VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 19:42:11

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Arhiva
| | |-+  2009. - Prskanje (zaštita) u vinogradu
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 45 46 [47] 48 Dolje Ispis
Autor Tema: 2009. - Prskanje (zaštita) u vinogradu  (Posjeta: 252110 puta)
sksp
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 5


Email
« Odgovor #690 na: 02 Rujna, 2009, 07:05:22 »

Koristite svakako zaštitnu opremu, posebno ako su  u pitanju jača sredstva, sa većim LD 50.
Također uzmite u obzir visinu prskanja i vjetar i vremenski period prskanja odnosno trajanje.
Naravno za prihranu ne morate koristiti kabanice i sl. Vjetar vam je možda najbitniji faktor prilikom prskanja.


Sredstva sa većim LD50 su manje otrovna. Otrovnost sredstava je veća što je manji LD50.Tako primjerice I skupina otrova koja se ne smije prodavati u maloprodaji ima LD50 oralni do 25 mg/kg, a dermalni do 50 mg/kg kod štakora.
Evidentirano
Dražen
Administrator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 310


Križevci


WWW Email
« Odgovor #691 na: 02 Rujna, 2009, 13:04:20 »

Ovo zaslužuje posebnu temu i to zaključanu!!!

Vidim da smo se pozabavili malo i sa zaštitom kod prskana. Pošto sam nekoliko godina radio kao komercijalista  opreme zaštite na radu, htio bi vam dati nekoliko preporuka. U hrvatskoj je zaštita na radu u nekim slučajevima još uvijek  zanemarena. često je komoditet  više bitan pri radu od zaštite. Nažalost tako je i najčešće kod rada sa otrovima i agresivnim sredstvima u vinogradarstvu i vinarstvu. Najčešće kod vinogradara amatera ili kako mi to još volimo nazvati hobi vinogradari. Ljudi zapravo nisu svjesni koliko je bitna zaštita za zdravlje a u nekim slučajevima ne daj bože za život.
Preko dišnih organa u našem slučaju, najlakše unosimo otrove u tijelo ili krv. Najčešće stradaju jetra, gušterača, bubrezi itd. Nakon 10,20 i više godina rada sa otrovima, mogu se pokazati loši nalazi krvi što je posljedica oštećenje jetre, a prvo pitanje doktora je dali pijete a vi kažete malo, tu i tamo, a kad mu kažete čime se bavite reći će vam da to baš neće biti tu i tamo. Sigurno vas neće pitati koliko ste otrova svih tih godina unijeli u tijelo. Sigurno neki dok ovo čitaju misle ovaj ga stvarno pretjeruje ali iskustvo u poslu me je naučilo. Bolje spriječiti nego liječiti. Dobro malo o zaštitnoj opremi.

1.   Zaštita dišnih organa i putova.
      U postovima se spominju jednokratne maske. To zaboravite. te maske ne mogu   
 zaustaviti ni prašinu. Nabolje su maske sa filtrima. Sa jednim filtrom ili dva filtra koji se mogu mijenjati. Nije bitan broj filtra. Razlika je sa dva filtra se lakše diše. Filtar kod raznih proizvođača ima razne oznake pa kod kupnje treba naglasiti kod kojih poslova se koristi. Ukoliko vidite da prodavač nema pojma što je nažalost najčešći slučaj, treba pogledati uputstvo. Tamo piše za koje tvari se može koristiti. Najsigurnije je pitati nekoga koji se dobro razumije u to. Filtri se mijenjaju kada disanje postane teže jer je zasićenost sve veća.ili ako im istekne rok upotrebe. Rok upotrebe piše na filtru. Jeftinija varijanta su maske koje izgledaju kao jednokratne zaštitne maske sa oznakom FFP 2 ili FFP 3. To su maske koje se mogu koristi isto više puta. Maske takvog tipa s vremenom se zasićuju pa disanje postane teže ali ne propuštaju zato više otrova.  Najčešće takve maske na sebi imaju dodatni ventil koji olakšava disanje. Kod udisaja zrak prolazi kroz filtar a kod izdisanje zrak ide kroz ventil. Treba reći da maska isto tako štiti usta tako da otrovi preko sline ne ulaze u tijelo.

2. Zaštita oči
Oko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se oštete slojevi oka, zbog agresivnih tvari. Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnoštva kapilara  otrovi lako dolaze u kontakt sa krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zaštitne naočale.

3.Zaštita ruku i tijela
Zaštita ruku je svakako bitna jer rukama vrlo lako prenosimo otrove i agresivne tvari, dodirom usta, (dolazimo u kontakt sa slinom) oka i ostalih dijelova tijela. Ruke nije dovoljno oprati samo sa vodom da bi bile čiste a sapun rijetko imamo kod sebe kod takvih poslova
Rukavice moraju biti nepropusne za tekućine. Najbolje su jednokratne jer ih lako zamijenimo.  Kožne, platnene ili pamučne ne koriste jer lako upijaju tekućinu. 

Zaštita tijela je najproblematičnija. Pamučna ili druga platnena zaštitna odjeća lako upijaju tekućine a vodo nepropusna odjeća najčešće ne propušta tekućinu izvana ali isto tako ne upija znoj i nije prozračna pa nam je vruće. Tu smo sada kod problema komoditeta. Moramo sami odlučiti što nam je važnije udobnost ili zaštita. Postoje Razni proizvodi koji su vodo nepropusni izvana ali propuštaju toplinu tijela i upijaju znoj. Nažalost takvi su proizvodi skupi i isplate se samo onima koji puno rade sa sredstvima od kojih se trebamo zaštiti.

Nadam se da sam vam uspio bar malo pomoći. Ukoliko imate još kakvih pitanja vezana za ovu temu rado ću pomoći ukoliko mogu.

Evidentirano

Čovjek koji ne može pomoći sebi, ne može pomoći ni drugome.
vitis
Novak
**
Offline Offline

Postova: 346

Popovača


Email
« Odgovor #692 na: 02 Rujna, 2009, 13:09:07 »

Ja koristim te vece debele maske s filtrom koji se moze mijenjati, mislim da su klasificirane kao FFP3 ili 4 (ako uopce taj postoji), znam da je bio "najfiniji" koji sam nasao i ako se na varam radi se o maskama za industrijsku prasinu. Oko 400-500kn je paket sa ... mislim 5-6 maski. Godisnje 2-3 takve maske potrosim.

koristi. Ukoliko vidite da prodavač nema pojma što je nažalost najčešći slučaj, treba pogledati uputstvo. Tamo piše za koje tvari se može koristiti. Najsigurnije je pitati nekoga koji se dobro razumije u to. Filtri se mijenjaju kada disanje postane teže jer je zasićenost sve veća.ili ako im istekne rok upotrebe. Rok upotrebe piše na filtru. Jeftinija varijanta su maske koje izgledaju kao jednokratne zaštitne maske sa oznakom FFP 2 ili FFP 3. To su maske koje se mogu koristi isto više puta. Maske takvog tipa s vremenom se zasićuju pa disanje postane teže ali ne propuštaju zato više otrova.  Najčešće takve maske na sebi imaju dodatni ventil koji olakšava disanje. Kod udisaja zrak prolazi kroz filtar a kod izdisanje zrak ide kroz ventil. Treba reći da maska isto tako štiti usta tako da otrovi preko sline ne ulaze u tijelo.

Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #693 na: 02 Rujna, 2009, 22:29:04 »

Sredstva sa većim LD50 su manje otrovna. Otrovnost sredstava je veća što je manji LD50.Tako primjerice I skupina otrova koja se ne smije prodavati u maloprodaji ima LD50 oralni do 25 mg/kg, a dermalni do 50 mg/kg kod štakora.
Sredstva s manjim LD 50 su otrovnija, krivo sam se izrazio.
Evidentirano

psycho
Novak
**
Offline Offline

Postova: 600


open your mind


Email
« Odgovor #694 na: 03 Rujna, 2009, 00:34:38 »

Ja koristim maske M1 iz vojnih rezervi JNA. Za mlađe, to je maska s filterom, naočalama i kompletno prekriva cijelo lice. Postoje modeli maski s filterom koji prekrivaju samo nos i usta za one koji imaju preveliku dioptriju. No i tome se može doskočiti postavljanjem naočala ili stakla od naočala unutar ili izvan stakla od maske. Rošenje stakla se sprječava premazivanjem stakla iznutra mekom krpicom kojoj prethodno dodamo običnog ali suhoh sapuna. Po mogučnosti neparfimiranog. Takozvana sapunska krpica. Također je bitno za rošenje da je maska dobro postavljena i da dobro brtvi. Ako treba i obrijati se na friško. Bitno je kod stavljanja maske: zatvoriti oči, udahnuti, prekinuti disanje, staviti masku u zaštitni položaj, podesiti, zategnuti i tek tada jako izdahnuti i , naravno, otvoriti oči. Provjera je bitna i radi se tako da se rukom začepi filter i pokuša se jako udahnuti - ne smije propuštati zrak! Kod izdisaja je isto bitno da zrak izlazi samo kroz ispušne ventile. Najsigurniji znak da nešto nije u redu je taj da se zarose stakla. Tada ponoviti postupak ili provjeriti ispravnost maske. 8)
Uh. Tek sad vidim da ima nova tema o tome. neznam prebaciti. sorry goranin.
Evidentirano

pime ga pime ga
Juznjak
Novak
**
Offline Offline

Postova: 464


Email
« Odgovor #695 na: 03 Rujna, 2009, 05:55:58 »

Mislim da je Ivan potpuno u pravu. Veliki vinogradari malo vode racuna o postivanju karence kao uostalom i ostali proizvodjaci voca i povrca za trziste.  :'(  ???  :o
Evidentirano
jnix
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.084

Novoselec, Općina Križ, Zagrebačka županija


Email
« Odgovor #696 na: 01 Listopada, 2009, 10:31:28 »

ajmo opet još o samom prskanju vinograda.
tko sada prska , sa čime i zašto?

tko je prskao travu ujesen i koliko to pomaže na proljeće da je nema ili bar da "kasni"?
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #697 na: 01 Listopada, 2009, 10:35:21 »

ajmo opet još o samom prskanju vinograda.
tko sada prska , sa čime i zašto?

eventualno onaj ko je imao VELIKI napad odredene bolesti, ponajprije peronospore i crne pjegavosti cak i pepelnice.. drugo nije nista potrebno!
Evidentirano

Moslavac
Novak
**
Offline Offline

Postova: 629


Zagreb-Štakorovec-Dubrava


Email
« Odgovor #698 na: 01 Listopada, 2009, 10:41:17 »

ajmo opet još o samom prskanju vinograda.
tko sada prska , sa čime i zašto?

jel misliš možda na špricanje ureom?
Evidentirano

Zbog nje su me na sud dali
u okove bacili
a sad tuđe
nebo gledam
sanjam svoju ledinu
al ne dajem,ne prodajem
ljubav moju jedinu

www.e-vinarstvo.com
Zagorac
Zaštita u vinogradu
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.648


Email
« Odgovor #699 na: 01 Listopada, 2009, 13:48:55 »

ajmo opet još o samom prskanju vinograda.
tko sada prska , sa čime i zašto?
Ja bih npr.htio nagrubo zaštihati oko trsova prije smrzotina i snijega usput bi dodao i gnjojivo pa bi sad oprao travu uz trse sa Herculesom ili Roundupom uz dodatak uree radi bolje razgradnje.Gusta je pa mi je teže štihati.  ;)
Evidentirano

DarzaJ
Novak
**
Offline Offline

Postova: 346


Slav.Brod, 45°11'51.51"N, 18° 1'17.66"E


Email
« Odgovor #700 na: 01 Listopada, 2009, 20:58:57 »

Pa nisam baš siguran da ćeš s herbicidom rješiti problem trave zbog lakšeg štihanja. Trava će se posušiti i kao takva ostati, bar je kod mene tako bilo.

Sad na jesen ne prskam nego samo ovo što si ti napisao, znači štijanje i gnojivo i za ovu godinu je gotovo.
Jedino ću jabuke sa ureom.
Evidentirano
Vinofil
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.028


Vrgorac


Email
« Odgovor #701 na: 01 Listopada, 2009, 21:10:02 »

Herbicidom(glifosatom) prskam krajem listopada i miran sam skoro do lipnja...vrlo učinkovito pogotovo za višegodišnje korove.
Evidentirano
Zagorac
Zaštita u vinogradu
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.648


Email
« Odgovor #702 na: 02 Listopada, 2009, 06:25:43 »

Pa nisam baš siguran da ćeš s herbicidom rješiti problem trave zbog lakšeg štihanja. Trava će se posušiti i kao takva ostati, bar je kod mene tako bilo.
Ne znam dok ne probam,vele mi oni koji su to radili da se malo razrahli zemlja,kad korov istrune do korijena
Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #703 na: 03 Listopada, 2009, 09:36:46 »

Kod mene je tako suho da trava ni ne raste više trenutno. Kao u ličkom polju usred ljeta.
Za ureju 5%, ali još malo pričekati, ovisno o sorti i opadanju listova. List mora početi lagano mijenjati boju.
Naravno, ako je jabuka loše prskana u sezoni onda ona prije gubi lišće.
Evidentirano

Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #704 na: 04 Listopada, 2009, 00:19:05 »

eventualno onaj ko je imao VELIKI napad odredene bolesti, ponajprije peronospore i crne pjegavosti cak i pepelnice.. drugo nije nista potrebno!
Vidio sam poslije to.
Dakle, pepelnica  i peronospora su fakultativni paraziti.
Šta to znači ovako ukratko, bez da obrazlažem posebno --
Ode list, ode bolest, i ćao do idućeg proljeća.
Postoji mogućnost, ali vrlo mala, dakle otprilike da dobijete na lotu, nekakvu malu cifru, da vam prezimi možda pepelnica u kojem pupu vinove loze, ali to se lako da riješiti u proljeće, a ne sad prskanjem s bakrenim preparatima koji prakticiraju neki moji susjedi, i troše novce, gorivo i rad bezveze.

Evidentirano

 Str: 1 ... 45 46 [47] 48 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!