Bistrenje vina

[Dioniz]

... a sta je pirovin, jel su to mozda pektoliticki enzimi, ne mogu se sad tocno sjetiti..?...

vidi:

http://www.cedar-agro.hr/pyrovin.htm   ili
http://www.vvvforum.eu/index.php?s=461

[Ivan]

hm, (ne)obican kalij metabisulfit. ne znam zakaj sam ja zapamtio da su to neki enzimi.. svejedno, hvala na osvjezivanju pamcenja.

[Quercus]

Bistrenje, taloženje mošta nema veze sa bistrenjem vina.
u roku 24 sata, koliko obično traje taloženje (uz neke nove enzime i kraće) se iz mošta ne maknu sve bjelančevine koje je onda potrebno kasnije uklanjati. postupak služi prvenstveno, ako ne koristimo enološke preparate, da uklonimo ostatke zemlje, nešto pesticida, i ostali grubi otpad koji silom teže pada na dno posude u kojoj se taloženje vrši, a ako koristimo enološke preparate, onda uklanjamo i nepoželje enzime (važno za smanjenje oksidativnog kapaciteta vina kasnije), ostatke pesticida, inaktiviramo enzime divljih kvasaca i bakterija, uklone se najgrublje i nepoželjne bjelančevinste tvorevine....

[INGI]

Ok hvala.
Znači: branje grožđa i muljanje, pirovin (20 g na 175 l tropa), lalzim  HC (1g na 175 l tropa), ostavim da stoji 5 sati, prešanje, bentolit 100g na 100l mošta, hidroclar H30 30ml na 100l ,taloženje na 10 stupnjeva 24 sata,skidanje sa taloga,  kvasac 30g + fermaid 30g i vrenje.
- koja temperatura mošta je potrebna za uspješno vrenje?
- talog od taloženja se baca?
- kada prvi pretok i šta treba staviti u vino prije pretoka?

[toplichanec]

Ok hvala.
Znači: branje grožđa i muljanje, pirovin (20 g na 175 l tropa), lalzim  HC (1g na 175 l tropa), ostavim da stoji 5 sati, prešanje, bentolit 100g na 100l mošta, hidroclar H30 30ml na 100l ,taloženje na 10 stupnjeva 24 sata,skidanje sa taloga,  kvasac 30g + fermaid 30g i vrenje.
koja temperatura mošta je potrebna za uspješno vrenje?
talog od taloženja se baca?
kada prvi pretok i šta treba staviti u vino prije pretoka?

Sve ti je lijepo napisano i poslikano ovdje: http://www.cedar-agro.hr/talozenje.htm
ja to malo drugačije radim, ali to su nijanse.
Talog ne bacam već ga prešam sa onom bijelom zemljom u jednoj gustoj vreći kupljenoj lani direktno u Pa vinu. Zemlja je pakirana u papirnatoj vreći kao vapno, a quercus će reći kak se zove, ja sam zaboravil. Ostane samo blato koje se baci, a mošt iz taloga je potpuno čist kao staro vino.
Ali za 175 l se to ne isplati jer je vreća dosta skupa (bila je oko 800 kn).
Prvi pretok napravim kad se mošt izbistri, a stavim 10 g vinobrana tjedan dana prije pretoka.

[Quercus]

Moj prijedlog je 1 g HC na 100 kg grožđa prije muljanja (u toku muljanja), ne mora ništa stajati nego odmah prešanje.
Taloženje na nekih 10-15°.
Oprez kod odavanja kvasca da temperatura mošta ne bude preniska u odnosu na temperaturu pripremljenog kvasca, odnosno, ako je kvasac preipremljen na 35° a mošt ohlađen na 10° bila bi prevelika razlika. prije dodavanja kvasca temperatura mošta bi se morala dići na 18° a manju količinu dodati u kvasac da mu se spusti temperatura. Tako jedno dva tri puta u roku pola sata i dodati u ukupnu količinu.

[Zagorac]

Moj prijedlog je 1 g HC na 100 kg groµđa prije muljanja (u toku muljanja), ne mora ni±ta stajati nego odmah pre±anje.
Taloµenje na nekih 10-15°.
Oprez kod odavanja kvasca da temperatura mo±ta ne bude preniska u odnosu na temperaturu pripremljenog kvasca, odnosno, ako je kvasac preipremljen na 35° a mo±t ohlađen na 10° bila bi prevelika razlika. prije dodavanja kvasca temperatura mo±ta bi se morala dići na 18° a manju količinu dodati u kvasac da mu se spusti temperatura. Tako jedno dva tri puta u roku pola sata i dodati u ukupnu količinu.

Pozdrav, idem i ja uskoro po svojih 1.000 l pa da još nešto naučim od Quercusa i ostalih iskusnijih od mene, ak stignete ovaj vikend odgovoriti .
Lallzym HC, nisam dosad koristio, ali vidim po postovima da se preporuča pa ću ga staviti.
Ne stavljam pyrovin u trop nego u ocijeđeni mošt, jel griješim? (Usput,stavim u škaf u koji muljam grožđe plastičnu građevinsku drenažnu cijev,u koju gurnem šlauf od pumpe i kako muljam odma pumpam u kacu mošt. Natočim 100 l stavim 10 g kalijevog metabisulfita  i tako svakih 100 l, poslije ostatak naravno čim prije isprešam).
Ne hladim mošt, ako je oko 18°C, jer kao što veli Quercus kad se doda kvasac temp. mošta bi trebala biti oko 18°C.
Taložim najmanje 48 sati,nisam stavljao bentonit i dobro se izbistrilo, sklon sam eksperimentiranju radi poboljšavanja kvalitete (miješano bijelo grožđe), što dobivam s bentonitom?
Jel obavezno dodati uz kvasac i hranu, nisam ju stavljao dosad, a nisam imao problema s vrenjem?
Općenito, nemam tak puno toga, ali bih želio izvući max. kvalitetu kad se već cijelu godinu trudim i špricam po propisu. Fala bogu imam zdravo grožđe, možda 1-2 kg samo botritisa pa je svaki savjet u vezi najkvalitetnijeg sredstva i kojeg proizvođača kao i postupka dobrodošao.
Hvala

[Razor]

Ne bentonit na mošt bez dobrog znanja i iskustva!!
Koliko od vas je svoje vijčane preše ofarbalo s prehrambenom bojom?
Da li znate koliko kiseline otope metala s preše u vino. Većina vas nema inox preše ili centrifugalne, da dalje ne nabrajam.
Dalje, vidim puno ljudi koristi led za taloženje. Pitam jednu stvar, da li znate kako je teško pokrenuti vrenje hladnog mošta bez primjerenih tehničkih uvjeta! Ja se osobno s tim ne slažem, a svako ko je probao mislim da je uvidio određene probleme koji se javljaju.
Molio bi Quercusa za mišljenje o ovom zadnjem, da malo pojasni drugima!
Botrytis na grožđu u određenim uvjetima je čak poželjan za vinifikaciju! Mislim da bi Ivan više znao o tome reći!

[Zagorac]

Ok, Razor cijenim tvoje mišljenje, sutra dobro naoružan napadam vinograd i bentonit preskačem za ovu godinu stavit ću onaj enzim  Lallzym HC u mljeveno grožđe, 10g kalijevog metabisulfata u 100 l ocijeđenog mošta, neću ga hladiti jer ne očekujem preko 18C temperaturu, inox prešu se nadam da ću nabaviti slijedeće godine, a kaj se tiče botritisa imam ga 1-2 kg pa se neću puno žaliti, kolko je poželjan kak ti veliš ne znam, našprical sam se ove godine i sretniji sam da konačno imam super zdravo grožđe tak da mi susjedi lagano zavide, ali to moram zahvaliti i savjetima stručnjaka popud tebe,Quercusa, Ivana i ostalih mahera. ®ivjeli 

[Ivan]

Ne bentonit na mošt bez dobrog znanja i iskustva!!
Koliko od vas je svoje vijčane preše ofarbalo s prehrambenom bojom?
Da li znate koliko kiseline otope metala s preše u vino. Većina vas nema inox preše ili centrifugalne, da dalje ne nabrajam.
Dalje, vidim puno ljudi koristi led za taloženje. Pitam jednu stvar, da li znate kako je teško pokrenuti vrenje hladnog mošta bez primjerenih tehničkih uvjeta! Ja se osobno s tim ne slažem, a svako ko je probao mislim da je uvidio određene probleme koji se javljaju.
Molio bi Quercusa za mišljenje o ovom zadnjem, da malo pojasni drugima!
Botrytis na grožđu u određenim uvjetima je čak poželjan za vinifikaciju! Mislim da bi Ivan više znao o tome reći!

sto se tice vrenja hladnog mosta i na niskim temperaturama, postoje za to odredeni kvasci, tzv. krio kvasci (lat. krio=led) koji podnose bez problema vrlo niske temperature vrenja (cak i nize ispod 10°C). ja sam prosle godine imao malvaziju na fermentaciji na 12°C sa tim krio kvascima i vrenje je proslo bez ikakvih problema, vino je bilo suho (oko 2 g ostatak secera) i cak je vrlo brzo proteklo (oko 3 tjedna). prednosti su kod vrenja na nizim temperaturama izbjegavanje burnog vrenja koje traje prvih 3-6 dana i gdje uslijed velikog oslobadanja CO2 i pjenusanja dolazi do gubitaka i isparavanja aroma, a to se posebno odnosi na vrlo aromaticne sorte koje imaju izrazite arome, posebno cvjetne, tipa muskati, sauvignoni.. jedini je nedostatak sto sa takvim vrenjem dolazi do nesto brzeg hlapljenja takvih sortnih aroma i takva vina nemaju veliki potencijal starenja i dobra su za brzu potrosnju, 6-8 mjeseci max.

[frabrne]

a sta je pirovin, jel su to mozda pektoliticki enzimi, ne mogu se sad tocno sjetiti..?

PYROVIN (100% kalijev metabisulfit - K2S2O5, E224 (kalij disulfit,kalij pirosulfit) z

[Razor]

Osnovne značajke prilikom vrenja koje trebamo zadržat za sortna vina su prije svega voćni esteri kao nosioci arome, drugi su visokovalentni alkoholi, kao sekundarne arome,  Za spojiti sve to treba malo iskustva i malo znanja osnova vinifikacije!

[Razor]

sto se tice vrenja hladnog mosta i na niskim temperaturama, postoje za to odredeni kvasci, tzv. krio kvasci (lat. krio=led) koji podnose bez problema vrlo niske temperature vrenja (cak i nize ispod 10°C). ja sam prosle godine imao malvaziju na fermentaciji na 12°C sa tim krio kvascima i vrenje je proslo bez ikakvih problema, vino je bilo suho (oko 2 g ostatak secera) i cak je vrlo brzo proteklo (oko 3 tjedna). prednosti su kod vrenja na nizim temperaturama izbjegavanje burnog vrenja koje traje prvih 3-6 dana i gdje uslijed velikog oslobadanja CO2 i pjenusanja dolazi do gubitaka i isparavanja aroma, a to se posebno odnosi na vrlo aromaticne sorte koje imaju izrazite arome, posebno cvjetne, tipa muskati, sauvignoni.. jedini je nedostatak sto sa takvim vrenjem dolazi do nesto brzeg hlapljenja takvih sortnih aroma i takva vina nemaju veliki potencijal starenja i dobra su za brzu potrosnju, 6-8 mjeseci max.

Da, postoje ako misliš na Saccharomyces bayanus vrste. Nisu bitni  toliko ti sojevi, budući da imaju specijalazaciju (specialization is much easier to type). Napiši nešto ako imaš drukčije izvore!

[INGI]

preporuke su da se ko početnik ne igram sa bentonitom u mošt?

mošt ću spremati u drvenu bačvu, da li ju trebam sumporiti?

[Ivan]

Da, postoje ako misliš na Saccharomyces bayanus vrste. Nisu bitni  toliko ti sojevi, budući da imaju specijalazaciju (specialization is much easier to type). Napiši nešto ako imaš drukčije izvore!

nisu bayanusi, al ne mogu se sad sjetiti kak se tocno zovu i odkud su, mislim da je to fax nabavio iz Italije negdje.. javit cu ti za par dana kad saznam.