Kako i gdje naučiti ponešto o vinima, kušanje i kušači vina

[Ivan]

Imaš pravo,oprosti...ipak ti jedini sve znaš.Nadam se da ćeš uspjet u svojoj filozofiji proizvodnje.Samo hrabrno naprijed!

naravno da ne znam sve, to ne zna nitko ali sta, realno govoreci, nije malo smjesno i neozbiljno konstatirati da je vino oksidirano a nisi ga niti vidio, niti pomirisao a bogme niti probao..!?

to si napisao tek toliko da nesto napises i da popljujes..

ali nema veze, sve ja to kuzim, bez brige, nisi jedini koji tako (usko) razmislja..

i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji.

zivio!

[dock]

naravno da ne znam sve, to ne zna nitko ali sta, realno govoreci, nije malo smjesno i neozbiljno konstatirati da je vino oksidirano a nisi ga niti vidio, niti pomirisao a bogme niti probao..!?

to si napisao tek toliko da nesto napises i da popljujes..

ali nema veze, sve ja to kuzim, bez brige, nisi jedini koji tako (usko) razmislja..

i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji.

zivio!

ivo držim ti fige

[Mc Ozy]

IVAN@
Ja sam mislil da se radi o kombinaciji neke vrste izborne berbe, da možda nekaj eksperimentiraš s malim količinama. Rezana berba,prstenovani  lucnjevi, probrano grožđe i bobice i sl. !

[bistrica]

pa to sam stavio tolko iz fore, da razbijemo malo dosadu i letargiju na forumu..

nisi jedini koji tako (usko) razmislja.. i ja se isto nadam da cu uspjeti jer alternativa jednostavno ne postoji

Svaka čast za fotku. Po meni je to kruna tvog pisanja o drugačijoj filozofiji i pristupu pravljenju vina. Sa njom si definitivno kod nekih razbio ono što je važno, poneki preostali žestoki otpor prema bilo kojem koraku ili ideji drugačijoj od konvencionalne. Upravo i samo toliko, jer ima i ona druga strana priče koju je nadasve pametno i korisno razbiti. Izvini ako sam stekao pogrešan dojam iz navedenog citata. 
Tvoja isključivost i otpor prema bilo kojoj konvencionalnoj metodi čak i kada je nužna i strogo ograničena.
Ove dvije stvari nisu ni blizu u tolikoj suprotnosti kao što izgleda ili što ponekad hoćeš da izgleda. U pitanju je dijalektički krug  koji nikada ne prestaje da se vrti. To je ono Hegelovo, teza–antiteza=sinteza, pa kada se ova zadnja ustoliči postaje teza u novom krugu. Upravo takvu sudbinu su doživljavale i doživljavaju mnoge stvari u vinarstvu. Autohtoni-selekcionirani kvasci, oksidativni-reduktivni procesi, pretjerano sumporenje-uopšte bez sumpora, vino se stvara u vinogradu a ne u podrumu-isforsirani intervencionizam u podrumu, brza prerada-maceracija bijelih vina, silne agrotehničke mjere-njihov totalni izostanak i sl. Jedno bez drugog u bilo kom obliku u masovnim tokovima ne ide, jer onda prestaje razvoj ideje i sve stagnira i tavori. Ništa od ovog nije apsolutno dorečeno niti će to ikada biti u smislu cjelokupnog koncepta pravljenja vina. Vrhunac je biti korak ili jedan krug ispred aktualnog trenutka, a to se onda naziva iskorak ili originalnost. Uostalom zbog njega i imaš ovo sa selekcijom Škrleta, samo ne bi trebalo stati ili odlutati na pogrešnu stranu. Unaprijed se radujem trenutku u kojem ću ga otvoriti.

[Ivan]

IVAN@
Ja sam mislil da se radi o kombinaciji neke vrste izborne berbe, da možda nekaj eksperimentiraš s malim količinama. Rezana berba,prstenovani  lucnjevi, probrano grožđe i bobice i sl. !

ma ne, nista u tom pravcu, trenutno me takva vina ne zanimaju s proizvodne strane ali mozda nagodinu nesto probam sa chardonnayem..

ozbiljnije su me poceli vuci pjenusci, mozda i to nesto skemijam jer imam i ch i pinot crni pa nikad se ne zna..

al najozbiljnije se mislim posvetit maceracijama bijelih sorti, ponajprije skrleta jer nisam ocekivao ovako dobar rezultat!

[Ivan]

ivo držim ti fige

hehe, ajd fala!

[Ivan]

Svaka čast za fotku. Po meni je to kruna tvog pisanja o drugačijoj filozofiji i pristupu pravljenju vina. Sa njom si definitivno kod nekih razbio ono što je važno, poneki preostali žestoki otpor prema bilo kojem koraku ili ideji drugačijoj od konvencionalne. Upravo i samo toliko, jer ima i ona druga strana priče koju je nadasve pametno i korisno razbiti. Izvini ako sam stekao pogrešan dojam iz navedenog citata. 
Tvoja isključivost i otpor prema bilo kojoj konvencionalnoj metodi čak i kada je nužna i strogo ograničena.
Ove dvije stvari nisu ni blizu u tolikoj suprotnosti kao što izgleda ili što ponekad hoćeš da izgleda. U pitanju je dijalektički krug  koji nikada ne prestaje da se vrti. To je ono Hegelovo, teza–antiteza=sinteza, pa kada se ova zadnja ustoliči postaje teza u novom krugu. Upravo takvu sudbinu su doživljavale i doživljavaju mnoge stvari u vinarstvu. Autohtoni-selekcionirani kvasci, oksidativni-reduktivni procesi, pretjerano sumporenje-uopšte bez sumpora, vino se stvara u vinogradu a ne u podrumu-isforsirani intervencionizam u podrumu, brza prerada-maceracija bijelih vina, silne agrotehničke mjere-njihov totalni izostanak i sl. Jedno bez drugog u bilo kom obliku u masovnim tokovima ne ide, jer onda prestaje razvoj ideje i sve stagnira i tavori. Ništa od ovog nije apsolutno dorečeno niti će to ikada biti u smislu cjelokupnog koncepta pravljenja vina. Vrhunac je biti korak ili jedan krug ispred aktualnog trenutka, a to se onda naziva iskorak ili originalnost. Uostalom zbog njega i imaš ovo sa selekcijom Škrleta, samo ne bi trebalo stati ili odlutati na pogrešnu stranu. Unaprijed se radujem trenutku u kojem ću ga otvoriti.

hm, zanmiljiv post i zanimljivo razmisljanje..

ne znam sta da ti pametno odgovorim na ovo posto je ovo vise kao neki "zakljucak" na temu.

iskreno se nadam da necu "odlutati na pogresnu stranu" iako niti ne znam sto bi tocno znacilo pogresna strana ali na onu konvencionalnu sigurno necu..

otvori ga sto prije i uzivaj u Skrletu Selekciji!

ps. uzmi malo vecu i siru casu (ako imas takvo nesto), ohladi ga i promatraj razvoj vina kako se grije jer ipak mislim da najbolje pase na nesto visoj temperaturi (12-14°C).

[bistrica]

ps. uzmi malo vecu i siru casu (ako imas takvo nesto)...

Kod nas su u Merkatoru uz stalne kupovine malte ne džaba dijelili neke velike Riedel čaše.
Bolje da ih upotrijebim za vino nego da djeca piju vodu iz njih. 

P.S. Ako ih i ti negdje dobiješ, pa budeš pio vino iz njih sjeti se dijalektike, ma šta to značilo.

[Čvarkeš]

Da li netko može preporučiti gdje nabaviti (povoljno) čaše za degustaciju bijelog vina (tulipan-"za mali nos")? Trebam oko 1000 kom za izložbu vina

[Mc Ozy]

Probaj ovdje http://www.bumbar.hr/home.php?page=2&node=5

[Ruki]

nema jedne bobice druge sorte a kamoli crne!

sve 100% cisti skrlet maceriran 7 dana u inox bacvi bez kontrole temperature i naravno, bez dodavanja icega osim par grama vinobrana odmah nakon muljanja.

ne bi vjerovao koji miris ima, mirisi na narance, crveni grejp.. uglavnom na agrume i tropsko voce, nevjerojatan nos!

Ivane ajd molim ete reci ako nije problem u kakvom je sad stanju ovo vino?

[Agroteka]

Da li netko može preporučiti gdje nabaviti (povoljno) čaše za degustaciju bijelog vina (tulipan-"za mali nos")? Trebam oko 1000 kom za izložbu vina

Provjeri metro i pevec tam sam bil jucer pa sam ih vidio... Nisam gledao cijenu...

[Koshpa]

Skrlet, jednogodisnje vino - mit ili istina?

Cesto od vinara, ali i kupaca cujem opaske kako je skrlet vino koje treba popiti do berbe, a najbolje do 5og mjeseca jer nakon toga rapidno opada kvalitetom u smislu organoleptickih svojstava. Osobno nisam pobornik takvih hipoteza bez obzira na cinjenicu da sve sorte grozdja nemaju isti potencijal dozrijevanja. Pod slicnom pretpostavkom, prije 15ak godina tretiralo se i malvaziju dok su danas stvari poprilicno drugacije te na trzistu imamo maceriranih, odlezanih malvazija koja su odlicno prihvacene od domacih i stranih vinskih kriticara i vinske publike. Istarska malvazija je cisti dokaz da svaka sorta ima potencijal za nekoliko stilova vina, od mladenackih, svjezih, idealnih za ljetne vrucine do ozbiljnijih, odlezanih, maceriranih idealnih za samostalno konzumiranje. U kojem smjeru se moze ocekivati razvoj skrleta kao jedne od nasih autohtonih sorti? Ima li potencijal za siru stilistiku ili ga se treba raditi na jedan, moderan nacin te ga pustati na trziste vrlo rano kako bi se potrosilo do sljedece berbe? Djelomican odgovor na to pokusao sam naci uz pomoc predsjednika Moslavacih vinskih cesta vertikalnim kusanjem nasih skrleta od berbe 2012-2008.
Prvi je na redu bio skrlet 2012. iz inoxa. Blijedo zuta boja, svjez nos i lagano tijelo, idealno ljetno vino, pogodno za poznat hrvatski koktel - gemist. Drugi na redu je bio skrlet 2012. iz drveta koji je odlezavao na finim kvascima u periodu od 4mj. Sire i kompleksnije, arome punije i zaokruzenije tijelo s duzim finisom i laganim taninskim zavrsetkom. Ostavlja puno ozbiljniji dojam od inox varijante. Nakon kusanja 2 skrleta posljednje berbe krecemo s otvaranjem butelja. 2011. je obiljezena velikom susom samim time visokim alkoholima i niskim kiselinama, gdje su i arome bile problematicne. Ovaj skrlet je maceriran 3h pod suhim ledom, djelomicno fermentiran u inoxu, djelomicno u drvetu. Nazalost butelja je bila zatvorena losim cepom koji se osjetio u vinu, iako ako se i to zanemari, vrlo je ocit pad u vitalnosti te je ocito da je ovaj skrlet prosao svoj peak.
Nakon toga slijede 2 skrleta iz katastrofalne berbe 2010., jedan u polusuhoj varijanti drugi u suhoj varijanti. Oba skrleta imaju zlatno zutu boju sto upucuje na starije godiste, ali nosom, osim cvijetnih, dominiraju petrolejne note toliko karakteristicne za rizling?! Ostajemo zacudjeni. Zajednicka poveznica ova 2 skrleta su kvasci sa ß-glukozidaznim djelovanjem te grozdje koje je bilo zahvaceno botritisom. Zakljucak je bio da navedena kombinacija u skrletu daje petrolejne note slicne rajnskom rizlingu, ali i rusi mit o tome da su petrolejne note iskljucivo rezervirane za rizlinge. Kombinacija botritisa i odredjene vrste kvasaca tijekom odlezavanja moze stvoriti note i u nekim drugim bijelim kultivarima, poput skrleta. Iako sam osobno uvjerenja da kvasci ne igraju ulogu u stvaranju petrolejnih tercijarnih aroma koliko cinjenica da su oba skrleta nastala od botritiziranog grozdja.
Slijede 2 skrleta iz fenomenalne berbe 2009. Nazalost suha verzija je prosla mnoge torture tijekom svog zivotnog vijeka, dijametralno suprotne od enoloskih postupaka koji se preporucaju za proizvodnju kvalitetnih/vrhunskih vina pa sam bio malo skeptican prije kusanja. No na svu srecu bio sam u krivu. Radi se o 4 godine starom skrletu koji nas naprosto zapanjuje svojim mladenackim, tipicno skrletskim aromama, ali i punim, zaokruzenim tijelom. Polusuha, nefiltrirana verzija je slicne aromatike, ali nesto slabijeg tijela s vecim ostatkom secera te bi svakako bolje odgovarala njeznijem spolu. Za kraj kusamo berbu 2008. za koju je odmah zakljucujemo da je evidentno u padu. Spoj loseg cepa, te neadekvatnog skladistenja (to se odnosi na sve butelje) uz evidentan umor daju slabasno vino, neprepoznatljivo za skrlet kako na nosu tako i na nepcu. Da se razumijemo vino nema neku izrazenu manu, ali je jednostavno proslo svoj vrhunac.
Zakljucak na kraju dana je bio da skrlet ima potencijal dozrijevanja ukoliko se ispune odredjeni preduvjeti u vinogradu i podrumu. Kvasci koji izrazavaju aromatiku pri niskim temperaturama te daju fenomenalne arome u prvoj godini, kasnije naglo padaju i vina brze gube sortne karakteristike. Vise kiseline u berbi, pracene boljom zastitom masulja od oksidacije te uvjetno receno visi alkoholi, duze zadrzavaju sortne karakteristike vina prilikom odlezavanja. U same tehnike proizvodnje poput duzih maceracija, odlezavanja na talogu, fermentacija prirodnim kvascima tj. neintervenisticko vinarenje, nismo ulazili iako iste nebi smjeli zanemareti prilikom rasprave o dugovjecnosti jednog bijelog vina.

[Koshpa]

Nasa udruga organizira dvodnevnu radionicu/trening za sommeliere. To je u principu presjek 1. i 2. stupnja sommelierskog obrazovanja. Zanimljivih stvari se moglo nauciti od gosp. Franje Francema.

[ozren007]

Nasa udruga organizira dvodnevnu radionicu/trening za sommeliere. To je u principu presjek 1. i 2. stupnja sommelierskog obrazovanja. Zanimljivih stvari se moglo nauciti od gosp. Franje Francema.

kada i gdje?!! Da li postoji mogucnost prisutstva ukoliko midi clan udruge ili je zatvorenog tipa