Možeš i sa "šefom" samo je malo teže nego sa staklenom tikvicom.
pribije se unutra ispred rupe na velikom drvenom bednju i otače mošt poslije maceracije a štiti da bobice ne idu u pipu...onak kak su nekad radili "da sve malo zakipi" jer se poslije lakše spreša...?
Može kume. Ja sam to imal prije nekih 15-ak godina. Kapale su mi trake na dno bačve, a da nisam znao. Prvi pretok sam radio u siječnju. Tak je vino smrdilo da se osjetilo iz podruma u kuću. Preko bakrernih ploča i sita sam ga zračio u kaci, pumpom oko jedan sat. Potpuno se izgubio miris, tj. smrad. Evo baš sam sad tu negdje na forumu opisao sličnu stvar sa sumporovodikom na D2. Danas uradio, vrlo efikasno.Inače moj deda je u klijeti imal bakreni lijevak i "ružu". Sad znamo čemu je to služilo.
Inox punjen dusikom je klasa iznad za razliku opće rasirenih inoxica s plutačom i poklopcem.Ja takodjer koristim vinobran u inoxu: istresem vinobran u plastičnu posudu i nju stavim na plutaču. Nije rizik hrdje, ako se stavi recimo 4 - 5 grama vinobrana na 80 - 100 litara praznog prostora.Brzo se rasiri miris sumpora i nije jak. Ono sto ja znam je da ne smijete poklopac zabrtviti prozirnom folijom za kolače i staviti vinobran na plutaču. Nema "disanja" tog praznog prostora i stvara se izrazita i jaka koncentracija sumpora koja nagriza varove i sve ostale dijelove koji su izgrebani tako da vam stvori malu crnu točku oko koje se siri smjedja boja. nakon 10 - 15 dana podignem poklopac i mirisom osjetim da li treba ili ne treba dodati vinobrana. Ako je miris slab ili ga nema uvijek primjetim da se vinobran u posudi stvrdni i skrutio i da nema mirisa.
Pitanje, neznam gdje bi smjestio? Nek admin preseli ak treba!Naime, drvene letvice na preši su mi dosta dotrajale (ispucale, pohabane....)Od kojeg drva da dam napraviti nove? Hrast, jasen ? nemam pojma. Help!
parena bukva bi po meni bila najbolja , a i sam to moram promijenit do godine