Ekologija i proizvodnja

[Koshpa]

Ja i dalje ne vidim dokaze.

[000000]

pa naravno da je, saznat cemo uskoro kad se pojavi neki cudotvorni lijek na kojem ce industrija lijekova opet zgrnuti milijarde.. sve je to namjerno napravljeno i inducirano.

pa kada već predvidjamo, može se desiti da je bakteriju pustio neki svjetski proizvodjač herbicida,pesticida ili kajjaznam cida da bi dokazao da je samo takva proizvodnja  zdrava jer od bio proizvodnje nemaju  astronomske zarade.
hebe se njima za zdravlje, samo lova.
intenziviranjem proizvodnje hrane upotrebom kemijskih preparata povečao se broj oboljelih od karcinoma i to proporcionalno .
struka nema objašnjenje za rak ali se ne usude upirati prstom u kolege kemičare.
i tako možemo naklapati do jutra ili do smrti
ja sam sve cide i kore izbacio iz kuće i samo, kak veli tupka,motika, mljeko,koprive i ini dračevi koji smetaju megakoncernima

[skip]

intenziviranjem proizvodnje hrane upotrebom kemijskih preparata povečao se broj oboljelih od karcinoma i to proporcionalno .
struka nema objašnjenje za rak ali se ne usude upirati prstom u kolege kemičare.
i tako možemo naklapati do jutra ili do smrti
ja sam sve cide i kore izbacio iz kuće i samo, kak veli tupka,motika, mljeko,koprive i ini dračevi koji smetaju megakoncernima

prije pedeset godina životni vijek je bio ispod 50 godina pa ljudi nisu imali kad ni oboliti od karcinoma, a niti su znali šta je karcinom jer su u 90 posto slučajeva umirali kod kuće i bili sutradan pokapani, danas je životni vijek oko 75 godina što je za 50% više nego 1950 i neke, a navodno se trujemo pesticidima, hajde mi malo to objasnite

[tupka]

Dečki nemojte biti cidofobični, bakteriofobični i kaj ti ja znam. Nek svaki truje kak hoće, ima i biljaka otrova, i keimije, kaj bu otroval to bu pil i jel, kak si bu složil nek mu bude. Mi koji volimo kopati po zemlji i glavu u zemlji držati se možda malo kasnije otrujemo nego drugi koji kupuju hranu. Zato se primimo posla i vudrimo brigu na veselje.

Primjer tome : jedan poznanik živio je po svim principima zdravoga življenja. Niti je pio niti pušio, kupovalo se samo osnovno, ostalo su sve proizvodili doma.Redovito se je kontrolirao, živio je miran život bez stresa. U svojoj 55-toj godini je iznenada osjetio da nešto nije u redu. Otkirli su mu rak pluća i umro je u roku od 6  mjeseci.

Dakle treba živjeti punim plučima, nitko od nas ne zna kaj u sebi nosi, kad se sazna na žalost često bude kasno. Neki će reči sudbina, neki božja volja, neki ovakvi ili onakvi lobiji. Kad bi mi znali kaj će nas zadesiti toga bi se klonili. Boleština je uvijek bilo i biti će, živa bića, pa tako i bakterije oduvijek mutiraju, razvijaju se i prilagođavaju, to su jednostavno zakoni prirode i mi to ne možemo spriječiti.

Nekad nije bilo protoka informacija pa se nije znalo, a danas uzahvaljujući tehnologiji sve se sazna.

[Brane]

kak bilo da bilo, nama medicinarima je posel osiguran....pitanje za koju plaću
Ovo za E.Colli...mislite da AIDS nije lab. proizvod? Ptičja, svinjska, ludilo? Koliko se životinja poklalo a koliko ljudi umrlo? A sad koliko ljudi umire od gripe na godinu?

[gabro]

E a jeste li čuli da su naši na splitskom fakultetu napravili novi antibiotik baš za ovu bakteriju,i sadse javlja interesantan problem procedura za puštanje u promet traje 10 godina.

[bistrica]

...Moje osobno mišljenje je da se prskalo ne bi došlo do toga...

...ali ovo je bilo sigurno, zdrava proizvodnja, koja više to nije...

Izjavit ću opet, fosetil je donekle antibaktericid, a ti pripazi malo na svoj riječnik i pristup

Nisam pogriješio i nemoj secirati moje rečenice i tražiti dlaku u jajetu koje spominjaš! Ameri koriste i antibiotike u zaštiti voća i povrća. U EU to nije dozvoljeno!
Smrtonosna bakterija je izašla iz organske poljoprivrede i to je činjenica! Zapitajte se zašto

Nisam imao namjeru secirati tvoju rečenicu i hvatati se za jednu riječ, nego sam očito krenuo od pogrešne pretpostavke. Naime, zbog stručnosti vidljive iz mnogih tvojih poruka pretpostavio sam da je i ovdje u pitanju prvi korak pokušaja nešto ozbiljnijeg osvrta i analize. Da sam ja napisao riječ donekle onda bih to stvarno precizno i doslovno mislio. Baš to donekle kod bakterija i jeste problem, a može biti tragično kao u ovoj situaciji. Sve ono što bakteriju ne uništi može izazvati nesagledivu posljedicu, normalno ne trenutno, u pitanju je lanac dešavanja. Iz tog razloga evropska unija i zabranjuje upotrebu antibiotika u proizvodnji hrane.
Ne mislim naširoko pisati o životu i mutacijama bakterija koje i jesu dovele do ove situacije, ali je potrebno naglasiti par rečenica koje to prikazuju, a za koje sam isto tako mislio da se podrazumijevaju zato što su opštepoznate, ili bi trebale biti kod nekoga tvog profila.
Bakterije su prisutne doslovno svuda i stalno, u vazduhu, vodi zemlji, hrani, životinjama i ljudima, i može ih se naći bilo gdje kao što ih se našlo u klicama, ali to onda opet ništa ne znači. Uostalom našlo ih se kod ljudi koji su živjeli ili bili u Njemačkoj, pa nećemo zbog toga izvlačiti zaključak da je Njemačka opasna i „prljava“ zemlja, kao ni njihova proizvodnja, bez obzira je li organska ili nije.
Mutacija je pojava koja je za bakterije donekle „prirodna“ stvar, a ponekad rezultira i stvaranjem opasnih i ubojitih sojeva. Nije im ovo prvi put da se pojavljuju, čak i ovaj sadašnji oblik mutacije nije do kraja nepoznat, već se pojavljivao u Južnoj Koreji prije 20 godina. Ne postavlja se pitanje gdje je pronađen ovaj soj, nego se mjesto traži da bi se vidjelo šta je dovelo do te mutacije, i u tome leži ključ problema. Dokazano je da mutacija nastaje kao odgovor bakterije na posebno otežane uslove za život i razmnožavanje. Poznato je da u neprijateljskom okruženju, kao što je okruženje antibioticima, bakterije počinju da mutiraju po stopi sto puta bržoj od uobičajene. Dokazano je da je ova pronađena bakterija otporna na 15-ak antibiotika i to iz osam različitih klasa, zbog čega je oboljele praktički nemoguće liječiti. Na njih bakterija ne bi stekla otpornost da im nije bila izložena, jer to se i stiče mutacijom. U dosadašnjm situacijama, zaraze većih razmjera su se dešavalo zbog zaraženog mesa ili mlijeka. U ovoj situaciji Institut Robert Koch je ustanovio da je većina oboljelih jela povrće koje raste blizu zemlje, pa se krenulo od pretpostavke da se tako moglo zaraziti opasnom bakterijom. Ustanovljeno je da je povrće uvezeno iz Španjolske, a sumnja je bačena na gnojivo od životinjskog izmeta. Kada se dokazalo da u tom povrću nema ove bakterije, na žalost neki su zaboravili da odbace i gnojivo bez obzira što se ono uopšte i ne koristi u organskoj proizvodnji klica. Mora se priznati, i tvojim stavom i stavom svih relevantnih istraživanja, pa i cijenjenog instituta, da je pretpostavka o mjestu nastanka mutacije bakterije upravo životinja tretirana antibioticima. Naglasak ne mora biti na riječi životinja, ali na antibiotik gotovo sigurno da mora, jer u protivnom bi proces do ovakvog konačnog rezultata trajao jako dugo, a time bio vidljiv u nekim razvojnim oblicima. U ovom slučaju (klice iz graha) kada su životinje isključene, sjeme, skladištenje, transport, ostaje da se vidi.
Nakon svega što je ovdje napisano, a objavljeno je prije nego si napisao da je za mutaciju kriva organska proizvodnja, očigledno je da tvoj stav direktno i bez ikakve naznake argumenta zadire u jako osjetljiva životna područja. Ovakva izjava ne samo da dira u filozofiju proizvodnje nego nesumnjivo zadire i u egzistenciju, biznis, a neminovno time i u lične sfere. Ne treba se čuditi da nakon onako napisane poruke dobiješ nazad istom mjerom, kao što si dobio i u onoj obrisanoj poruci od luke. U redu, bez obzira što je luka iznio dio argumentacije koja očito pije vode, i bez obzira što uzvraća istom mjerom, takve stvari bi ipak trebalo izbjegavati na ovom forumu. Ali isto tako, ako ćemo se držati principa, koji su u svakom slučaju za pohvalu, postavlja se pitanje zašto onda i tvoja poruka nije izbrisana. Ili ćemo, kao uostalom kod optužbe upućene organskoj proizvodnji, zanemariti šta je uzrok a šta posljedica, u zavisnosti od toga šta nam lično više odgovara.         

P.S. Za brisanje ne vidim razlog, za aroganciju mislim da nema mjesta. Ostaju samo još argumenti, pa izvoli ako ih imaš.

[Dražen]

http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=66.msg34774#new

[Zagorac]

@Bistrica
Ne znam kaj će ti Razor odgovoriti i ove diskusije koje spominješ nisam pratio pa ne znam o čemu se radi,činjenica je ovo kaj si napisal o toj bakteriji je istina,ona je svakodnevna pojava i da,životinje tretiraju antibioticima pa bakterije postanu otpornije,još čak najviše ih se može naći u goveđem mesu i to u mljevenom jer je od više životinja i do zaraze može doći prilikom klanja ili prerade,ali opet bakterija ugiba na termičkoj obradi od 60°C  na 15min,znači treba meso dobro ispeći,iskuhati i nema problema.To nije sporno,ali poanta je u tome da taj stajski gnjoj treba,također,znati obraditi,tj.podvrgnuti biokemijskoj dezifenkciji gnjoja koja traje npr.3-4 mjeseca,koja bakterije spusti ispod praga zaraznosti, isto tako je i sa tekućim gnjojem.Znači nije sporno korištenje stajskog gnjoja u nekakvom uzgoju nečega,ali u ovoj zarazi koja je bila u Njemačkoj je netko nešto zajebao,nije gnjoj dovoljno odstajao,kaj i zapravo nije čudo kad imaju milione goveda,može doći do greške,za razliku od nekih država kojima se neisplati s time baviti 

[tupka]

Kad smo kod stajskog gnoja. Kupujemo stajski gnoj u granulama, jer nitko nema stari stajski gnoj, već friški. I da znate da Hrvati stvarno nemaju stajskoga gnoja, već ga uvozimo iz Italije.

Mislim da sam ga ove god. zadnji put kupila. Istina da je puno elegantnije, manje smrdi, rasipavam ga sa kanticom, ali nek bude friški i pun slame,bumo ga sa vilama rastepali, rađe nego da je pun e-coli.

[Zagorac]

Kad smo kod stajskog gnoja. Kupujemo stajski gnoj u granulama, jer nitko nema stari stajski gnoj, već friški. I da znate da Hrvati stvarno nemaju stajskoga gnoja, već ga uvozimo iz Italije.

Mislim da sam ga ove god. zadnji put kupila. Istina da je puno elegantnije, manje smrdi, rasipavam ga sa kanticom, ali nek bude friški i pun slame,bumo ga sa vilama rastepali, rađe nego da je pun e-coli.

Ovaj u granulama ti sigurno nema e-colli,istina,nemamo svi u bližoj okolici stajskog gnjoja jer nemamo ni krava,a uvozimo ga,uvozimo svašta,pa i slamu  Ja sam jako zadovoljan sa npr.Plantellom Organic zbog svega ovog kaj si i ti napisala.

[GrgurMali]

Nisam našao sličnu temu na forumu a zakonodavac to naziva ekološkom preradom http://infos.hok.hr/hr/faq/f_tehnicka_pitanja/f6_propisi_norme_i_standardi/standardi/ekoloska_proizvodnja_u_preradi_grozda_i_proizvodnji_vina - (dopušta sumporastu kiselinu, saharozu i kvasce!?) - ovdje bi molio pomoć oko naziva za proizvodnju vina bez SO2, šećera, kupovnih kvasaca i sličnih trica

Metoda je jednostavna. Temelji se na minimumu intervencije, higijeni konobe, kvaliteti grožđa i prijateljstvu.
Grožđe: trnjak, okatica, ružica
Vinograd je smješten u Dalmatinskoj Zagori, na 450 m/nm, jugoistočna ekspozicija, zemlja crvenica, prastari nasad, dominira trnjak i okatica crna uz mnoštvo starih sorti koje ne znam kako se zovu, ima cca 20% bijelih sorti.
Berba
Berba se vrši rano iz jutra. Ako je godina dobra (kao preklani, lani i ove godine) bere se sve grožđe, uključujući suvarke i trulo!
Najkasnije za 2 sata grožđe bude samljeveno u badanj u kojem su kanisteri s ledom i termometar:
- 50% grožđa se melje s peteljkama + 5% nesamljevenih grozdova
- prvih 24h držim temperaturu 10-14°C
- drugi dan započinje miješanje, polako se diže temperatura, dodajem svoje staro vino, vino od frendova i nešto poklonjenih butelja francuza i čileanaca
- iduća 3-4 dana miješanje svakih 2-4 sata uz temperiranje na 20-25°C, pri tome polako vadim peteljke a od lani i koštice
- odtakanje i lagano prešanje nakon 6-14 dana u inox bačvu gdje još par dana održavam do 25°
- ide vrenjača  i za sv. Martina imam sveti napitak

Ovom tehnikom se dobiva lagano, prirodno i zdravo vino. Nije oporo niti teško. Miris i aroma su na voće i cvijeće. Imam arhivirano zadnjih 5 berbi i svaka berba je drugačija. Meni osobno je poput žene - što mlađe to bolje.
Ovisno o urodu bijelih sorti, vino ima od 9,5 - 12,5 % alkohola. Lani je imalo 10,7%

Saznao sam da se gotovo identično radi Crni Pinot u Burgundiji kao i da je takvo vino košer.

Ove godine bih htio raditi i bijelo vino od kontinentalnih sorti pa ako netko ima preporuku za kombinaciju sorti i sličnu tehniku bez sumpora i cukra - bio bih zahvalan. ®ivjeli!

[Ivan]

sve je to lijepo napisano i stoji iako je APSOLUTNO NAJBITNIJA stvar cijele te price o "eko" preradi prva tocka propisa a glasi ovako:

- proizvodnja vina dopuštena je samo od grožđa iz ekološkog uzgoja

dakle, ako nemas zadovoljen taj prvi i osnovni uvjet sve ostalo ti je badava i svi ti eko nacini prerade i propisi (koji su totalno bezvezni i dopustaju gotovo sve pa i nemaju bas neke prevelike veze sa nekim eko nacinima..) ti padaju u vodu i bez eko grozda mozes napraviti i "svemirsku" preradu ako je vinograd i grozde prskano 15 puta.

[GrgurMali]

(Admin je prebacio moj post u ovu temu i ispričavam se ako prekidam zanimljivu raspravu.)

sve je to lijepo napisano i stoji iako je APSOLUTNO NAJBITNIJA stvar cijele te price o "eko" preradi prva tocka propisa a glasi ovako:

- proizvodnja vina dopuštena je samo od grožđa iz ekološkog uzgoja

dakle, ako nemas zadovoljen taj prvi i osnovni uvjet sve ostalo ti je badava i svi ti eko nacini prerade i propisi (koji su totalno bezvezni i dopustaju gotovo sve pa i nemaju bas neke prevelike veze sa nekim eko nacinima..) ti padaju u vodu i bez eko grozda mozes napraviti i "svemirsku" preradu ako je vinograd i grozde prskano 15 puta.

Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.).
Čistom biodinamskom proizvodnjom grožđa su se bavili moji preci do 20-ih godina 20.st. i kao posljedicu imam rodbinu od Čilea do Novog Zealanda (vinogradari). No hard feelings. 

[GrgurMali]

)Nisam stigao proučit što se misli pod ekološkim uzgojem ali moj vinograd je prskan 5 puta ove godine s modrom galicom iz kamene "bačve" na kojoj je uklesana godina 1928. (+2x sumpor). Zemlja nikada nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivom obzirom zato nema potrebe (prekrivena pločama, trsovi > 100 god.).


Na zalost , ekoloskim uzgojem se smatra uzgoj prskan  iz bacve od  redjene 1911 i ranije !.

Zvuči duhovito, iako ne znam što znači redjene?