Analize vina

[Ivan]

hehe, dobro, necemo sad te stranacke parole koje sam, istina, ja slucajno zapoceo, moj bed. znam sto si htio reci ovime s vodom, nisi dodavao vodu u most. kiseline su ti ok, alkohol je relativno nizi i tu vjerojatno lezi tvoj problem praznine i okusa vina. alkohol je jedan od najvaznijih sastojaka vina koji vinu daje punocu i ispunjenost u ustima. drugi je kolicina ekstrakta kojeg uglavnom tvori glicerol (koji je takoder alkohol) i jos se mozda tu mogu ubrojati neke odredene vinarske tehnike koje mogu pridonijeti toj punoci kao sto su sur lie metoda, malolakticna fermentacija i dozrijevanje vina, narocito u drvenim bacvama (zadnje 2 metode pogotovo imaju utjecaja kod crnih vina). dakle, ti imas malo alkohola i vrlo vjerojatno malo glicerola sto se narocito istice u slucajevima mladih loza koje jos nisu dovoljno stasale i jos ne daju toliko kvalitetan rod kao sto daju starije loze. takoder, vrlo mali ostatak secera od par g/l, npr. 5, moze imati veliki utjecaj na punocu vina jer taj secer daju odredenu notu slasti (glicerol je takoder na okus sladak), zato u biti i mnogi vinari kada imaju relativno losije (i kiselije) vino, ostave ga polusuhog i na taj nacin ga zamaskiraju.. nadam se da si zadovoljan objasnjenjem.

[Moslavac]

hehe, dobro, necemo sad te stranacke parole koje sam, istina, ja slucajno zapoceo, moj bed. znam sto si htio reci ovime s vodom, nisi dodavao vodu u most. kiseline su ti ok, alkohol je relativno nizi i tu vjerojatno lezi tvoj problem praznine i okusa vina. alkohol je jedan od najvaznijih sastojaka vina koji vinu daje punocu i ispunjenost u ustima. drugi je kolicina ekstrakta kojeg uglavnom tvori glicerol (koji je takoder alkohol) i jos se mozda tu mogu ubrojati neke odredene vinarske tehnike koje mogu pridonijeti toj punoci kao sto su sur lie metoda, malolakticna fermentacija i dozrijevanje vina, narocito u drvenim bacvama (zadnje 2 metode pogotovo imaju utjecaja kod crnih vina). dakle, ti imas malo alkohola i vrlo vjerojatno malo glicerola sto se narocito istice u slucajevima mladih loza koje jos nisu dovoljno stasale i jos ne daju toliko kvalitetan rod kao sto daju starije loze. takoder, vrlo mali ostatak secera od par g/l, npr. 5, moze imati veliki utjecaj na punocu vina jer taj secer daju odredenu notu slasti (glicerol je takoder na okus sladak), zato u biti i mnogi vinari kada imaju relativno losije (i kiselije) vino, ostave ga polusuhog i na taj nacin ga zamaskiraju.. nadam se da si zadovoljan objasnjenjem.

S obzirom da se radi o graševini, 11,5 % alkohola nije loše ako uzmemo u obzir da se radi o dugoselsko-vrbovečkom okruženju. Ali može biti do toga... Neznam dal sam napomenuo, ali vino je u drvenim bačvama. Čudno mi je jer sam uz tu graševinu sam radio i mix (graševina, šipon i kraljevina, u princupu stolne sorte) di sam stavio nekih 5% vode (to sam radio za lokalne pijance da ih imam s čim ponudit  ) i to stolno vino je puno jačeg okusa, osjeti se punoća.

Sami trsovi ovdje ne bi trebali igrat neku ulogu jer ipak nisu toliko mladi da je to presudno (znači vinograd ima 500 trsova i svake godine podsađujem-zamjenjujem 20-tak trsova)
Inače hvala na opširnom odgovoru, ali jel ima možda kakav način to popraviti?

[Ivan]

ma ja kazem da grasevinu ne treba saditi nigdje osim u slavoniji! jednostavno nikad ne dozori dobro i nikad nije ko slavonska a ima toliko dobrih i kvalitetnih i sto je najbitnije ranijih sorti od grasevine za ovaj sredisnji kontinentalni dio, a svi uglavnom briju po toj grasevini.. pa u mnogo slucajeva razne mjesavine sorata mogu biti puno bolje od jednosortnog vina, pogotovo slabije grasevine kao u tvom slucaju, jer se svaka sorta nesto doprinose u okusu i mirisu i vino cini kompleksnijeme nego sto ono uistinu jest (po svom kemijskom sastavu). starost vinograda nije bas tako beznacajna stvar, itekako jest! po tvojoj racunici ispada da ti je 10% vinograda starosti do 5 a 20% do 10 godina, kada loza u biti i pocne najbolje roditi.. dakle, definitivno ima i to utjecaja i jos nek ti se poklopi losija sezona + slabiji sortiment i eto ti slabijeg i praznog vina! za popravak ne znam, mozes dodati sve i svasta, od alkohola, glicerola, secera.. mjesati ga sa boljim (jacim) vinom..

[Moslavac]

može biti da sam preopteretio lozu i da je previše rodila pa je time vino izgubilo ono nešto, dušu! 

[Chajks]

ma ja kazem da grasevinu ne treba saditi nigdje osim u slavoniji! jednostavno nikad ne dozori dobro i nikad nije ko slavonska

... mislim da ti konstatacija nije na mjestu. ja sam iz Zagorja (doduše, to je jos sjevernije) i tu kod nas ima odličnih graševina koje se razlikuju bukeom od slavonskih, al je stvar najčešće u vinarima, a ne u sorti.

[Ivan]

... mislim da ti konstatacija nije na mjestu. ja sam iz Zagorja (doduše, to je jos sjevernije) i tu kod nas ima odličnih graševina koje se razlikuju bukeom od slavonskih, al je stvar najčešće u vinarima, a ne u sorti.

to je moje misljenje i stojim pri tome. najbolja grasevina je u slavoniji, tocnije iz kutjeva! ne kazem ja da grasevine iz drugih dijelova uopce ne valjaju ali iskreno, nisu ni blizu slavonskima koje imaju vise alkohole i ekstrakte na sto utjece drugacija klima. dok s druge strane, smatram da slavonija nema tako kvalitetne aromaticne sorte kao medimurje i zagorje, kao sto je sauvignon, rizling (iznimka Enjingi), muskati, silvanci.. tu vam dajem prednost ali u grasevini ipak ne..

[pissta]

evo i moja malenkost da se ukljući u ovu raspravu oko graševine i to iz vlastitog iskustva...apsolutno pravo dajem Ivanu na njegovoj konstataciji;naime rijetke su godine kad grožđe graševine uspijem sačuvati u optimalnim uvjetima do pune zrelosti.
Upravo radi toga već par godina graševinu zamjenjujem sortama druge etape sazrijevanja(muškati,sauvignon) i mogu reći da se isto tako iz godine u godinu podiže šećer,smanjuje kiselina,tj. vino dobiva ajde recimo" jednu višu notu".Priznali mi Zagorci to ili ne; istina je upravo takva kako Ivan kaže...pozdrav iz hladnog Varaždina.

[Ivan]

o tome ja pricam.. a sada molim da se vratimo na temu.

[dugi68]

U Kutjevo je nosio suprugin bratić na analizu. Mislim na faks ili neki laboratorij. Po stavki je oko 20 Kuna. Odredili su mu SO2, šećer i ne sjećam se još točno što. Uglavnom sve skupa oko 120 kuna. Udruga vinogradara čiji sam član planira ove godine kupiti,(sada mi se nemojte smijati), EBUO... ilil sl. uređaj koji radi neke analize gotovog vina. Mislim da rekoše da košta oko 2000 kuna. I usput još jedna stvar, nama srednja škola u Brodu vrši beplatnu analizu tla jer su dobili neku donaciju a moraju je pravdati suradnjom sa Udrugama.

[markobelafonte]

jel možeš podijeliti sa nama informaciju od koga su dobili tu donaciju, jer mi se čini kao jako zanimljiva stvar ?

[dock]

vino mi je odbijeno na izložbi-prisutnost etil acetata  .o čemu se to radi

[Ivan]

vino mi je odbijeno na izložbi-prisutnost etil acetata  .o čemu se to radi

octikavost vina, provjeri vise na linkovima.

http://www.vvvforum.eu/index.php?s=63
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=855

[dock]

nisam zadovoljan odgovorom -octikavost?? vrenje se odvijalo u limenoj bacvi na vreljnjacu temperatura vrenja kontrolirana aosim toga nastanak   etil acetata ni u jednom clanku ne veze se uz octikavost . vinu se ne mjenja okus izmjerena ukupna kiselina 7

[Ivan]

etil acetat je onaj miris po kojem vino smrdi na ocat, ne smrdi sama octena kiselina vec upravo etil acetat. e sada, o njegovoj kolicini ovisi da li vino smrdi ili ne, dakle moguce je imati povisene hlapive kiseline (koju 99% cini octena) a da vino ne smrdi na ocat i obratno, zato se kod pustanja vina u promet provodi analiticka i organolepticka metoda i po zakonu o vinu su moguce i dopustene iznimke s obzirom na hlapive kiseline koje u bijelom vinu ne smiju biti vise od 1 g/l ali ako vino npr. sadrzi hlapive 0,8 a organolepticki nema nikakvog stranog mirisa (miris na ocat - etil acetat) moze slobodno ici u promet.

[Razor]

Dodao bih još jednu stvar, da vino može imati miris i po acetonu, odnosno čistilu laka za nokte, kad je u pitanju etil acetat, i u tom slučaju se ne osjeti octikavost, ali to se opet veže na hlapive kiseline.
U svakom slučaju riječ je o mani vina i vino se opravdano odbija na izložbi!