Kako i gdje naučiti ponešto o vinima, kušanje i kušači vina

[jnix]

http://tipdeck.com/hr/how-to-become-a-sommelier/
 

[Podrumar1987]

Jučer u udruzi imali radnu degustaciju mladih vina.
Vodila ju je Tadeja Vodovnik-Plevnik specijalist za vinarstvo KGZ Maribor.
Meni je to bila prva radna degustacija pa sam bio iznenađen načinom na koji je organizirana.

Vina su se donosila sat vremena prije početka degustacije, označavala su se naljpnicom na kojoj je pisala sorta i broj, istu takvu naljepnicu je dobio i donositelj uzorka. Ispred svakog člana se nalazila degustacijska čaša, a po 5 članova je imalo na raspolaganju tacnu sa sirom i kruhom vrć sa vodom za ispiranje ustiju i čaša te posudu u koju se uljevalo neispijeno vino. Najprije je bilo uvodno predavanje o vinifikaciji grožđa i pretocima koje je trajalo oko pola sata a zatim je počela radna degustacija. Skupilo se 60 uzorka vina i oko 30 članova udruge.

Redosljed radne degustacije je bio. Otvaranje boce i mjerenje okvirnog šećera pomoću nekog posebnog Brix moštomjera.Prije svake  degustacije objavio se broj vina tako da je svatko znao kada se radi o njegovom vinu. Zatim sljedi točenje istog vina (dva člana su bila zadužena za točenje ) najprije enologinji a zatim i svim članovima udruge. Kad su svi imali vino pred nosom sljedio je komentar o ispravnosti ili mami i bolesti vina i naravno što bi trebalo napraviti da se ta bolest ili  mana eventualno otkloni. I tako 60 puta.

Malo sam bio šokiran sa činjenicom da je više od 50 % vina imalo neku manu ili bolest. Uglavnom  se radilo o sumpoprovodiku ali ne o klasičnom mirisu na trula jaja nego je tu bilo mirisa i na češnjak,gumu, cvjetaču i kuhano zelje. Ja sam do sada bio upoznat samo sa sumporovodikom koji smrdi na trula jaja.Većina tih vina se može spasiti, kombinacijom antibeksera, sumporenja te otvorenog pretoka. Bilo je nekoliko vina koja je zahvatila oksidacija,nekoliko vina sa miševinom. A najveći problem su bila vina  koja su imala povišenu hlapivu i etilacetatni ton , za takva vina je navela jedino rješenje nabavka zdravoga taloga i mješanje vina na talogu. Te mane se ne mogu otkloniti eventualno se mogu malo ublažiti.  
Ja sam odnio bijelo mješano i chardonnay. Vina su mi bila bez ikakve mane. Na mješavini je izmjereno 6.4 brixa, komentar je bio ispravo, lagono i sviježe vino, chardonnay je pokazao 7.5 brixa  odličnog je i izraženog  mirisa na jabuku (zlatni deliše, makar meni više slići na krušku)  i potencijalni kandidat za zlato. Presretan sam sa komentarima.
To mi je bilo prvi puta da sam u 3 sata probao 60 vina, bilo je poučno i dalo se puno naučiti o manama i bolestima vina. Moji favoriti bili su sauvignoni jer su svi bili odlični, dok se kod ostalih sorti tu i tamo pronašao pokoji primjerak vina koji je bio stvarno dobar. Pa bi tako  izdvojio po jedan kerner, traminac i muškat žuti.... 

[Ivan]

evo jedna forica..

jedna sorta i 3 sasvim razlicita vina, vidi se i razlika u boji.. o cemu se radi??

ps. Koshpa ce vjerojatno pogoditi..

[Podrumar1987]

Radi se o dužini maceracije...

[Ivan]

Radi se o dužini maceracije...

pa mislim da je to sasvim ocito ali malo detalja kolega..

koja sorta, koja godina (mozda nije sve ista..), koliko dugo na maceraciji..?

[trsek]

BTW Ivan, "hladna" maceracija ili "topla" bez kontrole temperature? Ako "hladna"-koliko dugo(do 24h na 8 stupnjeva kao što napr. radi Rudi Pichler u Wachau od grožđa odvojenog od peteljke)?
Malo ljudi kod nas kuži razliku između "hladne" i "tople" maceracije(ako nisu vinaru a i tu ima velikih "znalaca").

[pirou]

To gore je Škrlet pretpostavljam.
Jel se splati tak ga dugo macerirati, meni je ovo zadnje neprivlačna boja (oksidativne nijanse).
Bilo bi fora napraviti neku "kupažu" od sve 3 čaše, tipa 4/8 najsvjetlije,3/8 srednja, 1/8 tamnoga.... 
Možda tak i radiš.

[Koshpa]

Ili je skrlet pa je ovo u sredini kupaza ova dva krajnja ili je pak rijec o chardonnayu. Jer me ova zadnja boja jako podsjeca na onaj lanjski macerirani chardonnay.
EDIT: su to prva 2 lanjska skrleta? prvi klasicni, drugi selekcija, i trece je chardonnay?

[apostol]

Prvo dva uzorka mogu biti puno toga, a treći uzorak bi mogao biti dugo macerirani chardonnay (više od 20 dana) i to bez kontrolirane temperature, ali može biti i neka druga sorta.
Sve su ti u principu nagađanja, ali eto..

[bistrica]

jedna sorta i 3 sasvim razlicita vina, vidi se i razlika u boji.. o cemu se radi??

Drugi vinograd. Obzirom na onu da se vina rade u vinogradu, a ne u podrumu. 

[Koshpa]

Hahaha! 

[MMladen]

Mislim da se radi o Zweigelt-u desno a o istoj situaciji sa lijeve strane samo sa više dodanog sumpora.

[Ivan]

BTW Ivan, "hladna" maceracija ili "topla" bez kontrole temperature? Ako "hladna"-koliko dugo(do 24h na 8 stupnjeva kao što napr. radi Rudi Pichler u Wachau od grožđa odvojenog od peteljke)?
Malo ljudi kod nas kuži razliku između "hladne" i "tople" maceracije(ako nisu vinaru a i tu ima velikih "znalaca").

nema kod mene hladne maceracije, sve "topla" bez kontrole temperature, prirodno i prosto seljacki koliko to moze u svojoj osnovi biti..

[Ivan]

To gore je Škrlet pretpostavljam.
Jel se splati tak ga dugo macerirati, meni je ovo zadnje neprivlačna boja (oksidativne nijanse).
Bilo bi fora napraviti neku "kupažu" od sve 3 čaše, tipa 4/8 najsvjetlije,3/8 srednja, 1/8 tamnoga.... 
Možda tak i radiš.

prvo ti je tocno!

ne bih rekao, boja je itekako privlacna.. samo po boji mozes skuziti koliko aroma i okusa ima to vino!

ne bih cak ni rekao da je vino oksidativne prirode iako je ocito da je vino u zadnjoj casi macerirano ali nikako nije pokvareno u smislu oksidacije..

ne radim to, sva 3 uzorka vina su zasebna.

[Ivan]

Ili je skrlet pa je ovo u sredini kupaza ova dva krajnja ili je pak rijec o chardonnayu. Jer me ova zadnja boja jako podsjeca na onaj lanjski macerirani chardonnay.
EDIT: su to prva 2 lanjska skrleta? prvi klasicni, drugi selekcija, i trece je chardonnay?

sorta je skrlet, da vam olaksam..

ali sva 3 vina su zasebna, dakle postoje odvojeno i bez miksanja i sva se odvojeno mogu probati.

lanjski ch ipak nije imao takvu narancastu boju..