemlje pa smanjuje bolesti na samoj biljci, korovi lijepo pokrepaju ispod pa ne treba ni kopati po potrebi može se pokriti i agril folijom ako ga baš rano posadim. Rane sorte npr Adora imaju od nicanja do vađenja rok od 60 do 80 dana dok ti je Desiree kasni od 130 do150 dana pa si računaj kad ti odgovara.Zdrave nemam iskustva sa briketiranim gnojivom u povrcu ali koristio sam ih u vinogradu i ne sumnjam da su dobra i za povrce ali posto imam kunice sasvim mi dobro posluzi i njihovo gnojivo  .

[zdrave]

He, he, pa ti imaš originalnu briketirku, ne trebaš je servisirati i kada se amortizira, lijepo ju pojedeš.

Taj sistem sa malč folijom je odličan. Nekada sam to prakticirao na njivi koja mi je uz Kupu ( dok nije etnična manjina skužila i počeli mi krasti sve od reda), gdje nije bilo nikada suše a zemlja je tako rahla da sam krumpir samo gurnuo u zemlju kroz rupu napravljenoj na foliji. Kada je došlo vrijeme pobiranja, samo sam odgrnuo dio folije i pobrao krompir bez ikakvog alata.
E da, bila su to vremena kada još nije bilo crne folije za kupiti, pa sam rezao vreće za smeće i zavarivao ih lemilicom na potrebnu dužinu.

[SAS]

Poceo sam prilikom kupnje malo detaljnije gledati koje su sorte krumpira, naravno ako ima deklaracije. Probao sam Vinetu i njen mi je okus odlican bilo da je pecen ili kuhan, jednostavno sam se iznenadio da krumpir moze biti tako sladak i ukusan. Zatim Adoru koja je odlicna za kuhanje, dok za pecenje nije bas tako dobro, ali prolazi. Ostale sorte jos nisam uspio probati bas pod nazivima tako da ne znam koju sortu jedem jer obicno nema deklaracije.
Uz vezi sadnje jel mi mozete reci detaljnije uz vezi sjemenskog krumpira koje se kupuje u onim vrecama ?
Drugim rijecima vidim da ima u razlicitih pakovanja od 2.5, 5, 10, 25kg za koliko je to kvadrata i koliki je otprilike prinos ?

Npr. zapeo mi je za oko krumpir u vreci od 5kg koji kosta u prosjeku od 40-50kn. Za koliko je to kvadrata namjenjena ?
I ove oznake 28-35 ili 35-50 sto to tocno znaci ?

[blitva]

oznake - to ti je kalibracija sjemenskog krumpira, manji broj, manji krumpir.. a to ti je navodno bolje. Ja cu i takav krumpir prerezati na pola ako bude imao dosta zdravih klica pa cu ga posaditi na jednom dijelu a cijele na drugom dijelu te usporediti urod.

Ovo sto se tice pakiranja i uroda i mene zanima, uzeo sam 10 kg Adore i bas me zanima ocekivani prinos ?

[Entuzijast]

U nekom prosjeku mislim da vam je računica 1 - 25 . Naravno ovisno o gnojidbi,vremenu,deklariranom sjemenu ...

[zdrave]

@SAS
Oznake, 28-35 ili 35-50 su oznake za debljinu krumpira u milimetrima prilikom kalibracije.
Meni je potrebno za posaditi 4 reda dužine 120 metara, 50 kg krumpira kalibracije fi 28-35. S time da je međuredna širina 75 cm a u redu oko 25 do 30 cm. Lani smo ga nabrali 50  trideset kilskih vreča.
 
Kada sadim rani krumpir na vrtu, sadim ga u dva reda dužine dužine od 7 metara, potrebno mi je točno 5 kila kalibracije 35-50 mm. Razmak od krumpira do krumpira je oko 25 cm. Da sam sadio kalibraciju 28-35 potrošio bi maksimalno 3 kg.
Pa ti sada računaj. Ali pazi, to je sve relativno, jer mogu u vreči biti svi krumpiri 28 mm ili svi 35 mm a mogu biti i miješani.

Ne znam kako je u hrvatskoj ali u sloveniji se dosta prodaje krumpir pakiran po broju zrna u vreči (kao i sjemenski kukuruz) što je puno realnija osnova za izračun potrošnje kod sadnje na određenu površinu.
Lani smo posadili sortu Colomba žutog mesa, kuharskog tipa AB i bio nam je odličan za pečenje.
Ove godine su imali samo pakiranje od 10 kila i to kalibracije 28-32 što mi je apsolutno prevelika količina a cijena vreče je 19€, pa sam posadio adoru.
Ako si u mogučnosti kupiti sortu Jerla. Taj krumpir je isto kuharskog tipa AB i odličnog je okusa. Rodnost mu je nešto manja, odnosno brojčano ga je manje ali su zato deblji.

[blitva]

kako gnojis krumpir? jel se krumpir stavlja direktno na stajski gnoj (odstajali) ili se mora gnoj prekriti zemljom pa tek onda krumpir?
I jos jedno pitanje kada sadite krumpir, ja imam sjeme Adore....upravo je na naklijavanju...

[SAS]

@Entuzijast
Ako je omjer 1:25, dali to znaci da od 5kg gomolja iz njega bi trebao dobiti 5x25= 125kg krumpira ili sam nekaj pobrkao ?

@zdrave
To sam bio skuzio da te brojke imaju veze sa velicinom gomolja, samo nisam znao dali one imaju neko posebno znacenje jer su gomolji veceg kalibra jeftiniji od onih manjih i to dosta.
Na zalost na pakovanjima nepise broj gomolja zato me to posebno mucilo koliki je stvarni utrosak po kvadratu, odnosno za koliko kvadrata mogu posaditi iz te jedne vrece krumpira.
E sad da su npr. naveli da imas 50 gomolja u jednoj vreci onda bi vec znao da sadnjom svakih 25cm u redu imam za 12m duzine. To je onako ugrubo receno, ali opet dobis onaj osjecaj za koliko je kvadrata namjenjena ta vreca.
Daj mi reci koliko dobis kila krumpira iz te jedne vrece sjemenskog krumpira, onako od oka ?

[zdrave]

@blitva
Za rani krumpir razbacam briketirano organsko gnojivo Deltafert, oko 7 kg na 14 m2  i zafrezam ga u zemlju. Prije ogrnanja rastresem još oko pola takve količine radi prihrane i zagrnem ga.
Mi smo rani krumpir (adoru) posadili u ponedjeljak i pokrili ga agrotekstilnom zimskom folijom. Inače ga možeš saditi več polovicom veljače ako ti vremenski uslovi dozvoljavaju i onda ga možeš početi peč več oko 1. svibnja.

Kasni krumpir sadimo poslije svetog Josipa.
Gnojivo zabranam da se pomiješ sa zemljom. Na 1000 m2  razbacam 100 kg Deltaferta i 50 kg NPK 7-20-30 ili 15-15-15. Naravno to nije samo površina za krumpir nego i za ostalo povrče. Sama površina koja je predviđena za krumpir je oko 400 m 2 (4 reda po 120 m dužine). Prilikom ogrnanja razbacam još 25 kg KANa radi prihrane.

[zdrave]

@SAS
Da me ubiješ ne znam ti reči koliko dobijemo ranog krumpira (iz ta dva reda dužine 7 metara), jer ga sproti iskapamo koliko ga trebamo za taj ili za iduči dan. Uglavnom za nas, četveročlanu obitelj, nam je dovoljno dok ne počnemo po malo kopati kasni krumpir.

A ovo, kakva su pravila prodaje sjemenskog krumpira glede kalibracije, stvar je sljedeča.
Nekada kada su se strogo poštivala pravila igre, kalibracije 26-32 ili 28-35 su se isključivo upotrebljavala za reprodukciju »Super elita«, »Elita« i eventualno »oririnal« a kalibracije 35-50 za »A reprodukciju« i »B reprodukciju«.
Sada se više nezna tko tu pije a tko plača. Super elitu, elitu i original još uvijek pakiraju u kalibraciji 26-35 (barem je tako kod nas) a  A i B reprodukciju u 35-50 i 28-35.
Po mom mišljenju kalibracija 28-35 nije baš dobra za A i B reprodukciju iz razloga što nije to tako kvalitetan krumpir i on bi za svoju početnu rast trebao biti deblji. Ne znam, možda griješim ali dosta puta čujem ljude kako se žale da im domače sjeme puno bolje raste od onoga sitnoga što su ga lani kupili. Mislim da je to zato što su lani kupili A ili B reprodukciju kalibra 28-35.

[blitva]

uh, sad si me jos vise zbunio... kako rjesavas mrazove, zar pokrivas i rani i kasni krumpir sa agrotekstilnom folijom? Pa mrazova moze biti i do svetog Juraja!?

(i ovo sa gnojivom nisam shvatio bas najbolje.. imam nesto stajskog gnoja i htio bih ga utrositi za krumpir da mi i popravi strukturu njive jer ima humusa malo :/. to je zreli, odstajali gnoj a ja se iz djetinjstva sjecam da su moji sadili krumpire direktno na odstajali stajski gnoj.)


Inace gledam ti ovaj deltafert i nema lose karakteristike, kod nas ga nema, koliko kosta kod vas?