Vino koje želim preporučiti

[Koshpa]

Odlicno napisano. Koliko ti ono imas vinograda?

BTW. jucer samo bio u Daruvaru na vodjenoj kusaoni "Moje vino je najbolje" na kojoj se kusaju vina s manama kako bi ljudima ukazali na najcesce mane i greske u podrumarenju tj. u vinu. Osobno sam prepoznao sve mane u tim defektnim vinima, a bilo je oksidacija, etil acetata, lakohlapljivih kiselina, brettanomycesa, refermentacija...
Drugi dio degustacije je bio onaj ljepsi na kojem su se nudila vina s daruvarske izlozbe izmedju kojih bi izdvojio fenomenalan rajnski rizling Danijela Franje iz Stubice. Izrazito sortan miris na breskve i marelice lijepo tijelo i savrsen balans uz iznenadjujuce niske kiseline od 5,3g/l. Savrsenstvo! Galiceva grasevina je takodjer jako dobra i zasluzeno je osvojila zlato. Muskat zuti od Jana Vnouceka iz Kapele kraj Bjelovara je odnio titulu zenskih vina. Izrazito dobar i zavodljiv miris uz lijepo harmoniju okusa bez prevelikog ostatka secera.
Al onaj rajnski... uh!

[Koshpa]

Kao sto sam najavio u zadnjem dojmu uskoro prelazim na vrednovanje vina prema OIV metodi 100 bodova uz zadrzavanje tekstualnog dijela opisa. Dodatak ce biti isticanje glavnih pozitivnih i negativnih strani vina kao nekakav zakljucak te prilozen ocjenjivacki "listic" s grafickim prikazom sto je moj vlastiti R&D.

Za primjer sam stavio nedavno ocijenjen Krauthakerov Sauvignon Vidim iz 2011. godine koji je prema starom formatu dobio 7/10.

Krauthaker | Sauvignon Vidim | 2011. | vrhunsko | suho | 13,8% alk. | 55kn

Nakon nekoliko isprobanih verzija Krauthakerovih sauvignona doslo je vrijeme da probam i onaj s polozaja Vidim. U casi je vino slamnatozute boje sa zelenkastim odsjajom, odlicne bistroce i jos uvijek zivahno i mladenacko u casi s poprilicno puno mjehurica koji zapravo prikrivaju ekstraktnosti i punocu samog vina. Prvo mirisanje odaje moderan sauvignonski karakter koji nije prenapadan i nece vas oboriti s nogu na prvu vec ce se s vremenom polako i suptilno otvarati. Mirisom se na prvu isticu citrusne arome pracene tropskim vocem dok s vremenom travnate i cvijetne arome preuzimaju dominaciju. Kusanjem iz case osjeti se izrazena svjezina na nepcu koja je u skladu s mirisnim aspektom ovog vina. Vino je lijepo zaokruzeno, harmonicno te blago mineralno, ali nenametljivo s laganom goricnom na kraju koja se zna pojaviti u odredjenim neistehniciranim sauvignonima. Po ovoj cijeni radi se o dobroj kupovini iako mi je nefiltrirani sauvignon iz 2005. ostao u boljem sjecanju.

Ocjena: 82/100

(+): svjezina, struktura, cijena
(-): sporo se otvara, nedovoljan intenzitet aroma

[kenta]

Košpo, jel su ovo tvoja vina?
http://vinopija.wordpress.com/2013/06/07/kosutic-line-up-2012/
Škrlet sam probao samo jedanput, bio je veliki Interfest u Novom Sadu, i zajedno su nastupili vinari iz Mosalvine, i baš mi se dopao... Stil me je podsetio na fruškogorska vina koja imaju izražene kiseline, samim tim i svežinu, i često zelenkasto-žutu boju.
Može li se škrlet naći u Srbij?

[Koshpa]

Jesu, to su moja vina. Preduhitrio si me.
Mislim da jos nitko ne izvozi skrlet s obzirom da su kolicine za ozbiljan izvoz, jos uvijek, premale. Drago mi je da ti se dopao kao sorta.

[Koshpa]

Krauthaker grasevina pomale 2012. vs. grasevina klonska selekcija 2012.

S obzirom da je klonska selekcija naseg skrleta pri samom kraju te da rasadnici raspolazu s novim sadnim materijalom skrleta iznimno me interesiralo kako se grasevina iz klonske selekcije nosi s meni osobno najboljom izvedenicom Krauthakerove grasevine, grasevinom Pomale.

Krauthaker | grasevina Pomale | 2012. | vrhunsko | suho | alk. 13,0%

Prilikom otvaranja osjetio se odredjeni pritisak iz boce, sto su potvrdili i mjehurici u casi. Vino je nesto losije bistroce, ali odlicne slamnato do zlatno zute boje sto ukazuje na zrelije vino i odredjenu dozu ozbiljnosti bez obzira sto je rijec o berbi 2012. Mirisom dominiraju cvijetne note livadnog i bijelog cvijeca te prosusenog sijena sljubljene s prezrelim vocem ponajprije kasnim breskvama, ali i miris finog taloga sto potvrdjuje raniju tezu o ozbiljnosti ovog vina. Casom se zacudo ne slijevaju glicerolske suze no kusanjem se moze lijepo osjetiti kako je ova grasevina izrazito harmonicna i poslozena, nesto manje ekstraktnosti od ocekivanog. Vjerujem da je analiticki na granici polusuhog jer se osjete odredjeni ostatak secera kao i nesto manje kiseline od grasevina u nasem podneblju. Pretpostavljam da je vino drzano na talogu kroz par mjeseci kako bi se dobila ta dodatna doza zaokruzenosti. U aftertasteu dodatno se potencira slatkoca i lagana gorcina uz dovoljno dugo trajanje. Sve u svemu Krauthaker drzi konstantnu kvalitetu svojih vina preko 20 godina te je jedan od najznacajnijih, ako ne i najznacajniji, predstavnik grasevina iz kutjevackog kraja. Iako se radi o poklonu te stoga ne znam kolika je cijena svakako bi preporucio ljubiteljima grasevine da probaju.
Ocjena 87/100
(+): boja, ozbiljnost, harmonicnosti, konstanta kvalitete
(-): bistroca, lagana refermentacija?!


Krauthaker | grasevina klonska selekcija | 2012. | vrhunsko | suho | alk. 13,0%
Ne znam u koje stadiju je provedba klonske selekcije grasevine pa pretpostavljam da ni nije u slobodnoj prodaji vec da se radi o eksperimentalnom vinu. U casi je vino osjetno bolje bistroce i gotovo identicne mozda i intenzivnije slamnato, zlatno zute boje od Pomale grasevine. Odmah na nosu se osjeti da je ovo vino nesto svjezije, a mirisom dominiraju zelene jabuke, bijelo cvijece i sijeno te nema govora o prezrelosti, sto naravno ne umanjuje ozbiljnost ovog vina. Na okus se osjeti lijepa zaokruzenost nesto svjezijeg izricaja uz bolju mineralnost pa je ova grasevina svakako bolja opcija ukoliko ju zelite ostaviti da odlezi u boci neki kraci period (2-3 godine). Finis je jednako dug uz manje slatkoce, ali i gorcine sto je svakako plus. Kako u mirisu, tako i u okusu, klonska selekcija je svjezije vino od Pomale grasevina, ali jednako puno na nepcu. Zbog doticne svjezine svakako je bliza grasevinama moslavackog podneblja pa je stoga i meni za kapljicu bolja od Pomale grasevina.
Ocjena 88/100
(+): svjezina, mineralnost, bistroća
(-): ekstraktnost bi mogla biti veća

[Koshpa]

Istenič | Sivi pinot | 2008. | kvalitetno | suho | 12%alk.

Slovenska porodica Istenič poznata je po svojim vrsnim pjenuscima koje proizvode u nekoliko desetaka izvedenica. Izmedju ostalog proizvode i vinski ocat te u manjoj mjeri mirna vina. Prvi na redu kojeg sam kusao bio je Sivi pinot.
Vino je zacepljeno plasticnim cepom?! U casi je slamnato zute boje djeluje jos uvijek vrlo mladjahno i podosta svijetlo za jedan sivi pinot berbe 2008., ali nazalost bistroca nije zadovoljavajuca. U nosu vino djeluje poprilicno svjeze uz tek male naznake tercijarnih aroma starenja, ali ne preintenzivno. Najvise dominiraju kruske uz tek mali dodir zacinskog bilja (kopra), ali sve traje poprilicno kratko i jednodimenzionalno. Okusno je vino izrazito svjeze sto je svakako plus za to godiste no nazalost tijelo je dosta slabo s malim ekstraktima pa vino nekome moze djelovati neharmonicno i pomalo kiselkasto. S obzirom na godinu berbe ugodno me iznenadila svjezina koju ovo vino jos uvijek posjeduje no zbog ocite ranije berbe, grozdje nije bilo u punoj fenolnoj zrelosti te stoga pretpostavljam da je bilo namijenjeno proizvodnji baznog vina za neki od pjenusaca.
Ocjena: 72/100
(+): svjezina, mladjahnost
(-): jednodimenzionalnost, slabo tijelo i arome

[Koshpa]

Istenič | Modra frankinja | 2009. | vrhunsko | suho | 13% alk.

Modra frankinja ili frankovka kod nas, tipicna je crna sorta srednje europe. Na podrucju ex-YU eksploatirana je za proizvodnju obicnih selskih vina dok u Austriji od te sorte rade fenomenalna vina. Tek u zadnje vrijeme pocela se nametati i kod nas kao potencijal za nesto bolja pa cak i vrhunska vina. Sto nam o toj sorti moze reci Isteniceva modra frankinja iz odlicne berbe 2009.? Ovo vino je takodjer zatvoreno plasticnim cepom sto me ponovo ostavlja zbunjenog?! U casi lijepe rubin crvene boje s laganim ciglastim obrubom, ne predubokog tona i kompaktnosti, ali odlicne bistroce. U nosu se na prvu osjete malo povisene lakohlapljive komponente dok se kasnije otvaraju mirisi visnji, kupina, ali i miris koze sto bas ne sjeda svakome. Svakako je pozeljno kratko dekantirati ili barem pustiti da se vino otvori u casi. Na nepcu vino djeluje svjeze, laganog tijela sa zrelim i nenametljivim taninima, ali i relativno kratkim finisem za jedno crno vino. Kiselina je ponovo najistaknutija komponenta Istenicevog vina sto potvrdjuje prijasnju tezu da su ova vina radjena kao baza za pjenusce. Zanimljivo da je ovo vino prema slovenskom zakonu oznaceno kao vrhunsko sto po nasem nikako nebi moglo biti s obzirom na odredjenu neharmonicnosti i slabe ekstrakte.
Ocjena: 76/100
(+): svjezina, bistroca
(-): povisene lakohlapljive komponente, slabo tijelo, neharmonicnost

[Koshpa]

Krauthaker | Sauvignon vidim | 2012. | vrhunsko | suho | 2012.

S obzirom da smo se opskrbili Krauthakerovim vinima na nedavno odrzanom Festivalu grasevine u Kutjevu cuvao sam jedan od svojih favorita za kraj, Sauvignon 2012. iz poprilicno teske godine za sauvignone. Je li me razocarao ili ne?
U casi je vino dobre bistroce, blijedo zute boje sa laganim zelenkastim rubom. Reklo bi se tipicno novosvjetski, mladenacko. Nosom prvo dominiraju citrusni mirisi, zatim herbalne i floralne note. Kasnije se mogu naci tragovi sparoga i ogrozda te svakako odredjena mineralnost (mozda i dim?!) sto u konacnici upucuje na lijepu svjezinu. Kompleksnost je tu, no intenzitet mirisa je ispod zadovoljavajuceg nivoa za jedan mladi moderno vinificirani sauvignon. :/ Okus potvrdjuje svjezinu vina, ali nazalost vino djeluje nekako hrapavo, grubo i neposlozeno ostavljajuci gorkast okus poprilicno dugo nakon kusanja. Samo tijelo je poprilicno slabo za jedno vrhunsko vino s 13,5% alk. Zbog cega je to tako, mozemo samo nagadjati. Moja pretpostavka je da se radilo o ranoj berbi kako bi se sacuvale arome (neuspjelo) i svjezina (uspjelo) samo sto cesto u slucajevima (pre)rane berbe u sauvignonu zna ostati taj (pre)gorkasti okus koji u konacnici narusava harmonicnost samog vina. Sve u svemu pomalo sam razocaran ovim sauvignonom iako svjestan velikih poteskoca sa izrazito susnom 2012. godinom. Krauthaker i dalje ostaje majstor grasevine posebice onih baznih linija koje su meni osobno i najdraze.

Ocjena 80/100
(+): kompleksnost aroma, mineralnost, svjezina
(-): gorcina, slabije tijelo, kratak finis, slab intezitet mirisa

[Koshpa]

Feravino | Pinot bijeli "Dika" | 2009. | vrhunsko | suho | alk. 13,7% | 39kn

Iako sam sam sebi vec nekolicinu puta rekao da necu vise kupovati vina po trgovackim centrima uvijek popustim pa uzmem neku butelju. Ovaj put sreca je odabrala Pinot bijeli iz linije Dika od Feravina.
Butelja je unikatnog izgleda podosta niska i sirih "ramena", cep je poprilicno dobar za taj cjenovni razred. U casi je vino odlicne bistroce, slamnato do zlatno zute boje i ne preekstraktno bez obzira na 13,7% alkohola. Odmah po otvaranju vino djeluje raskosno i na nosu. Dosta intenzivan nos, ali istovremeno jednodimenzionalan ponajvise u smjeru jabuka, kruski i nesto orasastih plodova, uz lagano probijanje alkoholne vrucine. Nazalost samo 24h nakon otvaranja intenzitet mirisa rapidno se smanjuje pa samim time vino gubi povelik dio svoje zavodljivosti. No s obzirom da se radi o pinotu bijelom, u baznoj verziji, ne treba mu uzeti za zlo vec ga jednostavno treba popiti sto prije, najbolje odmah po otvaranju. Na okusu je vino jako lijepo poslozeno, puno, ali za svoje godine izrazito svjeze i jos uvijek mladenacko, harmonicno s dobrim balansom kiselina i uistinu malog ostatka secera - potpuno suho vino. Finis je takodjer lijepog trajanja uz lagani orasasti zavrsetak.

Ocjena: 86/100
(+): cista i po otvaranju butelje intenzivna aroma, harmonicnost, svjezina, bistroca
(-): (pre)jednodimenzionalne arome

[Komsic]

Znas sta Kospa ! Do sada sam citao ove tvoje postove ali mislim da mi je danas zadnji put . Malo sam bijesan sam na sebe i na ostale iz razloga :
Zivo u Njemackoj 7 godina u podrucju gdje se uzgajaju  i jedu sparoge ko kod nas odojak ili ti zganci . Koliko sam ih puta jeo i na koji nacin ni ne znam .
Da mi sada neko stavi puuuunu korpu sparoga pod nos i da su mi zavezane oci sigurno ne bi znao sto je u korpi.
Drug stvar je ogrozd . Imam ga doma , svake godine naberem oko 20-ak kila , sto pojedem onak  sto na kolacima sto napravimo djem .
Kad udjem u ostavu i otvorim teglu nekog djema sigurno necu prepoznati koji je ogrozd ( 3-4 razlicite vrste ) po mirisu . Mozda po okusu jer je kiselkastiji od ostalih .
E sad me ti j... da ti u vinu prepoznas miris ogrozda i miris sparoga .
A bas smo papci mi koji razlikujem tek o kom se vinu radi kad je u casi ( ni tad nisam uvijek siguran !) !

[dock]

 

[bistrica]

Znas sta Kospa ! Do sada sam citao ove tvoje postove ali mislim da mi je danas zadnji put...
...Da mi sada neko stavi puuuunu korpu sparoga pod nos i da su mi zavezane oci sigurno ne bi znao sto je u korpi.

A da malo obrišeš nos, možda bi pomoglo. 

P.S. Gdje baš nađe šparoge da im bude sporan miris. Toliko je karakterističan da se osjeti i u urinu nakon konzumiranja.

[Komsic]

Sory , ne konzumiram urin pa mi nije poznato !

[kenta]

Graševina Dekan 2011.-vinarija Trs Ilok, brutalno dobra graševina, nos na belo cveće, ukus svež, dominatni citrusi, blaga prijatna  sortna gorčina na kraju. Dobro izbalansirano, srednje telo, sve na svom mestu. Platio ga 8€ u vinariji, to im je premium linija, imaju i mladu kvalitetnu graševinu po 4€ koja je isto odlično vino za svaki dan.

[Koshpa]

A da malo obrišeš nos, možda bi pomoglo. 

P.S. Gdje baš nađe šparoge da im bude sporan miris. Toliko je karakterističan da se osjeti i u urinu nakon konzumiranja.

Upravo tako.
@ Komsic: prelomi sparogu pa ju pomirisi. Spominjes dzem od ogrozda koji nastaje kuhanjem gdje dobijes potpuno novi, i ne vise svjezi, proizvod. Svjezi ogrozd ima itekako specifican miris. Savjetujem da kupujes butelje i kusas sto vise razlicitih vina tako treniras nepce i nos. Ja sam tu tek na pocetku, ali svakako mogu razaznati vise mirisa nego sto sam to mogao prije 2-3 godine.