Kvasci - tipovi kvasaca, proizvodjaci i preporuke

[trebor]

Tu ima na hrvatskom http://shop.vinar.com.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.browse&category_id=42&Itemid=6&lang=hr Ne bi smjelo biti razlike u uputstvu zbog prijevoda na hrvatski.

[mali kostanj]

može pomoč,dobil sam dsm kvasce fermivin i hranu dalcin superattivante dc ima li tko iskustva sa time sve od Horvata

[francozbolt]

http://www.laffort.com/en/products/zymaflore-yeasts

Jel ima netko iskustva s ovim proizvođačem. Gledal sam danas njihove proizvode u sloveniji i skuplji su pa skoro duplo od sihe!!?
Jesu li i išta kvalitetniji ili ...

[Podrumar1987]

Zahvaljujem Koshpi na tehničkim karakteristikama za Whitearome kvasce...

Opet ja sa pitanjem. Vidim da na tehničkim karakteristikama piše da kvasac tolerira do 50 SO2, dali se to odnosi na ukupni ili slobodni sumpor?
Mislio sam zasumporiti masulj sa 1.5 dcl sumpovina, dali smijem ili je to previše za ove kvasce?

Hvala.

[Zagorac]

Ne čini vam se malo da ste iz tih kvasaca napravili umjetnost,kvantnu fiziku ko oni u CERN-u gdje pokušavaju naći "božju česticu" pa im ne uspijeva,bez zamjera,malo se šalim 

[Koshpa]

Zahvaljujem Koshpi na tehničkim karakteristikama za Whitearome kvasce...

Opet ja sa pitanjem. Vidim da na tehničkim karakteristikama piše da kvasac tolerira do 50 SO2, dali se to odnosi na ukupni ili slobodni sumpor?
Mislio sam zasumporiti masulj sa 1.5 dcl sumpovina, dali smijem ili je to previše za ove kvasce?

Hvala.

Slobodni...
@ zagorac: Probaj par kvasaca na istoj sorti u istoj godini pa onda zakljuci dal je nauka ili p*******a

[SINKE]

može li mi neko objasnit preparat vino bono dal je to kvasac ili nekaj drugo

[Ivan]

Ne čini vam se malo da ste iz tih kvasaca napravili umjetnost,kvantnu fiziku ko oni u CERN-u gdje pokušavaju naći "božju česticu" pa im ne uspijeva,bez zamjera,malo se šalim 

hehe, izvrsno pitanje!

[francozbolt]

http://www.fermentingyeasts.org/public/File/Function%20of%20yeast%20species%20and%20strains%20in%20wine%20flavour.pdf

4. Conclusions
A present trend in winemaking is the use of starter
cultures of S. cerevisiae. The aim is to induce reliable
and rapid fermentation, resulting in a wine of consistent quality.
Thus, selected strains of S. cerevisiae
characterized with regard to principal technological
traits are normally applied. However, these strains are
often anonymous strains, and strains should be select-
ed which are more specific and appropriate to the
individual characteristics of the particular wines. As
wine is the results of the interaction of the different
yeast species, in particular between non-Saccharomy-
ces yeasts from the early fermentation phase and
Saccharomyces spp., it is becoming advantageous
to formulate and used mixed starter cultures. It is wid
accepted that non-Saccharomyces yeasts survive
longer periods both in spontaneous and inocula
fermentation, that their growth is quantitatively sign
icant and that they influence the chemical composit
of the wine. In addition, it is experienced that, when
cerevisiae is added to grape must partially fermen
by apiculate yeasts, the wine produced is characteri
by a more complex and better aroma. However, wi
produced in initially mixed or sequential cultures
apiculate yeasts together with S. cerevisiae dif
significantly in the final content of end products.

[Razor]

Zahvaljujem Koshpi na tehničkim karakteristikama za Whitearome kvasce...

Opet ja sa pitanjem. Vidim da na tehničkim karakteristikama piše da kvasac tolerira do 50 SO2, dali se to odnosi na ukupni ili slobodni sumpor?
Mislio sam zasumporiti masulj sa 1.5 dcl sumpovina, dali smijem ili je to previše za ove kvasce?

Hvala.

Opet, isto, Pogledaj si prijašnje postove. To JE TRIVIJALNO PITANJE

[Razor]

http://www.fermentingyeasts.org/public/File/Function%20of%20yeast%20species%20and%20strains%20in%20wine%20flavour.pdf

4. Conclusions
A present trend in winemaking is the use of starter
cultures of S. cerevisiae. The aim is to induce reliable
and rapid fermentation, resulting in a wine of consistent quality.
Thus, selected strains of S. cerevisiae
characterized with regard to principal technological
traits are normally applied. However, these strains are
often anonymous strains, and strains should be select-
ed which are more specific and appropriate to the
individual characteristics of the particular wines. As
wine is the results of the interaction of the different
yeast species, in particular between non-Saccharomy-
ces yeasts from the early fermentation phase and
Saccharomyces spp., it is becoming advantageous
to formulate and used mixed starter cultures. It is wid
accepted that non-Saccharomyces yeasts survive
longer periods both in spontaneous and inocula
fermentation, that their growth is quantitatively sign
icant and that they influence the chemical composit
of the wine. In addition, it is experienced that, when
cerevisiae is added to grape must partially fermen
by apiculate yeasts, the wine produced is characteri
by a more complex and better aroma. However, wi
produced in initially mixed or sequential cultures
apiculate yeasts together with S. cerevisiae dif
significantly in the final content of end products.

Bit ću oštar, ali ovo su podaci bez ičega koji ništa ne znače.

Hrpa idiotarija

[Podrumar1987]

Opet, isto, Pogledaj si prijašnje postove. To JE TRIVIJALNO PITANJE

Ja znam da se sa 1.5 dcl sumpovina razvija 75 mg/l slobodnoga sumpora, dio toga sumpora će se sigurno vezati a jedan dio će ostati slobodan.  U slučaju da se 30 % od ukupnoga dodanoga sumpora veže , slobodnoga če ostati 50 mg/l i to bi bilo u okvirima dozvoljenoga za ove kvasce. Drauga stvar je to da ja sumporim masulj pa se zato jedan dio sumpora veže na kominu  i nakon prešanja taj dio se izgubi(tako sam pročitao na : vinogradarstvo.com ). 

Nisam baš siguran da je to trivijalno pitanje( barem ne za mene i dobar dio hobista na ovome forumu), probat ču negdje drugdje pronači odgovor. Svejedno se zahvaljujem...

[Razor]

Opet, isto, Pogledaj si prijašnje postove. To JE TRIVIJALNO PITANJE

Ja znam da se sa 1.5 dcl sumpovina razvija 75 mg/l slobodnoga sumpora, dio toga sumpora će se sigurno vezati a jedan dio će ostati slobodan.  U slučaju da se 30 % od ukupnoga dodanoga sumpora veže , slobodnoga če ostati 50 mg/l i to bi bilo u okvirima dozvoljenoga za ove kvasce. Drauga stvar je to da ja sumporim masulj pa se zato jedan dio sumpora veže na kominu  i nakon prešanja taj dio se izgubi(tako sam pročitao na : vinogradarstvo.com ). 

Nisam baš siguran da je to trivijalno pitanje( barem ne za mene i dobar dio hobista na ovome forumu), probat ču negdje drugdje pronači odgovor. Svejedno se zahvaljujem...

Pisali smo puno o tome, radije bih da se govori o ukupnom sumporu, šta je rak rana proba

[francozbolt]

Ne čini vam se malo da ste iz tih kvasaca napravili umjetnost,kvantnu fiziku ko oni u CERN-u gdje pokušavaju naći "božju česticu" pa im ne uspijeva,bez zamjera,malo se šalim 

hehe, izvrsno pitanje!

Dakle, ako sam ispravno razumio gospodu, radi se opčenito o smislenosti uporabe sel. vin. kvasaca, ili da ublažim -  ima li uopće smisla da o tome gospoda forumaši naširoko i nadugačko raspravljaju.
Eto u International Journal of Food Microbiology je objavljen članak koji barem jednim djelom odgovara na to pitanje. U mom slobodnom prijevodu (napominjem da nisam ni blizu mikrobiologije niti agronomije) zaključak članka ide otprilike ovako:

Sadašnji trend u proizvodnji vina je upotreba starter kultura S. cerevisiae.
Cilj je potaknuti pouzdanu i brzu fermentaciju, kako bi dobili vina konzistentne kvalitete.
Prema tome obično se primjenjuju odabrani sojevi S. cerevisiae s karakteristikama koje
odgovaraju zahtjevima proizvodnje.
Međutim, takvi sojevi su često neprepoznatljivi sojevi, pa stoga treba odabrati sojeve koji su specifični i primjereniji u isticanju individualnih
karakteristika pojedinog vina.
Kako je vino rezultat interakcije različitih sorti kvasaca, posebice između ne-Saccharomyces kvasaca u početka fermentacije faze i Saccharomyces spp.., postaje potrebno formulirati i koristiti mješovite starter kulture.
Opće je prihvaćeno kako kako ne-Saccharomyces sojevi kvasca mogu opstati dulje razdoblje, kako u spontanim tako i u inokuliranim
fermentacijama, da je njihov rast kvantitativno značajan, te da utječu na kemijski sastav vina.
Osim toga, uočeno je, kada S. cerevisiae dodajemo u mošt od grožđa djelomično fermentiranog sa apiculate kvascima (non-Saccharomyces kvasci koji se nalaze na grožđu i moštu u početku fermentacije - Kloeckera apiculata/Hanseniaspora uvarum), takvo vino odlikuje se većom kompleksnošću i boljim aromama.
Ipak, vina dobivena od prethodno pripremljenih mješavina apiculate kvasaca sa S. cerevisiae, odnosno dobivena postupnim mješanjem tih sojeva uvelike se razlikuju u konačnom sadržaju/kvaliteti konačnog proizvoda.

Dakle, ja mogu zaključiti nekoliko stvari:
1. Ljudi koji se bave istraživanjem vinskih kvasaca smatraju odabir kvasaca izrazito važnim za krajnji proizvod - vino. (očito! )
2. Pod selekcioniranim vinskim kvascima smatramo i ne-Saccharomyces kvasce, odnosno kombinacije S. cerevisiae i ne-Saccharomyces pa ćemo pretpostavljam imati i sve više ovakvih proizvoda http://www.lallemandwine.com/spip.php?article575&lang=en
3. Istraživanja / industrija u ovom području je još uvijek mlada i biti će još tu svega
4. Uvijek ima smisla pitati i razgovarati - živio forum!

Tak da meni, vikend vinogradaru/porumaru usporedba CERN i vinskih kvasaca - stoji !!!

[Razor]

Joj, ne bih se htio previše objašnjavati, koristimo s razlogom killer kvasce i one 2x2