VVV Forum
Ekološka i integrirana proizvodnja ili GMO => Ekološka i integrirana zaštita, ishrana bilja ili GMO => Topic started by: kos on 02 Prosinca, 2009, 20:54:07
-
Trazio sam neku ekolosku temu za ovo, ali nisam bio siguran... Ako admini misle da pase negdje drugdje, slobodno nek prebace.
Citao sam zanimljiv post Tylera Colmana, Amerikanca koji se bavi pisanjem o vinima. Pise u NY Timesu i drugim casopisima, pise vrlo citan blog www.drvino.com, autor je knjige Wine Politics: How Governments, Environmentalists, Mobsters, and Critics Influence the Wines We Drink (koju btw planiram i nabaviti), i stvarno je poznat autor u svijetu vina. Uglavnom, malo sam zastranio. :)
Clanak je o takozvanom carbon footprintu vina, odnosno o tome koliko boca vina koju kupite i popijete doprinosi emisiji staklenickih plinova. Obuhvaca sve, od proizvodnje preko pakiranja do transporta do potrosaca. Neki od na prvi pogled ocekivanih zakljucaka su:
- organski uzgoj uzrokuje manju emisiju staklenickih plinova, ali ne puno manje! veci utjecaj ima npr. nacin transporta vina od nacina uzgoja (naravno, kod organskog uzgoja puno su veci dobici za lokalni ekosustav)
- udaljenost od proizvodjaca do potrosaca ima jako veliki utjecaj na emisiju staklenickih plinova
- brodovi su vise ekoloski od kamiona, koji su vise ekoloski od aviona
- pri prijevozu vina u bocama, prevozi se puno stakla i nesto vina - za okolis je prihvatljivije pakiranje u sto vece (magnum) boce, u tetrapakove, a najbolje je transportirati vino u rinfuzama i buteljirati ga blizu potrosaca (znamo kako ovo utjeca na kvalitetu vina)
- upotreba hrastovog cipsa prihvatljivija je od upotrebe hrastovih bacvi, pogotovo onih koje se transportiraju sastavljene i prazne sirom svijeta
Tako bi s ekoloskog stanovista potrosac trebao birati lokalna vina proizvedena organski, u velikim bocama ili tetrapaku. :)
Sto se Amerike tice, zanimljivo je, negdje tamo od Velikih jezera prema Teksasu prolazi linija za koju vrijedi slijedece: sa stanovista emisije staklenickih plinova, zapadno od te linije bolje je piti kalifornijska vina, dok je istocno od te linije zapravo bolje piti vina iz Europe, jer se njihovim transportom brodom i kracim putem koji predju kamionima proizvede manje staklenickih plinova nego transportom kalifornijskog vina (npr iz Kalifornije u New York). :)
Link na clanak:
http://www.drvino.com/2007/10/30/calculating-the-carbon-footprint-of-wine-my-research-findings/
-
Hmm, ja bih postavio pitanje koliko je onda opterećena emisijom stakleničkih plinova proizvodnja mlijeka ili mesa.
Poznata je stvar koliko jedna krava proizvede metana dnevno. 100 - 200 litara prema istraživanjima.
http://www.guardian.co.uk/science/2007/jul/10/ruralaffairs.climatechange (http://www.guardian.co.uk/science/2007/jul/10/ruralaffairs.climatechange)
Zna se da je metan znatno štetniji po tom pitanju od CO2.
Bez vina možemo živjeti, (osim forumaša ;) ), ali bez mlijeka, mesa, mesnih i mliječnih proizvoda, baš i ne, barem za 99 % ljudi. Stajski gnoj nam opet treba za gnojidbu, bila ekološka proizvodnja ili ne, sir i pršut su nezamjenjivi kod degustiranja i tako.
Sve je to povezano.
-
Malo činjenica:Za metan procjenjuju da ima 25x veći potencijal globalnog zagrijavanja od CO2.Ukupno,uzgoj životinja radi mesa i mlijeka sudjeluje sa 18%
ukupne emisije stakleničkih plinova povezanog sa ljudskom djelatnošću,samog metana 37%.Procjenjuje se da ima oko 1,4 milijarde krava i bikova na planetu (ne računam ljudske verzije ;D ).Mijenjaju se i prehrambene navike u gospodarskim silama koje rastu,jer raste standard ljudi.U Kini,Indiji i Brazilu porasla je konzumacija mesa u zadnjih 10g oko 33%.Njih je zajedno 2,7milijardi. :o
-
Točno.
Goveda su veliki problem zbog stvaranja metana.
Ali ionako smo pokrenuli nešto što se izgleda ne može više zaustaviti pa zbog globalnog zatopljenja počela se odmrzavati i Sibirska tundra a tamo je u ledu akumulirana ogromna količina metana koji topljenjem leda odlazi u atmosferu.
Može se nešto pokušavati kao iz primjera ameri ali izgleda da je kasno za to. :(
-
Au, nisam htio pokrenuti ovakvu depresiju. :)
Cujte, da ljudi svojom aktivnoscu mijenjaju ekosustav je cinjenica, ali te su promjene tako slozene i povezane da je tesko bilo sto posebno izvuci. Napravimo stotine tisuca stvari, koje jos medjusobno utjecu jedna na drugu, i prognozirati ishod je nezahvalno. Osim onoga da cemo ionako sve s*ebati. :)
I usput, nisam htio naglasiti da proizvodnja vina stvara efekt staklenika. Samo... u svemu sto se radi moze se racunati carbon footprint, i zanimljivo je promatrati. Tako po nekim razmisljanjima ili racunima ispada da Toyota Prius, "ekoloski" auto koji stedi energiju, ima veci carbon footprint od prosjecnog auta, ili cak od Hummera! Stvar je u nacinu proizvodnje baterija, u transportu raznih dijelova za Prius izdaleka pri njegovom sklapanju, i slicno... (da ne idem u detalje).
Kod vina mi je cisto zanimljiva samo konstatacija da je vise ekoloski u New Yorku piti francusko vino u trolitrenim tetrapacima, nego npr. politrene butelje organskog vina iz Kalifornije.
-
u covjece, ova tema je gadnija od moje biodinamike.. ;D
-
u covjece, ova tema je gadnija od moje biodinamike.. ;D
:D :D
-
eto sad vidis ti to ??? .da bi se uspjesno bavili biodinamikom treba nam kravski rog ;) (i zaboravil sam kaj ono ide u njega :-\ ),a sad po ovom bi treba ponistit krave jer delaju vecu stetu za planetu nek kaj je korist od gnoja koji proizvode.PITANJE :a de onda zeti kravski rog ???
ovo najte zeti za ozbiljno ;D ,vec je sitna vura pa malo talasam iz dosade ::) zena je u nocnoj i nema se kam z rukama :-\
more se i obrisat po potrebi :-*
-
http://www.hzpss.hr/?page=news,2045
-
http://www.vecernji.hr/lifestyle/hrvatski-su-patlidzani-jagode-prepuni-pesticida-clanak-62104
-
zanimljivo, ali ne piše čije proizvodnje, možda uvozni lobij hoće opravdati veliki uvoz istih proizvoda pa rade analize ...i zabrane proizvodnju domaćih... tko to zna , ja više ne vjerujem nikom ništa...
-
kolko ja imam saznanja ovak od ljudi kaj gore delaju.......skupo,skupo,skupo i plus je to ionak upitna ekologija.ne znam onda kak buju to tu prodali,a najveca sramota od svega je kaj nasem covjeku nebi platili njegov proizvod kolko trazi i koji bi mogli kontrolirat ,a ovo uvozno(da ne velim kaj) drage volje uvoze.e,novci,novci.eto meni je ostalo u trajnom sjecanju ono s plodova zemlje di su ljudi motorkama rezali grane bresaka u punom rodu,da te jeza vlovi.PA NEMRE NAM BITI BOLJE i pazi prek medija se gura tuda roba A MI SMO KAO ZATUCANCI KOJI NEBI TO ZNALI PROIZVESTI,AJTE LJUDI ,PROSIM VAS LEPO!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
-
necu sad ispast papak i pametnjakovic ali upravo o tome ja pricam cijelo vrijeme..
-
ma ne,kaj se tice ekoloske proizvodnje nemam ja nikaj protiv toga,dapace.drugo je biodinamika de smo dost zastranili,sad bi prvo ponovo morali prozvakati "eko" a tek onda videti kaj je to" bio".a vis kak ti je to u zivotu.cas gore,cas dole ;)
-
riba, nema sad biodinamika veze s time nego opcenito sa onime sta sam pisao na pocetku u toj temi..
-
A kakvi bi tek bili rezultati da se redovito kontrolira uvezena roba.
-
ljudi u banani smo kak god da okrenes.. di ces kod nas nesto proizvoditi, to jednostavno nema smisla a niti buducnosti jer fuckas sve kad todoric uveze vagon lubenica iz makedonije za 100 kn.. pa ko se moze nositi sa takvim cijenama.. ??? ali to nije do proizvodaca nego vise do agrarne politike zemlje a svi znamo kakva je ta politika kod nas.. :'(
-
je,je,je ...sad bum se jos bolje primil politike,pa kad se docepam fotelje ...ode ja ;D ;D ;D
-
kolko ja imam saznanja ovak od ljudi kaj gore delaju.......skupo,skupo,skupo i plus je to ionak upitna ekologija.ne znam onda kak buju to tu prodali,a najveca sramota od svega je kaj nasem covjeku nebi platili njegov proizvod kolko trazi i koji bi mogli kontrolirat ,a ovo uvozno(da ne velim kaj) drage volje uvoze.e,novci,novci.eto meni je ostalo u trajnom sjecanju ono s plodova zemlje di su ljudi motorkama rezali grane bresaka u punom rodu,da te jeza vlovi.PA NEMRE NAM BITI BOLJE i pazi prek medija se gura tuda roba A MI SMO KAO ZATUCANCI KOJI NEBI TO ZNALI PROIZVESTI,AJTE LJUDI ,PROSIM VAS LEPO!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
riba2 mislim da je to malo kompleksnije pitanje. Da i ja se mnogo puta cudim sto neke stvari koje se uvoze su obavezno bolje prihvacene nego domace. imas pravo, BIO stvai ovdje vani su totalno skupe, pogotovo kad kupujes BIO Limun :-)))
-
Hm, krivulja potražnje i ponude. Pročitajte Samuelsona, P. A., Nordhaus, W., Ekonomija, prije nego zastranite.
Jako korisna i "debela" knjižica! 8)
-
.eto meni je ostalo u trajnom sjecanju ono s plodova zemlje di su ljudi motorkama rezali grane bresaka u punom rodu,da te jeza vlovi.
Ah to je bilo u mom kraju,doduše, ljudi su pilali one breske koje su bile ionako za vađenje ali stvarno im je bilo prekipilo zbog cijene u konzuma od 2kn + što ih konstantno zakida na vagi i ambalaži.
-
a ak ste mozda gledali dnevnik u podne bilo je ono lijepo pokazano za bozicna drvca(ukolko je istina)da se 70% potreba zadovoljava iz domaceg uzgoja,pa zar onda ne bi maglo to i s poljoprivredom tak sredit
-
Ljudi moji, nije problem samo s uvozom. Mislite da je domace sve super, fer i zdravo? Siguran sam da svatko od vas zna nekoga tko prodaje voce ili povrce u Konzum ili na trznici, a prska s dvostrukom dozom duboko unutar karence sredstva.
Zlo mi je od uvoza robe koja postoji kod nas, samo da bi netko grdno zaradio, ali i kod nas je kaos i dobar dio poljoprivrednih proizvoda je los i otrovan, a kontrola nikakva...
Problem je u svima nama, problem je u tome sto smo neobrazovani, pohlepni i sebicni. Onda nam je takva i drzava.
-
Ima i toga.
Čovjek ne poprska dobro jabuke, imaju pjegice od fuzikladija, idu pod ekološku proizvodnju na placu.
Fina gospođa prodaje kupus na placu, ma nikako nije prskan, oguliš ga doma, nađeš crknute i polužive lisne uši pod listovima, ( prskanje unutar 24 sata :o)
Ovo su istinite stvari, a ne moja mašta >:(
Čuo sam to više puta, divlji zapad smo za neke stvari, zato EU, kad se sami ne možemo oteti balkanskom mentalitetu :(
Ufff. Bolje da ne znate šta je s gljivama, ispod tezge :o
-
iistina,istina.najbolji primjer su i je veliki proizvodaci.Dok sam bil sindikalni (šef) u firmi smo nabavljali i zimnicu i posto znamo kak to ide ( ;D).kao ono bumo nekaj dali za vas,no to je islo iz druge posude:zakaj,mislim da ni tesko pogodit-upravo iz ekologije.jedno je za van a drugo za sebe ;)
-
...ili primjer u mom kraju (vjerum da toga ima i drugdje), kad trgovački centri imaju kakve akcije za povće ili voće koje je pri kraju roka trajanja onda oni koji prodaju na tržnici kupe te proizvode i prodaju ih kao domaći proizvod iz svog vrta, voćnjaka,..naravno po puno većoj cijeni jer se radi o domaćim proizvodima. >:(
Ili će EU napraviti reda ili će sve (ćemo) otići u pm.
-
Evo još jedan primjer.Jedan moj prijatelj ujutro šprica mladi luk a navečer ga bere za tržnicu.
-
ovo sve sto ste nabrojali nece rjesiti EU nego promjene kod ljudi, oni se, tj. mi se, moramo mjenjati. to je taj nas tipicni hrvatski mentalitet, zajebi koga i gdje stignes i pokupi lovu, za ostalo te naravno nije briga niti ces snositi posljedice. cinjenica je da smo mi hrvati u biti smeca od ljudi, a to se najbolje vidi po vladi i funkcioniranju (propale) drzave.. >:(
-
mislim da to nije problem samo u nas hrvata nego opcenito u svim drzavama. Kako vjerovati nekom da je proizvod stvarno takak kakvim ga proizvodjac opisuje? Ja mislim nikako. Pogledajte sto samo sto nam rade sa proizvodima koji se prodaju na policama u ducanima, pise na kozmetickim produktima "dermatoloski testirano"!!! A di su rezultati testa???? Pise jogurt od borvnice. Pa di je borvnica, ako imas srece nadjes 2-3 komada i to je to??? Pa se nadju nekvi produkti na akciji, a kad bolje pogledas vidis da je to u biti manje pakiranje ..... itd.
Imam iskustva da su u trgovinama samo lijepljene naljepnice sa "Eko" certifikatom na obicno povrce, i to u SPARu. Znaci ja ne vjerujem nikome sto se tih stvari tice, ves samo sebi. Jer kontorle ima, ali je nemoguce kontorlirati sve BIO proizvode. Evo prije nekoliko tjedena u Njemackoj skandal sa susenim zacinima, puni nekvih insekticida i pesticida, sve povuceno iz prodaje!!!! Katastrofa.
Ja pokusavam cim vise voca i povrca sam proizvoditi, jer ako su nasi stari uspjeli proizvodit namirnice za cijelu godinu zasto ne bi i mi? Znam da to ne mogu svi ljudi, pogotovo sto se sve vise i vise ljudi sele u gradove, ali eto ja mogu ;)
-
ima jedan biser u mome kraju...ispod samih cokota sadi i salatu i luk..i taman kad je oprsko vinograd kaze ide se odmorit i rucat..i gledam ja njega i ode i izvadi taj oprskani luk i naravno bez pranja(samo ga je malo rukom prebriso)uz slaninu pojeo...sta drugo reci!?
-
ima jedan biser u mome kraju...ispod samih cokota sadi i salatu i luk..i taman kad je oprsko vinograd kaze ide se odmorit i rucat..i gledam ja njega i ode i izvadi taj oprskani luk i naravno bez pranja(samo ga je malo rukom prebriso)uz slaninu pojeo...sta drugo reci!?
slanina glavu čuva ;)
-
Hm, krivulja potražnje i ponude. Pročitajte Samuelsona, P. A., Nordhaus, W., Ekonomija, prije nego zastranite.
Jako korisna i "debela" knjižica! 8)
dobra je knjiga, pročitao sam ju...odnosno morao za faks :D
-
ovo sve sto ste nabrojali nece rjesiti EU nego promjene kod ljudi
Nazalost, Ivane, bojim se da to moze promijeniti jedino EU. Ljudi su takvi kakvi su, i nije to samo nas problem. Je, kod nas je nesto izrazeniji. :)
Ali samo kontrola, jaka kontrola, nemogucnost korupcije, samo to moze odrzavati neki red.
-
Nazalost, Ivane, bojim se da to moze promijeniti jedino EU. Ljudi su takvi kakvi su, i nije to samo nas problem. Je, kod nas je nesto izrazeniji. :)
Ali samo kontrola, jaka kontrola, nemogucnost korupcije, samo to moze odrzavati neki red.
Sležem se u potpunosti. Reda mora biti.
Bitno je da se zakon i provodi a ljudi će se držati zakona kad bude po džepu.
-
citat sa f
"Energija iz prirode Znate li da su postoje međunarodna udruženja za razmjenu volontera za rad na seoskim gospodarstvima za organski uzgoj hrane? Jedan od primjera je WWOOF - http://www.wwoof.org
Farme za organski uzgoj hrane idealna mjesta za ljetovanje » Ekosfera » Metro-portal.hr
metro-portal.hr
Na preko 6,000 farmi u 97 zemalja možete doživjeti potpuno iskustvo organskog uzgoja hrane, jesti zdravo, družiti se i ponešto naučiti"
-
.... evo bas sad radim neke pokuse malciranja pa mozda preko ljeta u cijeli vitreba mi oko 1000 bala ali me ne zanima ako je bolje i kvalitetnije. ;)
e bas to sam i ja ove godine napravio, samo za malc koristim posusenu tavu i malo slame koje sam nabavio. Cilj mi je poceti raditi kompost u redovima vinograda, tak da vise necu okopavat vinograd. Ove godine sam i posipao kompost starter po vinogadu. Mogu ti reci da za sad dobro funkcionira kaj se tice korova, a za ostale ucnike je sad prerano govoriti. Malc sam unio za sad 2 put u razmaku od 4 tjedna. Nravno o troskvima ja ne mogu pisati jer sam hobist i imam 170 trseva kod kojih se bilo koji rad svodi na svega nekoliko sati.
Ja sam u petak porskao sa myco sin vin + sumpor + NuFilm. Za sad nema nikakvih znakova bolesti, jedinno su mi kod nekih sorti grinje malo uzele danak. Mlade trseve novih otpornih sorti sam prskal samo jednom(navedenim sredstvom) i u super su stanju.
Pozdrav.
-
e bas to sam i ja ove godine napravio, samo za malc koristim posusenu tavu i malo slame koje sam nabavio. Cilj mi je poceti raditi kompost u redovima vinograda, tak da vise necu okopavat vinograd. Ove godine sam i posipao kompost starter po vinogadu. Mogu ti reci da za sad dobro funkcionira kaj se tice korova, a za ostale ucnike je sad prerano govoriti. Malc sam unio za sad 2 put u razmaku od 4 tjedna. Nravno o troskvima ja ne mogu pisati jer sam hobist i imam 170 trseva kod kojih se bilo koji rad svodi na svega nekoliko sati.
Ja sam u petak porskao sa myco sin vin + sumpor + NuFilm. Za sad nema nikakvih znakova bolesti, jedinno su mi kod nekih sorti grinje malo uzele danak. Mlade trseve novih otpornih sorti sam prskal samo jednom(navedenim sredstvom) i u super su stanju.
Pozdrav.
ma malc moze biti prakticki do bilo cega, najbitnije je da je organski a ne neka plastika ili folija, to se ne razgradi 1000 godina a organski uvijek polako trune i s vremenom se formira trajni humus pa negdje uopce nije potrebno niti gnojidba, eventualno kompost ili zreli stajnjak.
sta je kompost starter, mislim da sam negdje vec cuo za to ali nisam vidio niti koristio, daj pojasni?
koliko si debelo stavio malc, koliko cm otprilike? prema mojim saznanjima ne bi trebalo staviti vise od 10 cm, 8-10 cm idealno ali naravno ovisi o zemlji, kulturi i polozaju vinograda ali ovo je neki dobar optimum.
daj neku fotku stavi, bas me zanima kako si stavio taj malc.. 8)
-
ma malc moze biti prakticki do bilo cega, najbitnije je da je organski a ne neka plastika ili folija, to se ne razgradi 1000 godina a organski uvijek polako trune i s vremenom se formira trajni humus pa negdje uopce nije potrebno niti gnojidba, eventualno kompost ili zreli stajnjak.
kod mene ce vecinom biti trava, sijeno i slama kao malc a vjerojatno i neki ostali ostaci kao sto si i napisao.
sta je kompost starter, mislim da sam negdje vec cuo za to ali nisam vidio niti koristio, daj pojasni?
Ubrzava process kompostiranja, da si olaksam pocetak razgradnje u vinogradu gdje jos nema nikvim mikroorganizama koji bi uspjesno zapoceli proces razgradnje. Evo ovdje govore o BD Compost Starter http://attra.ncat.org/attra-pub/biodynamic.html
koliko si debelo stavio malc, koliko cm otprilike? prema mojim saznanjima ne bi trebalo staviti vise od 10 cm, 8-10 cm idealno ali naravno ovisi o zemlji, kulturi i polozaju vinograda ali ovo je neki dobar optimum.
ja sam stavio otprilike 5 cm, nisam isao na visi sloj, jer trava nije bila potpuno suha. Nije mi problem to ponoviti kad se malo razgradi, jer imam mali vinograd.
daj neku fotku stavi, bas me zanima kako si stavio taj malc.. 8)
fotke stavljam za vikend, posto sam u na putu.
Pozdrav.
-
ok, ajd stavi fotke, bas me zanima kako izgleda. al kaj ti ipak tih 5 cm nije premalo, mislim da ce ti trava brzo to probiti.. al uostalom, vidjet ces i sam jer kako kazes, lako stavis vise. ja sam racunao, meni za cijeli vinograd treba oko 1000 bala.. :o al to je nista u usporedbi sa efektom malca i nekopanjem vinograda.. pogotovo kad je ovakva kisna godina pa ne mozes sa traktorom u vinograd kad se sjetis.
da, cuo sam za taj starter, to je u biti inokulacija bakterija i gljivica za razgradnju, samo di si ti kupio, preko neta ili ima negdje kod nas..?
-
ok, ajd stavi fotke, bas me zanima kako izgleda. al kaj ti ipak tih 5 cm nije premalo, mislim da ce ti trava brzo to probiti..
Evo fotki: http://img25.imageshack.us/g/mg8882.jpg/
kao sto vidis trava je vec pocela probijati, pa cu morati ponovno iznjeti malc.
da, cuo sam za taj starter, to je u biti inokulacija bakterija i gljivica za razgradnju, samo di si ti kupio, preko neta ili ima negdje kod nas..?
nisam kupio bas taj, kupio sam na prvi koji sam naisao u ducanu. Moguce je takve startere sam napraviti ai ja nisam imao vremena za to.
Pozdrav.
-
Evo fotki: http://img25.imageshack.us/g/mg8882.jpg/
kao sto vidis trava je vec pocela probijati, pa cu morati ponovno iznjeti malc.
nisam kupio bas taj, kupio sam na prvi koji sam naisao u ducanu. Moguce je takve startere sam napraviti ai ja nisam imao vremena za to.
Pozdrav.
hm, nekak mi se to ipak cini pretanak sloj malca, trebalo bi to bili deblje i sire rasporedeno.. probat cu ja fotkat dio svoga pa da vidis makar i kod mene probija trava ali vrlo malo i zato jer je vec rasla kad sam stavio malc, nisam ga stavio bas na golu zemlju ali je tako najbolje.
a di si kupio taj starter za kompost i kakav, kolko para?
-
e momci , mislim da ću i ja za koju godinu tako ( dosta mi kopanja) ,
nego , kaj velite za piljevinu?
Moj sused je kao malč ove godine posipao piljevinu, neznam od kojeg drveta ,
pa me zanima jel bi i to išlo i ako netko ima iskustva s tim!
-
hm, nekak mi se to ipak cini pretanak sloj malca, trebalo bi to bili deblje i sire rasporedeno.. probat cu ja fotkat dio svoga pa da vidis makar i kod mene probija trava ali vrlo malo i zato jer je vec rasla kad sam stavio malc, nisam ga stavio bas na golu zemlju ali je tako najbolje.
da skuzio sam da je pretanak, ali je u trenutku iznosenja bio dosta debeli, samo sto se trava prebrzo raspadne, znaci trebat cu koristiti vise krutijh stvari (npr. slame.)
a di si kupio taj starter za kompost i kakav, kolko para?
Kupio sam ga u Asutriji u nekvom ducanu za vrt, platio sam ga oko 5€ a dostatan je prema uputstvima mislim za 12m³ komposta. Ali to cu koristiti samo ove godine, sljedecih godina ga vjerojatno vise necu trebati.
@kreso
ja nebi stavljao samo piljevinu, ona ce ti vjerojatno biti dobra za sprecavanje korova, ali to nije primarni cilj ovakvih malceva, nego stvaranje dobre strukture zemlje za koju trebas ipak malo vise razlicitih primjesa kao i za normalan kompost.
Pozdrav.
-
kreso, moze ici i piljevina, nije bitno od kojeg drva samo ona ti se dosta tesko i dugo raspada ali ako ti prvenstveno sluzi kao malc onda moze ici, nema problema. bilo kakav malc je dobar osim umjetnih, imas za kupiti onih drvenih malc peleta sta se stavljaju u vrtove i cvijetnjake, nije ni to lose samo meni treba toga puno pa cu rade koristiti sijeno i slamu..
mmihale, da, imas previse tanke trave, treba ti nesto bolje suho i malo krutije kao sto je slama, moze i sijeno. ja sam stavio slamu i odlicno je, bolje da je malo deblji sloj nego tanji, ionako ce se razgraditi. ma mozda ti nije trebao niti ove godine ako imas manje komposta, krenut ce to samo. a znas koja je dobra prirodna inokulacija za kompost? kad slozis hrpu samo se popisas po njoj, pisalina je odlican starter! ;)
-
a znas koja je dobra prirodna inokulacija za kompost? kad slozis hrpu samo se popisas po njoj, pisalina je odlican starter! ;)
Sad sam se nasmijao :D
lijepo napravi neku klopu, dobro se najedemo, dobro si popijemo i onda svi idemo pišat po vinogradu :D :D :D
-
Sad sam se nasmijao :D
lijepo napravi neku klopu, dobro se najedemo, dobro si popijemo i onda svi idemo pišat po vinogradu :D :D :D
Znate kako eko vinogradari proizvode drin?
Veliku nuždu obave u kantu te razrijede vodom (1kg/100lit vode) i prskati obavezno u večernjim satima.
-
Sad sam se nasmijao :D
lijepo napravi neku klopu, dobro se najedemo, dobro si popijemo i onda svi idemo pišat po vinogradu :D :D :D
prije nego se pocnes sprdati (kao obicno) malo provjeri cinjenice.. ::)
http://www.adrians.utvinternet.com/GoodEarth/compost.htm
http://www.journeytoforever.org/compost_make.html
a u ovom zadnjem clanku je bas jedan dio koji fino odgovara ovom odgovoru od Moslavca:
The best form of liquid addition for compost is what some composters primly call Household Compost Activator. Other people call it urine. Don't be coy about it -- this is what should happen to urine rather than wasting it by flushing it down the toilet. Develop a self-righteous attitude about not wasting it -- but don't shout about it too loud, modern city people like neighbours and so on can be funny about these things, what they don't know won't hurt them.
ako neko ne zna engleski rado cu mu prevesti.. 8)
i da, jos jednom, urin ili pisalina je ODLICAN aktivator za kompost! ;)
-
Znate kako eko vinogradari proizvode drin?
Veliku nuždu obave u kantu te razrijede vodom (1kg/100lit vode) i prskati obavezno u večernjim satima.
nije ti to daleko od istine, sprdas se a gotovo si i pogodio.. 8)
http:/s2.gardenweb.coms/load/cornucop/msg0404052211211.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Urine#Agriculture
http://ezinearticles.com/?Using-Human-Urine-As-A-Liquid-Fertilizer&id=392596
-
ja se ne sprdam sa činjenicom da je urin dobar aktivator komposta nego mi je fora to da se ljudi skupe i pišaju po vinogradu...daj si zamisli to u glavi pa reci jel smješno ili ne :D :D
-
Rekel bi da nas kazna dohaja
Zgleda napravili velki smo greh
Čak se i nebo počelo bunit
Po cajtu i čoveku zabegel bu smeh
-
Ovaj vikend se odrzavaju Steinerovi dani u D.Kraljevcu (Medjimurje) petak i subiota. http://donjikraljevec.hr/
-
Baš sam si malo dao truda i pretražio članke o Rudolfu Steineru kao znanstveniku i začetniku biodinamike te sam došao do zaključka da ga neki smatraju vrlo velikim stručnjakom i znanstvenikom koji želi "spasiti" svijet i prirodu te neke stvari pokuša vratiti na početak da rastu onako prirodno uz pomoč kravljeg roga, mjesečevih mjena i sl. a s druge strane neki stručnjaci smatraju da su ideje biodinamičke proizvodnje same po sebi uredu ali u kombinaciji sa praznovjerjem,utjecajima mjeseca,raznoraznih kalendara i sl. takav pristup postaje lucidan i nema znanstvenog opravdanja.
-
Baš sam si malo dao truda i pretražio članke o Rudolfu Steineru kao znanstveniku i začetniku biodinamike te sam došao do zaključka da ga neki smatraju vrlo velikim stručnjakom i znanstvenikom koji želi "spasiti" svijet i prirodu te neke stvari pokuša vratiti na početak da rastu onako prirodno uz pomoč kravljeg roga, mjesečevih mjena i sl. a s druge strane neki stručnjaci smatraju da su ideje biodinamičke proizvodnje same po sebi uredu ali u kombinaciji sa praznovjerjem,utjecajima mjeseca,raznoraznih kalendara i sl. takav pristup postaje lucidan i nema znanstvenog opravdanja.
jako puno ljudi radi po mjesecevom kalendaru i to cak vise vezano za povrce nego za lozu i imaju fenomenalne rezultate jer je utjecaj mjeseca, tj. njegove gravitacije dokazan. to mozes vidjeti na plimi i oseki koja je dokazano ovisno o mjesecevim mjenama. daj si jos vise truda pa procitaj koju njegovu knjigu ili opcenito knjigu o biodinamici.. ja vjerujem da ce te zainteresirati tematika, u najmanjem slucaju ce te malo bocnuti i potjerati na razmisljanje.. ;)
-
Baš sam si malo dao truda i pretražio članke o Rudolfu Steineru kao znanstveniku i začetniku biodinamike te sam došao do zaključka da ga neki smatraju vrlo velikim stručnjakom i znanstvenikom koji želi "spasiti" svijet i prirodu te neke stvari pokuša vratiti na početak da rastu onako prirodno uz pomoč kravljeg roga, mjesečevih mjena i sl. a s druge strane neki stručnjaci smatraju da su ideje biodinamičke proizvodnje same po sebi uredu ali u kombinaciji sa praznovjerjem,utjecajima mjeseca,raznoraznih kalendara i sl. takav pristup postaje lucidan i nema znanstvenog opravdanja.
Već sam prije negdje napisao da su to čiste gluposti i vračarije.
Biodinamički procesi su u redu (stajski gnoj, malč, ručna obrada tla, eko špric materijal....) sve to stoji i sa znanstvene strane je u redu. Ali vračarije su ipak nešto drugo i od toga se treba maknuti. Upravo ova zadnja rečenica koju si napisao.
Jedno su mjesečeve mjene koje imaju veliki utjecaj na Zemlju. Ali ipak sa katoliče strane zakapanje rogova ne stoji. Sv. Mihael-Mihovil je zaštitnik u borbi protiv zla. Rog - simbol sotone. Zakapati rog u zemlju na Mihovljevo...zaključi sam
Horoskop slične pizdarije da ne spominjem.
Ali opet kažem, ostali aspekti biodinamike se čine sasvim u redu i prihvatljivi...
-
Već sam prije negdje napisao da su to čiste gluposti i vračarije.
Biodinamički procesi su u redu (stajski gnoj, malč, ručna obrada tla, eko špric materijal....)
nijedna od ovih tehnika u zagradi u biti ne spada pod biodinamicku vec pod ekolosku ili organsku poljoprivredu.
-
Svi veliki znanstvenici su na granici ludila a za mene teorije o mješanju materijala na desnu stranu, zakapanje papaka i rogova i sl. su obične coprije kojima nisam podložan, ne zamjeram onima koji jesu ali kada mi nameću svoj put kao jedini ispravan onda me jednostavno podsjećaju na one jehove svjedoke koji obilaze kuće i uvjeravaju te da je to jedini ispravni put.
Ja potpuno podržavam i Ekološko i Biodinamičko vinogradarstvo ali i ono ima svoja pravila po kojima se mora postupati.
Mene samo zanima koji je tvoj pristup jer je očito da nije niti eko niti biodinamika, a čuo sam od nekih vinara iz popovače da ti je vinograd svaku jesen pun peronospore i da je izvor zaraze.
-
nijedna od ovih tehnika u zagradi u biti ne spada pod biodinamicku vec pod ekolosku ili organsku poljoprivredu.
Samo sam naveo neke primjere...naravno, biodinamika je širok pojam ali to vjerojatno znaš puno puno puno bolje od mene. ima tu dosta stvari za koje treba i par godina da se shvate i nauče. Ja samo govorim da nisam pobornik takvih određenih metoda u biodinamici koja vuku na coprije. zašto to kad biodinamika usput nudi i pregršt drugih opcija koje mogu prihvatiti i koje smatram da su dobre...čak i više nego dobre.
-
a cujte, to je biodinamika, nisam je ja izmislio ali osnovna nacela biodinamike su preparati (tj. coprije) i rad po mjesecevim mjenama, sve ostalo je vise-manje sporedno a ove tehnike malc, eko spric, itd. su cisto ekoloske tehnike i cak se niti ne provode u biodinamici tako da treba razlikovati ekolosko od biodinamickog uzgoja jer to ni izbliza nije isto prema tehnikama.
2008. sam imao veliki napad peronospore jer nisam stigao mnogo toga na vrijeme jer sam rucno okopavao pa me to unazadilo za mjesec dana jer nisam stigao umetnuti u zicu pa me ulovile one kise krajem cvatnje 2008. godine a nisam isao sistemikom poslije.. ali prosle godine vinograd ko vurica i tako mora biti svake, jos cak i bolje.
moj pristup? recimo da sam na granici eko proizvodnje, ne koristim herbicide, insekticide, botriticide, rucno sam okapao od prosle godine strojem, rucno radim zelenu rezidbu i berbu. napretci su totalno izbjegavanje sistemika jer sam ih koristio prosle godine 1 i to melody duo jer sam se bojao zbog 2008. godine ali mozda nisam imao razloga ali sam puhao i na hladno i to sto obradujem meduredni prostor. planiram ove godine kupiti malcer, posijati ciljano smjese trava i malcirati a i plan mi je staviti malc oko trseva da ne moram niti kopati ubuduce.
-
Vidiš malo po malo Ivane došli smo do istine, nemoj misliti da ja imam nešto protiv tebe ali onog trenutka kada sam vidio tvoj vinograd i prazni podrum vidio sam da nešto ne štima.
Pokušao sam ti reči da pristup o kojem pričaš na forumu nije ispravan ali ti si me non stop poklapao i tupio svoje a činjenice su da od samog početka nisi znao što radiš i u kojem smjeru ideš.
To je naravno dovelo do poražavajučih rezultata u vinogradu 2008 pa čak i 2009 i umjesto da kažeš iskreno dečki mislim da sam pogriješio ti i dalje pereš svoje.
Ja ti želim da radiš svoj vinograd na onaj način na koji ti to želiš ali da sav tvoj trud nakraju bude nagrađen dobrom berbom i zdravim vinogradom jer danas smo malo selo,svatko svakoga zna i moji su neki prijatelji u blizini tvog vinograda pa su mi pričali o tome kak nećeš špricati i koliko je zaraze bilo kod tebe
-
Vidiš malo po malo Ivane došli smo do istine, nemoj misliti da ja imam nešto protiv tebe ali onog trenutka kada sam vidio tvoj vinograd i prazni podrum vidio sam da nešto ne štima.
Pokušao sam ti reči da pristup o kojem pričaš na forumu nije ispravan ali ti si me non stop poklapao i tupio svoje a činjenice su da od samog početka nisi znao što radiš i u kojem smjeru ideš.
To je naravno dovelo do poražavajučih rezultata u vinogradu 2008 pa čak i 2009 i umjesto da kažeš iskreno dečki mislim da sam pogriješio ti i dalje pereš svoje.
Ja ti želim da radiš svoj vinograd na onaj način na koji ti to želiš ali da sav tvoj trud nakraju bude nagrađen dobrom berbom i zdravim vinogradom jer danas smo malo selo,svatko svakoga zna i moji su neki prijatelji u blizini tvog vinograda pa su mi pričali o tome kak nećeš špricati i koliko je zaraze bilo kod tebe
da, zaboravio si da sam imao i problema sa sadnjom, 20ak% se nije primilo zbog losih cijepova jer je mladi enjingi grdo zajebo stvar i na kraju smo svi saznali sta se iz toga poslije desilo.. a ja bas te godine kupio cijepove od njega.. :'( jebiga, poceci su teski, prve godine nisam imao traktor nego sam se snalazio kako sam mogao, uglavnom preko Miklauzica ali i njemu su njegovi traktori malo a kamoli jos i za mene a u vinogradu sve treba napraviti na vrijeme.. tek sam prosle godine kupio recimo sve strojeve koji mi trebaju, fali mi jos sad malcer ali to nije toliko problem. bio sam na faxu taman u najgore vrijeme kada je trebalo njegovati mladi vinograd a nisam imao ni cime, ni kako, a niti ljude pa sam se snalazio kako sam mogao i bilo je svega. danas je mnogo lakse jer imam ljude, stalno sam prisutan i posvecen a imam i strojeve i znam sta hocu. vinograd je sad 5. godina a u sljedecih 5 ce biti po biodinamici.. 8) ja sam ti inace jako tvrdoglav kao osoba (neko bi rekao i tezak ;D) ali smatram da bez upornosti i tvrdoglavosti nema pravih rezultata, naravno, tu je uvijek i faktor rizika kao sto kaze i Luka ali jebiga, moramo se boriti ako zelimo naprijed i ako zelimo ostvariti neke svoje zactane ciljeve koje fala bogu svi mi imamo u glavi.. 8)
-
@koristio prosle godine i to melody duo
eto vidiš,ja nisam baš previše u ekologiji,al još nisam koristio to oružje u vinogradu.I iskreno velim što sam napravio te sam spreman prihvatiti kritiku i pohvalu bilo od koga.Nemojmo onda tako...pričamo priću,kunemo se u neznam što,a radimo Amerićki.Mislim da nije fer i onda još nastupimo riječnikom neprimjerenim i uvredljivim.Pa može svatko nać na netu sve što ga zanima i opalit filozofiju o tome i kleti se u to ;) .
-
@koristio prosle godine i to melody duo
eto vidiš,ja nisam baš previše u ekologiji,al još nisam koristio to oružje u vinogradu.I iskreno velim što sam napravio te sam spreman prihvatiti kritiku i pohvalu bilo od koga.Nemojmo onda tako...pričamo priću,kunemo se u neznam što,a radimo Amerićki.Mislim da nije fer i onda još nastupimo riječnikom neprimjerenim i uvredljivim.Pa može svatko nać na netu sve što ga zanima i opalit filozofiju o tome i kleti se u to ;) .
nije to bas tako ali ako ti mislis da je ok, to je tvoje misljenje, svako ima pravo na njega. nikad nisam niti rekao da sam biodinamicki proizvodac ili eko proizvodac, rekao sam da sam na rubu eko uzgoja, u zadnje 3 godine sam prskao jednom sistemikom i to prosle godine melody duom. pa ja priznam sta je, nemam sta skrivati.. ali ne prskam godisnje 5-7 puta sistemikom, insekticidima koji ubijaju sve zive kukce, to ipak cini razliku od ovoga kada ides jednom godisnje sistemikom, ako uopce ides.
-
sa jedne strane imas pravo rba, jer internet moze podnijet sve, ali sa druge strane nismo ovdje da jedni druge lazemo, nego da mjenjamo iskustva i nesto naucimo. Pa prema tome ja svakome clanu ovjde vjerujem sta pise, i ako netko vlei da vodi nekvi rezim u svojemu vinogradu, bilo kakav on bio, ja mu vjeruejm. E sad tu moze doci do nesuglasica, jer mozda netko ima puno bolje polozaje i uspjeva mu nesto sto kod drugih ne uspijeva, pa se kod ovih javlja nevjerica. Kod mene npr. nema sanse da plemennite sorte uspiju sa mojim sadasnjim rezimom bez prskanja sistemicima. Ja ih jos nisam koristio i nikad necu. Rezultat toga je steta do 50% i moja odluka da predjem na rezistentnije hibride. To je moja odluka, jer sam 3 godine probao sam otprilike 5-6 prskanja preventivnim sredstvima, ali u 7 mjesecu vecinom izgubim bitku i imam stete od bolesti.
S druge strane u vrtu sam poceo koristiti ekooloske principe, robustnije sorte i danas mogu reci da moj vrt/ vocnjak ne vidi nikakvo prksanje osim prirodnim čajevima. I tu se kod vocaka tu itamo nadje nekva lisna us i jos nekve bolesti koje niti ne poznam, ali u neusporedivo manjem obliku nego kod vinograda. I tu sam zadovoljan da sma uspio doci do tog nivoa.
Za mene je ekoloska prozvodnja ko stvorena za nas amatere koji ne zivimo od prodaje nego radimo za sebe, makar to zahtjevalo da kod nekih sorata imamo i nekve steta, a mozda da neke sorte uopce i ne uzgajamo.
Pozdrav.
-
@koristio prosle godine i to melody duo
eto vidiš,ja nisam baš previše u ekologiji,al još nisam koristio to oružje u vinogradu.I iskreno velim što sam napravio te sam spreman prihvatiti kritiku i pohvalu bilo od koga.Nemojmo onda tako...pričamo priću,kunemo se u neznam što,a radimo Amerićki.Mislim da nije fer i onda još nastupimo riječnikom neprimjerenim i uvredljivim.Pa može svatko nać na netu sve što ga zanima i opalit filozofiju o tome i kleti se u to ;) .
Ribek,zašto čovjeka pribijaš na križ?Zato što priznaje da je jednom koristio sistemik i to melody duo! Ma daj molim te kakvo je to "teško oružje" o kom pričašTvoj forum star u istom je rangu al sa insekticidom je "super oružje" za sve živo u tvom vinogradu.Ali sad si siguran da moljci neće popapati pregršt malih grozdića,zar ne?-i to bez obzira ima li ih ili nema u tvom vinogradu.(savjetodavna je dala preporuku,zar ne?)
Ja svoje moljce pokušavam uhvatiti žutim ljepljivim pločama,ali nikako mi ne uspijeva.Valjda ih je maca popapala!
Eto svi mi znamo filozofirati...pa tako i ja ;D...a i ti ;D
p.s.kaj ne bu zišlo da stalno branim Ivana moram reći ono što sigurno i on zna a to je da si je sa sistemikom napravio više zla nego koristi ako ide u eko smijeru (oslabio imunitet).
...al ko priznaje taj je ako ništa drugo...razapet,pa makar bio i pošten
-
lijepo je to od vas koji dobrovoljno priznate kaj radite.Ja sam odmah priznal da sam probal pošpricat uši demitanom i pošteno sam zaradil kritiku koju sam onda i pošteno prihvatil.No,neki baš ne priznaju kaj delaju nego tek pritsnuti neoborivim argumentima ipak su morali popustit.Ja sam tu godinu dana i nisam pročital da je pisano i priznato o tome,nego ćak se i neke forumaše iz osobnih razloga izbacilo sa foruma jer su povrijedili nećiji ego.Može se sad i mene banirati ak treba,neću se ljutiti,ne moram ja tu ni biti ak kome ne paše,al nek se bude pošten i napiše se ono što se zapravo radi.Eto,uzmimo primjer Luke koji iskreno piše da se pokušavaju prebacit na neke druge načine proizvodnje,ali još sa popriličnom dozom skepse i straha ,i nisu cijelu proizvodnju okrenuli tome nego neki manji probni dio(od nečeg se ipak mora živjeti).Dobro je ak neko ima mogućnosti sve izgubit i to preživjet,al nek onda prizna a ne da nas ući kako mi onda radimo krivo.Evo i Međimurec prizna da je to poprilično neisplativo,al on se toga drži i ok.Slobodno piše ko kaj hoće,al molim iz vlastitog iskustva,a ne prezentirati tuđe,neprovjereno znanje,kako je i napisao Mušketir(ljudi koji graniće skoro pa fanatizmom).Isto su takvi stručnjaci predvidjeli kolaps 2000g. i kaj po njihovom smo trebali pristupiti masovnom samouništenju prije kataklizme,Ajte molim vas,pa nije sve istina kaj neko napiše.Vi radite po svome,al nemojte nas koji ne radimo tako dalje prozivati jer mi pišemo o tome kaj radimo i kak.Niko ne spori vaše ekološke pristupe,al ono kaj ima veze sa vuduom i vračanjem ko more normalan prihvatit,i ko je to tu od forumaša isprobal i došo s tim do nekih rezultata da može tvrditi da to funkcionira.Kaj se mene tiće fala lepa na to pristupu.Pozdrav!
-
Ide se iz krajnosti u krajnost.
Netko piči sa sistemicima cijele godine bez ikakvog plana, prska svakih 12 dana bez obzira na vrijeme i uvjete, to sam vidio u svom kraju i to ne podržavam, druga krajnost da neki idu u tu biodinamiku i iskreno ja je uopće ne razumijem.
Kažu da je to povratak prirodi? Po mom mišljenju zakopavanje roga i slične radnje nema veze sa prirodom, to mi više slići na vudu, bez ljutnje.
Ekološka proizvodnja?
Moguće samo ja ne vjerujem baš puno u to, mislim ja primjenjujem neke radnje koje se mogu zvati ekološke ali potpunju proizvodnju raditi na takav način baš i nisam siguran da će se zaraditi.
Sa ekologojim se možemo igrati kao hobijem, to ja i radim u svom voćnjaku, vrtu ali kad bi od toga živio nebih se upuštao u taj rizik.
Ako se pogleda zaštita u vinogradu ja nastojim zaštitu raditi planski, ako nemam potrebe prskati onda i ne prskam, evo prošle godine skoro dva mjeseca nisam u vinograd ušao sa prskalicom jer su vremenske prilike bile takve da nije bilo potrebe.
Koliko se sječam netko se čudio neki dan kako to da je Razor samo jednom prskao u zeleno, zašto se čuditi, pa imao je potrebu prskati tada i vjerojatno je procjenio da nema više potrebe bacati novac za zaštitna sredstva.
Svako ima neki svoj način samo eto volio bih ovdje pročitati nečija iskrena iskustva sa tom biodinamikom a i ekološkim načinom, nisam do sada tako nešto pročitao nego su sve neke priče o nekome drugome.
-
pa o čemu ti ja tu i govorim,podići se svojim znanjem i iskustvom a ne nečijim rekla kazala.Uostalom neću više ovo ni otvarat.
-
(http://img2.imagetitan.com/img2/small/39/39_p6040023.jpg) (http://img2.imagetitan.com/img.php?image=39_p6040023.jpg)
Ovo je netretirana, totalno ekološka breskva. Divlja, vinogradarka.
Pogledajte svu njenu ljepotu i bujnost ove godine.
Pogledajte zatim one breskve na voćarstvu pa budete vidjeli razliku.
Nisam je prskao, ne da služi kao primjer, nego jednostavno ne volim ih.
Volim one debele i krupne breskve, koje treba puno prskati.
-
Problem je što vi svoje neke osobne nesuglasice i hirove pokušavate riješiti ovdje gdje tome nije mjesto. Iskreno Razore ja te ne razumijem. Čemu ovolika gorčina u tvojim postovima prema ekološkoj zaštiti? Ok, radiš na drugačiji način, koristiš kemijske preparate u zaštiti i to je tvoj odabir, ali jednostavno ne vidim razloga da sa ovoliko otrovnih strelica pišeš o ekološkoj poljoprivredi. Da se razumijemo, nisam stao na ničiju stranu, ali činjenica je da i jedan i drugi isključujete onu drugu stranu priče koja se vama ne sviđa - ti ekologiju, Ivan konvencionalnu poljoprivredu. Isključivost nikad nije bilo riješenje u ničemu pa tako neće ni ovdje. Većina ljudi ovdje sluša tvoje odlične savjete što se tiče zaštite, ali zbog čega se ovdje nebi slušalo i o drugoj strani priče? Koliko vidim, ima ljudi koje i to zanima. Nekako mi se čini iz tvojih postova da ti nije drago kad se ovdje priča o ekologiji jer to nije tvoja priča?
Činjenica je da se danas u svijetu sve više razvija svijest za zaštitom okoliša i to će u budućnosti postajati i u jednom trenutku i postati najveće društveno-političko pitanje. Ako već sad nije postalo. Neil Carter u svojoj knjizi "Strategije zaštite okoliša" opisuje to jačanje svijesti ljudi za ekologiju i probleme koji su nastali kao posljedica zagađivanja okoliša u koju ubrajamo i korištenje kemijskih tvari u zaštiti kultiviranog bilja. Prije 150 godina u Engleskoj je donešen prvi zakon o zaštiti okoliša, nekoliko godina kasnije i u SAD-u. Također, bilo bi dobro pročitati knjigu od Lidije Gajski: "Lijekovi ili priča o obmani". Preporučam te dvije knjige svima pročitati jer sam ja puno naučio iz njih i uvidio brojne probleme koji su mi se do tad činili beznačajnima, a vezani su uz onečišćenje planeta s jedne strane i posljedica nekontroliranog konzumiranja antibiotika i lijekova s druge strane. Prilično se sve to skupa može povezati s suvremenim tehnologijama u proizvodnji i zaštiti vinove loze i drugih kultura.
Još jednom, nemojte isključivati drugu stranu priče. Mislim da je jedino ispravno educirati se o jednom i drugome. Tada ćemo moći raspravljati na nivou, a ova prepucavanja na razini osnovne škole su nepotrebna.
-
Problem je što vi svoje neke osobne nesuglasice i hirove pokušavate riješiti ovdje gdje tome nije mjesto. Iskreno Razore ja te ne razumijem. Čemu ovolika gorčina u tvojim postovima prema ekološkoj zaštiti? Ok, radiš na drugačiji način, koristiš kemijske preparate u zaštiti i to je tvoj odabir, ali jednostavno ne vidim razloga da sa ovoliko otrovnih strelica pišeš o ekološkoj poljoprivredi. Da se razumijemo, nisam stao na ničiju stranu, ali činjenica je da i jedan i drugi isključujete onu drugu stranu priče koja se vama ne sviđa - ti ekologiju, Ivan konvencionalnu poljoprivredu. Isključivost nikad nije bilo riješenje u ničemu pa tako neće ni ovdje. Većina ljudi ovdje sluša tvoje odlične savjete što se tiče zaštite, ali zbog čega se ovdje nebi slušalo i o drugoj strani priče? Koliko vidim, ima ljudi koje i to zanima. Nekako mi se čini iz tvojih postova da ti nije drago kad se ovdje priča o ekologiji jer to nije tvoja priča?
Činjenica je da se danas u svijetu sve više razvija svijest za zaštitom okoliša i to će u budućnosti postajati i u jednom trenutku i postati najveće društveno-političko pitanje. Ako već sad nije postalo. Neil Carter u svojoj knjizi "Strategije zaštite okoliša" opisuje to jačanje svijesti ljudi za ekologiju i probleme koji su nastali kao posljedica zagađivanja okoliša u koju ubrajamo i korištenje kemijskih tvari u zaštiti kultiviranog bilja. Prije 150 godina u Engleskoj je donešen prvi zakon o zaštiti okoliša, nekoliko godina kasnije i u SAD-u. Također, bilo bi dobro pročitati knjigu od Lidije Gajski: "Lijekovi ili priča o obmani". Preporučam te dvije knjige svima pročitati jer sam ja puno naučio iz njih i uvidio brojne probleme koji su mi se do tad činili beznačajnima, a vezani su uz onečišćenje planeta s jedne strane i posljedica nekontroliranog konzumiranja antibiotika i lijekova s druge strane. Prilično se sve to skupa može povezati s suvremenim tehnologijama u proizvodnji i zaštiti vinove loze i drugih kultura.
Još jednom, nemojte isključivati drugu stranu priče. Mislim da je jedino ispravno educirati se o jednom i drugome. Tada ćemo moći raspravljati na nivou, a ova prepucavanja na razini osnovne škole su nepotrebna.
bravo luka,slažem se da treba svačije mišljene prihvatit,svako radi kako misli da je najbolje i dobro da razmišljamo u različitim "pravcima" bilo bi smiješno da svi razmišljamo i radimo isto,treba prihvačat nešto novo i drukčije,možda če za sto godina sve biti "eko" i drukčiji pristupi svemu,dobro je da se razvijamo u nekim novim pravcima ;)
-
Ja cijelo vrijeme govorim da prihvačam sve načine proizvodnje ali bi htio da nam se govore vlastita iskustva ma kakva ona bila.
Moramo reći još jednu vrlo važnu stvar koja se tiće sredstava za zaštitu u konvencionalim vinogradima a to je da je po EU standardima i propisima već prilićno smanjen ostatak aktivnih tvari iz materijala u biljkama i da se mnoga sredstva izbačena iz proizvodnje odnosno htio sam reći da su sredstva koja su ostala na dozvoljenim listama ipak pod kontrolom i idu prema nekom Eko putu.
Ja bi volio da nam vinogradari koji se bave eko uzgojem daju podatke kada i koliko prskaju i sa kojim sredstvima i kakvi su na kraju rezultati ali da to bude iskreno
-
I ja se slazem s ovim prijedlogom. Neka kazu kako tretiraju svoju lozu i na kraju neka objave podatke s ocjenjivanja vina.
Jer svatko misli da radi najbolje sto zna, no ocjenjivacke komisije su te koje ce koliko toliko objektivno ocijeniti konacnu kvalitetu vina.
-
Palo mi je na ideju da se zaletim s vremena na vrijeme i poslikam njihove vinograde te stavim slike kako bi mogli s slikovno pratiti njihovu priću.
-
Problem je što vi svoje neke osobne nesuglasice i hirove pokušavate riješiti ovdje gdje tome nije mjesto. Iskreno Razore ja te ne razumijem. Čemu ovolika gorčina u tvojim postovima prema ekološkoj zaštiti? Ok, radiš na drugačiji način, koristiš kemijske preparate u zaštiti i to je tvoj odabir, ali jednostavno ne vidim razloga da sa ovoliko otrovnih strelica pišeš o ekološkoj poljoprivredi. Da se razumijemo, nisam stao na ničiju stranu, ali činjenica je da i jedan i drugi isključujete onu drugu stranu priče koja se vama ne sviđa - ti ekologiju, Ivan konvencionalnu poljoprivredu. Isključivost nikad nije bilo riješenje u ničemu pa tako neće ni ovdje. Većina ljudi ovdje sluša tvoje odlične savjete što se tiče zaštite, ali zbog čega se ovdje nebi slušalo i o drugoj strani priče? Koliko vidim, ima ljudi koje i to zanima. Nekako mi se čini iz tvojih postova da ti nije drago kad se ovdje priča o ekologiji jer to nije tvoja priča?
Činjenica je da se danas u svijetu sve više razvija svijest za zaštitom okoliša i to će u budućnosti postajati i u jednom trenutku i postati najveće društveno-političko pitanje. Ako već sad nije postalo. Neil Carter u svojoj knjizi "Strategije zaštite okoliša" opisuje to jačanje svijesti ljudi za ekologiju i probleme koji su nastali kao posljedica zagađivanja okoliša u koju ubrajamo i korištenje kemijskih tvari u zaštiti kultiviranog bilja. Prije 150 godina u Engleskoj je donešen prvi zakon o zaštiti okoliša, nekoliko godina kasnije i u SAD-u. Također, bilo bi dobro pročitati knjigu od Lidije Gajski: "Lijekovi ili priča o obmani". Preporučam te dvije knjige svima pročitati jer sam ja puno naučio iz njih i uvidio brojne probleme koji su mi se do tad činili beznačajnima, a vezani su uz onečišćenje planeta s jedne strane i posljedica nekontroliranog konzumiranja antibiotika i lijekova s druge strane. Prilično se sve to skupa može povezati s suvremenim tehnologijama u proizvodnji i zaštiti vinove loze i drugih kultura.
Još jednom, nemojte isključivati drugu stranu priče. Mislim da je jedino ispravno educirati se o jednom i drugome. Tada ćemo moći raspravljati na nivou, a ova prepucavanja na razini osnovne škole su nepotrebna.
Slažem se sa tobom, ne protivim se ja ovdje ekologiji i ekološkoj zaštiti.
Nisam protiv toga. Imam i vlastiti vrt i načelno ga ne prskam, jedino krastavce i paradajze s kontaktnim quadrisom, jer ih ne bi imao za zimnicu.
Protiv sam biodinamike ( kao pokreta) i protiv sam Ivanovog čudljivog stava, koji propagira sve to, ali onda mu zaškripi pa baci sistemik ili nešto takvo.
Meni to nije jasno, stvarno me začudilo.
Mislim da bi ljudi trebali vidjeti i stanje ekološkog vinograda u lošoj godini.
Stavite fotke u rujnu!
-
Slažem se sa tobom, ne protivim se ja ovdje ekologiji i ekološkoj zaštiti.
Nisam protiv toga. Imam i vlastiti vrt i načelno ga ne prskam, jedino krastavce i paradajze s kontaktnim quadrisom, jer ih ne bi imao za zimnicu.
Protiv sam biodinamike ( kao pokreta) i protiv sam Ivanovog čudljivog stava, koji propagira sve to, ali onda mu zaškripi pa baci sistemik ili nešto takvo.
Meni to nije jasno, stvarno me začudilo.
Mislim da bi ljudi trebali vidjeti i stanje ekološkog vinograda u lošoj godini.
Stavite fotke u rujnu!
Ovo je točno i slažem se...ja sam mu već to spomenuo ranije
-
Palo mi je na ideju da se zaletim s vremena na vrijeme i poslikam njihove vinograde te stavim slike kako bi mogli s slikovno pratiti njihovu priću.
Mislim, hoćemo razgovarati kao ljudi ili kao djeca? Tjerate me da dokazujem nešto, a nemam vam što dokazivati. Ja sam vam rekao na koji način se kod nas radi i koje je naše buduće usmjerenje. Dali se vama to sviđa ili ne nije moj problem. Evo još jednom, cilj vinarije je da se u dogledno vrijeme okrene ogranskoj proizvodnji. Za to treba proći određeni period, ove godine smo se okrenuli ekološkoj zaštiti na cca polovici naših nasada, na drugoj polovici još uvijek koristimo neke preparate iz konvencionalne zaštite (da ne spominjem kako se ovi vinogradi već 3 godine uopće ne prskaju akaricidima, herbicidima, botricidima). I to je naš put za koji vjerujemo da će se pokazati pravim. Vršimo preventivu u našim vinogradima, prilagodili smo sustav uzgoja, a i puno vjetra nam olakšava posao. Slijedeće godine ćemo vjerojatno 100% nasada prebaciti na ekološku zaštitu. Ja nemam razloga izmišljati nešto. Zbog čega? Da lažem sam sebe? Mene apsolutno ne zanima što Ivan radi i ne želim se poistovjećivati s njegovim radom i njegovim principima.
A nije ti možda palo na pamet da ne možeš samo tako doći na nečije imanje i slikati i objavljivati to? No, ja te pozivam ako baš imaš toliku želju da slobodno dođeš i slikaš naše vinograde. Samo je pitanje što ti sa time želiš dokazati? Ja sam i sam rekao da smo mi ušli u rizik, pogotovo prve godine nakon što smo prestali s konvencionalnom kad je loza najmanje otporna na napad bolesti i štetnika i vjerojatno naši vinogradi neće biti jednako "lijepi" kao tvoji. Tvoj problem je jednak Razorovom, isto tako i Ivanovom samo s druge strane - isključujete drugu stranu priče jer mislite da je ovo vaše jedino točno i ispravno. Na taj način ja ne želim razgovarati i ovoj je moj zadnji post u ovoj temi.
-
luka Ti si iskren i hvala ti na tome.
-
evo,makar sam reko da neću ovo više otvarat,samo još da velim ovo!Već drugu sezonu ogladamo baćenu kost,pa mislim da je vrijeme da mi kojima ona više ne miriše,okrenemo se drugom komadu mesa!
-
evo,makar sam reko da neću ovo više otvarat,samo još da velim ovo!Već drugu sezonu ogladamo baćenu kost,pa mislim da je vrijeme da mi kojima ona više ne miriše,okrenemo se drugom komadu mesa!
o Ribek, otvarat ćeš ti tu temu svaki put kad dođeš na forum i znaš zakaj?
zato što te peće savjest koja postoji negdje duboko u tebi al ti joj nedaš da ugleda svjetlo dana ;D...ili griješim? ???
-
meni zbilja nije jasno kaj se podiglo toliko prasine oko te ekologije i biodinamike.. neki su protiv, neki vjeruju, neki ne, nekima je to caranje, nekima nije..
mene se tu proziva za neke eko certifikate i biodinamiku a ja sad kazem valjda po 50. put da ja nisam niti eko proizvodac niti biodinamcar niti sam to igdje rekao ili napisao! ja sam jedino rekao da krecem tim putem, pokusavam se naci u tome i nadam se da hocu ali kao sto i sam Luka kaze to je vremenski proces koji zahtijeva mnogo rada i rizika ali mi vjerujemo da ce se to jednoga dana isplatiti i prepoznati u nasim vinima. i ne razumijem zbog cega se sad tu netko na forumu zbog toga ljuti i pljuje po tome jer kao sto je i Luka rekao, to je nase buduce usmjerenje svidalo se to nekome ili ne..
ja pokusavam raditi drugacije jer smatram da se moze, pricate o nekom licemjerju zbog toga sta sam prskao prosle godine melody duom i to je bilo prvo koristenje sistemika u zadnje 3 godine s time da uopce ne koristim niti sam ikada koristio herbicide, insekticide, botriticide, folijarna i umjetna gnojiva. i sad sam ja licemjer jer jedno pricam a drugo radim.. ja kazem kako stvari jesu i kako su bile, opet ponavljam nisam pod nikakvom eko kontrolom i jos uvijek mogu u biti prskati cime god hocu. pa cak i da prskam i radim konvencionalnu zastitu opet ne kuzim zasto bi se to nekoga ticalo osim mene.. da radim tako bili bi isti i onda bi sve bilo u redu i super.
ja ne iskljucujem nijednu stranu price jer sam svoje videnje svega toga objasnio vec 100 puta i zbilja sam vec umoran od ovog prepucavanja.. radite kako mislite da treba, prskajte, ne prskajte, meni tak i tak svejedno ali pustite i mene da radim kako mislim da treba pa makar moj vinograd propao i makar ja ostao na prosjackom stapu. ionako mi nitko od vas nije posudio novce za to.. radite najbolje kako mozete i kako mislite da treba, radite vino, prodajte ga, pijte ga jer ionako odgovaramo sami za sebe, pa tako i ja odgovaram za sebe i svoj vinograd.
Luka pametno zbori i ovaj citat pogada u srz problema:
Mislim, hoćemo razgovarati kao ljudi ili kao djeca? Tjerate me da dokazujem nešto, a nemam vam što dokazivati. Ja sam vam rekao na koji način se kod nas radi i koje je naše buduće usmjerenje. Dali se vama to sviđa ili ne nije moj problem. Evo još jednom, cilj vinarije je da se u dogledno vrijeme okrene ogranskoj proizvodnji. Za to treba proći određeni period, ove godine smo se okrenuli ekološkoj zaštiti na cca polovici naših nasada, na drugoj polovici još uvijek koristimo neke preparate iz konvencionalne zaštite (da ne spominjem kako se ovi vinogradi već 3 godine uopće ne prskaju akaricidima, herbicidima, botricidima). I to je naš put za koji vjerujemo da će se pokazati pravim.
-
http://www.drvino.com/
SPIT: organic labels
The EU said no/non/nu to a harmonization of national standards for an “organic wine” designation. According to Vitisphere, the main point of contention was reducing the level of permitted sulfites. The EU Commissioner for Agriculture, Dacian Cellos, shelved the issue indefinitely
http://www.foodanddrinkeurope.com/Products-Marketing/EU-withdraws-plans-for-rules-on-organic-wine-production
-
http://www.youtube.com/watch?v=lZik-I20GNo
-
http://www.youtube.com/watch?v=lZik-I20GNo
vidis da polako kuzis.. ;D ;)
ps. jedino kaj je lik malo mutav pa ne zna objasnit stvari kak treba, vidi se da je pravi bosanac.. ;D
-
vidis da polako kuzis.. ;D ;)
ps. jedino kaj ne zna objasnit stvari kak treba, vidi se da je pravi .. ;D
ne da kužim,...... pa kaj misliš da ja ne kužim ništ više od dodat kvasce i hranu... :D
nego sam htio samo podijeliti sa vama ono na što sam naišao kao zanimljivost :)
-
..........
ps. jedino kaj je lik malo mutav pa ne zna objasnit stvari kak treba, vidi se da je pravi bosanac.. ;D
Nije baš jasna ona izjava da je zarada na stotom mjestu, pa ako nema zarade onda kako će se dalje baviti s tim.
Onda se takvim načinom proizvodnje može baviti samo onaj tko to radi iz hobija ili ima toliko novaca da mu zarada nije bitna.
Mislim da je on nešto pomješao u svojoj izjavi, više ručnog rada u proizvodnji kao i sve druge troškove treba ugraditi u cjenu finalnog proizvoda.
Iz ove izjave mogu zaključiti da u bio, eko proizvodnji nema zarade. ???
-
Nije baš jasna ona izjava da je zarada na stotom mjestu, pa ako nema zarade onda kako će se dalje baviti s tim.
Onda se takvim načinom proizvodnje može baviti samo onaj tko to radi iz hobija ili ima toliko novaca da mu zarada nije bitna.
Mislim da je on nešto pomješao u svojoj izjavi, više ručnog rada u proizvodnji kao i sve druge troškove treba ugraditi u cjenu finalnog proizvoda.
Iz ove izjave mogu zaključiti da u bio, eko proizvodnji nema zarade. ???
mislim da si krivo shvatio ali uostalom svaki pravi, bolji vinar, cak ne mora biti niti vinar, ce ti reci da mu zarada nije na prvom mjestu prioriteta zasto se bavi odredenim poslom.. ja sam to cuo mnogo puta iz razlicitih struka i profesija. naravno da novac igra veliku ulogu ali ne mora biti presudan faktor bavljenja odredenim poslom. netko mora raditi neke stvari i poslove koji ga ne zanimaju ili koji mu prvenstveno donose novac da bi mogao normalno zivjeti a drugim stvarima se bavi iz ljubavi ili iz interesa. najbolje je kada te stvari mozes iskombinirati u jedno, tj. kada radis posao koji volis i koji te zanima i radis ga prvenstveno iz ljubavi i neke svoje osobne filozofije i interesa.. ako si duze vremena u necemu, novac ti je rutina a posao kao i unapredenje tog posla te tjeraju da radis jos bolje i kvalitetnije i onda ti zarada nije primarni prioritet. jos nikad nisam cuo da je netko krenuo u posao sa npr. dionicama iz ciste ljubavi jer je ocito da je u tome jedini cilj zaraditi novac dok neke druge grane donose osobno zadovoljstvo, srecu, mir, posvecenost, ljubav.. a to se prvenstveno odnosi na poljoprivrednu proizvodnju jer u danasnje vrijeme ljudi sve vise zele raditi sa zemljom i na zemlji, biti okruzeni biljkama, zivotinjama i raditi nesto korisno svojim rukama i glavom, biti svoji gazde.. e tu novac dolazi kao sporedan jer se vise cijeni sama kvaliteta zivljenja i uzitak bavljenja odredenim poslom. nadam se da si skuzio.. 8)
-
mislim da si krivo shvatio ali uostalom svaki pravi, bolji vinar, cak ne mora biti niti vinar, ce ti reci da mu zarada nije na prvom mjestu prioriteta zasto se bavi odredenim poslom.. ja sam to cuo mnogo puta iz razlicitih struka i profesija. naravno da novac igra veliku ulogu ali ne mora biti presudan faktor bavljenja odredenim poslom. netko mora raditi neke stvari i poslove koji ga ne zanimaju ili koji mu prvenstveno donose novac da bi mogao normalno zivjeti a drugim stvarima se bavi iz ljubavi ili iz interesa. najbolje je kada te stvari mozes iskombinirati u jedno, tj. kada radis posao koji volis i koji te zanima i radis ga prvenstveno iz ljubavi i neke svoje osobne filozofije i interesa.. ako si duze vremena u necemu, novac ti je rutina a posao kao i unapredenje tog posla te tjeraju da radis jos bolje i kvalitetnije i onda ti zarada nije primarni prioritet. jos nikad nisam cuo da je netko krenuo u posao sa npr. dionicama iz ciste ljubavi jer je ocito da je u tome jedini cilj zaraditi novac dok neke druge grane donose osobno zadovoljstvo, srecu, mir, posvecenost, ljubav.. a to se prvenstveno odnosi na poljoprivrednu proizvodnju jer u danasnje vrijeme ljudi sve vise zele raditi sa zemljom i na zemlji, biti okruzeni biljkama, zivotinjama i raditi nesto korisno svojim rukama i glavom, biti svoji gazde.. e tu novac dolazi kao sporedan jer se vise cijeni sama kvaliteta zivljenja i uzitak bavljenja odredenim poslom. nadam se da si skuzio.. 8)
e Ivane , ovo ljepo zboriš, ali to može jako mali , zanemarivi br. ljudi koji se bave poljoprivredom , pa i vinogradarstvom i vinarstvom.......mogu oni kako si rekao "cak ne mora biti niti vinar", ali oni imaju druge izvore financiranja, a ....poljoprivrednici.... ;)
-
e Ivane , ovo ljepo zboriš, ali to može jako mali , zanemarivi br. ljudi koji se bave poljoprivredom , pa i vinogradarstvom i vinarstvom.......mogu oni kako si rekao "cak ne mora biti niti vinar", ali oni imaju druge izvore financiranja, a ....poljoprivrednici.... ;)
a cuj, ne mogu svi biti sve, netko to moze a velika vecina ne mogu.. ali obicno takvi ljudi vuku proizvodnju i cijeli segment proizvodnje dizu na jedan drugi nivo jer mozda nisu preoptereceni zaradom i profitom i pokusavaju raditi sto bolje mogu bez obzira da li ce potrositi na neku stvar 100 ili 200 tisuca necega, bitno im je da to naprave najbolje sto mogu jer smatraju da to najbolje nosi i rezultate. novac ce time doci sam po sebi ali nije presudan faktor bavljenja biznisom. ima i ljudi koji to ne mogu a opet pokusavaju tako raditi jer su im takvih osobni principi ali znas kako se kaze, ko ne riskira i ne profitira.
nisam mislio na ljude koji imaju novce od necega prije (sto me sad sjetilo na vinara Galica o kojem se svojedobno vodila rasprava, citao sam nesto o njemu prije par mjeseci, covjek je vlasnik firme Presoflex ili je bio pa ju je prodao nekim strancima za par desetaka milijuna eura i lik dode u vinograd sa crvenim ferarijem.. ;D) i pod time nisam mislio na takve ljude koji imaju love ko blata i sad se prakticki malo igraju i sa poljoprivredom u koju uloze koji milijun eura za svoj gust.. sportasi su opcenito takoder grupa ljudi koja radi ono sta voli a novac ce doci sam po sebi makar se veci novac odnosi na izuzetne profice kojih je na sveukupnu populaciju sportasa u svijetu izuzetno malo.
prvo radis ono sta mozes i sta zelis a ako ti jos to donose novac od kojeg mozes zivjeti i razvijati se, to bolje!
-
Nema nikakvih informacija od naših ekologa o tome kakva je berba bila kod njih i jesu li uspjeli sačuvati grožđe u ovoj teškoj godini.
-
Bome baš me zanima kako je prošla berba kod Ekoproizvođaća. ???Svim konvencionalnim proizvođaćima je bila teška.
Nadam se da bude dobrih vina. ;)
-
nisam mislio na ljude koji imaju novce od necega prije (sto me sad sjetilo na vinara Galica o kojem se svojedobno vodila rasprava, citao sam nesto o njemu prije par mjeseci, covjek je vlasnik firme Presoflex ili je bio pa ju je prodao nekim strancima za par desetaka milijuna eura i lik dode u vinograd sa crvenim ferarijem.. ;D)
[/quote]
Galić je bio vlasnik Presoflexa i sve je prodao Slovencima,odnosno Mercatoru.Sad toliko dobro stoji da je za kupnju grožđa tražio odgodu plačanja do Nove Godine.
Očito je Ferari puno trošio. ;)
-
Ferrari 20l, a stari 5l ;D
-
kolko se sjećam da je mmihael negdje prije napisao da ima 80% štete,a do berbe da bu imal 100% :-\
-
kolko se sjećam da je mmihael negdje prije napisao da ima 80% štete,a do berbe da bu imal 100% :-\
da tocno, recimo da su stete bile velike. Napisao sam sve pod drugom temom i nije se nista promjenilo, samo je bolest na Johaniteru malo porasla. Zadnje prskanje je bilo krajem 6 mjeseca (4 prskanja ukupno).
Vjerojatno da sam napravio jos 3-4 prskanja stete nebi bile tako velike na plemenitim sortama, ali tesko je to reci, jer ove godine sam prvi puta prskao sa Myco-Sin VIN i htio sam vidjeti kako otporne su interspecificne sorte koje su mi sad u prvome planu.
Uglavnom sljedece godine cu za interspecificne sorte koristiti isti broj prskanja i ista sredstva. a za nesto malo rizlinga i sovinjona sto cu ostavit probat povecat broj prskanja da vidim kako ce izdrzat kroz cjelu godinu.
Kako je teska godina bila ja sam zadovoljan dobivenim, pogotovo me Cabarnet Jura iznenadio koji se pokazao kao jako otporna sorta.
Pozdrav.
-
Ekovinogradarstvo znači:
* Cjelovitost proizvodnog sustava
* Proizvodnja bez kemijsko-sintetičkih zaštitnih sredstava
* Kompost i stajski gnjoj umjesto kemijski sintetičkih gnojiva
* Pririodni životni prostor za biljke i životinje
* Povjerenje kroz neovisnu kontrolu
* Kvaliteta zbog nižih prinosa
* Vina s karakterom kroz obazrivu preradu
* Očuvanje lijepog pejzaža (krajobraza) s živom florom i faunom
Ekološko podrumarstvo znači:
* Poštivanje prirodnih načela u preradi grožđa
* Proizvodnja i čuvanje vina bez konzervansa osim SO2 (do dvije trećine od konvencionalne upotrebe).
http://www.ekovina-cegec.hr/eko.htm
-
fino je to napisano.. ;)
jedino sto nije spomenuta osnova ekovinogradarstva (i svakog eko uzgoja).. mozda i je neizravno kroz gnojidbu, a to je tlo od kojeg sve polazi. jer badava sva nespricanja, rucni rad, kvaliteta.. ako je tlo lose i tzv mrtvo. uvijek se polazi od kvalitete tla gdje je bitno koristiti samo organska gnojiva (najbolje vlastiti kompost od otpada sa imanja), svesti obradu zemlje teskim strojevima na minimum kao i minimum prolaska traktora kroz red zbog zbijanja tla, zatravljivanje i malciranje povrsine, zelena gnojidba, izbjegavanje umjetnih gnojiva i herbicida kao i svesti uporabu pesticida na minimum..
ekopodrumarstvo je kod nas u RH relativno lose jer se po zakonu o eko vinu dopustaju gotovo svi postupci kao i kod klasicnog podrumarenja sto u EU ipak nije tako i to ce se mijenjati uskoro.
neki od tih postupaka su ogranicavanje upotrebe eno preparata, narocito dodaci za boju, okus i konzervansi, korekcija secera i kiselina zabranjena, upotreba svega nekoliko najjednostavnijih bistrila, zabrana filtracije, centrifugiranja, reverzibilne osmoze, favorizira se duze dozrijevanje vina i stabilizacija prirodnim putem bez smrzavanja/sokiranja vina na temperaturama ispod 0 °C, ogranicenje broja pretoka vina, kod crnih gotovo obavezno dozrijevanje u drvu i duze maceracije, izbjegavanje aromaticnih i netipicnih kvasaca za regiju i sortu, minimalna upotreba SO2..
-
Eko proizvodnja je skuplja od konvencionalne. Proizvod je skuplji, primjerice jabuka je skuplja.
Definitivno nismo tržište za eko proizvode i s te strane ako se taj proizvod ne plasira van, ovo drugo je utopija.
Nema ih puno, ali za par godina, doći će do zasićenja tržišta, ne samo našega, već i inozemnoga.
Razgovarao sam s nekoliko ljudi ( stručnajka s agronomskoga za voćarstvo), svi smo se složili da je primjerice uzgoj ekoloških jabuka čista "ekološka" utopija trenutno, jer uložena sredstva treba i vratiti, a kod ekološkog nasada to je definitivno najmanje rentabilno. Povrat sredstava je spor ili u najboljem slučaju na nuli, kod konkretnog primjera,a dok se uključi i više ljudi, šta je nekakva tendencija, jer ljudi vole takve stvari čitati i slušati, te pokušavati biti sami svoj majstor, puknut će sve kao balon od sapunice.
Tako je za više kultura u RH. Primjerce, lako je imati eko uzgoj npr. aronije, kad tu kulturu ne napada ništa.
Ali, ako idemo na jabuku ili krušku, trošimo više novaca nego šta je potrebno i nismo ekonomični. Situacija kod nas je takva kakva je trenutno, skuplji repromaterijali i to još dodatno pogoršava stvar jer nismo konkurentni kao Slovenci ili Austrijanci primjerice. Dalje, ako idemo na veću proizvodnju, plafon primjerice ekološkog nasada jabuke je pišljivih deset ha, jer nema potražnje za više :P
Nađite tržište za deset hektara, s tom količinom ne možeš uletiti u lanac marketa, skup je proizvod, u biti sve je začarani krug i utopija. Evo, to je jedan primjer, neću generalizirati na više, ali niti smo konkurentni za nešto tako, niti imamo razvijeno domaće tržište za tako nešto, a ko može to vani plasirati, svaka mu čast.
-
da, ima tu istine ali smatram da svaki proizvod ima svog kupca. evo ja bi npr. vrlo rado kupovao te ekoloske jabuke pa makar bile i skuplje od obicnih jer znam kako se, cime i koliko prskaju obicne.. isto vrijedi za sve voce i povrce, kupovao bih sve iz eko uzgoja ali nemam gdje jer je takvih proizvoda kod nas jos uvijek premalo. kupujem vrlo cesto u bio vegi, bio & bio i slicnim ducanima samo oni imaju vise preradbene proizvode nego svjeze. kupovao bih i eko meso ali ga naravno kod nas nema..
druga stvar je sta mi nismo konkurentni, mi nismo nigdje konkurentni jer je takvo nase gospodarstvo (kojeg gotovo da niti nema) jer nemamo nikakve proizvodnje i po tome ispada da je kod nas vrlo tesko proizvoditi ista, sto je relativno istina jer smo preskupi zbog raznih drzavnih poreza, nameta, administracije, skupoce samog rada, materijala i sirovina, itd.
da se gleda sama konkurentnost kod nas se ne bi nista isplatilo proizvoditi (sto je negdje blizu istini samo se nasi ljudi bore) jer smo u svemu skuplji od drugih zemalja jer ja osobno ne znam niti jednu granu niti proizvod koji je jeftiniji od drugih/slicnih iz drugih zemalja a da je podjednak/isti u kvaliteti.. po mojem saznanju to ne postoji.
ja ne volim tu filozofiju da se kod nas nista ne isplati zbog toga jer je skuplje, jer je takva i takva situacija, jer smo malo trziste, jer nismo konkurentni, itd. to mi se vise nekak cini ko izlika za one koji ne zele ici naprijed sa kvalitetnijom proizvodnjom pa im je to neko osobno opravdanje..
meni se upravo cini da smo idealna zemlja za eko uzgoj jer nemamo velikih povrsina i nikada po tom pitanju necemo moci biti konkurentni npr. jednoj grckoj po proizvodnji maslina, smokava, orasastih plodova ili cega vec ne ali je nasa prednost u jos uvijek koliko toliko nezagadenoj prirodi i tlu na kojem se uspjesno moze uspostaviti eko proizvodnja.
ista stvar je i sa vinom, mi nikada necemo moci konkurirati npr. australiji ili cileu sto se tice omjera cijene i kvalitete vina jer oni godisnje posade vinograda koliko ih mi sada imamo ukupno.. ali mozemo se koncentrirati na kvalitetu i posebnost sto definitivno mozemo pa i odredenu (visu) cijenu koju taj proizvod zahtijeva.
treba gledati dalje od svog dvorista sto se tice prodaje i pronalazenja kupaca koji ce to znati cijeniti i moci platiti. naravno da neces prodavati eko vino od 100 kn lokalnoj birtiji za gemiste..
kako se jednoj austriji isplati imati 20% povrsina pod eko uzgojem ako se to ne isplati ili ako od toga nema kruha i nije ekonomicno i rentabilno!? oni su spojili eko uzgoj sa filozofijom kvalitetnog zivljenja, uzivanja u mirnoj i netaknutoj prirodi, vodama, planinama, poljoprivredi, radu i zivotu na zemlji i u selu..
mi smo nazalost divlje drustvo koje to ne cijeni i svi hrle u grad, zele za par godina rada/krade/prevare zaraditi i osigurati se za cijeli zivot ali to tako nejde u civiliziranom svijetu gdje se cijeni rad i postenje i na kraju krajeva covjek i priroda.
-
Stvar je i u znanju. Treba više znanja za eko proizvod, jer se svaki štetnik rješava drugačije, biološkim načinima, a treba znati svaki ciklus štetnika, nema onoga " riješit ću sve sprayem" za muhe.
Lokacije i zemljište u RH je povoljno za ekološki uzgoj, ali kultura ljudi i naše tržište su problem.
Trenutno si takve proizvode može priuštiti mali broj ljudi u, našoj državi, ali vani na većem tržištu, to je dugačije.
Pitanje je i marketinga. Treba imati brand, bilo kakav, uopće nije bitno da li je i konvencionalna proizvodnja isto pod tim brendom, jer se onda automatski otvara prostor i za finiju ekološku proizvodnju ( npr. ekološkog soka od jabuke ).
Ali da bi se došlo do toga, treba prvo ustabiliti brand, imati ispočetka miksanu proizvodnju ( veći dio konvencionalne za sigurnost ispočetka i dio ekološke) pa se onda dalje okretati diktatu tržišta.
Ekološka proizvodnja još uvijek zahvaća jako mali segment tržišta, dok se to ne promijeni i ostat će tako.
Eko proizvoda ima u većim marketima, ali cijena im je dosta viša ( jabuke u super konzumu, npr).
Za drugo, ne znam, nisam ni ja u tom segmentu, pa nisam baš ni objektivni izbor jer najčešće pišem o pesticidima ;D, ali ljudi su dosta i nepovjerljivi prema tome i lakše im je primjerice jesti svoje voće koje onda paze i ne prskaju ga, ako imaju grunta.
Naravno da postoji mogućnost eko uzgoja, posebno u voćarstvu i vinogradarstvu, ali to je dosta težak posao, posebno u godinama kakva je bila ova.
-
Čegec koji je spomenut je vinogradar koji je prvi u hrvatskoj krenuo sa eko proizvodnjom vina i to još prije više od 20 godina i prvi je dobio certifikat.
Kada se on počeo baviti s time nisu niti postojali pravilnici o eko proizvodnji.
Sada su kod njega posađene neke eko(polu hibridi) sorte koje su u fazi pokusa sa zavodom i ministarstvom jer su standardne sorte brzo propadale u eko tretmanu-
Još jedna velika stvar je da oni prije svega i žive neku vrstu eko života pa su onda i počeli proizvoditi na taj način. I moram reći da su to stvarno vrijedni ljudi
-
sve je dobro receno ali pitanje opredjeljenosti pojedinca za bilo kakav tip proizvodnje je najbitniji i ovisi o mnogo stvari ali mislim da isto tako jako veliku ulogu ima svjetonazor. netko razmislja ovako, netko onako, netko u eko pravcu a nekoga uopce ne zanimaju te stvari jer mu je samo bitno da nije gladan i zedan.. mislim da bi se to moglo sazeti u jednu misao - svakom prema potrebama.
ja vjerujem u eko nacin i pristup, tako razmisljam u svemu jer vjerujem da su priroda i prirodni procesi nesto u sto se najmanje treba mjesati a covjek je u zadnjih 100tinjak godina to sve jako dobro ispromijesao i poremetio i zato niti ne volim ovu modernu tehnologiju jer smatram da robotizira ljude i drustvo sto smatram da je lose jer to dugorocno steti.
ja sam utopist i zelio bih da se sve vrati na zemlju, najrade bih zivio prije 200tinjak godina kada su ljudi zivjeli u prirodi i od prirode i zemlje jer to je sigurno najiskreniji i najcisci zivot ali ja znam da se to nece uskoro desiti makar je danas vidljivo zbog ove krize koliko je u biti cijeli svijet prenapuhan, previrtualan, prenerealan i nestvaran. sve se dogada na nekim virtualnim burzama, napuhuju se cijene, mesetari se bez ikakvog pokrica a sve u sluzbi profita, da netko zaradi, tj. kruha bez motike. i to se pokazuje da danas vise tako nejde i ne moze jer ne moze svaka firma rasti 20% godisnje, kud to sve vodi.. gdje su ona dobra stara vremena kad si kupio televizor ili auto i imao si ga 20, 30 godina jer su stvari bile napravljene da traju i da sluze, a ne samo da se proizvedu i prodaju i tako ukrug, da se samo zgrne sto vise profita, to je cisti materijalizam i tzv. mentalitet potrosackog drustva ali danas je jasno da to vise tako ne moze i osobno mi je drago da se to desilo jer mozda ce ukazati na sve negativne efekte takvog drustva i opcenito rada.
Razor je izvrsno istaknuo par stvari, a to su:
Stvar je i u znanju. Treba više znanja za eko proizvod, jer se svaki štetnik rješava drugačije, biološkim načinima, a treba znati svaki ciklus štetnika, nema onoga " riješit ću sve sprayem" za muhe.
mislim da je to cijela poanta eko proizvodnje jer se ona temelji na vecem znanju, trudu, radu i zalaganju koliko god to nekome grubo zvucalo.. mi smo nauceni i zelimo sto vise moguce stvari rijesiti jednostavno i bez puno muke i truda. ali ja pripisujem to i nasem mentalitetu a to se najbolje vidi po odnosu npr. nas i razvijenijih europskih zemalja, narocito skandinavaca. tamo ljudi kvalitetno zive, rade, druze se, imaju, trose ali nisu bahati, nisu bezobrazni, uobrazeni, divlji, nekulturni, cijene druge ljude, covjeka i prirodu jer im nije sve pitanje novaca i profita.
daj zamisli kakve bi rezultate dobio da pitas odreden broj npr. austrijanaca i hrvata da li bi zeljeli da im netko da 100 milijuna eura? kladim se da bi da reklo 99,9% hrvata, a za austrijance nisam bas siguran da bi bio tako veliki broj.. jer ljudi znaju da su veliki novci velika obaveza i stres. a uostalom sta bi sa tolikim novcima? isto tako se kladim da bi 99% hrvata da dobe takve novce prvo kupilo najmanje 10 najskupljih auta, 5 stanova i 3 vile, 2 broda i do kraja zivota ne bi nista radili samo bi zderali i lokali.. i umrli bi u 40-oj. zar tome tezimo, to je nase poimanje kvalitetnog i ispunjenog zivota?
Trenutno si takve proizvode može priuštiti mali broj ljudi u, našoj državi, ali vani na većem tržištu, to je dugačije.
Pitanje je i marketinga. Treba imati brand, bilo kakav, uopće nije bitno da li je i konvencionalna proizvodnja isto pod tim brendom, jer se onda automatski otvara prostor i za finiju ekološku proizvodnju ( npr. ekološkog soka od jabuke ).
Ali da bi se došlo do toga, treba prvo ustabiliti brand, imati ispočetka miksanu proizvodnju ( veći dio konvencionalne za sigurnost ispočetka i dio ekološke) pa se onda dalje okretati diktatu tržišta.
Ekološka proizvodnja još uvijek zahvaća jako mali segment tržišta, dok se to ne promijeni i ostat će tako.
Eko proizvoda ima u većim marketima, ali cijena im je dosta viša ( jabuke u super konzumu, npr).
s ovim dijelom se ne bih slozio, da si jako mali broj ljudi moze priustiti eko/skuplje proizvode. koliki je taj broj ljudi, 10%, 5%, 1%? znaci radi se o gruboj brojci od 450 000, 225 000 i 45 000 ljudi..? to su jos uvijek dosta velike brojke narocito s obzirom na izuzetno malu, gotovo beznacajnu brojku nasih eko proizvoda i eko proizvodaca. a koliko bi ti proizvodi bili skuplji od obicnih, 10%, 30%, 50%, 100%!? znaci pricamo o tome da li bi cijena npr. 1 kg krumpira bila 1-3 kn skuplja od danasnjih 6-8 kn. pa nije to tako ogromna razlika u cijeni koju moze platiti samo 100tinjak ljudi u hrvatskoj! ja bih prvi kupio takav eko krumpir koji nije prskan i gdje nisu koristena umjetna gnojiva ili gmo sjeme.. nekom to nije bitno i tu opet vracamo na pocetak price o zivotnoj opredjeljenosti pojedinca.
pitanje marketinga i branda dolazi poslije nakon sto vec imas neki proizvod koji zelis plasirati i prodati.
evo npr. velika vecina vas je nadam se cula za eko imanje sever (kraj ivanic grada imaju imanje) koji su u tome itekako uspijeli i potraznja im je zbilja velika sto znaci da ljudi sve vise zele kupovati takve proizvode jer postaju sve vise osvijesteni.
jako mi se svidio njihov kratki osvrt o eko uzgoju gdje u biti objasnjavaju svoj stav o eko proizvodnji i sto ih je na to navelo, procitajte ovdje:
http://www.eko-sever.hr/ekouzgoj.html
ps. malo sam se previse raspiso, necu vise.. 8)
-
Sam ti daj. U nekim se stvarima slazem s tobom u nekima ne. Ali svejedno rado procitam. ;)
-
Bio sam prije par dana na jednoj trznici u Francuskoj gdje prodaju ekoloski ciste i zdrave poljoprivredne proizvode. Puno ljudi je bilo oko tih standova i kupovalo a vanjski izgled tih proizvoda bio je sve drugo do atraktivan. Cjene su bile znatno skuplje od onih zatrovanih koje svakodnevno kupujemo.
Za ohrabriti je bilo vidjeti puno kupaca.
Neznam kako to kod nas ide?
-
Sada su kod njega posađene neke eko(polu hibridi) sorte koje su u fazi pokusa sa zavodom i ministarstvom jer su standardne sorte brzo propadale u eko tretmanu-
tako je i kod mene bilo sa standardnim sortama i sad imam te interspecificne sorte prvu godinu i super su se pokazale.
-
Bio sam prije par dana na jednoj trznici u Francuskoj gdje prodaju ekoloski ciste i zdrave poljoprivredne proizvode. Puno ljudi je bilo oko tih standova i kupovalo a vanjski izgled tih proizvoda bio je sve drugo do atraktivan. Cjene su bile znatno skuplje od onih zatrovanih koje svakodnevno kupujemo.
Za ohrabriti je bilo vidjeti puno kupaca.
Neznam kako to kod nas ide?
pa vani je ljudima normalna stvar da tako nesto kupuju i koriste u prehrani.. kod nas je to sve jos u povojima i posebne eko trznice nema, imas samo trznice.
-
Prednosti malčarenja za vrtnu zemlju i biljke :
1. Održavanje topline, vlage i prozračne strukture tla. Na taj način nastaje povoljna mikroklima
2. Dobro prehranjivanje mikroorganizama i sitnih živih bića u tlu. Na taj se način proizvode hranjiva, a sloj humusa se povečava.
3. Zaštita tla od utjecaja oborina i vjetra. Sprečava se isušivanje, ispiranje i razaranje sloja humusa.
4. Kultivirane biljke imaju jedankomjerne uvjete rasta, te su izuzetno bogato opskrbljene ugljičnom kiselinom.
izvor : bio vrt
-
Prednosti malčarenja za vrtlara :
1. Manje kopanja budući da tlo ostaje rahlo.
2. Manje pljevljenja budući da se korov suzbija pod pokrivačem.
3. Manje zalijevanja budući da tlo ne gubi vlagu.
4. Manje gnojenja budući da mikroorganizmi proizvode dovoljno hranjiva i humusa.
5. Jednostavnije i čišće ubiranje plodova budući da plodovi nisu onečiščeni zemljom. Voće pada na meku podlogu.
Za sada se ne slažem sa brojem 4, jer ako se dobro ne pognoji ništa od posla, a možda i moja zemlja nije još dovoljno obrađena.
izvor : Bio Vrt.
-
Neću ispasti bedasta, ali u ovoj knjizi je pisalo da se koštano brašno i mljeveno rogovlje melje za gnoj, a za kaj služe rogovi u biodinamici? To mi nikad nije bilo jasno. Ako tu negdje to mogu pročitati obavjestite me ili mi odgovorite. Ne šalim se ozbiljno pitam.
kostano brasno se koristilo i kao zivotinja hrana (za krave) pa je otuda i doslo kravlje ludilo..
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%A1tano_bra%C5%A1no
a kravlji rogovi se u biodinamici upotrebljavaju na nacin da se u njih u jesen stavlja friski kravlji gnoj i onda se zakopaju u plodnu zemlju i tako stoje preko zime i treba ih iskopati prije pocetka proljeca. sad zurim pa ne stignem sve detaljnije objasniti ali ako te zanima, proguglaj horn manure ili bd preparation 500 ili provjeri neke od linkova u mojem potpisu.. a ako te vise zanima pitaj i pojasnit cu ti. 8)
kada iskopas rogove trebala bi dobiti nesto ovako (fermentirani gnoj kojim se prska tlo):
-
Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin :)
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"
-
Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin :)
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"
potpuno se slažem sa ovim i pitanje je samo kad če se priroda pobuniti protiv nas :o previše prkosimo prirodi i to če uzeti svoj danak ;)
-
Eto da pustim malo vode i na Ivanov mlin :)
Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!
Apsolutno podržavam svaki pokušaj proizvodnje nećeg na ekološki naćin,iako priznajem da se baš ne pridržavam toga.U vrtu se trudim i voćnjaku ,no što se tiće vinograda tu radim,kako se ono kaže "po knjizi",pošto imam toga premalo da bih se s tim kockao i na kraju godine ništa pobrao.Al u podrumu zaista koristim minimalno kemije.Osim sumpora i kvasaca za vrenje za sad ništa drugo.Iako mi je Orlando reko da mi je šardone malo prekiseli,al to je ono što je moje grožđe ove godine dalo.Iako bi se to dalo riješit ,jer znamo da ima sredstava za sve,al bez veze bi bilo da se ja mjerim sa lokacijama Kutjeva il Iloka.Isto kao i to da sva vina Hrvatskog podneblja u konačnici imaju isti miris i okus bez karakteristika klime i kraja iz kojeg dolaze.I čitajući tako pomalo o svemu,što se sve nudi,a bez ćega se -"kao"- ono ne može doći do vrhunskih rezultata, nameće se zakljućak: "zaista smo sve udaljeniji od same prirode i njezinih procesa"
hehe, i to sam dozivio da me je riba podrzao.. 8) now i can die happy.. ;D
biodinamika je komplicirana koliko su komplicirane i sve ostale znanosti. nekome je komplicirana ekonomija, nekom fizika, drugom kemija, trecem matematika, starijim ljudima informatika, itd. ako gledas povrsno i laicki na taj nacin ispadaju sve stvari komplicirane ali ako se krenes zanimati i citati, mnogo toga ti postane jasnije. meni je npr. mnogo kompliciranija zastita bilja sa svim tim aktivnim tvarima, dozacijama, karencama, vremenu i nacinu primjene.. biodinamika vise trazi iskonsko razumijevanje za prirodu i prirodne procese, biodinamiku ne treba strebati niti uciti, samo pokusati razumijeti i shvatiti jer je apsolutno logicna. mnogi odmah krecu sa stavom da je to bezvezarija pa se niti ne trude shvatiti ni pokusati razumijeti zato ona vjerojatno nije za svakoga kao sto nisu ni ove neke znanosti koje sam vec gore spomenuo za svakoga..
u biodinamici postoji samo 9 preparata, a koliko ih postoji u zastiti bilja i u enologiji!? toliko o opsegu i kompliciranosti preparata.
opcenito sto se tice vinarenja i vinogradarenja (kao sto mnogi kazu najvisem nivou poljoprivredne proizvodnje) za mene je uvijek bila stvar u pristupu i filozofiji gledanja na pojedine stvari. za nekog je vino samo najobicnije alkoholno pice koji mu pomaze da se napije, nekom je proizvodnja grozda i vina samo roba koju treba sto brze i sto skuplje prodati za novac isto kao da se radi o mobitelu, ormaru, ves masini ili akumulatoru. ali nekome je proizvodnja vina umjetnost i filozofija, neki idu toliko duboko u samu srz stvari da iskopaju cak i nesto sto se zove biodinamika.. ;D ali mislim da to ima mnogo vise veze sa opcenitim gledanjem na stvari (u dubinu a ne povrsno).
sto je to sto covjeka tjera da bude ekoloski osvjesten? ja ne znam i ne mogu objasniti sa cime to ima veze ali znam da dolazi "iznutra", iz samog covjeka, moras se sam za to zainteresirati..
svako vino proizvedeno u skladu sa biodinamickim principima je dobro jer je posebno, originalno, prirodno, izvorno, autorsko.. takva vina ne mogu se kopirati nikakvim drugim postupcima niti tehnologijama jer dolaze od samih prirodnih procesa bez ikakvih stranih intervencija.
cilj proizvodnje takvih vina je postavljen vrlo jednostavno - posadi lozu, poberi grozde, proizvedi vino, napuni ga u boce kroz koju godinu ili ga trosi.
sto jednostavnije i sa sto manje intervencija u vinogradu i podrumu ostvaris ovaj proces to ces imati prirodnije, zdravije i originalnije vino. minimum intervencija, mjenjanja i petljanja po bilo kojem procesu narusava prirodne procese i prirodnu ravnotezu a u prirodi je sve postavljeno ciklicki, sa ravnotezom i mjerom, vrti se u krug, raste i umire ali se uvijek odrzava balans, harmonija i sinergija svih zivih (pa i nezivih) stvari.
previse sam se raspisao ali to je uvijek tako kad se dotaknem ovakvih tema jer istinske stvari nisu jednostavne (povrsne) i za njihovo potpuno razumijevanje je potrebno ici u dubinu.
"zaista smo sve udaljeniji od same prirode i njezinih procesa" - ovo je glavna zadaca biodinamike, vracanje ravnoteze i rada u skladu sa prirodnim procesima jer danas je cijeli prirodni sustav iznimno narusen, zapusten i razrusen i zato nam se dogadaju ekstremi a ne balans.. sve vise ljudi shvaca da se tako vise ne moze i da se nesto mora promijeniti ako zelimo sacuvati istinske ljudske potrebe i osjecaje jer svi mi smo dio prirode i do zadnjih 100tinjak godina ljudi su zivjeli u skladu sa prirodom jer tek danas se vidi sto se dogada kada to nije tako.
-
Sad se ja vraćam na gnoj iz roga. Na jednom forumu sam naišla na ovo citiram :
"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu.
( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)
Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.
Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.
Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).
Ðubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.
Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.
Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.
Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.
Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.
Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.
Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.
Ðubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.
Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.
Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.
Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.
Špricanje tla se može obavljati i četkom.
Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.
Cilj ovakvog preparata je:
- pojačano đubrenje
- povećanje bakterijske aktivnosti tla ( rizobakterijska aktivnost mahunarki - nodulacija), -pojačava bakterije koje povećavaju rastvorljivost fosfata
- povećava mikorizu gljivica
- poboljšava strukturu zemlje
- poboljšava aktivnost glista
- povećava apsorbciju i zadržavanje vlage – međunarodna istraživanja su pokazala da je takvu zemlju treba manje zaljevati 25 – 50 %
- pojačava razvoj korjenskog sustava biljaka
- djeluje jednako dobro na bilo kom tlu glinenom, vulkanskom, treset, mulj, .... " završen citat.
Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).
-
Citat @Riba :
"Što se tiće biodinamike to mi je malo prekomplicirano.Svi ti rogovi,pa životinjske iznutrice itd,itd..tu ko voli nek izvoli!" završetak citata.
Nije ni meni ugodna pomisao na iznutrice na polju, ali ako se one dobro termčlki ili kakvim drugim postupcima obrade, jer sigurno ih nitko neće neobrađene puštati u promet, njima vjerojatno ostaju samo korisana svojstva.
A što kažete na to da se najkvalitetniji ruževi za usne i kreme za lice prave od placente? Sigurno ne mislite na to dok vam se žena ili cura šminka, ili dok joj na poklon kupujete ruž ili kremu.
-
ajd, da se i ja malo nadovežem...na svoj način :)
Svatko tko se ozbiljno bavi konvencionalnim vinogradarstvom mora imati određene spoznaje o predmetima koji se uče u školi.
Biologija,kemija fizika,matematika...ja bih čak izvukao (jer uživam u tome!) muzički odgoj,pa čak i tjelesni (kondicije radi) od velikog su značaja za sam uspjeh u tome.
Eh sad...za ekološki ili čak biološki pristup toj grani treba imati znatno više od poznavanja tih predmeta....treba imati dušu, a to se još uvijek u školi ne uči!...zato to široke mase ni ne pokušavaju razumjeti ....
...za nas, za naše obitelji i buduće generacije to mora biti u nama, u našim srcima...
iz godine u godinu trudim se biti što ispravniji po tom pitanju,premda sam svjestan da je to daleko od onog čemu težim...drago mi je da se množimo (barem mislima!).
nećemo spasiti svijet al zasigurno ćemo zdravije poživjeti...i onda neš pil :)
već sam pozitivni pogled na to mnogo znači.
-
"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu.
( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)
ma moze se doci do toga, malo se treba potruditi.. ja sam nabavio nekih 10ak rogova od lokalnog mesara za par litara vina. dubre ne mora biti od krave koja je trenutno u laktaciji, bitno je da je prosla laktaciju, tj. da se barem jednom u zivotu telila jer su time znatno unaprijedeni procesi kalcija zbog stvaranja mlijeka. vani ima za kupiti gotovih preparata pa i ovoga ali najbolje ga je napraviti sam.
Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.
istina.
Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.
nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.
Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).
Ðubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.
Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.
da, iskljucivo se koristi kravlji rog! mozda je laicki gledano svejedno ali rogovi kod krave i bika nemaju istu funkciju! kravlji rog je opcenito duzi i tanji i na bazi (gledajuci na zivotinji - dio uz glavu) ima prstenaste tvorevine koji su vidljivi kao blaga zadebljanja, izbrazdanost. ali ti prstenovi se na rogovima stvaraju tek kada je krava prosla teljenje, tj. laktaciju i za svako teljenje joj se na rogovima "ispise" jedan prsten pa je po rogovima moguce vidjeti koliko je zapravo krava prosla teljenja u zivotu. pozeljno je da su rogovi od takve krave ali nije uvjet, bitno je da su od krave.
ne da mi se sada objasnjavati cijelu filozofiju oko krave, rogova i zasto je to bas tako ali ako nekoga interesira potrudit cu se napisati..
laktaciju sam vec pojasnio prije ali ovo je uglavnom dobro napisano.
za dubre je najbolje da se krava cijeli zivot hrani na ispasi, tj. sto prirodnije je moguce! bez ikakve umjetne hrane i po mogucnosti bez hormona, steroida (ne daj boze, apsolutno zabranjeno za uzimanje dubreta!) i antibiotika. dakle, dubre od krave iz eko proizvodnje jer kvaliteta prehrane direktno utjece na kvalitetu dubreta, isto kao i kod svih zivih bica (nije bez vraga ona poslovica - ono si sto jedes).
Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.
Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.
Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.
Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.
da, rogovi se zakopavaju prema dolje (makar mogu biti i polegnuti na stranu), tj. da je vrh roga okrenut prema gore zbog bolje dreniranosti i eventualnog izbjegavanja truljenja dubreta u rogovima zbog velike vlaznosti.
ovo je relativno ok napisano ali nije objasnjeno zasto. bitno je reci da se planet Zemlja od pocetka jeseni (23.9.) do pocetka proljeca (21.3.), dakle otprilike pola godine gledano sa nase sjeverne hemisfere (na juznoj su godisnja doba obrnuta), nalazi u stadiju kada sve ulazi u zemlju, kada nastupa mirovanje nadzemnog zivota ali suprotno tome iznimno jako napredovanje podzemnog zivota (rast korijena kod svih kultura pa i loze) pa se u biodinamici cesto i koristi termin da u tom periodu Zemlja udise a u drugom izdise sto je i povezano sa energijama i procesima koji se odvijaju u tlu.
jama ne treba biti prevelika niti preduboka (30-40 cm) zemlja u koju se zakopavaju rogovi mora biti sto vise humusnija. jama ne mora biti malcirana sa slamom ali je bitno da je ne prekrije trava i korov i da se previse ne isusi ali i da ne bude natopljena vodom pa treba naci dobro drenirano mjesto, ne prehladno ali ni pretoplo jer procesi pretvorbe kravljeg dubreta u rogu ne smiju teci pod visokim temperaturama jer se to ipak ne smatra klasicnom fermentacijom, to nije cilj toga jer bi se inace to radilo po ljetu a ne po zimi. dobro je da je jama kraj nekog puta gdje se prolazi i ne smije biti medu drvecem.
Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.
nakon sto se rogovi otkopaju, gnoj iz rogova bi trebao biti zrel, blago ljepljiv, mrvicaste strukture, svjezeg slatkastog mirisa sumske zemlje, dakle mora imati sve odlike vrhunskog humusa, sto fizicki gledano i je ali sa dodatnom vrijednoscu.
Ðubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.
da, moze se cuvati ali je bitno znati da je taj preparat ziv i stoga mu treba dati disati. najbolji nacin za cuvanje je u glinenim ili staklenim posudama sa poroznim cepom, moze i pluteni. treba ga cuvati na hladnijem i tamnijem mjestu, najbolje u nekom drvenom kofericu u koji smo prije toga stavili cistu humusnu zemlju (ne cisti humus). nije ga dobro cuvati predugo, najbolje ga je potrositi unutar jedne godine jer mu stajanjem efekat slabi.
Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.
Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.
Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.
Špricanje tla se može obavljati i četkom.
Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.
tako je, prska se u jesenskim i proljetnim mjesecima jer taj preparat u biti ima svrhu gnojidbe. nije pravilo da ga se bas mora upotrijebiti 4 puta godisnje ali je naravno pozeljno ali najbolje je jednom na jesen i u proljece.
primjena treba biti u kasnim poslijepodnevnim satima kada sunce pada, treba prskati na golu zemlju koja ne smije biti prehladna, bez mraza i snijega ali pozeljna je visa vlaga. sve dane mjere i dozacije su relativne jer preparat nije klasicno sredstvo i on prakticki uvijek djeluje jer vise sluzi kao inokulacija nego kao mjerljivo fizicko sredstvo ali ove napisane doze su ok ali nista se nece desiti ako se stavi malo vise ili malo manje, bitno je reci da preparat nije potrebno mjeriti na vagi.. ono sto je bitno je napraviti dovoljnu kolicinu preparata izmjesanog u vodi da se fizicki moze poprskati odredena povrsina jer poprilicno je nemoguce ujednaceno poprskati 1 ha zemlje sa 13 l vode!? i ta mjera se odnosi na jedno jutro (0,57 ha) a ne na 1 ha, dakle potrebno je minimum duplo vise.
preparat se mijesa u vodi oko 1 sat (opet nije toliko bitno jer nas mjerni 1 sat nije isto sto i 1 sat u prirodi) i ne treba biti opterecen time da to treba biti apsolutno u sekundu 1 sat! taj proces mjesanja se zove tzv. dinamiziranje, tj. mogli bi jos reci i aktivacija preparata. bitan je postupak mjesanja i on mora imati svoj ritam. prskanje je najbolje obaviti nekim prirodnim sredstvom kao sto je neki oblik metle ili cetke od prirodnih materijala ali moze se koristiti i manja ledna prskalica, najbolje bakrena.
da, prskanje se obavlja kada je Mjesec u silaznoj fazi, tj. kada pada zbog tzv. udisanja Zemlje kada sve energije i procesi idu u tlo (slicno kao i kod vec prije opisanog procesa tijekom zime samo sto se ovdje radi o drugacijem ciklusu, tj. kretanjima ali imaju isto svojstvo).
Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).
da bi se itko poceo baviti biodinamikom i primjenom preparata moraju se prvo nauciti i razumjeti odredene stvari kako priroda i prirodni procesi funkcioniraju i to ce nam pomoci shvatiti zasto se nesto mora napraviti upravo onako kako se mora napraviti. ovo sa laktacijom sam pojasnio. Mjesec ima veliki utjecaj na sva ziva bica na nasem planetu pa i na mnoge druge stvari o kojima obicno niti ne razmisljamo jer ih uzimamo zdravo za gotovo kao sto su utjecaj plime i oseke kao najizrazeniji i siroko dostupan primjer. Mjesec je takoder vezan uz plodnost i u biti je usko povezan sa menstrualnim ciklusom kod zena. da li ste se ikada zapitali zasto taj ciklus upravo traje koliko traje jedan mjesec, 28-29 dana?
kada Mjesec raste, njegova sila, tj. gravitacija i utjecaj koji vrsi na Zemlju, imaju pojacano djelovanje zbog privlacnosti elemenata vode pa je tako pojacano kolanje sokova kod biljaka u toj fazi, tj. sokovi kolaju prema gore. padajuci Mjesec ima suprotan efekt i povlaci sokove dolje (prema tlu) a posto je gnoj iz roga (BD 500 ili horn manure) preparat kojem je za cilj imati efekt u podzemnom svijetu na taj je nacin povezan sa zemljom jer su upravo tada (za vrijeme padajuceg mjeseca), najizrazeniji podzemni procesi u kojem ce preparat dozivjeti svoj potpuni efekat i svrhu.
slicno pitanje se moze postaviti zasto se ne vrsi gnojidba stajskim gnojivima u ljeto vec je za to preporucljiva jesen ili zima?
ako zelis izraditi ovaj preparat morat ces nabaviti 100% kravlje rogove i sto bolji i svjeziji kravlji drek, druge nema!
jedna od ljepota biodinamike je u tome sto se za odredene stvari i efekte treba potruditi i pomuciti a ne doci u ducan i reci: dobar dan dajte mi 100 kg umjetnog gnojiva. i to je jos jedan od razloga sto se mnogi ljudi ne mogu baviti biodinamikom jer po svojoj prirodi nisu takvi.
uvijek volimo reci da su ljudi nekada davno zivjeli u skladu s prirodom ali sto to uistinu znaci? zivjeti u skladu s prirodom se ne odnosi samo na to da ako danas zelis jesti moras ici u lov ili sam svojom rukom uzgojiti nesto na zemlji.. to je jedna od cinjenica ali ona krajnja. bitna stvar toga je da su ljudi zivjeli u skladu sa prirodnim procesima, da su pratili zemaljske i kozmicke promjene i utjecaje i prema tome organizirali svoje zivote i svoju kulturu i naravno, poljoprivredu. biodinamika u biti vraca stare mudrosti, stare gotovo izgubljene tehnike kada ljudi nisu imali nista drugo osim prirode da se po tome ravnaju.
ne tako davno znale su se mnoge tehnike i pravila kako nesto uraditi u prirodi kao npr. kada je najbolje vrijeme za sjecu drva? to je naravno zimski period upravo zbog svih vec nabrojanih pozitivnih efekata koji se tada dogadaju sa drvom i njegovom kasnijom preradom. danas se to izgubilo, stabla se sjeku bilo kada, nevezano za godisnja doba jer tako diktira jedino mjerilo danasnjeg "razvijenog" svijeta - novac.
ps. tupka, nadam se da sam ti malo pomogao ali dosta sam se raspisao jer ipak za objasniti neke stvari u biodinamici nije dovoljno par recenica..
ako te jos nesto zanima slobodnio pitaj, pokusat cu odgovoriti.. 8)
-
Nije ni meni ugodna pomisao na iznutrice na polju, ali ako se one dobro termčlki ili kakvim drugim postupcima obrade, jer sigurno ih nitko neće neobrađene puštati u promet, njima vjerojatno ostaju samo korisana svojstva.
nisu to klasicne iznutrice, od toga sta ti treba nista ne smrdi ali u konacnici, to je sve prirodno. bitna stvar je reci da te stvari nisu odabrane bezveze za izradu preparata vec povezuju dvije najbolje stvari za odredene procese koje zelimo unaprijediti, kao sto su procesi fosfora, kalija, dusika, zeljeza, itd. uvijek se nesto stavlja u nesto a upravo to je najbolji spoj dviju stvari bogatim odredenim elementima cije procese kasnije zelimo poboljsati u tlu.
-
Eh sad...za ekološki ili čak biološki pristup toj grani treba imati znatno više od poznavanja tih predmeta....treba imati dušu, a to se još uvijek u školi ne uči!...zato to široke mase ni ne pokušavaju razumjeti ....
...za nas, za naše obitelji i buduće generacije to mora biti u nama, u našim srcima...
lijepo napisano, pogada srz stvari i o tome ja uvijek i pricam kada govorim o istinskoj proizvodnji (ne samo poljoprivrednih proizvoda i vina). za proizvoditi istinski vrijedne i originalne stvari prvo treba proraditi kliker u glavi i u dusi jer od tamo sve pocinje.. ;)
-
Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam, :o ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.
-
nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.
Ivane, oprosti ali opet tu moram reagirati. Biodinamika nije tako bezazlena kao što se čini. Puno je tu poveznica sa horoskopom, bioenergijom i sličnim glupostima. Cijeli Steinerov nauk se jako kosi sa naukom katoličke crkve i kao takav je meni nezanimljiv, jer predstavlja obične vračarije. Sveti Mihovil je najveći zaštitnik u borbi protiv zla (uz sv Rafaela i sv Gabriela). Odavno je poznato da se na njegov dan ne dira u zemlju, a Steiner upravo tvrdi da je taj dan najbolji za zakapanje kravljih rogova (rog - asocijacija na što? )???
Tako da dobro razmislite o tim postupcima. Znaš i sam da nemam ništa protiv tebe, ali morao sam ovo komentirati jer mi se ne sviđa.
-
Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam, :o ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.
nema problema, o biodinamici mi nikada nije tesko pisati! 8) ja ti savjetujem da prije procitas neku knjigu, imas ih i na hrvatskom jeziku makar su najbolje naravno na engleskom. ima dosta toga i po internetu ako znas engleski. ja sam nedavno kupio hrvatski prijevod Poljoprivrednog tecaja od Steinera ali posto sam prije procitao desetak knjiga o biodinamici i jos dosta tekstova po netu, nije mi bilo toliko poucno ali za uvod je ok makar je malo nespretno napisano..
-
hvala
-
nema problema, o biodinamici mi nikada nije tesko pisati! 8) ja ti savjetujem da prije procitas neku knjigu, imas ih i na hrvatskom jeziku makar su najbolje naravno na engleskom. ima dosta toga i po internetu ako znas engleski. ja sam nedavno kupio hrvatski prijevod Poljoprivrednog tecaja od Steinera ali posto sam prije procitao desetak knjiga o biodinamici i jos dosta tekstova po netu, nije mi bilo toliko poucno ali za uvod je ok makar je malo nespretno napisano..
Evo link koga zanima taj Poljoprivredni tečaj,besplatno,slučajno pronašao ;D 249 stranica na hrvatskom,datoteka nije prevelika PDF 1,23MB http://www.4shared.com/file/154844341/f8ad6615/Rudolf_Steiner_-_Poljoprivredn.html (http://www.4shared.com/file/154844341/f8ad6615/Rudolf_Steiner_-_Poljoprivredn.html),a evo ti Ivane još literature od Steinera,ak te zanima,mislim da je sve prevedeno,na ovom forumu su linkovi ne znam dal rade,al ovaj prvi je radio,jer sam skinuo datoteku http://galaksija.info/viewtopic.php?f=7&t=2886 (http://galaksija.info/viewtopic.php?f=7&t=2886) ,smatraj to uslugom, :P
-
Evo link koga zanima taj Poljoprivredni tečaj,besplatno,slučajno pronašao ;D 249 stranica na hrvatskom,datoteka nije prevelika PDF 1,23MB http://www.4shared.com/file/154844341/f8ad6615/Rudolf_Steiner_-_Poljoprivredn.html (http://www.4shared.com/file/154844341/f8ad6615/Rudolf_Steiner_-_Poljoprivredn.html),a evo ti Ivane još literature od Steinera,ak te zanima,mislim da je sve prevedeno,na ovom forumu su linkovi ne znam dal rade,al ovaj prvi je radio,jer sam skinuo datoteku http://galaksija.info/viewtopic.php?f=7&t=2886 (http://galaksija.info/viewtopic.php?f=7&t=2886) ,smatraj to uslugom, :P
hehe, ok, super, provjerit cu. ;) sad sam se sjetio da i ja imam taj Poljoprivredni tecaj na kompu pa ako netko zeli mogu mu ga poslati mailom ako se ne zeli zezati sa ovim skidanjem.. makar ja vise volim prave knjige jer ne volim duze citati pred kompom, pogotovo o ovakvim temama kada mi treba mir a kompjutor mi samo smeta. nije mi problem izdvojiti par desetaka (ili stotina) kn za dobru knjigu iz koje mogu nesto nauciti, znanje je najbitnije. al svejedno hvala, pozdrav.
-
Ivane, oprosti ali opet tu moram reagirati. Biodinamika nije tako bezazlena kao što se čini. Puno je tu poveznica sa horoskopom, bioenergijom i sličnim glupostima. Cijeli Steinerov nauk se jako kosi sa naukom katoličke crkve i kao takav je meni nezanimljiv, jer predstavlja obične vračarije. Sveti Mihovil je najveći zaštitnik u borbi protiv zla (uz sv Rafaela i sv Gabriela). Odavno je poznato da se na njegov dan ne dira u zemlju, a Steiner upravo tvrdi da je taj dan najbolji za zakapanje kravljih rogova (rog - asocijacija na što? )???
Tako da dobro razmislite o tim postupcima. Znaš i sam da nemam ništa protiv tebe, ali morao sam ovo komentirati jer mi se ne sviđa.
hehe, sad mi je jasno tko je autor pravila ponasanja na e-vinarstvu.. ;D 8)
kao prvo, naravno da biodinamika nije bezazlena, jer da je, ne bi imala nikakvih efekata i primjenom biodinamike i radom po njenim nacelima ne bi se nista dogadalo i mjenjalo sto naravno ipak nije tako jer biodinamika ima itekako veliki utjecaj upravo zato jer funkcionira u praksi! a to je zapravo jedino sto je bitno u cijeloj toj prici jer dokazuje tezu da ne predstavlja "obicne vracarije" i bezvezarije..
u biodinamiku si neupucen jer bi inace znao da horoskop nema nikakve veze sa biodinamikom! vjerojatno si mislio na zodijak ali i tu postoji vise zabluda takoder zbog neupucenosti u bit stvari, isto vrijedi i za bioenergiju. to sto ti to ne razumijes to ne znaci da to ne postoji ili ne djeluje.
ja biodinamiku nisam izmislio niti sam je utemeljio, ja samo nastojim raditi po njenim nacelima i uci dublje u shvacanje prirodnih stvari jer za mene imaju smisla dok konvencionalna poljoprivreda nema smisla sto se danas svakim danom nazalost pokazuje sve tocnije.. ok, ti ne razumijes biodinamiku niti je se trudis shvatiti, za tebe predstavlja "vracarije" i gluposti i neces se baviti njome i to je tvoje pravo i ja to postujem. ali pusti meni moje pravo da se bavim cime zelim.. da biodinamika ne funkcionira njome se nebi bavilo stotine tisuca poljoprivrednika diljem svijeta.
hm, pa mene cak i neki aspekti biodinamike "ljute" jer su dosta povezani sa krscanstvom.. biodinamika slavi i glorificira svetog mihovila i Steiner govori o tom blagdanu kao jednom od najvecih i najznacajnijih u krscanskoj vjeri i nastoji ga "popularizirati" jer smatra da je neopravdano zanemaren i upravo zato zagovara slavlje miholja koje oznacava zavrsetak radova u polju i pocetak jeseni i ulazenje Zemlje u mirovanje, tj. udisanje. i povodom toga velikog dana zagovara izradu i zakopavanje rogova u zemlju. iskreno, nisam nikada cuo da se za miholje ne smije u zemlju, za dane do uskrsa da i to postujem ali za miholje nisam nigdje niti cuo a bome niti procitao..
opet neupucenost vezano za rogove.. da li znas da je i mojsije cesto bio prikazivan sa rogovima na glavi? rogovi su u to vrijeme bili simbol autoriteta i moci ali kao sto sam vec spomenuo, postoji vise funkcija rogova kao i simbolike povezane s njima a ne da mi se sada to sve objasnjavati. slicno je i sa simbolom svastike jer danas ga gotovo svi povezuju sa negativnim simbolom nacizma i hitlerom ali njezino originalno znacenje i pojava je vezano uz budizam i hinduizam.
bez uvrede ali po tvom razmisljanju i ovom tvom postu moglo bi se zakljuciti da ti jos uvijek vjerujes da je Zemlja ravna ploca, da je Bog stvorio Zemlju za 7 dana i da treba spaljivati "vjestice" na lomaci jer se bave alkemijom (tj. danasnjom kemijom, jednom od najkompleksnijih znanosti).. ::)
-
he,he mislio sam da neće biti odgovora ali pao je i eto opet smo tamo gdje smo bili prošlih godina ;D...počinje!
Navest ću dva primjera;
1.U Indiji dan-danas postoje vjerske sekte koje ne žele cijepiti svoju djecu pa je i smrtnost od nekih bolesti, poput dječje paralize, jako velika.
2.Engleski robovlasnici su(oko 1830. god.),kad je bilo pitanje da li je njihovo ropstvtvo na Jamajci moralno, citirali bibliju da je to u njoj zapisano i da je njihov čin o.k.... Danas znamo da to nije u redu i da to nigdje ne piše,no oni su to radi svog profita tumačili drugačije...
Vjeri nije mjesto da se miješa u znanost,baš kao i biodinamika nije nastala radi ostvarenja profita...to je moje mišljenje,moj pogled...
Ne branim Ivanova stajališta već razmišljam slično. :)...i rogovi stvarno jesu simbol snage i moći...nazovimo je vražjom! :)
-
he,he mislio sam da neće biti odgovora ali pao je i eto opet smo tamo gdje smo bili prošlih godina ;D...počinje!
Navest ću dva primjera;
1.U Indiji dan-danas postoje vjerske sekte koje ne žele cijepiti svoju djecu pa je i smrtnost od nekih bolesti, poput dječje paralize, jako velika.
2.Engleski robovlasnici su(oko 1830. god.),kad je bilo pitanje da li je njihovo ropstvtvo na Jamajci moralno, citirali bibliju da je to u njoj zapisano i da je njihov čin o.k.... Danas znamo da to nije u redu i da to nigdje ne piše,no oni su to radi svog profita tumačili drugačije...
Vjeri nije mjesto da se miješa u znanost,baš kao i biodinamika nije nastala radi ostvarenja profita...to je moje mišljenje,moj pogled...
Ne branim Ivanova stajališta već razmišljam slično. :)...i rogovi stvarno jesu simbol snage i moći...nazovimo je vražjom! :)
ma ne pocinje nista jer se ne mislim vise prepucavat oko toga po forumu.. mozemo se razgovarati oko konkretnih stvari ali prepucavanja bazirana na pogledu da je to nekome glupo i da ne vjeruje u to su proslost. u danasnjem svijetu postoji tisuce raznih sekti i pogleda na zivot i ja mislim da je to normalno jer svatko bira svoj put ili bi barem trebao. to sta netko ne razumije nacine funkcioniranja prirode i prirodnih procesa koji zapravo stoje iza biodinamike kao njezin temelj, ja mu mogu preporuciti da procita pokoju knjigu o tome ako zeli ali tesko je tako ici naprijed ako u glavi imas tu mentalnu blokadu da su to gluposti. ja tu ne mogu pomoci iako bih zelio.
evo bas sam jucer citao neke clanke pa sam izmedu ostalog naletio i na ovaj dio o Cegecu:
"Ekološka proizvodnja, rekao je Čegec, nije za svakog. - Ne mogu to raditi oni koji trče za profitom. Proizvodnja je skuplja, a vina ne mogu postići puno veću cijenu. To je pitanje karaktera – pojašnjava.
Usvojili su i biodinamičke principe, ali ne vole o tome govoriti.
- Kad se priča o kravljim rogovima, čajevima i sličnim pripravcima, ljudi se pitaju je li to nekakvo vračanje. Teško je svakom objasniti što znači biodinamika i kakve prednosti nosi – rekao je Branko.
cijeli clanak:
http://blog.vino.hr/archives/753
-
da se nebi prepucavali Ivane zaboravio si reći što se tiće Čegeca da on u eko vinogradu ima i posebne i otpornije križance vinove loze a ne klasične sorte(imao ih je i sadio isti vinograd nekoliko puta jer je propao).
A o tome kakav je biodinamika i ekologija naćin i princip ja ništa ne sporim ali ponovno me smeta što ti govoriš jedno a radiš drugo(špricaš sa svim i svačim i to smo ako se nesjećaš već davno raspravili
-
da se nebi prepucavali Ivane zaboravio si reći što se tiće Čegeca da on u eko vinogradu ima i posebne i otpornije križance vinove loze a ne klasične sorte(imao ih je i sadio isti vinograd nekoliko puta jer je propao).
ima te poluhibridne sorte koje je posadio vise za pokus i to u novije vrijeme jer uostalom kod nas ne moze ni da hoce izaci sa vinima od tih sorata na trziste. a sva njegova eko vina su od sorti chardonnay, zweigelt, traminac i grasevina. dakle eko vina od itekako poznatih i priznatih sorti! ;) uostalom i enjingi ima sva eko vina samo sto nisu bila oznacena markicom ali od 2009 berbe ce biti. takoder i bolfan (vinski vrh, forumas luka985) je poceo raditi po biodinamici a koliko znam po informacijama, eko proizvodnju je vec savladao na jednom dijelu vinograda..
http://www.ekovina-cegec.hr/ponuda.htm
A o tome kakav je biodinamika i ekologija naćin i princip ja ništa ne sporim ali ponovno me smeta što ti govoriš jedno a radiš drugo(špricaš sa svim i svačim i to smo ako se nesjećaš već davno raspravili
hm, mozda.. ali po vec ko zna koji puta, ja se ne sjecam da sam u ijednoj svojoj recenici rekao da radim u potpunosti po biodinamici jer ne radim niti sam (sada) biodinamicar, to nigdje nisi cuo ni vidio od mene.
pokusavam raditi po eko principima i opcenito smatram da sam na dobrom putu jer nikada u moj vinograd nije usao niti miligram insekticida, herbicida, botriticida, folijarnog ni umjetnog gnojiva. priznajem da sam prskao sa sistemicima, nikada nisam ni rekao da nisam ali mislim da do sada najvise 10ak puta od kada je vinograd posaden, 2005. godine. opcenito imam 3-6 prskanja ukupno godisnje, uglavnom 0,3 % bakar i sumpor. naravno, nastojim smanjiti jer mi je to cilj.
4 godine sam rucno okopavao vinograd a zadnjih par koristim strojni mehanicki okopavac, poceo sam malcirati unazad godinu dana, sve rezem rucno bez ikakvih strojeva, cak i vrsikam rucno skarama, rucno nosim odrezanu lozu van iz vinograda i od sljedece godine cu poceti raditi kompost od toga (sa naravno jos materijala). u podrumu nikada nisam koristio nikakve eno preparate, jedino kvasce, sumpor i enzime za crno grozde a od prosle godine za crno ne koristim nista osim sumpora, sva vrenja na crnim sortama su isla spontano a islo bi i za bijelo samo sto je bilo koma vrijeme oko berbe pa nisam zelio bas u takvoj ekstremnoj godini ici spontano jer sam zelio macerirati bijelo ali grozde nije bilo dovoljno dobro za to zbog lose godine..
ove jeseni sadim posebne travne smjese za zelenu gnojidbu pa ce tako ubuduce gnojidba ici jedino putem toga, komposta i odredenih biodinamickih preparata kao sto je 500.
kao sto vidis (a valjda i znas samo neces priznati), ekoloski nacin i pristup zahtijevaju odredeni vremenski proces, zahtijevaju veci utrosak rucnog rada sto naravno malo poskupljuje stvari, potrebna je odredena oprema, itd. a biodinamika je krajnji cilj kojom cu se u potpunosti pozabaviti od sljedece godine. 8)
-
Hvala Ivane stvarno si se potrudio. Ovo je ozbiljan forum, sa pravim stručnjacima. Baš sam danas rekla suprugu nek mi nabavi rogove, a on veli :"Ti to ozbiljno? E pa onda bum krenul u akciju". Kaj je pod tim mislil ne znam, :o ali kad sam rekla da bu to zakapal u zemlju samo me je blijedo pogledal.
evo pronasao sam svoje fotke od prije par godina kada sam izradivao 500, tj. gnoj iz roga. 8)
-
ovo sam postala u vrtu, ali kako to neki neće tamo vidjeti, a korisno je u ekološkoj zaštiti bilja stavljam i ovdje :
http://www.cvijet.info_posts.asp?TID=2989&PN=1
ukoliko vam je dosadno sve čitati o zaštiti bilja vam piše u petom postu.
-
ivane ovo meni lića na neki prehistoriski sladoled hahahhaha ;D
-
ivane ovo meni lića na neki prehistoriski sladoled hahahhaha ;D
koje, rogovi? ;D
-
ono što smo gledali negdje drugdje sada je i na našim vratima :
http://www.dalmacijanews.com/Svijet/View/tabid/78/ID/54389/Slovenija-Maslovni-pomor-pcela-zbog-tretiranog-sjemena-kupusa.aspx
-
Escherichia coli, mutirana, otkrivena na klicama graha u Njemačkoj, organska i ekološka proizvodnja. Mislim da je to veliki udarac ekološkoj proizvodnji i budućim smjernicama.
Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga. Osim 30-tak mrtvih, žalosno je šta više od 100 ljudi mora ići doživotno na dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Netko će reći, šta je to prema ratovima ili prometnim nesrećama, ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije :(
Šta mislite o tome?
-
Escherichia coli, mutirana, otkrivena na klicama graha u Njemačkoj, organska i ekološka proizvodnja. Mislim da je to veliki udarac ekološkoj proizvodnji i budućim smjernicama.
Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga. Osim 30-tak mrtvih, žalosno je šta više od 100 ljudi mora ići doživotno na dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Netko će reći, šta je to prema ratovima ili prometnim nesrećama, ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije :(
Šta mislite o tome?
prežestok zaključak,za laika kao mene to izaziva puno nedoumica i strahova a opet sve je to u domeni prirode koja je nezavisna od onog šta mi svojim postupcima činimo cijelokupnom eko-sustavu.......dalo bi se o tome razmišljati i pisati......
-
Escherichia coli, mutirana, otkrivena na klicama graha u Njemačkoj, organska i ekološka proizvodnja. Mislim da je to veliki udarac ekološkoj proizvodnji i budućim smjernicama.
Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga. Osim 30-tak mrtvih, žalosno je šta više od 100 ljudi mora ići doživotno na dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Netko će reći, šta je to prema ratovima ili prometnim nesrećama, ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije :(
Šta mislite o tome?
Takva bakterija moze nastati bilo gdje, i uvijek ce desavati slicne stvarii. Pogotovo jer mi ljudi to ne mozemo kontrolirati. a i mi smo sami definirani kroz bakterije i viruse. Zamisli koliko sorti bakterija i virusa je covjecanstvo prezivjelo? Tako ce biti i u buducnnosti, na neke smo vise otporni na neke manje.
Nemogu vjervat da si izjavio, "da se prskalo ne bi doslo do toga". To je isto ko da velis, treba ubiti npr sve. medvjede jer je nekvi tamo jelte napao covjeka.
Pitanje je koliko ljudi umre od raka zbog razlicitih otrova, Jesi li o tome vec razmisljao? Slusao sam jednu radio emisiju na HR1 u kojoj su govorili o Argentini i o uzgoju soje. Ciijela jedna regija je pod genetski modifciranom sojom, koja je, gle cuda otporna na nekve herbicide, kojima se jelte unistava korov. I tako mogu oni do beskraja prskati ta polja soje, bez da se osteti soja. Ali u zadnjih 10 godina broj umrilh od raka je porasao za 600%, prska se iz aviona pa je unisteni veci dio biljnoga svijeta. Tako daleko je otislo da su u muzeju stavili biljke koje su se jednom mogle naci u njihovoj regiji. Eto tamo sigurno nemozes bit zahvacen tom bakterijom E-coli ???
eto to je moje razmisljanje o tome.
-
Takva bakterija moze nastati bilo gdje, i uvijek ce desavati slicne stvarii. Pogotovo jer mi ljudi to ne mozemo kontrolirati. a i mi smo sami definirani kroz bakterije i viruse. Zamisli koliko sorti bakterija i virusa je covjecanstvo prezivjelo? Tako ce biti i u buducnnosti, na neke smo vise otporni na neke manje.
Nemogu vjervat da si izjavio, "da se prskalo ne bi doslo do toga". To je isto ko da velis, treba ubiti npr sve. medvjede jer je nekvi tamo jelte napao covjeka.
Pitanje je koliko ljudi umre od raka zbog razlicitih otrova, Jesi li o tome vec razmisljao? Slusao sam jednu radio emisiju na HR1 u kojoj su govorili o Argentini i o uzgoju soje. Ciijela jedna regija je pod genetski modifciranom sojom, koja je, gle cuda otporna na nekve herbicide, kojima se jelte unistava korov. I tako mogu oni do beskraja prskati ta polja soje, bez da se osteti soja. Ali u zadnjih 10 godina broj umrilh od raka je porasao za 600%, prska se iz aviona pa je unisteni veci dio biljnoga svijeta. Tako daleko je otislo da su u muzeju stavili biljke koje su se jednom mogle naci u njihovoj regiji. Eto tamo sigurno nemozes bit zahvacen tom bakterijom E-coli ???
eto to je moje razmisljanje o tome.
Izjavit ću opet, fosetil je donekle antibaktericid, a ti pripazi malo na svoj riječnik i pristup >:(
-
Izjavit ću opet, fosetil je donekle antibaktericid, a ti pripazi malo na svoj riječnik i pristup
Samom upotrebom riječi „donekle“ i ti si svjestan da si pogriješio. Umjesto da priznaš i izvineš se za brzopleti i pretenciozan zaključak, ti sad napadaš mmihalea koji je upotrijebio mnogo primjereniji komentar nego što je inače tvoj u bezazlenijim situacijama.
Kada se kao uzrok trovanja hranom konstatuje ešerihija iz majoneze, nikome ne pada na pamet da optužuje kokoš i jaje koje je ona snijela, Ne vjerujem ni da ih prskaju antibaktericidima zbog toga. Uzrok se nalazi u transportu, skladištenju i pripremi namirnica.
-
Fosetil se koristi za suzbijanje bakterioza na voćkama, najpoznatija je tzv. Fireblight, " Erwinia amylovora" na kruškama i jabukama u cvatu.
Nisam pogriješio i nemoj secirati moje rečenice i tražiti dlaku u jajetu koje spominjaš! Ameri koriste i antibiotike u zaštiti voća i povrća. U EU to nije dozvoljeno!
Smrtonosna bakterija je izašla iz organske poljoprivrede i to je činjenica! Zapitajte se zašto :o
-
Escherichia coli, mutirana, otkrivena na klicama graha u Njemačkoj, organska i ekološka proizvodnja. Mislim da je to veliki udarac ekološkoj proizvodnji i budućim smjernicama.
Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga. Osim 30-tak mrtvih, žalosno je šta više od 100 ljudi mora ići doživotno na dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Netko će reći, šta je to prema ratovima ili prometnim nesrećama, ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije :(
Šta mislite o tome?
marginalizirate cjelokupnu eko-bio prizvodnju na temelju jednog slučaja, jedne bio farme na sjeveru njemačke.
tu se radi o propustu pojedinca i ne treba bacati ljagu na cjelokupnu eko proizvodnju .
btw više ljudi umire od proizvoda koji produciraju vinogradari i podrumari nego svi eko proizvodjači zajedno.
uzroci su različiti ali su posljedice iste.
-
"Ni med cvetjem ni pravice", to sam htio samo napomenuti!
Slažem se da to ne treba generalizirati, ali bit će i toga u budućnosti 8)
-
Smrtonosna bakterija je izašla iz organske poljoprivrede i to je činjenica! Zapitajte se zašto :o
ove izjave su toliko smjesne da su u biti zalosne.. :'( veliki dokaz da mnogi ljudi u biti nemaju blage veze sto je eko proizvodnja i na koji nacin i kako funkcionira priroda..
-
Escherichia coli, mutirana, otkrivena na klicama graha u Njemačkoj, organska i ekološka proizvodnja. Mislim da je to veliki udarac ekološkoj proizvodnji i budućim smjernicama.
Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga. Osim 30-tak mrtvih, žalosno je šta više od 100 ljudi mora ići doživotno na dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Netko će reći, šta je to prema ratovima ili prometnim nesrećama, ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije :(
Šta mislite o tome?
Naravno da je udarac ekološkoj proizvodnji,iako tu neki pišu da ta bakterija može nastati bilo gdje,mene zanima da li će netko stručno objasniti rodbini ovih 30-ak koji su mrtvi i stotinama koji će morati na dijalizu ili transplataciju,kako i zašto je došlo uopće do toga,ko je pogriješio i na koji način da ubuduće ne dođe do takvih sranja.Nigdje još nisam uspio pročitati što su pogriješili da je došlo do zaraze i još mi nije jasno ko jede klice graha,zašto bi to jeo ??? grah,mahuna ok,ali klica ??? Jel netko od vas to jede?
-
pokličeni grah se sadi, a ne jede.
-
pokličeni grah se sadi, a ne jede.
Pa o tom pričam i to mi nije bilo jasno,ali sam malo proguglal i našel da to vole vegetarijanci i uglavnom sirovo,e jebi ga onda,ja to nisam nikad probal,ali nekome je ocito specijalitet ;)
-
A što je onda sa ovim ? Otkuda bakterija u mesu ???
Da nije možda nešto drugo u pitanju, a ne uzgoj i gnojiva ???
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/francuska-djeca-hospitalizirana-zbog-e-coli.html
-
jel netko od vas to jede?
ja doma par puta jeo klice rotkvice, fino je ali sluzi da se malo stavi u salatu jer je dosta ljuto i jako, kao i same rotkvice.
-
Da nije možda nešto drugo u pitanju, a ne uzgoj i gnojiva ???
pa naravno da je, saznat cemo uskoro kad se pojavi neki cudotvorni lijek na kojem ce industrija lijekova opet zgrnuti milijarde.. sve je to namjerno napravljeno i inducirano.
-
Ovako nesto izjaviti bez ikakvih dokaza je u najmanju ruku pretenciozno i svede se na selska naklapanja pred trgovinom...
-
Da, ali to tvrde i neki svjetdki mediji : http://www.naturalnews.com/032622_ecoli_bioengineering.html :o
a prenosi i Jutarnji: http://www.jutarnji.hr/opasna-bakterija-e-coli-stvorena-je-u-laboratoriju-i-namjerno-pustena-u-hranu-/951630/
-
Ja i dalje ne vidim dokaze. ;)
-
pa naravno da je, saznat cemo uskoro kad se pojavi neki cudotvorni lijek na kojem ce industrija lijekova opet zgrnuti milijarde.. sve je to namjerno napravljeno i inducirano.
pa kada već predvidjamo, može se desiti da je bakteriju pustio neki svjetski proizvodjač herbicida,pesticida ili kajjaznam cida da bi dokazao da je samo takva proizvodnja zdrava jer od bio proizvodnje nemaju astronomske zarade.
hebe se njima za zdravlje, samo lova.
intenziviranjem proizvodnje hrane upotrebom kemijskih preparata povečao se broj oboljelih od karcinoma i to proporcionalno .
struka nema objašnjenje za rak ali se ne usude upirati prstom u kolege kemičare.
i tako možemo naklapati do jutra ili do smrti
ja sam sve cide i kore izbacio iz kuće i samo, kak veli tupka,motika, mljeko,koprive i ini dračevi koji smetaju megakoncernima
-
intenziviranjem proizvodnje hrane upotrebom kemijskih preparata povečao se broj oboljelih od karcinoma i to proporcionalno .
struka nema objašnjenje za rak ali se ne usude upirati prstom u kolege kemičare.
i tako možemo naklapati do jutra ili do smrti
ja sam sve cide i kore izbacio iz kuće i samo, kak veli tupka,motika, mljeko,koprive i ini dračevi koji smetaju megakoncernima
prije pedeset godina životni vijek je bio ispod 50 godina pa ljudi nisu imali kad ni oboliti od karcinoma, a niti su znali šta je karcinom jer su u 90 posto slučajeva umirali kod kuće i bili sutradan pokapani, danas je životni vijek oko 75 godina što je za 50% više nego 1950 i neke, a navodno se trujemo pesticidima, hajde mi malo to objasnite
-
Dečki nemojte biti cidofobični, bakteriofobični i kaj ti ja znam. Nek svaki truje kak hoće, ima i biljaka otrova, i keimije, kaj bu otroval to bu pil i jel, kak si bu složil nek mu bude. Mi koji volimo kopati po zemlji i glavu u zemlji držati se možda malo kasnije otrujemo nego drugi koji kupuju hranu. Zato se primimo posla i vudrimo brigu na veselje.
Primjer tome : jedan poznanik živio je po svim principima zdravoga življenja. Niti je pio niti pušio, kupovalo se samo osnovno, ostalo su sve proizvodili doma.Redovito se je kontrolirao, živio je miran život bez stresa. U svojoj 55-toj godini je iznenada osjetio da nešto nije u redu. Otkirli su mu rak pluća i umro je u roku od 6 mjeseci.
Dakle treba živjeti punim plučima, nitko od nas ne zna kaj u sebi nosi, kad se sazna na žalost često bude kasno. Neki će reči sudbina, neki božja volja, neki ovakvi ili onakvi lobiji. Kad bi mi znali kaj će nas zadesiti toga bi se klonili. Boleština je uvijek bilo i biti će, živa bića, pa tako i bakterije oduvijek mutiraju, razvijaju se i prilagođavaju, to su jednostavno zakoni prirode i mi to ne možemo spriječiti.
Nekad nije bilo protoka informacija pa se nije znalo, a danas uzahvaljujući tehnologiji sve se sazna.
-
kak bilo da bilo, nama medicinarima je posel osiguran....pitanje za koju plaću
Ovo za E.Colli...mislite da AIDS nije lab. proizvod? Ptičja, svinjska, ludilo? Koliko se životinja poklalo a koliko ljudi umrlo? A sad koliko ljudi umire od gripe na godinu?
-
E a jeste li čuli da su naši na splitskom fakultetu napravili novi antibiotik baš za ovu bakteriju,i sadse javlja interesantan problem procedura za puštanje u promet traje 10 godina. ???
-
...Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga...
...ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije...
Izjavit ću opet, fosetil je donekle antibaktericid, a ti pripazi malo na svoj riječnik i pristup
Nisam pogriješio i nemoj secirati moje rečenice i tražiti dlaku u jajetu koje spominjaš! Ameri koriste i antibiotike u zaštiti voća i povrća. U EU to nije dozvoljeno!
Smrtonosna bakterija je izašla iz organske poljoprivrede i to je činjenica! Zapitajte se zašto
Nisam imao namjeru secirati tvoju rečenicu i hvatati se za jednu riječ, nego sam očito krenuo od pogrešne pretpostavke. Naime, zbog stručnosti vidljive iz mnogih tvojih poruka pretpostavio sam da je i ovdje u pitanju prvi korak pokušaja nešto ozbiljnijeg osvrta i analize. Da sam ja napisao riječ donekle onda bih to stvarno precizno i doslovno mislio. Baš to donekle kod bakterija i jeste problem, a može biti tragično kao u ovoj situaciji. Sve ono što bakteriju ne uništi može izazvati nesagledivu posljedicu, normalno ne trenutno, u pitanju je lanac dešavanja. Iz tog razloga evropska unija i zabranjuje upotrebu antibiotika u proizvodnji hrane.
Ne mislim naširoko pisati o životu i mutacijama bakterija koje i jesu dovele do ove situacije, ali je potrebno naglasiti par rečenica koje to prikazuju, a za koje sam isto tako mislio da se podrazumijevaju zato što su opštepoznate, ili bi trebale biti kod nekoga tvog profila.
Bakterije su prisutne doslovno svuda i stalno, u vazduhu, vodi zemlji, hrani, životinjama i ljudima, i može ih se naći bilo gdje kao što ih se našlo u klicama, ali to onda opet ništa ne znači. Uostalom našlo ih se kod ljudi koji su živjeli ili bili u Njemačkoj, pa nećemo zbog toga izvlačiti zaključak da je Njemačka opasna i „prljava“ zemlja, kao ni njihova proizvodnja, bez obzira je li organska ili nije.
Mutacija je pojava koja je za bakterije donekle „prirodna“ stvar, a ponekad rezultira i stvaranjem opasnih i ubojitih sojeva. Nije im ovo prvi put da se pojavljuju, čak i ovaj sadašnji oblik mutacije nije do kraja nepoznat, već se pojavljivao u Južnoj Koreji prije 20 godina. Ne postavlja se pitanje gdje je pronađen ovaj soj, nego se mjesto traži da bi se vidjelo šta je dovelo do te mutacije, i u tome leži ključ problema. Dokazano je da mutacija nastaje kao odgovor bakterije na posebno otežane uslove za život i razmnožavanje. Poznato je da u neprijateljskom okruženju, kao što je okruženje antibioticima, bakterije počinju da mutiraju po stopi sto puta bržoj od uobičajene. Dokazano je da je ova pronađena bakterija otporna na 15-ak antibiotika i to iz osam različitih klasa, zbog čega je oboljele praktički nemoguće liječiti. Na njih bakterija ne bi stekla otpornost da im nije bila izložena, jer to se i stiče mutacijom. U dosadašnjm situacijama, zaraze većih razmjera su se dešavalo zbog zaraženog mesa ili mlijeka. U ovoj situaciji Institut Robert Koch je ustanovio da je većina oboljelih jela povrće koje raste blizu zemlje, pa se krenulo od pretpostavke da se tako moglo zaraziti opasnom bakterijom. Ustanovljeno je da je povrće uvezeno iz Španjolske, a sumnja je bačena na gnojivo od životinjskog izmeta. Kada se dokazalo da u tom povrću nema ove bakterije, na žalost neki su zaboravili da odbace i gnojivo bez obzira što se ono uopšte i ne koristi u organskoj proizvodnji klica. Mora se priznati, i tvojim stavom i stavom svih relevantnih istraživanja, pa i cijenjenog instituta, da je pretpostavka o mjestu nastanka mutacije bakterije upravo životinja tretirana antibioticima. Naglasak ne mora biti na riječi životinja, ali na antibiotik gotovo sigurno da mora, jer u protivnom bi proces do ovakvog konačnog rezultata trajao jako dugo, a time bio vidljiv u nekim razvojnim oblicima. U ovom slučaju (klice iz graha) kada su životinje isključene, sjeme, skladištenje, transport, ostaje da se vidi.
Nakon svega što je ovdje napisano, a objavljeno je prije nego si napisao da je za mutaciju kriva organska proizvodnja, očigledno je da tvoj stav direktno i bez ikakve naznake argumenta zadire u jako osjetljiva životna područja. Ovakva izjava ne samo da dira u filozofiju proizvodnje nego nesumnjivo zadire i u egzistenciju, biznis, a neminovno time i u lične sfere. Ne treba se čuditi da nakon onako napisane poruke dobiješ nazad istom mjerom, kao što si dobio i u onoj obrisanoj poruci od luke. U redu, bez obzira što je luka iznio dio argumentacije koja očito pije vode, i bez obzira što uzvraća istom mjerom, takve stvari bi ipak trebalo izbjegavati na ovom forumu. Ali isto tako, ako ćemo se držati principa, koji su u svakom slučaju za pohvalu, postavlja se pitanje zašto onda i tvoja poruka nije izbrisana. Ili ćemo, kao uostalom kod optužbe upućene organskoj proizvodnji, zanemariti šta je uzrok a šta posljedica, u zavisnosti od toga šta nam lično više odgovara.
P.S. Za brisanje ne vidim razlog, za aroganciju mislim da nema mjesta. Ostaju samo još argumenti, pa izvoli ako ih imaš.
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=66.msg34774#new
-
@Bistrica
Ne znam kaj će ti Razor odgovoriti i ove diskusije koje spominješ nisam pratio pa ne znam o čemu se radi,činjenica je ovo kaj si napisal o toj bakteriji je istina,ona je svakodnevna pojava i da,životinje tretiraju antibioticima pa bakterije postanu otpornije,još čak najviše ih se može naći u goveđem mesu i to u mljevenom jer je od više životinja i do zaraze može doći prilikom klanja ili prerade,ali opet bakterija ugiba na termičkoj obradi od 60°C na 15min,znači treba meso dobro ispeći,iskuhati i nema problema.To nije sporno,ali poanta je u tome da taj stajski gnjoj treba,također,znati obraditi,tj.podvrgnuti biokemijskoj dezifenkciji gnjoja koja traje npr.3-4 mjeseca,koja bakterije spusti ispod praga zaraznosti, isto tako je i sa tekućim gnjojem.Znači nije sporno korištenje stajskog gnjoja u nekakvom uzgoju nečega,ali u ovoj zarazi koja je bila u Njemačkoj je netko nešto zajebao,nije gnjoj dovoljno odstajao,kaj i zapravo nije čudo kad imaju milione goveda,može doći do greške,za razliku od nekih država kojima se neisplati s time baviti ;D
-
Kad smo kod stajskog gnoja. Kupujemo stajski gnoj u granulama, jer nitko nema stari stajski gnoj, već friški. I da znate da Hrvati stvarno nemaju stajskoga gnoja, već ga uvozimo iz Italije.
Mislim da sam ga ove god. zadnji put kupila. Istina da je puno elegantnije, manje smrdi, rasipavam ga sa kanticom, ali nek bude friški i pun slame,bumo ga sa vilama rastepali, rađe nego da je pun e-coli.
-
Kad smo kod stajskog gnoja. Kupujemo stajski gnoj u granulama, jer nitko nema stari stajski gnoj, već friški. I da znate da Hrvati stvarno nemaju stajskoga gnoja, već ga uvozimo iz Italije.
Mislim da sam ga ove god. zadnji put kupila. Istina da je puno elegantnije, manje smrdi, rasipavam ga sa kanticom, ali nek bude friški i pun slame,bumo ga sa vilama rastepali, rađe nego da je pun e-coli.
Ovaj u granulama ti sigurno nema e-colli,istina,nemamo svi u bližoj okolici stajskog gnjoja jer nemamo ni krava,a uvozimo ga,uvozimo svašta,pa i slamu ;D Ja sam jako zadovoljan sa npr.Plantellom Organic zbog svega ovog kaj si i ti napisala.
-
Nisam našao sličnu temu na forumu a zakonodavac to naziva ekološkom preradom http://infos.hok.hr/hr/faq/f_tehnicka_pitanja/f6_propisi_norme_i_standardi/standardi/ekoloska_proizvodnja_u_preradi_grozda_i_proizvodnji_vina (http://infos.hok.hr/hr/faq/f_tehnicka_pitanja/f6_propisi_norme_i_standardi/standardi/ekoloska_proizvodnja_u_preradi_grozda_i_proizvodnji_vina) - (dopušta sumporastu kiselinu, saharozu i kvasce!?) - ovdje bi molio pomoć oko naziva za proizvodnju vina bez SO2, šećera, kupovnih kvasaca i sličnih trica :)
Metoda je jednostavna. Temelji se na minimumu intervencije, higijeni konobe, kvaliteti grožđa i prijateljstvu.
Grožđe: trnjak, okatica, ružica
Vinograd je smješten u Dalmatinskoj Zagori, na 450 m/nm, jugoistočna ekspozicija, zemlja crvenica, prastari nasad, dominira trnjak i okatica crna uz mnoštvo starih sorti koje ne znam kako se zovu, ima cca 20% bijelih sorti.
Berba
Berba se vrši rano iz jutra. Ako je godina dobra (kao preklani, lani i ove godine) bere se sve grožđe, uključujući suvarke i trulo!
Najkasnije za 2 sata grožđe bude samljeveno u badanj u kojem su kanisteri s ledom i termometar:
- 50% grožđa se melje s peteljkama + 5% nesamljevenih grozdova
- prvih 24h držim temperaturu 10-14°C
- drugi dan započinje miješanje, polako se diže temperatura, dodajem svoje staro vino, vino od frendova i nešto poklonjenih butelja francuza i čileanaca
- iduća 3-4 dana miješanje svakih 2-4 sata uz temperiranje na 20-25°C, pri tome polako vadim peteljke a od lani i koštice
- odtakanje i lagano prešanje nakon 6-14 dana u inox bačvu gdje još par dana održavam do 25°
- ide vrenjača i za sv. Martina imam sveti napitak
Ovom tehnikom se dobiva lagano, prirodno i zdravo vino. Nije oporo niti teško. Miris i aroma su na voće i cvijeće. Imam arhivirano zadnjih 5 berbi i svaka berba je drugačija. Meni osobno je poput žene - što mlađe to bolje.
Ovisno o urodu bijelih sorti, vino ima od 9,5 - 12,5 % alkohola. Lani je imalo 10,7%
Saznao sam da se gotovo identično radi Crni Pinot u Burgundiji kao i da je takvo vino košer.
Ove godine bih htio raditi i bijelo vino od kontinentalnih sorti pa ako netko ima preporuku za kombinaciju sorti i sličnu tehniku bez sumpora i cukra - bio bih zahvalan. ®ivjeli!
-
sve je to lijepo napisano i stoji iako je APSOLUTNO NAJBITNIJA stvar cijele te price o "eko" preradi prva tocka propisa a glasi ovako:
- proizvodnja vina dopuštena je samo od grožđa iz ekološkog uzgoja
dakle, ako nemas zadovoljen taj prvi i osnovni uvjet sve ostalo ti je badava i svi ti eko nacini prerade i propisi (koji su totalno bezvezni i dopustaju gotovo sve pa i nemaju bas neke prevelike veze sa nekim eko nacinima..) ti padaju u vodu i bez eko grozda mozes napraviti i "svemirsku" preradu ako je vinograd i grozde prskano 15 puta.
-
(Admin je prebacio moj post u ovu temu i ispričavam se ako prekidam zanimljivu raspravu.)
sve je to lijepo napisano i stoji iako je APSOLUTNO NAJBITNIJA stvar cijele te price o "eko" preradi prva tocka propisa a glasi ovako:
- proizvodnja vina dopuštena je samo od grožđa iz ekološkog uzgoja
dakle, ako nemas zadovoljen taj prvi i osnovni uvjet sve ostalo ti je badava i svi ti eko nacini prerade i propisi (koji su totalno bezvezni i dopustaju gotovo sve pa i nemaju bas neke prevelike veze sa nekim eko nacinima..) ti padaju u vodu i bez eko grozda mozes napraviti i "svemirsku" preradu ako je vinograd i grozde prskano 15 puta.
Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.).
Čistom biodinamskom proizvodnjom grožđa su se bavili moji preci do 20-ih godina 20.st. i kao posljedicu imam rodbinu od Čilea do Novog Zealanda (vinogradari). No hard feelings.
-
)Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.).
Na zalost , ekoloskim uzgojem se smatra uzgoj prskan iz bacve od redjene 1911 i ranije !.
Zvuči duhovito, iako ne znam što znači redjene?
-
(Admin je prebacio moj post u ovu temu i ispričavam se ako prekidam zanimljivu raspravu.)Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.).
Čistom biodinamskom proizvodnjom grožđa su se bavili moji preci do 20-ih godina 20.st. i kao posljedicu imam rodbinu od Čilea do Novog Zealanda (vinogradari). No hard feelings.
prijatelju ako je to tako ja tebi skidam kapu, svaka cast, ja volim takve ljude sa takvim razmisljanjem!
ali bez obzira na to, imam par pitanja i komentara.. ako cemo tako moj vinograd (3 ha) je ove godine prskan 4 puta sa bakrom i sumporom, a nikada nije vidio insekticida, herbicida i umjetnog ili folijarnog gnojiva. mene zanima koje sorte loze imas, koliko imas vinograda i kakva ti je na kraju kvaliteta grozda i vina? sta znaci da je zemlja prekrivena plocama (ako sam dobro razumio)..!? biodinamicka proizvodnja i eko proizvodnja oboje spadaju pod eko uzgoj ali jedna sa drugom nemaju gotovo nikakve veze pa me zanima kakvim oblikom eko proizvodnje se tvoji (i ti) tocno bave?
a komentar od Komsica mozes bez brige zaboraviti, on ti naime ne razumije mnoge stvari ali uvijek zeli ispasti jako pametan i "duhovit".. sigurno znas onu iz Seinfelda: simple joke from a simple man.. 8)
ps. samo udri po eko filozofiji!! ;)
-
ps. samo udri po eko filozofiji!! ;)
thx wine bro :) Evo priče:
- zadnji preostali brdski vinograd u kraju. 1.600 trsova okruženih visokim suhozidom (biokovska bura). Zemlja je tamna crvenica prekrivena pločama, slično ovome:
(http://www.vinskacesta.ba/ba/images/stories/vijesti/vinogradi1_111_11931.jpg)
- Dok je pok. otac bio živ, u jesen bi ploče razmaknuo i nanio gnoj koji se zakopa pa ponovo prekrije kamenim pločama. Funkcionira kao mulch. Vrlo malo korova.
- jedva sam našao lokalnog čovjeka koji obrađuje vinograd ("kao svoj") i pristao je samo pod uvjetom da se "ne miješam" u posao. Pristao jedino da zadnje prskanje bude za Gospu od Karmela (16.7)
- o samom načinu nekadašnje obrade ne znam puno Moji preci su stoljećima živjeli isključivo od vina, obrada je bila primitivna i sve je bilo ok dok nije stiglo jeftino talijansko vino pa filoksera koja ih raselila po svijetu 1921. (izuzev pradjeda koji je bio sudski službenik i 1928. zanovio ovaj vinograd). Bytheway, u sramotnome ratu za Maldive, jedini britanski avion oboren je od strane mog prezimenjaka iz Argentine
---
Sorte - cca:
- 30% trnak http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=trnjak
- 20% okatica crna http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=90810
- 10% ružica - vjerojatno ovo (iako bobice imaju svijetliju crvenkastu boju) http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=plavina
- 10% plavac mali i veliki
- 10% nepoznate sorte, najviše jedna sa sitnim okruglim bobicama, rahli grozdovi, tamno rubin boja, fino miriše
Bijele:
- 10% okatica bijela i žuta
- 10 % tvrdac (slično kujundžuši) i 12 kom. muškat
Vino je predkomponirano ovim odnosima i moje je samo da to slijedim i pametno unapređujem:
1. jer vjerujem da vino nastaje u vinogradu.
2. jer je vino hrana, medij i prostor slobode.
3. jer je vino sveto
---
Urod prilično varira po sezonama i po sortama što je prirodno. - Neprirodnim smatram komercijalistički ideal da vino svake sezone bude isto.
Refraktometar je lani pokazao 20 za trnak i 22 za okaticu (obično je obrnuto) ali ja berem po feelingu a analitičke spravice su mi tek orjentir.
Bez namjere da nekoga uvrijedim, potpuno mi glupo nekritički usvajati tzv. internacionalni stil u malom vinarstvu, osobito manipulaciju i kvaziznanost jer:
1. vino/grožđe je poput čovjeka ovisno o mikroorganizmima (a ne obrnuto)
2. vino/grožđe pamti sve i ništa ne zaboravlja, a osobito:
dodani sumpor, enzimi, kvasci iz danske, hrana za kvasce od fosfata, tzv. enološko ulje dobiveno iz nafte i slične trice......sve to ubija vinu dušu ali i glavu i jetru vinopijca
3. Istina iz Burgundije: Od dobrog grožđa može nastat dobro vino ali od lošeg nikada.
...
Uh, ovo je ispisano u jednom dahu... Ne primjećujem lirski otklon iako sam maznuo oko 1/2 l.
^^
-
Vino je predkomponirano ovim odnosima i moje je samo da to slijedim i pametno unapređujem:
1. jer vjerujem da vino nastaje u vinogradu.
2. jer je vino hrana, medij i prostor slobode.
3. jer je vino sveto
apsolutno potpisujem!
Neprirodnim smatram komercijalistički ideal da vino svake sezone bude isto.
potpisujem jos jednom!
Bez namjere da nekoga uvrijedim, potpuno mi glupo nekritički usvajati tzv. internacionalni stil u malom vinarstvu, osobito manipulaciju i kvaziznanost jer:
1. vino/grožđe je poput čovjeka ovisno o mikroorganizmima (a ne obrnuto)
2. vino/grožđe pamti sve i ništa ne zaboravlja, a osobito:
dodani sumpor, enzimi, kvasci iz danske, hrana za kvasce od fosfata, tzv. enološko ulje dobiveno iz nafte i slične trice......sve to ubija vinu dušu ali i glavu i jetru vinopijca
naravno da se i sa ovime slazem jer je to jedino sto vrijedi i cime se treba voditi ali eto, nazalost mnogi to ne zele i ne mogu razumjeti ali to nije nasa briga.. 8)
-
Zaboravih.......moliti za savjet i preporuku oko prirodne proizvodnje bijelog vina na način ugodan Dionizu i ljudovima. Odustao sam od kontinentalnih sorti i kupiti ću grožđe u okolici Drniša ili Vrgorca ili Hercegovine.
Zanimaju me loše strane ovog pristupa:
1. Tjedan dana ranije uzgojim svoje kvasce - Pied de Cuve http://www.winemakermag.com/stories/article/indices/43-yeast/758-wild-yeast-the-pros-and-cons-of-spontaneous-fermentation
2. Branje u moje gajbe i hitni transport do konobe.
3. Muljanje u badanj u kojem su boce s ledom. Pustim 3-6 sati uz miješanje pa
4. Samotok i preševinu prebacujem u inox sa 5x5l leda održavajući 10C kroz 24-48h
5. Pretačem sa taloga i dodajem uzgojene kvasce ne dopuštajući temp. preko 18/20C, miješanje
6. Miješanje i održavanje temperature ispod 20C dok ne prođe burno vrenje ili kroz 7/10 dana
7. Pretakanje, vrenjača i povratak u zg.
Je li netko probao slično?
Hoće li boja biti nestabilna?
Koliki je optimum vremena za potkožicu nakon muljanja tj. kriomaceracija za dalmatinske bijele sorte?
-
apsolutno potpisujem!
potpisujem jos jednom!
naravno da se i sa ovime slazem jer je to jedino sto vrijedi i cime se treba voditi ali eto, nazalost mnogi to ne zele i ne mogu razumjeti ali to nije nasa briga.. 8)
ta kaj špricaš sa sistemikom si opet zaboravio
-
Zaboravih.......moliti za savjet i preporuku oko prirodne proizvodnje bijelog vina na način ugodan Dionizu i ljudovima. Odustao sam od kontinentalnih sorti i kupiti ću grožđe u okolici Drniša ili Vrgorca ili Hercegovine.
Zanimaju me loše strane ovog pristupa:
1. Tjedan dana ranije uzgojim svoje kvasce - Pied de Cuve http://www.winemakermag.com/stories/article/indices/43-yeast/758-wild-yeast-the-pros-and-cons-of-spontaneous-fermentation
2. Branje u moje gajbe i hitni transport do konobe.
3. Muljanje u badanj u kojem su boce s ledom. Pustim 3-6 sati uz miješanje pa
4. Samotok i preševinu prebacujem u inox sa 5x5l leda održavajući 10C kroz 24-48h
5. Pretačem sa taloga i dodajem uzgojene kvasce ne dopuštajući temp. preko 18/20C, miješanje
6. Miješanje i održavanje temperature ispod 20C dok ne prođe burno vrenje ili kroz 7/10 dana
7. Pretakanje, vrenjača i povratak u zg.
Je li netko probao slično?
Hoće li boja biti nestabilna?
Koliki je optimum vremena za potkožicu nakon muljanja tj. kriomaceracija za dalmatinske bijele sorte?
ja sam prosle godine radio sva crna vina spontanim vrenjem a ove radim sve sorte, i bijele i crne, skrlet sam pobrao 5-6 dana prije glavne berbe i ostavio ga na maceraciji, bez ikakvog hladenja i dodavanja icega, samo 1-2 g na 100 l vinobrana. pocelo je vrenje za 2 dana i fino je kipilo a ja sam ga normalno svaki dan potapao mijesao kao crno. nakon branja, presanja i kratkog talozenja grozda i mosta iz glavne berbe, posebno sam ispresao pied de cuve i taj most u vrenju dodao u glavni most. nakon 2 dana je sve pocelo kipiti i lagano kipi bez ikakvih problema na 16°C jer imam kontrolirano hladenje bacvi. imam 5 sorti i sve cu raditi tako, crno naravno necu brati prije kada ga ionako ostavljam na maceraciji, samo dodam malo vinobrana i vrenje u pravilu krece drugi dan i lijepo vrije.
ako vrijeme ostane toplo, a bude, pogotovo dolje u dalmaciji, mozda ni ne trebas 7 dana prije brati za kvasce vec 3-4 dana prije jer bi vrenje trebalo krenuti dosta brzo s obzirom na povoljne uvjete. samo sto brza berba, transport do podruma i prerada i trebalo bi biti sve u redu.
ne kuzim zasto bi boja bila nestabilna?
a ovo zadnje pitanje bas i nisam posve skuzio.. zelis macerirati bijele sorte? to mozes ali optimuma nema jer ovisi sto zelis dobiti i kakva je kvaliteta grozda. mozes raditi klasicnu maceraciju ili hladnu, ovisno o uvjetima i opremi u podrumu. ako imas opremu mozes macerirati na hladno par dana, sa ili bez vrenja usporedno.
ja sad u subotu berem chardonnay i klasicno cu ga macerirati 5-6 dana, bez dodatka icega osim vrlo malo sumpora i bez ikakve kontrole temperature a kasnije dozrijevanje u velikim drvenim bacvama ali ne znam da li cu ga drzati na finom talogu ili ne, vidjet cu jos.
-
E ovo je postalo interesantno ;D
-
ne kuzim zasto bi boja bila nestabilna?
To je najčešća pritužba Morlaka kada ih pitam zašto sumporavaju i siluju zdravo vino.
a ovo zadnje pitanje bas i nisam posve skuzio.. zelis macerirati bijele sorte? to mozes ali optimuma nema jer ovisi sto zelis dobiti i kakva je kvaliteta grozda. mozes raditi klasicnu maceraciju ili hladnu, ovisno o uvjetima i opremi u podrumu. ako imas opremu mozes macerirati na hladno par dana, sa ili bez vrenja usporedno.
Obzirom radim južnjačko vino ("Srećata na jug"), htio bih iz potkožice izvući što više sunca, tj. aroma i boje tako da vino bude punije i zlatno žute boje ali opet da ne pokupim previše tanina. Nisam niš našao kod vinara Gugla ni u literaturi. Ovo je vjerojatno tricky question.?
Braća Istrijanci su to već skužili ali kriju detalje: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=en&rad=351845
Na forumu ima dobar teorijski članak: http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=2357.0
i tablica sa količinom fenola po danima maceracije za istarski teran pri temp 5 i 10 C (minimalna razlika)
Ja crno držim na 10 - 14 C i obzirom radim ledenim bocama teško je posttići ispod 10C
---
Naknadno dodano:
Riješeno na znanstvenoj razini 2003: Delteil D, Feuillat M, Guilloux-Benatier M and Sapis JC, Los vinos blancos secos, in Enolog´ıa: Fundamentos Cient´ıficos
y Tecnol´ogicos, ed by Flanzy C. Mundi-Prensa, Madrid, pp 443–453 (2003).
"In general, it can be affirmed that the most suitable maceration temperatures and times for white wines are between 5 and 20 ◦C and between 4 and 24 h respectively."
Potvrđeno za roze 2005: http://lib3.dss.go.th/fulltext/Journal/J.Sci.Food%20and%20Agri/2005v85/no.9/2005v85no9p1527-1536.pdf
(pogledati tablicu s usporedbom 5, 10, 15 C ->Table 3. Evolution of volatile compounds in wines)
"The wines made with a prefermentative maceration temperature of 15 ◦C had the highest colour intensity, a∗ and C∗ values, together with the highest Mv3G content and the lowest ethyl acetate and alcohol contents" ->ovo sam tražio cijelo jutro
----
Znači, ovisno što se želi postići, skulirat masulj 4-24sata na oko 15◦C (prodajte bačve na struju tj. hlađenje :-\) jer se to da lako postići sa zaleđenim bocama.
----
ja sad u subotu berem chardonnay i klasicno cu ga macerirati 5-6 dana, bez dodatka icega osim vrlo malo sumpora i bez ikakve kontrole temperature a kasnije dozrijevanje u velikim drvenim bacvama ali ne znam da li cu ga drzati na finom talogu ili ne, vidjet cu jos.
Zašto sumpor i zašto unaprijed 5-6?
Zaštita od oksidacije može biti mehanička. Ak se plašiš divljih kvasaca, dodaj staro vino i nešto dobrih butelja po svom izboru. Isprobavaj svakih 3-4 h i kada osjetiš da je to to - skidaj!-> bio to 3 ili 14 dan.
Kuliranje chardonnay-a se preporuča kroz 16 sati: http://www.ajevonline.org/cgi/content/abstract/30/3/179
-
Poštovani forumaši,ne omaložavajuči konvencionalni uzgoj vinove loze, želja mi je spomenuti činjenice s kojima sam se upoznao prošlih dana kroz vinogradarsku literaturu, a kojih ni sam nisam bio svijestan.
Znate li da se u zemljama EU godišnje troši 70% fungicida isključivo u vinogradarstvu koji su podignuti na samo 8% ukupnih poljoprivrednih površina?!
Znate li da jedna Italija ima oko 32 000 ha. EKO vinograda što je ukupna površina svih upisanih hrvatskih vinograda?...a mi imamo samo 32 ha što je 0.1%?
Znate li da su EKO vina u svijetu i do 5x skuplja od onih koja to nisu?...ako ste to znali oprostite na mom postu:
To su činjenice koje sustavno skrivamo desetlječima a iz kojih poroizlazi koliko smo mali u eko vinogradarskom svijetu.
Eto ja ove godine prvi put pravim svoja vina na vlastitim kvascima uz organsku gnojidbu (kompost+plantela), trseve štiteći sumporom,bakrom, vodenim staklom... i mogu reći da sam zadovoljan aromom,bojom,mirisom i potencionalom... ko nikad...sem količinom koja je ispodprosječna.500 rodnih trseva dalo je 400 litara vina, no tog sam bio svijestan od samog starta. Znam, i godina je bila izuzetna pa je bilo poprilično lako sačuvati grožđe od bolesti, no spremam se nastaviti tim putem bez obzira na vremenske prilike i sljedećih godina jer vrijedi truda.
Uz puno rada financijski sam ove godine u vinogradu potrošio nekoliko stotina kuna...vjerovali ili ne!
Pozdrav mojim eko prijateljima...naravno i onima koji to nisu :D
-
Znate li da se u zemljama EU godišnje troši 70% fungicida isključivo u vinogradarstvu koji su podignuti na samo 8% ukupnih poljoprivrednih površina?!
Ovo je jednostavno nemoguće bez obzira gdje si to našao. Voćarstvo je grana gdje se više prska i više je ha pod njima.
-
Ovo je jednostavno nemoguće bez obzira gdje si to našao. Voćarstvo je grana gdje se više prska i više je ha pod njima.
Knjiga se zove Vinogradarstvo,tisak 2008,autori Nikola Mirošević i Jasminka Karoglan Kontić, stranica 284...ako misliš da lažu možeš ih kontaktirati ;)
Ja sam siguran da je to približno točna informacija!...jabuke na svu sreću još uvijek ne prskamo u toj mjeri kao grožđe!(bar ne mi u zagorju :D)
-
Knjiga se zove Vinogradarstvo,tisak 2008,autori Nikola Mirošević i Jasminka Karoglan Kontić, stranica 284...ako misliš da lažu možeš ih kontaktirati ;)
Ja sam siguran da je to približno točna informacija!...jabuke na svu sreću još uvijek ne prskamo u toj mjeri kao grožđe!(bar ne mi u zagorju :D)
Nije to točna informacija. Na Jazbini su odustali od ekološke proizvodnje, a imali su relativno dobar položaj. Točno je da je gospođa Karoglan pokrenula tu inicijativu oko 2000.g., ali rezultati su bili loši. I nisu više aktuelni koliko sam čuo.
Knjige pisane od gospodina Miroševića su većinom prepiske od prijašnjih autora sa doneklim osvježenjem, dijelom od kojih stručnih radova od studenata i prijašnjih autora ( Fazinić, Moser,Turković) i ne sadrže ništa novo jer sam ih sve pročitao prilikom priprema za ispite.
Znam Miroševića, podsjeća me na Luku Bebića i njegove mandarine. Gospodin Mirošević je sa Korčule i malo je u poznim godinama za razliku od njegovih suradnika koji drže katedre za vinarstvo, vinogradarstvo, ampelografiju i još par na agronomskom fakultetu u Zg i puno su agilniji od njega ( Maletić, Pejić) u društvu sa ljudima sa UC Davisa.
Molio bih da, ako se i piše o ovome, dodaju malo stručnije strane reference, jer ako se već govori o Italiji i drugim državama, onda opravdajte to sa pravom literaturom, ne domaćom koja je desetak godina u zastari, kao i naša uprava. :P
8)
-
Jabuke i breskve se prskaju, više puno više, posebno ove godine kada je vinovoj lozi pomoglo vrijeme i uz skoro nikakvo prskanje ili minimalno moglo se imati respektabilan urod i kvaliteta u kontinentalnom dijelu RH :)
Sve dalje je pretjerivanje.
Osobno mogu potvrditi da sam prskao više breskve nego vinovu lozu ove godine dnevnikom prskanja koji vodim svake godine, mislim i po zakonu od ove godine za opg :o
-
Molio bih da, ako se i piše o ovome, dodaju malo stručnije strane reference, jer ako se već govori o Italiji i drugim državama, onda opravdajte to sa pravom literaturom, ne domaćom koja je desetak godina u zastari, kao i naša uprava.
Ja bih tebe molio da me uputiš u te malo stručnije STRANE reference i tu pravu STRANU literaturu!...rado ću pročitati i te STRANE podatke...domaće očito u ovoj državi nije in!!!...i domaći autori oćito samo prepisuju sa desetak godina zaostatka zastarjele podatke! :D...možda!...zar strancima treba sve vjerovati?...
...o upravi se slažemo ;)...kao i da "veliki" jabuke i breskve prskaju u konvecionalnom uzgoju više od loze...uz okučnice baš i ne!
-
http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/ekoloski-uzgoj-vinove-loze/4056/
-
Evo linka za nešto suprotno od prethodnih postova:
http://www.advance.hr/video/v/buducnost-hrane-the-future-of-food-2004-dokumentarni-film-s-prijevodom/
-
Evo linka za nešto suprotno od prethodnih postova:
http://www.advance.hr/video/v/buducnost-hrane-the-future-of-food-2004-dokumentarni-film-s-prijevodom/
Interesantni dokumentarac, ponekad se čovjek upita što to mi uopče jedemo...
-
Evo linka za nešto suprotno od prethodnih postova:
http://www.advance.hr/video/v/buducnost-hrane-the-future-of-food-2004-dokumentarni-film-s-prijevodom/
svakom normalnom je danas jasno kako se i sto stavlja u hranu te na koji nacin se postupa sa prirodom, biljkom pa i covjekom a sve u u svrhu profita, da to vidis ne moras biti nikakav genije.. to nije nikakva novost a bit ce jos i gore nazalost!
ono sto mi je posebno interesantno i to sam i sam rekao i naglasio ovdje nebrojeno puta je da sto vise prskas to ces ubuduce morati jos vise sto dovoljno govori o cinjenici koliko samo nekoliko prskanja ima uzrocno posljedicnu vezu na cjelokupni imunoloski sistem biljke, tla i mikroorganizama te koliko je zapravo to prskanje stetno. a narocito to vrijedi za prskanje herbicidima koji su po meni najveci krivci za ovakvo lose stanje u poljoprivredi i najveci "ubojice" i samo izbacivanjem herbicida je moguce drasticno poboljsati cijeli sustav biljka-tlo.
-
Problem je koristiti ali isto tako i ne koristiti herbicide u poljoprivredi.
Ako se kukuruz dok je u 3-5 listu ne pošprica protiv drača, drač preraste kukuruz a urod je duplo manji, ponekad se čak 2 puta treba špricati protiv drača. Ako se kukuruz ne prihrani sa umjetnim gnojivima kada je pola metra visine urod se opet prepolovi. Isto vrijedi i za pšenicu. Svatko tko se toga ne pridržava radi sam sebi veliki minus tj neisplativa mu je sijetva a samim time i njegovo preživljvanje. Znam kako to kod mene funkcionira a sije se ječam, pšenica i kukuruz od žitarica( sve je za osobne potrebe tj za prehranu stoke i svinja).
-
Htio bih samo napomenuti da nekakvo naše Vijeće za GMO uglavnom zagovara GMO sjeme, a usput se one suzdržane, skeptične i sl. (kao i po pitanju EU) naziva konzervativnim i neobavještenim. Dakle, ta naša ekipa rado bi vidjela Monsantovo sjeme u RH (a vidjeli smo što se u praksi događa), a koji inače spada u 10 najomraženijih korporacija na svijetu. U SAD-u, za one kojima se ne da gledati film, GMO sjeme je , uza suludo patentiranje života, dovelo do toga da samo četiri kompanije isporučuju preko 90% poljoprivrednih proizvoda.
-
Htio bih samo napomenuti da nekakvo naše Vijeće za GMO uglavnom zagovara GMO sjeme, a usput se one suzdržane, skeptične i sl. (kao i po pitanju EU) naziva konzervativnim i neobavještenim. Dakle, ta naša ekipa rado bi vidjela Monsantovo sjeme u RH (a vidjeli smo što se u praksi događa), a koji inače spada u 10 najomraženijih korporacija na svijetu. U SAD-u, za one kojima se ne da gledati film, GMO sjeme je , uza suludo patentiranje života, dovelo do toga da samo četiri kompanije isporučuju preko 90% poljoprivrednih proizvoda.
Sve se svodi samo na biznis i velike zarade, a ostale vrijednosti se totalno zanemaruju.
-
Problem je koristiti ali isto tako i ne koristiti herbicide u poljoprivredi.
Ako se kukuruz dok je u 3-5 listu ne pošprica protiv drača, drač preraste kukuruz a urod je duplo manji, ponekad se čak 2 puta treba špricati protiv drača. Ako se kukuruz ne prihrani sa umjetnim gnojivima kada je pola metra visine urod se opet prepolovi. Isto vrijedi i za pšenicu. Svatko tko se toga ne pridržava radi sam sebi veliki minus tj neisplativa mu je sijetva a samim time i njegovo preživljvanje. Znam kako to kod mene funkcionira a sije se ječam, pšenica i kukuruz od žitarica( sve je za osobne potrebe tj za prehranu stoke i svinja).
Da,tu se slažem s ovime uglavnom.Moguće je ići u takove eko pokušaje s kulturama koje se mogu izmjenjivati po parcelama(plodored),i za svoju ličnu upotrebu jer prinos je sigurno manji.No tu putem izmjena kultura dolazi ipak do kakavog takvog zadaržavanja mikroelemenata u tlu,ovisno koje pojedina kultura u pojedinoj godini koristi,al je po mojem puno gora situacija ak je to pitanje trajnog nasada,tu sam malo skeptičan da u dugom nizu godina eksploatacije je dovoljno samo ono kaj daje priroda(putem trulenja trave,korova isl.),a da joj se malo ne podpomogne oderđenim sredstvima sa strane.
-
http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/eko-vina-popularnija-no-ikad/6594/
...ipak se kreće! ;) G:G
-
Marketing cini cuda. ;)
-
Marketing cini cuda. ;)
;D bitan je proces kod svih ozbiljnih produkata :)
-
Slazem se :)
-
http://carpediemclub.wordpress.com/2011/12/29/100-bio-a-physics-based-cropping-system-pcs-that-is-opening-a-brand-new-chapter-in-the-world-of-organic-and-biodynamic-winemaking/
-
Jel to EKO ili High tech? :o
A i lisce na fotkama izgleda prebolesno zuto. :-\
-
Jel to EKO ili High tech? :o
A i lisce na fotkama izgleda prebolesno zuto. :-\
pa high tech u EKO svrhe. to je buducnost.
zuto je IN :-)
-
Jel to EKO ili High tech? :o
A i lisce na fotkama izgleda prebolesno zuto. :-\
pa sam stroj je high tech ali je sam princip i nacin primjene toliko jednostavno i u biti banalan..
lisce moze izgledati kako god ga volja dok god je grozde dobro a u baticevom slucaju je i vise nego dobro..
uostalom, rekao bih da je to negdje fotkano nakon berbe jer ne vidim niti jednog grozda na lozi.
-
teško mi je prihvatljiva činjenica izjednačavanja high-tech tenologije proizvodnje u poljoprivredi s eko proizvodnjom. razmišlja li itko o tome kolike su količine nafte potrošene da bi se proizveo jedan ovakav stroj, koliko je proizvedeno i u atmosferu pušteno co2, sumpora i drugih spojeva prilikom proizvodnje ovog stroja. što pogoni ovaj stroj? ako ga pogoni motor s unutarnjim sagorijevanjem možete zamisliti koliku količinu fosilnog goriva potroši za pokretanje, a tek za proizvodnju vjetra brzine 150 km/h i temperature od 75 stupnjeva.
ovo mi pomalo liči na priču s biodizelom. definitivno je utvrđeno da sama proizvodnja bio dizela napravi više štete u eko sustavu nego vađenje i korištenje nafte. zbog bio dizela došlo je do poremećaja cijena žitarica što je uzrokovalo povišenje cijena stočne hrane a time i mlijećnih i mesnih proizvoda. ogromna prostranstva amazone su uništena zbog sijanja kukuruza i soje koji se uzgajaju isključivo kao sirovina za bio dizel. samo korištenje strojeva u ovoj proizvodnji anulira sve pozitivne učinke korištenja bio dizela u prijevozu, a možemo li uopće sagledati posljedice korištenja GMO sjemena koje se u ovoj proizvodnji isključivo koristi.
i za kraj. teoretski gledano, s ovakvim strojem vinograd možete posaditi bilo gdje, dovedete ovakav stroj i on vam stvori mikro klimu izvrsnu za vinovu lozu, odnosno dobijete dingač, čile ili kaliforniju(niska vlažnost zraka i temperature preko 30 stupnjeva) gdje god hoćete na kugli zemaljskoj. skuže li ovo rusi moglo bi biti plavca malog od dunava do urala :).
-
Danas sam gledala na tv-u, jedan vinograd u Zagorju.
Drugaciji od drugih vinograda, po tome sto je eko vinograd.
Koliko sam uspjela vidjeti covjek sprica samo 2 puta godisnje i cak niti travu ne kosi, a kamoli okopava....
Ja bi zasadila par redova trsja u dvoristu.
A posto mi nikako ne odgovara puno spricanja, kopanja i sl.
Ima li tko savjet oko ovakvog eko uzgoja, dal je tko gledao to na tv-u?
Da li svaka sorta moze biti tako eko, ili to nekima ne pase...
Inace mene zanima ono krupno bijelo grozde sto se papa, inace ga ima za kupiti po trg. centrima...
Koja je to sorta?
-
Autor: skip
teško mi je prihvatljiva činjenica izjednačavanja high-tech tenologije proizvodnje u poljoprivredi s eko proizvodnjom
Batiči su inače svjetske legende vinogradarstva kojima skidam kapu...400 godišnja obiteljska tradicija u prekrasnoj dolini okruženoj šumama koji žive u skladu sa prirodom pa ne vjerujem da bi ovim nadasve skupim strojem urušili tu prirodnu ravnotežu o kojoj pišeš!
Prvi u Europi uveli su PSC (Psychical Crop System) – uređaj za zaštitu vinove loze koji ne koristi kemijska sredstva nego samo topli vjetar. Time ne ubija štetočine nego jača imunitet same loze čineći je otpornom na razne nepogode.
Jesi li namjerno zaboravio spomenuti u postu da njegovom upotrebom ne koriste pesticide?
Prodaju vina po čitavom svijetu...jedina im je zamjerka (moja) da su skupa do jaja pa si ih teško priuštim, no očito velikoj populaciji to nije problem.
Ja stvarno tu ne vidim nikakav eko-problem a okusi njihovih vina me već godinama posebno privlače.
-
Batiči su inače svjetske legende vinogradarstva kojima skidam kapu...400 godišnja obiteljska tradicija u prekrasnoj dolini okruženoj šumama koji žive u skladu sa prirodom pa ne vjerujem da bi ovim nadasve skupim strojem urušili tu prirodnu ravnotežu o kojoj pišeš!
Prvi u Europi uveli su PSC (Psychical Crop System) – uređaj za zaštitu vinove loze koji ne koristi kemijska sredstva nego samo topli vjetar. Time ne ubija štetočine nego jača imunitet same loze čineći je otpornom na razne nepogode.
Jesi li namjerno zaboravio spomenuti u postu da njegovom upotrebom ne koriste pesticide?
Prodaju vina po čitavom svijetu...jedina im je zamjerka (moja) da su skupa do jaja pa si ih teško priuštim, no očito velikoj populaciji to nije problem.
Ja stvarno tu ne vidim nikakav eko-problem a okusi njihovih vina me već godinama posebno privlače.
dobar odgovor.. ;)
i jos malo dodatno.. pa i da taj stroj trosi naftu, itd. (sto je zasigurno istina) ne znam sta bi bilo bolje, da imaju obican traktor i da prskaju svim zivim otrovima?! ako vec moraju trositi naftu i energiju onda je bolje da ne koriste pesticide a ne trositi i naftu i trovati sve oko sebe.
pissta, e sad bi ti vrhunska svjetska eko vina po 19,99 kn.. ::) inace, sam veliki fan Batica i njegovih vina i vec sam si dosta dobar sa Mihom a sada imas u Mivi akciju na sva Baticeva vina od 30%, ja prosli tjedan uzeo 2 kartona a dobili su i Zariu pa sam i to uzeo jednu bocu za probu iako to nije berba 07 koju sam probao na sajmovima vec berba 10 ali vino bi trebalo biti odlicno! ne znam da li znas o cemu se tocno radi pa provjeri ovdje:
http://www.batic.si/cro/zaria_high.php
-
po vašoj logici ne korištenje pesticida automatski promovira neku proizvodnju u EKO proivodnju. jadnog li i ograničenog razmišljanja.
-
po vašoj logici ne korištenje pesticida automatski promovira neku proizvodnju u EKO proivodnju. jadnog li i ograničenog razmišljanja.
NE koristenje pesticida je glavna osnova eko poljoprivrede, nema to nikakve veze sa tvojom, mojom ili Perinom logikom..
-
po vašoj logici ne korištenje pesticida automatski promovira neku proizvodnju u EKO proivodnju. jadnog li i ograničenog razmišljanja.
Moje razmišljanje je jadno i ograničeno!?
20-ak ha vinograda obrađivati bez kapi goriva?...motikom,kosom i lepezom?...to je eko u današnje vrijeme?
Zamijeniti auto biciklom?...isključiti frizer, klimu?...o kojem vijeku pričamo?
Razumijem tvoju misao al na žalost u 21-om stoljeću ona ne drži vodu.
Navodno ni na mjesec ne bi stigli bez goriva! ;)
Ubijanje životinja i trovanje podzeminih voda niti ne spominješ u toj eko-priči!...zašto?...pa se sad i ja pitam tko je tu ograničen i jadan!
ps,Ivane hvala na linku i popustima!
-
ma razumijem, najvažnije je dobiti certifikat, a dobiješ ga tako da nema tragova pesticida u vinogradu. to što se u proizvodnji i korištenju stroja emitira masa sastojaka koji onečišćuju okoliš, to je valjda dio neke druge eko priče.
poštujem batičeva dotignuća u vinogradarstvu i vinarstvu, ali u tekstu iz linka mi ide na živce konsatacija da oni vinogradu rade samo ono što i priroda a namjerno izostavljaju činjenicu da priroda to radi (suhi zrak i povišena temperatura) možda na dingaču, u makedoniji, čileu ili kaliforniji a nikako u sloveniji, austriji ili moslavini.
premda nisam agronom, čini mi se napeta i konstatacija da tretiranjem ovim strojem samo jačaju otpornost loze, kažem nisam agronom, ali čini mi se da je prvenstvena uloga ovog stroja uništiti ili zaustaviti rast gljivica peronospore, plamenjače, botritisa, a vjerojatno i moljci i druge živine crkavaju kad ih se tretira vrelim suhim zrakom.
nemam se više namjeru prepirati s apostolima eko certifikata, mislio sam da kad se kaže EKO da je potrebno obuhvatiti cjelokupni utjecaj proizvodnje na eko sustav, a ne samo po pojedinim segmentima. po vašoj logici Razor je potpuno u pravu kad se ljuti na termin "umjetna gnojiva" jer se ista sastoje od elemenata koji se mogu naći u prirodi.
-
...ma i ja tebe razumijem,ali me ljuti što tvrdiš da taj PSC onečišćuje prirodu svojim pogonom a ne vidiš da bi za zaštitu takve vinogradarske površine za samo jedno prskanje primjera radi(a da opet bude eko!),bilo potrebno oko 20 000 litara vode, 60 kilograma cuperblau-a i preko 80 kilograma sumpora, što je zasigurno veće zlo u toj eko-priči.
Točno je da tehnika u ovom slučaju samo smanjuje onečiščenja ... baš kao i štedne žarulje,katalizatori i sl...trenutno to ne možemo promijeniti na bolje.
Dingač sa Urala?...zašto ne?-kojih će tu biti kiselina?!
po vašoj logici Razor je potpuno u pravu kad se ljuti na termin "umjetna gnojiva" jer se ista sastoje od elemenata koji se mogu naći u prirodi.
...pa svatko ima pravo da se ljuti i brani svoje stavove ;)...to nam je dozvolila tek demokracija!...u ne tako davnoj povijesti Razor bi za takvu tvrdnju zasigurno završio na Golom otoku. :D...
-
ma razumijem, najvažnije je dobiti certifikat, a dobiješ ga tako da nema tragova pesticida u vinogradu. to što se u proizvodnji i korištenju stroja emitira masa sastojaka koji onečišćuju okoliš, to je valjda dio neke druge eko priče.
poštujem batičeva dotignuća u vinogradarstvu i vinarstvu, ali u tekstu iz linka mi ide na živce konsatacija da oni vinogradu rade samo ono što i priroda a namjerno izostavljaju činjenicu da priroda to radi (suhi zrak i povišena temperatura) možda na dingaču, u makedoniji, čileu ili kaliforniji a nikako u sloveniji, austriji ili moslavini.
premda nisam agronom, čini mi se napeta i konstatacija da tretiranjem ovim strojem samo jačaju otpornost loze, kažem nisam agronom, ali čini mi se da je prvenstvena uloga ovog stroja uništiti ili zaustaviti rast gljivica peronospore, plamenjače, botritisa, a vjerojatno i moljci i druge živine crkavaju kad ih se tretira vrelim suhim zrakom.
nemam se više namjeru prepirati s apostolima eko certifikata, mislio sam da kad se kaže EKO da je potrebno obuhvatiti cjelokupni utjecaj proizvodnje na eko sustav, a ne samo po pojedinim segmentima. po vašoj logici Razor je potpuno u pravu kad se ljuti na termin "umjetna gnojiva" jer se ista sastoje od elemenata koji se mogu naći u prirodi.
uistinu pravi i najbolji svjetski proizvodaci koji su eko ili jos bolje biodinamicari niti ne zele istaknuti te svoje "standarde" jer su oni cak iznad njih jer postojece eko zakone smatraju itekako slabima i jadnima jer je u biti sve i vezano oko certificiranja dok istinski rad i eko nacin i filozofija uzgoja padaju u drugi plan.. tako rade svi slovenci i talijani sa collia ili goriskih brda, te najbolji eko francuzi, austrijanci i njemci..
nas eko zakon je toliko jadan i bijedan i dopusta sve zivo u praksi a to narocito vrijedi za podrum i vinarenje gdje je jedina ozbiljnija razlika u kolicini dopustenog sumpora u vinu, sve ostalo je gotovo isto!
a sto se tice vinogradarstva, bitno je samo poplacati one sve terenske i slicne kontrole, te papire i analize i priloziti neki racun da si ti "uistinu" kupio eko sredstva za prskanje (da li ih i koliko koristis to ti gotovo nitko ne moze dokazati) od ovlastene firme koja ih prodaje i to je manje-vise to, nema tu neke velike filozofije a o nekoj detaljnijoj i ozbiljnijoj kontroli da niti ne pricam.
...ma i ja tebe razumijem,ali me ljuti što tvrdiš da taj PSC onečišćuje prirodu svojim pogonom a ne vidiš da bi za zaštitu takve vinogradarske površine za samo jedno prskanje primjera radi(a da opet bude eko!),bilo potrebno oko 20 000 litara vode, 60 kilograma cuperblau-a i preko 80 kilograma sumpora, što je zasigurno veće zlo u toj eko-priči.
a sta bi tek bilo da niti ne pokusavaju biti eko nego da rade klasicno i da prskaju 10ak puta godisnje i koriste sve zive pesticide, insekticide, herbicide, umjetna gnojiva, da sve zive radnje u vinogradu obavljaju strojevima i da godisnje potrose jos 5 puta toliko nafte.. to bi vjerojatno bilo puno bolje i onda niti nebi njihov nacin rada dosao u pitanje.. ljudi pokusavaju raditi drugacije i maksimalno moguce postivati prirodu i njene zakonitosti i procese i to im itekako uspijeva a to znaju apsolutno svi koji iole znaju o Baticu i njihovim vinima..
-
http://www.wineterroirs.com/2012/05/additives_correcting_mouth-feel_middle-palate_structure_aromas_balance_acidity_tannins.html#more
-
Upravo sam pogledao video na kojem je prikazan rad PSC uređaja. Ako sam dobro shvatio, on razvija temperaturu od 75°c i vjetar od 150km/h. te na taj način "pasterizacijom" uništava gljivice i bakterije. Ne vjerujem da buba mare , pčelice ili kakva ptičica mogu preživjeti ako ih dohvati ovaj monstruozni stroj. Inače svaka čast svima koji se bave eko proizvodnjom i radeći od jutra do sutra uspjevaju proizvesti zdravu i prirodnu hranu, ali ne i onima koji to rade koristeći ovakve strojeve. Mene to podsjeća na vijetnamski rat u kojem su amerikanci da bi umanjili gubitke na svojoj strani u borbama na nepreglednom terenu, jednostavno bacali napalm bombe i spaljivali vijetnamske vojnike ali i civile, djecu, životinje, usjeve i sve živo što je u tom momentu bilo u tom području. Konkretno u vinogradarstvu, zar nije jednostavnije posaditi sorte vinove loze otporne na gljivične bolesti i izbjeći zagađivanje prirode prskanjem. Ako nam je cilj zdrava i čista priroda, onda argument da te sorte ne daju tako kompleksna i plemenita vina kao konvencionalne ne djeluje uvjerljivo.
-
Ne vjerujem da buba mare , pčelice ili kakva ptičica mogu preživjeti ako ih dohvati ovaj monstruozni stroj.
Ja vjerujem! :)...jer imaju inteligenciju da se sklone (odlete) prije dolaska tog monsruma :D
-
Ovo je vec sektasko razmisljanje. Taj stroj, przi i raspuhuje SVE, nitko nije iskljucen pa cak ni bubamare... Cista industrija ono sve pred cim vi eko rpoizvodjaci prezate.
Pissta ovime si mi pao u ocima, tj. tvoja teza vezana za bio proizvodnju... :-\
-
Cijenim tvoju iskrenost,no i dalje stojim kod svoje tvrdnje,bez obzira što ti misliš o meni. :)
Mislim da je ovo zlo od stroja manje štetno od upotrebe pesticida... iskreno i ja pomislim da poneka bubamara može od njega stradati ali one stradavaju i od pesticida, koje ovaj stroj ne koristi.
Poštujem prirodu ali nisam amiš...imam struju,frizer,mobite,autol i sl...
U malom vinogradu (poput mojeg) takvog stroja nigdje nećeš vidjeti....njega vrti biznis i reklama.
Trudim se da za vrijeme svog života svoj komad zemlje što manje prostorećeno sj...m mineralnim gnojivima,pesticidima i sl.,naravno što manje mogu...sad vidim da sam mogao učiniti i više po tom pitanju ali ne mogu se vratiti u prošlost....
-
Treba poštovati prirodu, i čim je manje zagađivati sa time se svi slažemo...
Uvjek postoji onaj ali...
Koliko bi koštala kila paradajza, kilogram kruha da je proizvedena na eko način 20-30 kn. Tko bi si to mogao priuštiti ??? Obični građani sigurno ne. Tko bi dao 15 kn za 1 l eko mlijeka (komercijalna otkupna cijena mlijeka je 2.2 kn)?
Za osobne potrebe treba težiti da bude čim više eko , ali živjeti od eko proizvodnje je ipak malo teže.
-
Uvjek postoji onaj ali...
...pa veliko zlo nastojimo zamijeniti manjim!
-
Jedno je ekološka proizvodnja hrane, drugo ekološka proizvodnja voća i stolnog grožđa a treće vinskog grožđa. Bez vina neće biti gladi ni žeđi u svijetu. Za neke koji prate događanja na vinskoj sceni duži niz godina jasno je da je" ekološka" proizvodnja nekolicine proizvođača vina s talijansko slovenske granice motivirana isključivo zaradom. Oni su prvi u bivšoj Jugoslaviji uveli inox posude i uređaje za kontroliranu fermentaciju govoreći kako su ta vina neusporedivo bolja, svježija itd od oksidiranih i starikavih vina proizvedenih u drvenim bačvama, da je u njima moguće postići takve higijenske uvjete koji će dovesti do toga da neće biti potrebno sumporenje vina, prvi su krčili stare vinograde s autohtonim sortama i sadili chardonnay, rajnski riesling , burgundce govoreći kako te sorte daju neusporedivo bolja vina od autohtonih sorata, da bi u zadnje vrijeme okrenuli pilu naopako i naglo se vratili prirodi, drvenim bačvama i autohtonim sortama, neintervencionizmu i drugim marketinškim pričicama . Prilagodljiviji su na trendove od naših političara. Inače im je posao najbolje cvao za vrijeme zlatnih vremena prodaje traperica u Trstu, kad se kroz vinograde onih koji su ih imali s jedne i druge strane talijansko jugoslavenske granice odvijao veći robni promet nego preko legalnih graničnih prijelaza.
-
tebe je armando netko dobro naljutio
-
"predivno".. :'(
http://www.vecernji.hr/vijesti/neretvanske-mandarine-stite-musice-sterilizirane-radijacijom-clanak-459827
-
"predivno".. :'(
http://www.vecernji.hr/vijesti/neretvanske-mandarine-stite-musice-sterilizirane-radijacijom-clanak-459827
Ne znam zakaj se čudiš pa pokušavaju spasiti voće,ak su mušice sterilizirane radioaktivno ne znači da su opasne po zdravlje,gledaj širu sliku i uči od države koja iz pustinje napravi robe za izvoz,da imaju našu zapuštenu zemlju,gdje bi im bio kraj,nahranili bi pol svijeta ;)
-
Ne znam zakaj se čudiš pa pokušavaju spasiti voće,ak su mušice sterilizirane radioaktivno ne znači da su opasne po zdravlje,gledaj širu sliku i uči od države koja iz pustinje napravi robe za izvoz,da imaju našu zapuštenu zemlju,gdje bi im bio kraj,nahranili bi pol svijeta ;)
pa pokusavaju spasit voce a za ljude, zdravlje i opcenito prirodu ih boli kita.. ali ionako je to danas u svijetu normalno gdje je jedino bitno sto je danas i naravno, profit..
znaci ti uistinu mislis da nema ama bas nicega losega u tome sto su musice tretirane radioaktivno i potom pustene u prirodu da bi "zastitile" voce i vocke..!?
-
pa pokusavaju spasit voce a za ljude, zdravlje i opcenito prirodu ih boli kita.. ali ionako je to danas u svijetu normalno gdje je jedino bitno sto je danas i naravno, profit..
znaci ti uistinu mislis da nema ama bas nicega losega u tome sto su musice tretirane radioaktivno i potom pustene u prirodu da bi "zastitile" voce i vocke..!?
Koliko sam ja shvatil,one su sterilizirane na taj način i to je zapravo svrha takvog postupka,sterilizacija,ne znači da sad svjetle u mraku i da zrače ko rendgen :P Bolje je po tebi da propadne trećina uroda?Nisi pobornik kemijskog tretiranja,a možda je to bolje,nego insekticidima tretirati?Nemaju svi u svijetu luksuz da imaju viška zemlje pa se zajebavaju dal bu 1t ili 3t nečega po ha.To su Izraelci smislili,a oni niti nemaju prirode,nego pustinju koju su navodnjavanjem pretvorili u plodno tlo,doslovno su izmislili navodnjavanje.Znaš što,više to cijenim,nego one kojima je Bog dao plodnu zemlju pa gledaju u nebo jel bude pala kiša ili izmišljaju toplu vodu oko uzgoja nečega ;)
-
Ne samo da navodnjavaju nego i desaliniziraju morsku vodu i koriste za navodnjavanje a još i izvoze...
-
Koliko sam ja shvatil,one su sterilizirane na taj način i to je zapravo svrha takvog postupka,sterilizacija,ne znači da sad svjetle u mraku i da zrače ko rendgen :P Bolje je po tebi da propadne trećina uroda?Nisi pobornik kemijskog tretiranja,a možda je to bolje,nego insekticidima tretirati?Nemaju svi u svijetu luksuz da imaju viška zemlje pa se zajebavaju dal bu 1t ili 3t nečega po ha.To su Izraelci smislili,a oni niti nemaju prirode,nego pustinju koju su navodnjavanjem pretvorili u plodno tlo,doslovno su izmislili navodnjavanje.Znaš što,više to cijenim,nego one kojima je Bog dao plodnu zemlju pa gledaju u nebo jel bude pala kiša ili izmišljaju toplu vodu oko uzgoja nečega ;)
mozes ti cjenit sta god hoces i mogu oni izvoziti pijesak ali to sve takvim nacinima ode u kurac.. i mi i zivotinje i priroda..
-
Bio tamo na praksi 2002. godine. Oni koriste filtriranu kanalizaciju za natapanje, stupanj filtracije ovisi o kulturi na koju ide voda (prehrambena ili pamuk). I još imaju kanale za ODVODNJU.
-
sjećam se da je one godine dok je puknul Černobil bilo isto na tone vrganja..a da se i ove godine ne ponavlja ista stvar s Fukušimom :o
-
mozes ti cjenit sta god hoces i mogu oni izvoziti pijesak ali to sve takvim nacinima ode u kurac.. i mi i zivotinje i priroda..
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=1237.180
samo bih te podsjetio na rasparavu od prije tri mjeseca
-
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=1237.180
samo bih te podsjetio na rasparavu od prije tri mjeseca
i kaj s tim?
-
i kaj s tim?
batičev stroj = atomske mušice
-
batičev stroj = atomske mušice
da, to je tu negdje.. ::)
-
Zapelo mi za oku jer je u pitanju Glifosat (Cidokor, Hercules i ekipa):
http://magazin.net.hr/zdravlje/prevencija/pesticidi-poticu-teska-ostecenja-zivcanog-sustava
-
Moram reagirati. Nije mi tu mjesto, ali članak je žuto smeće. Ne piše ni koja koncentracija minimalna, ni kulture ni vrijeme i mogućnosti tretiranja! :o
Dok pišu mnogi stručnjaci, bez imena i prezimena, onda stvarno nema potrebe reagirati.
Članak govori i o nizu pesticida, osim glifosata, koji nisu napisani. Članak je jako proizvoljan i medijski posložen mimo osnovne misli.
Listovi, odnosno, stranice na koje članak citira, nemaju nikakvo značenje u ozbiljnom znanstvenom krugu!!!
Otkriveno je da dugotrajno izlaganje Monsantovom Roundupu uzrok neurodegenerativnih poremećaja.
Vjerujem da se nitko od nas ne tušira s tim sredstvom dok prska korove ;)
-
Čak i koncentracije znatno manje od najmanjih dopuštenih mogu izazvati trajna oštećenja na mozgu, no raznim kemijskim sredstvima ipak rutinski prskaju hranu.
Naravno s glifosatom se ne prska hrana jer je totalni herbicid i uništava svaki nasad prije razvoja :o :o :o
'Tvornica kemikalija u kojoj je radila proizvodila je niz herbicida, uključujući: glifosat, gibereline i dimetil hidrogen fosfit. Međutim, pacijentica je radila isključivo u proizvodnji glifosata. Imala je tek osnovne mjere zaštite, kao što su rukavice ili maska za lice dok je bila izložena opasnim isparavanjima', dodali su.
Prvo, giberelini nisu pesticidi, već fitohormoni.
Drugo, veze nema proizvodnja u tvornici i tretiranje polja. To je isto kao da ja radim godinama u Salonitu, proizvodnji s azbestnim cijevima, meni se skuplja azbestoza u plućima u pogonu, a neko drugi ih montira, bez posljedica vani ???
Firme se moraju brinuti za svoje radnike posebno u opasnim industrijama, inače ne traju dugo, mislim da je više to i cilj bio članka.
-
evo tema za raspravu. Meni je simptomaticno kako su "mali" proizvodjaci pali na testu, a trgovacki lanci nisu, nego nude prave eko proizvode!
http://www.telegram.hr/price/telegramova-istraga-ovo-su-hrvatski-ducani-koji-prodaju-lazno-organsko-voce
-
Hajde da malo obrazlozim svoju misao... ako to ikoga zanima :)
Clanak koji kao, eto stiti nas kupce i direktno se obracunava za zlim prevarantima u Hrvatskoj koji nas i dalje varaju na svakom koraku. Ja stvarno ne znam tko i kako uzgaja svoje proizvode, te prodaje li i tudje, no ne mogu zamisliti da bi netko na taj, poprilicno naivan nacin riskirao svoj ugled a na kraju krajeva i egzistenciju.
Najlakse je kupiti novinara, tj, budimo svjesni danas nema neovisnih novina, te napraviti takav clanak koji ce biti prikrivena reklama za neki veliki trgovacki centar. Vi probajte pogoditi koji! Ova strategija je tipican primjer poslovanja i strategije Walmarta koji je poznat po poslovanju i preko granice zakona.
Sukus je svega da ce vecina ljudi popusiti tu spiku i kupovati "zdrave" i "ekoloske" proizvode u velikim trgovackim centrima jer tamo je to eto sigurno. How yes no!
-
Sever je malo nagazio Todorica pa mu ovaj vraca. ;)
-
nacuo sam nesto o tome, ali nisam znao jel ima istine u svemu tome. Ali da, sad se sve savrseno poklapa, nisam bezveze pisao o Walmartu i njihovim metodama, Toda je slao ljude na skolovanje kod njih, tako mi je rekao covjek "koji zna tamo ljude!"....
-
hmm, podmetanja je bilo i bude. Na žalost mali će zbog podmetanja puno prije propasti nego veliki. Ali ipak dok se ostavi kašeta jabuka kupljena u dućanu i kod malog proizvođaća, negdje vani, pogodite koju će miševi pojesti, a koju neće dirnuti... Prema tome se vidi koliko tko truje...
Nisam nikoga imenovala, da ne bi bilo...
-
Obitelj Sever zaista radi na ekološkim principima i taj Opg im je jedini izvor egzistencije. Istina da sam uvijek smatrala da imaju daleko previsoke cijene, ali dok se sagleda da ih puno košta sama proizvodnja (radna snaga i ostao),te da im inspekcije stalno vise za vratom i to nenadano, a još k tome u svojoj branši nemaju preveliku konkurenciju, to je to...