Filozofija vina i svijeta

[luka985]

Moram upozoriti da ovo što Ivan kaže o "Biodinamičaru Bolfanu" nije istina.
Bio sam u nedjelju na Vinskom Vrhu i dečki češu  sa sistemikom, plavi traktor Eicher sa atomizerom a ni u članku iz jutarnjeg nigdje ni riječi o biodinamici osim u naslovu.

Hehe...a jel si vidio s čime su prskali? 
Prskali su s sumporom i micosin-vinom. Dakle, sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj zaštiti. Nama kroz par dana na vinariju dolazi gospodin Fucijaš iz prve ekološke stanice u zagrebu u prvi ekološki nadzor kako bi mogli dobiti certifikat kroz godinu-dvije-tri. Ovisno kako će oni biti zadovoljni s kretanjem stvari. Mi već odavno ne koristimo ni herbicide ni akaricide u vinogradu i mogao si vidjeti ako si gledao gore sa terase naš vinograd da ima nešto grinje šiškarice na rajnskom, ali to nije zato što smo nemarni nego smo jednostavno zaključili da ne treba prskati protiv toga. Osobno sam u kontaktu sa gospodinom Mellom i gospodinom Armenierom - obojica su Francuzi i savjetnici su za biodinamiku. Armenier već desetak godina radi u Kaliforniji, a jedan od klijenata mu je Grgić. Čovjek je tamo negdje 1987. u Francuskoj započeo na svojem imanju sa biodinamikom. Slijedeći petak idemo u Austriju u Nikolaihof, zatim kod Sepp-Mosera, Hirscha - radi se o austrijskim biodinamičarima koji imaju dugogodišnje iskustvo rada, pogotovo Nikolaihof. Osobno sam na početku cijele te priče bio prilično skeptičan i još sam uvijek prilično skeptičan kad se spominju mjesečeve mjene, dani korijena i lista, ali već sad primjećujem određene pozitivne pomake kod nas, a radimo sa sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi. Iskreno, gledam u podnožju našeg vinograda Šafranove vinograde prskane herbicidima i to izgleda tužno. Čitao sam nekoliko članaka u austrijskom stručnom časopisu "winzer" upravo o utjecaju biodinamičkog pristupa na kvalitetu tla, vina, biljnog svijeta. I upravo se radilo o jednom istraživanju gdje je bilo zastupljeno 12 austrijskih biodinamičara. Neki od njih su gore spomenuti. Tu se ne radi o ljudima koji su zaluđeni biodinamikom, nego su kao i većina započeli sa konvencionalnim načinom uzgoja, ali su u određenom trenutku shvatili da je ovo možda bolji put. I velika većina smatra kako nisu pogriješili, što uostalom pokazuju i analize rađene na tim imanjima. Dakle, biodinamika je filozofija života i čovjek mora biti u tome i živjeti s prirodom, ali već sad postoje čvrsti dokazi koji su potkrijepljeni brojnim istraživanjima i koji pokazuju pozitivan utjecaj biodinamike na tlo, vino, život u vinogradu. Slažem se s dečkima koji ne vjeruju u tu priču o raznoraznim homeopatskim pripravcima, zakapanju rogova i slično, ni ja još u potpunosti ne vjerujem, ali u posljednjih pola godina sam bio svjedokom i u našem vinogradu, ali i u drugim vinogradima koji rade po biodinamičkom pristupu da postoje izrazito pozitivne strane te priče.

Tako da, ovaj članak je prilično vjerodostojan, a svi smo zapravo svjesni što novinari znaju napisati. Nemojte misliti da mi pričamo jedno, a radimo drugo - zbog čega bi nam to uopće trebalo? A kolegi predlažem da drugi puta malo razmisli što napiše kad ide ovako direktno kritizirat i osuđivat, a nije upoznat sa situacijom.

[Ivan]

Meni nije jasno na koji češ ti način usmjeravati prirodu i prirodne procese a i baš me zanima kako ćeš prirodno sprijječiti peronosporu nakon ovih silnih kiša jer za vikend najavljuju temp. preko 25 .
I ja najrađe nebi špricao i bacao novce na to ali činjenica je da bez redovite zaštite nema rezultata na kraju godine.

mislim da si sam dao odgovor na ovo pitanje..

Još jedanput govorim da zaštita može biti po načelu EKO, ili BIODINAMIČKE ili INTEGRIRANE  proizvodnje ALI MORA BITI.

[Ivan]

Ivane, ja ti opet ponavljam, ne mozes mene prozivati i govorit da moja vina nisu iskrena jer znas dobro koliko moja obitelj posvecena vinogradarstvu. Zbog cega, zato sto koristim sistemike pri zastiti??? Sta je po tebi jedino iskreno vino ono koje je nastalo slicnom filozofijom kao sto je tvoja? Tehnologija nam omogucuje olaksanje proizvodnje i ja cu uvijek biti za to. Na kraju krajeva, vec sam ti prije to rekao, zasto nabavljas uredjaj za pothladjivanje mosta i vina? Pa to je state of the art tehnologija sto se tice podrumaranjem, bar ako gledamo s aspekta nas amatera. Imas svoju viziju proizvodnje, ja imam svoju, vina su nam obojici kvalitetna samo je postupak drugaciji. Ali opet je na kraju svega bitno ono sto je u boci.

ne prozivam ja tebe, ne prozivam nikoga samo objasnjavam razlike u vinima koja se razlikuju po svojem proizvodnom putu, nista drugo. ja cijenim tebe i tvoju obitelj i nemam nista protiv vas, dapace, super ste mi. koliko god se ti ljutio ali prijatelju ti ne proizvodis prirodna iskrena vina, ne proizvodim ih niti ja ali meni je to primarni cilj i nastojim ici u tom pravcu.. ako cemo popravo svega par ljudi u hrvatskoj proizvodi takva vina, vina koja su odraz teritorija, vinograda i vinogradarske godine i nemaju nikakvih utjecaja sa strane. moja vina jos nisu takva, nisu ni tvoja, nisu cak ni krauthakerova.. takva vina su npr. od Movie, Radikona, Mlecnika, Cotara, Batica, Vodopivca, od Gravnera, mozda od Coronica, od naseg Claia iz Istre (on je mozda i najjaci u prirodnim iskrenim vinima u RH!) od par plavaca sa juga, od Enjingija, od mnogo francuza, njemaca i austrijanaca ali nasa vina nazalost nisu takva bez obzira koliko mi ulozili truda u rad ali mi jednostavno proizvodima dobra vina ali prirodna i iskrena nazalost jos uvijek ne..

pitas zasto? zato jer se previse uplicemo u prirodne cikluse rasta i razvoja loze a o podrumarstvu da ne govorim, koristimo kupovne kvasce koji nemaju veze sa nasim vinogradom, polozajem i godinom, koristimo razna eno sredstva koja mjenjaju izvorne karakteristike mosta i vina i zadaju im neke nove parametre i prekurse koje mi zelimo dobiti a ne koje nase grozde moze prirodno dati. zbog svega toga mi radimo samo dobra vina ali ne i vrhunska prirodna i iskrena vina i to je tako, ne moze se zbog toga nitko ljutiti niti se koga omalozava.. pa ja prvi priznajem da ne radim takva vina i meni je to jasno jer znam sta su prava iskrena vina i po kakvoj se filozofiji ona proizvode. ja tezim tome ali jos nisam dobio takav finalni proizvod ali nadam se da budem kroz 3-5 godina jer proizvodnja takvih vina je vremenski a ne tehnoloski proces.

nabavljam uredaj za hladenje da mogu u vrenju sniziti temperaturu, ja necu fermentirati na 12°C (jer smatram da to nije dobro ako se zelim drzati neke prirodne i eko filozofije) vec mi je bitno da mi temperatura nejde preko nekih 20°C, 18-20°C to mi je zeljeni optimum temperature u vrenju. naravno, treba mi i kasnije preko ljeta da drzim vino na pristojnoj nizoj temperaturi.

i ne slazem se da je bitno samo ono sto je u boci jer po toj logici bi sva vina na svijetu treba kostati unutar 5 kn a to naravno nije slucaj jer upravo proizvodni put diktira cijenu vina i to je najnormalnija stvar, i kod nas i u svijetu. jedno vino kosta 30 kn drugo kosta 150 kn pa ako je bitno samo ono sta je u boci onda tu nesto ipak ne stima jer je razlika prevelika..

jednom kad cu ici za slavoniju, ici ces s menom pa cemo otici do enjingija pa ces probati njegova vina i ono najvaznije cuti njegovu zivotnu i proizvodnu filozofiju vina pa ces se malo zamisliti oko toga ko uistinu proizvodi iskrena vina.. covjek drzi crni pinot iz 2003. godine na ravno 0 sumpora jer ceka da mu se desi prirodna refermentacija jer mu je ostalo previse secera, u rangu je poluslatkog a on ga hoce suhog ili polusuhog.. e to je cista iskrenosti i prirodnost vina!

[Ivan]

luka985, sada si vjerojatno i sam shvatio o cemu ja cijelo vrijeme pricam i o kakvoj se filozofiji uistinu radi i da to funkcionira ako se radi pravilno i u skladu sa prirodom a to se moze i mora raditi, svaka cast!

ps. htio bi doci jednom kod vas u vinariju da malo popricamo, vidimo vinograde i degustiramo ali najavit cu se prije, pozdrav.

[luka985]

luka985, sada si vjerojatno i sam shvatio o cemu ja cijelo vrijeme pricam i o kakvoj se filozofiji uistinu radi i da to funkcionira ako se radi pravilno i u skladu sa prirodom a to se moze i mora raditi, svaka cast!

ps. htio bi doci jednom kod vas u vinariju da malo popricamo, vidimo vinograde i degustiramo ali najavit cu se prije, pozdrav.

Kažem još jednom, ja sam i dalje skeptik po pitanju svih tih stvari koja se spominju oko biodinamike, mjesečeve mjene, homeopatski pripravci itd. Ja kao dipl. ing. i kao čovjek koji je jedan dio života odvojio na školovanje na znanstvenim institucijama moram uzeti u obzir obje strane medalje i ne mogu sad sve to što sam na fakultetu naučio odbaciti i reći biodinamika je pravi put. Ja se moram sam uvjeriti da taj pravac daje nešto drugo i što je važnije, daje nešto što je dobro. Kažem, postoje znanstvena istraživanja koja daju rezultate koji pokazuju kako biodinamika daje dobre rezultate i to je ono što mene zanima - konkretni dokazi da to funkcionira.
Evo primjer, kažu ljudi ovdje da je nemoguće zaštiti lozu od napada peronospore u ovo vrijeme visoke vlage i visoke temperature. Ako su Austrijanci u tome uspjeli ili Nijemci, koji usput imaju lošije klimatske uvjete od nas, ne vidim zašto mi nebi uspjeli u tome? Mislim, svakako nećemo uspjeti ako ne pokušamo...
Još jednom kažem, druga je strana medalje priča o upotrebi homeopatskih pripravaka i teoretiziranje o biodinamici, priča Rudolfa Steinera te utjecaj i položaj pojedinih planeta itd. To je druga strana priče koju osobno ja ne smatram previše bitnom. Netko će onda reći - ako ne poštuješ takve stvari i ne živiš u skladu s biodinamikom da se niti ne možeš baviti biodinamikom. Priča o postizanju viših duhovnih razina da bi se uopće mogao smatrati sposobnim da se baviš biodinamikom su gluposti (a to su upravo priče koje pričaju raznorazni teoretičari na temu biodinamike - imao sam priliku razgovarati s takvim ljudima). 8 % austrijskih vinara i vinogradara je  krenulo prema biodinamičkom vinoradarstvu, a to je velik broj. Još jednom, konketni rezultati s kojima sam upoznat i koji su postignuti na austrijskim biodinamičkim vinarijama daju mi za pravo da vjerujem kako u čitavoj priči ima dosta toga dobrog.

[Koshpa]

Ivane za mene su iskrena vina ona za koje znas pocetak i kraj prica. A moja to jesu. Svi vina u mom podrumu su prosla kroz moje ruke i ja znam sta nudim krajnjem potrosacu jer vina se upravo zato i rade. Da ih ljudi piju. Meni je danas bila velika pohvala kad su ljudi pohvalili moj skrlet i rajnski, a ja sam znam nedostatke i znam da to vino moze biti jos puno bolje. Isto tako kolega s foruma je rekao da mu je moja grasevina bezveze i da je prekisela, a ima 6,0 g/l kiseline. OK, svako misljenje treba prihvatiti. Ja u tome pronalazim motivaciju. Znaci zelim da je moj konacni proizvod, vino, svake godine sve boljei bolje. I je. Ja sam uvijek za to da mi kompariramo vino proizvedeno tvojim nacinom i mojim. Uostalom ocjene govore za sebe. Zato mi ni ne idemo na jednu izlozbu

[Mušketir]

nisam biodinamicar jer jos nisam krenuo raditi po tim principima ali od jeseni planiram. eko mozda jesam u vinogradu ali moram jos brusit rad u podrumu a to ce doci ove godine kada budem zadovoljan stupnjem higijene, opreme, spontanog vrenja, itd.

Još kako sam kažeš nisi biodinamičar a nisi niti eko proizvođač ali su tvoja iskustva toliko velika da nam svima možeš održati stručno predavanje.
Jednino kaj mi nije jasno po kojem pristupu se ti baviš vinogradarstvom.

[mmihale]

Hehe...a jel si vidio s čime su prskali? 
Prskali su s sumporom i micosin-vinom.

Ove godine i ja prskam tom kombinacijom 

. Slijedeći petak idemo u Austriju u Nikolaihof, zatim kod Sepp-Mosera, Hirscha - radi se o austrijskim biodinamičarima koji imaju dugogodišnje iskustvo rada, pogotovo Nikolaihof. Osobno sam na početku cijele te priče bio prilično skeptičan i još sam uvijek prilično skeptičan kad se spominju mjesečeve mjene, dani korijena i lista, ali već sad primjećujem određene pozitivne pomake kod nas, a radimo sa sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi. Iskreno, gledam u podnožju našeg vinograda Šafranove vinograde prskane herbicidima i to izgleda tužno. Čitao sam nekoliko članaka u austrijskom stručnom časopisu "winzer" upravo o utjecaju biodinamičkog pristupa na kvalitetu tla, vina, biljnog svijeta. I upravo se radilo o jednom istraživanju gdje je bilo zastupljeno 12 austrijskih biodinamičara.

Posto i sam pratim dosta zbivanja u Austriji, vec sam napisao ovdje na formumu da imam osjecaj da u njihovim vinskim casopisima i reklamnim brosurama ima puno biodinamike, cak ima u vinotekama posebna odjeljenja sa takvim vinima. Luka, ovi vinogradari koje navodis su veoma poznati u Austriji i sigurno ce ti biti super gore.
Primjetio sam i da eko vinogradari pocinju sa novim otpornijim sortama koje su dozvoljene kao vinske. Ja sam bas u Austriji nabavio te sorte ove godine.

[Ivan]

Evo primjer, kažu ljudi ovdje da je nemoguće zaštiti lozu od napada peronospore u ovo vrijeme visoke vlage i visoke temperature. Ako su Austrijanci u tome uspjeli ili Nijemci, koji usput imaju lošije klimatske uvjete od nas, ne vidim zašto mi nebi uspjeli u tome? Mislim, svakako nećemo uspjeti ako ne pokušamo...

8 % austrijskih vinara i vinogradara je  krenulo prema biodinamičkom vinoradarstvu, a to je velik broj. Još jednom, konketni rezultati s kojima sam upoznat i koji su postignuti na austrijskim biodinamičkim vinarijama daju mi za pravo da vjerujem kako u čitavoj priči ima dosta toga dobrog.

pa o tome ja i pricam cijelo vrijeme, treba pokusati u praksi, promijeniti dosadasnji nacin razmisljanja i djelovanja baziran na otrovima i kemijskoj industriji jer svakom normalnom je jasno da to nije i ne moze biti dobro sto se u konacnici danas sve vise i vise vidi po cijelome svijetu jer kemijska industrija je izuzetno jaka kao i njihovi lobiji i jednom stecene navike ljudi je vrlo tesko mijenjati, pogotovo kod nas u hrvatskoj.

ali zato postoje pametniji ljudi (ja ih barem tako smatram a vjerujem da ce se vecina sloziti) a to su austrijanci, njemci, svicarci, francuzi.. koji se sve vise baziraju na eko proizvodnju (14% svih obradivih povrsina u austriji, kod nas u RH manje od 1%!?) i posebice biodinamiku jer vide da stvar djeluje i to je ono najbitnije. nisam ja ovdje izmislio toplu vodu nego pricam o iskustvima ljudi u svijetu i ljudi koji se bave time generacijama i proizvode neka od najboljih i najcjenjenijih vina na svijetu a to sigurno ne bi postigli bez inzistiranja na eko proizvodnji i prirodnosti.

kod nas je poljoprivreda na vrlo niskim, da ne kazem bijednim, razinama. kod njih su farmeri i seljaci veliki intelektualci koji pokusavaju zivjeti u skladu sa svojom farmom, zive prirodu, imaju prekrasnu zemlju, planine i terene i zato su bazirani na eko uzgoju jer im je do toga stalo i stalo im je da se to odrzi i da bude cisto jer na kraju krajeva od toga zive i razvijaju se i zato i jesu tu gdje jesu kao ljudi i kao drzava jer imaju drugaciji mentalni sklop od nas (balkanaca) kojima je uvijek netko drugi za nesto kriv..

ja mislim da se ljudi trebaju mjenjati i treba vuci poteze unaprijed a ne unatrag i ovo sto vi Luka radite na Vinskom vrhu nece proci neopazeno, kao veci i noviji vinari ako uspijete u biodinamici (a ako cete sve raditi kako treba a vjerujem da hocete jer fala bogu imate sredstva) ljudi ce se zainteresirati, pokusati ce probati na svojem dijelu zemlje, bit cete ajmo reci pioniri biodinamickog vinogradarstva u hrvatskoj i na neki nacin cete izreklamirati biodinamiku pa se nadam da ce sve vise ljudi uvidjeti koliko je to u biti jednostavan ali izrazito napredan pristup.

ja vam zelim srecu i uspjeh i nadam se da cemo za koju godinu moci usporediti moslavacka i zagorska biodinamicka vina!

[Zagorac]

Evo primjer, kažu ljudi ovdje da je nemoguće zaštiti lozu od napada peronospore u ovo vrijeme visoke vlage i visoke temperature. Ako su Austrijanci u tome uspjeli ili Nijemci, koji usput imaju lošije klimatske uvjete od nas, ne vidim zašto mi nebi uspjeli u tome? Mislim, svakako nećemo uspjeti ako ne pokušamo...

Zašto bi bilo nemoguće ili tu misliš pod "nemoguće" sa eko preparatima?

Hehe...a jel si vidio s čime su prskali?  
Prskali su s sumporom i micosin-vinom. Dakle, sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj zaštiti.

Malo sam se informirao,taj Myco-Sin je kameno brašno koje se sastoji od 10-12% Al-oksida(glinica),80% Si-oksida i 2% Ti-oksida i sad,u učinkovitost se ne petljam jer ne znam,distributer tog navodi da se tretira preventivno,prije proširenja infekcije.Ako ti iz razno-raznih razloga uđe infekcija,što onda?Koji eko preparat to rješava?Jel se nastavi s time preventivno i dalje,a ovo zaraženo kaj bude bude,čisto me zanima  

[Ivan]

Malo sam se informirao,taj Myco-Sin je kameno brašno koje se sastoji od 10-12% Al-oksida(glinica),80% Si-oksida i 2% Ti-oksida i sad,u učinkovitost se ne petljam jer ne znam,distributer tog navodi da se tretira preventivno,prije proširenja infekcije.Ako ti iz razno-raznih razloga uđe infekcija,što onda?Koji eko preparat to rješava?Jel se nastavi s time preventivno i dalje,a ovo zaraženo kaj bude bude,čisto me zanima  

bit svake eko proizvodnje je jacanje prirodne otpornosti biljke i vracanje njezinog imuniteta da ona bude sto manje podlozna gljivicnim infekcijama zato svi ovi eko preparati obicno u sebi sadrzi i silicij u nekom obliku (obicno oksid) jer on izuzetno dobro utjece na ojacanje i cvrstocu i rezistentnost biljke, tj. svih njenih organa - lista, stabljike, bobice. eko zastita se bazira iskljucivo na preventivi i na ojacanju biljke prirodnim preparatima i tehnikama! svaki put kad prskas (narocito sistemicima) biljka uvijek izgubi dio svoje otpornosti, svoje prirodne rezistentnosti i slabi joj imunitet i obrambeni sustav a na to se eko proizvodaci bilo cega, ne samo loze, najvise koncentriraju jer to je jedini kljuc uspjeha.

zato imas vinogradara koji prskaju samo obicnim bakrenim i sumpornim preparatima (ubrajam sebe ovdje) jer su im biljke stekle odredenu otpornost i imunitet i takva zastita im je dovoljna. biljke koje se prskaju 10-12 puta godisnje svim zivim otrovima gotovo da niti nemaju prirodne obrambene mehanizme jer su im jako naruseni "umjetnom" obranom od bolesti putem kemijskih otrova pa se biljka sama niti ne pokusava braniti a niti moze.

slicno je i sa ljudima, imas one koji su bolesni svaki cas, prehlada, viroza, itd. jer imaju slab imunitet koji je najvise povezan sa prehranom a isto tako je i kod biljaka, sve ovisi o pravilnoj i uravnotezenoj sto prirodnijoj ishrani a s druge strane imas ljudi koji ce ti reci da nisu desetljecima bili bolesni ili kod doktora. isto tako lijekovi smanjuju prirodne obrambene mehanizme i imunitet pa je tako i kod loze sa kemijskim preparatima.

sve sto ne postoji u prirodi ne treba postojati uopce, moja filozofija..

svemu tome pomazu neke jednostavne ekoloske mjere i tehnike koje samo treba uspostaviti i odrzavati i stvari ce polako krenuti na bolje..
opcenito smatram da je veliki korak prema nekim eko smjernicama i pokusavanju rjesavanja (ili smanjenja) upotrebe kemije izbjegavanje umjetnih mineralnih gnojiva (moze i folijarnih) i herbicida. nakon toga bi se mogli vec rjesiti i sistemika ali za to trebaju biti uspostavljene jos neke druge mjere..

postoje fitoaleksini, postoji nesto u biljnom mehanizmu sto se zove SAR (Systematic Acquired Resistance) i to je relativno novije istrazivanje (mozda Razor zna nesto oko toga) ali da ne objasnjavam previse za sve koji znaju engleski i zanima ih neka upisu ovaj pojam u google pa cete naci masu objasnjenja tog pojma i sta on u biti kod biljke cini a nekad cu naci vremena pa neki tekst i prevesti ako ce trebat.

[luka985]

Ivan je dakle odlično objasnio način djelovanja preparata koji se koriste u ekološkoj zaštiti. Svi oni u pravilu rade na principu preventivnog djelovanja i jačanja otpornosti biljnog organizma. Bit ovog načina je omogućiti biljci da se sama bori protiv bolesti i nametnika, a ako joj uništimo njen mehanizam obrane onda u svakom slijedećem tretiranju moramo koristiti veće doze i jače koncentracije. Što znači kad se kaže da pojedini sistemik ne smijete koristiti više od dva-tri puta tijekom jedne vegetacije? Samim time vam proizvođači sami daju do znanja da ti preparati uništavaju obrambeni mehanizam biljke, odnosno gljiva je sama stvorila mehanizam rezistentnosti na tu aktivnu tvar. Ono što je bitno za znati kod proizvođača koji su u procesu prelaska s konvencionalne poljoprivrede na ekološku je činjenica da se rad u vinogradu povećava. U tom početnom stadiju prelaska je potrebno više prskanja sa ekološkim preparatima. Prije svega jer oni djeluju, kako smo rekli, preventivno. To uvjetuje da ste vi stalno, svakodnevno u svojem vinogradu i pratite situaciju. Recimo, mycosinom je potrebno prskati svakih 9-10 dana u idealnim uvjetima, a u ovim kakvi su ovih dana potrebno je prskati svakih 7 dana. Nadalje, neka istraživanja su pokazala da maksimalna količina padalina između dva prskanja može biti 30 l/m2, a mi ovih dana bilježimo dane po 47, 35, u Slavoniji je to i preko 100 l/m2. To su sve problemi s kojima se mi moramo sad suočiti, ali slovenska i austrijska istraživanja čije rezultate imamo pokazuju kako ima smisla ići u ovom smjeru. Vrlo je jednostavno, biljku treba pripremati u tom smjeru da u određenom trenutku postane sposobna sama se oduprijeti bolestima. U početku je to teško (barem kod nas koji smo koristili konvencionalni vid poljoprivrede) jer smo biljci oduzeli dio imuniteta, ali vjerujem da na ovaj način možemo biljku oporaviti.

[luka985]

Zašto bi bilo nemoguće ili tu misliš pod "nemoguće" sa eko preparatima?Malo sam se informirao,taj Myco-Sin je kameno brašno koje se sastoji od 10-12% Al-oksida(glinica),80% Si-oksida i 2% Ti-oksida i sad,u učinkovitost se ne petljam jer ne znam,distributer tog navodi da se tretira preventivno,prije proširenja infekcije.Ako ti iz razno-raznih razloga uđe infekcija,što onda?Koji eko preparat to rješava?Jel se nastavi s time preventivno i dalje,a ovo zaraženo kaj bude bude,čisto me zanima  

Hehe... nisam ja nigjde rekao da je nemoguće 

[Zagorac]

Luka,u redu je to,nego,sam si rekao kakvo je vrijeme bilo,ovo sam te pitao:Prevelika kiša ti je oprala taj preparat,stalno pada,niste stigli na vrijeme ponoviti si tim,ušla ti peronospora na 100.000 trsova još stigneš upotrijebiti sistemik,ali ne smiješ jer moraš ekološki Myco-Sin se sad može slikati da će kaj napraviti kad je zaraza unutra,što ćeš napraviti?Naravno,hipotetsko pitanje,nedaj bože da se to desi  

[Ivan]

Luka,u redu je to,nego,sam si rekao kakvo je vrijeme bilo,ovo sam te pitao:Prevelika kiša ti je oprala taj preparat,stalno pada,niste stigli na vrijeme ponoviti si tim,ušla ti peronospora na 100.000 trsova još stigneš upotrijebiti sistemik,ali ne smiješ jer moraš ekološki Myco-Sin se sad može slikati da će kaj napraviti kad je zaraza unutra,što ćeš napraviti?Naravno,hipotetsko pitanje,nedaj bože da se to desi  

ali ko uopce kaze da ce se bolest u takvim uvjetima razviti jer loza se sama prirodno brani..