VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 21:07:37

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Moj vinograd
| | |-+  Sorte vinove loze
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 5 6 [7] 8 9 ... 54 Dolje Ispis
Autor Tema: Sorte vinove loze  (Posjeta: 432228 puta)
ilija
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 18


Email
« Odgovor #90 na: 13 Kolovoza, 2008, 22:03:37 »

Muskat Hamburg mi se definitivno najvise dopada i njega sigurno stavljam, a sta mislite o Moldovi? Cuo sam da i od nje moze da se pravi neko specificno slatkasto vino i skoro joj nije potrebna nikakvs zastita.
Evidentirano
zimmerman
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 13


Email
« Odgovor #91 na: 29 Studenoga, 2008, 20:40:47 »

Dragi prijatelji, kako vidim ima ovdje pravih znalaca pa ako možete recite mi dali ima smisla upletati se u priču sa dva vinograda?!
Situacija je slijedeća:
Vinogradi su stari cca. 50god, nalaze se u Dalmatinskoj zagori, jedan je na sunčanoj padini, drugi je u polju (relativno osunčan). Jedan je "visokorodan"-ovaj u polju, drugi je slabijerodan-ovaj na padini. Sorte su Ninčuša i okatac crni (tako mi kaže vlasnik). Bude godišnje cca. 1500kg groždja, prosječnog sladora 19-22 (zavisi od godine).
Dosada sam uvijek kupio neko groždje, od Makedonaca, ili.... napravio vino za svoje potrebe i to je to.
Ove vinograde mogu dobiti na uporabu, ali bi mi puno pomoglo ako bi mi netko napisao nešto više o ovim sortama loze (dali se može dobiti dobro vino od njih, ili općenito o njima).
Hvala!
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #92 na: 30 Studenoga, 2008, 02:16:39 »

evo dao sam si truda u ove sitne sate da ti odgovorim na pitanje o sortama i prelistao sam cijeli mirosevicev ampelografski atlas i na ove dvije sorte uopce nisam naisao..?? da li mozda znas jos kakav sinonim za njih?
Evidentirano

zimmerman
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 13


Email
« Odgovor #93 na: 01 Prosinca, 2008, 00:08:22 »

evo dao sam si truda u ove sitne sate da ti odgovorim na pitanje o sortama i prelistao sam cijeli mirosevicev ampelografski atlas i na ove dvije sorte uopce nisam naisao..?? da li mozda znas jos kakav sinonim za njih?
Ninčuša - Linčuša, Ninčuša, Vinčušahttp://www.hzpss.hr/adminmax/researches/Zavrsno_izvjesce_Karoglan_Kontic.doc


Podrijetlo: nema podataka o njenom podrijetlu, pretpostavlja se da ju je nekad davno neki Ninčević iz Solina našao samoniklu i počeo uzgajati od kuda se proširila na cijelo splitsko područje.
Rasprostranjenost: najviše se uzgaja oko Omiša, Sinja  i Kaštela. Nekad davno bila je glavna sorta u području Splita (Bulić,1949.), dok danas tamo više nema vinograda.
Sinonimi: Vinčuša, Linčuša, Mlinčevac

Okatac crni
Glavinka, Glavinuša, Okatac, Okatac crni, Okatac schwarz

Nešto što sam ja "skupio" na netu.....
Ako ima još ko nešto dodatno, o kvaliteti groždja, mogućoj kvaliteti vina.... Bilo bi super!!
Hvala unaprijed
Ivane hvala na trudu!


Evidentirano
Chajks
Novak
**
Offline Offline

Postova: 278


Bedekovčina


Email
« Odgovor #94 na: 01 Prosinca, 2008, 20:43:49 »

Okatac crni
Rodnost je manja i neredovita,.Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 21-25% šećera, vino razvija karakterističan sortni miris. Prikladan je za niski i srednji uzgoj, uz  kratku rezidbu. Dozrijeva u II epohi.

Ninčuša crna
Dozrijeva u pocetku II epohe. Rodnost je velika, ali neredovita. Kvaliteta je osrednja, mošt sadrži 17 - 18% šećera, na boljim položajima do 21%. Uspijeva na dubokim i plodnim tlima. Veća vlaga je vrlo nepovolljna zbog pucanja kožice. Odlikuje se vrlo intenzivnom bojom vina. Primjenjuje se duga i kratka rezidba.

Izvor: Licul, R., Premužić, D., "Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo", VI dopunjeno izdanje, nakladni zavod Znanje, Zagreb 1985.

ima jos nekih sitnica, al to je u pravilu to  8)
Evidentirano
hrvoje
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 24


Email
« Odgovor #95 na: 06 Prosinca, 2008, 11:49:44 »

Evo što sam našao u knjizi: "Vinogradarski i vinski atlas RH 2006/2007".
Ninčuša i Okatac crni su jedni od preporučenih kultivara u podregiji Dalmatinska zagora i podregiji Srednja i Južna Dalmacija(Pravilnik o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze).Deklarirani hrvatski naziv Ninčuša, izvorni naziv sorte Ninčuša, sinonimi Vinčuša, Linčuša. Deklarirani hrvatski naziv Okatac crni, izvorni naziv sorte Okatac crni, sinonimi Okatac, Glavinuša, Glavinka.U atlasu je jedino navedeno da se u podregiji Dalmatinska zagora uzgajaju zanimljive autohtone sorte vinove loze, te su među njima spomenili te dvije sorte.Pregledao sam na brzinu popis proizvođača iz dalmacije u toj knjizi i od njih oko 120 nisam vidjeo da je itko proizveo sortno vino od Ninčuše ili Okatca crnog.Nadalje u toj knjizi u dijelu pod naslovom: "Hrvatske autohtone sorte vinove loze" koje je napisao Prof. dr.sc. Edi Maletić piše da se napravila procjena gospodarskog potencijala nekih sorti pa se u znanstvenom projektu: "Ampelografska i genetička evaluacija hrvatskih autohtonih sorti vinove loze(2002. - 2006.) temeljem kojega smo potvrdili visoku kakvoću nekih raširenih sorti(Plavac mali, Babić,Vugava,Pošip,Škrlet...) ali i izdvojili grupu rijetkih, gotovo isčezlih sorata vrlo visokog kvalitativnog potencijala.To su Malvazija dubrovačka, Glavinuša (Okatac), crljenak kaštelanski(Zinfandel), Crljenak viški, Zlatarica blatska, Lasina, Ranac silbijanski, Vrbić i dr. čija bi revitalizacija u novim tržišnim okolnostima nesumnjivo imala gospodarsku opravdanost."
Znači, moglo bi se o Okatcu crnom nešto više naći u gore navedenom znanstvenom projektu.
Evidentirano
zimmerman
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 13


Email
« Odgovor #96 na: 16 Prosinca, 2008, 21:14:09 »

 ;) ;) ;)

Pa nije to tako ni loše izgleda?!
Valjalo bi se poigrati s ovim?! ???
Evidentirano
pissta
Zaštita u vinogradu
Novak
***
Offline Offline

Postova: 434


Varaždin(ski bregi)


Email
« Odgovor #97 na: 22 Prosinca, 2008, 22:34:53 »

Zagorci molim malu pomoć...imam jedan stariji vinograd gdje prevladava graševina kao glavna sorta ,te nešto šipona(oko 10%).Vinu iz tog vinogradu po mom ukusu iz godine u godinu fali miris,lepršavost...Postoji li neka treća sorta u toj dekadi dozrijevanja koja bi dala ta svojstva za kojima čeznem i u kojem bi postotku ona trebala biti zastupljena?
Evidentirano
pirou
Novak
**
Offline Offline

Postova: 675


Ðurđevac


Email
« Odgovor #98 na: 23 Prosinca, 2008, 07:36:56 »

Evo, ja sam Podravec. Nisi naveo koliko toga imaš, jel sve skupa bereš(vjerovatno da). Da sam ja u pitanju bez razmišljanja bi podsadil sovignon (ne cabernet nego bijeli) oko 20% ukupne količine, makar nije u istoj dekadi s graševinom(malo ranije dozrijeva).
Evidentirano
poznanovec
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 929


poznanovec-mali bukovec


Email
« Odgovor #99 na: 09 Travnja, 2009, 20:26:06 »

hoču posaditi zobaticu primu, na stranici od vinogradarstva videl sam kak zgleda grozd, tamno plave boje je,
nakon puno traženja našel sam u vrtnom centru u podsusedu, ali oni tvrdiju da je grozd bijele boje, a oni su ga dobili pod imenom primavera i tvrde da je to ustvari prima,
da li je to to ili nešto drugo?
možda imaju krivo upisanu boju?

da li nko zna nekaj o sorti viktorija?
Evidentirano

vine nemre tak neveljati,
da ga mi nebi mogli spiti
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #100 na: 17 Travnja, 2009, 09:11:22 »

da li neko zna nekaj o sorti viktorija?

VICTORIA
Bijeli stolni kultivar, dobiven je u Rumunjskoj u Institutu za istraživanje u
Dragašanima. Genetskim je podrijetlom križanac Cardinal x Afus-ali. Najprije
je raširen u Rumunjskoj, postupno je ispitan u Grčkoj i drugim zemljama. U
Hrvatskoj se taj stolni kultivar ne nalazi na sortnoj listi, ali s obzirom na njegova
vrlo dobra biološko-proizvodna svojstva svakako ga treba ovdje spomenuti i
treba poraditi na tome da što prije dođe na našu sortnu listu.
Opis kultivara
Pupovi tjeraju kasno, s raširenim vršcima, zeleni listovi gotovo su glatki. List
je velik, peterokutan s pet ureza, a sinus je peteljke u obliku slova u, zelene je
boje, a donja je strana lista gotovo glatka.
Grozd je gladak, piramidalan, srednje zbijenosti, srednje težine oko 600 - 700
grama; bobice su velike, cilindrično elipsaste, zeleno žute boje. Bobica je teška
10 - 12 grama, neutralnog okusa, s laganim maškom, jednolične obojenosti;
meso je bobice hrustavo, ima dvije sjemenke. Cvate kasno. Dozrijeva rano,
berba počinje 10 - 15 dana poslije početka berbe Cardinala (II. do III. dekada
kolovoza).
Biološko-proizvodna svojstva
Kultivar jakog čokota, vrlo dobre osnovne rodnosti, prilagodljiv formi
uzgojnog oblika, kako na tendonama tako i na vertikalnom uzgoju. Plodost je 18
1,2 grozda po pupu. Nešto je osjetljiviji na oidium i botritis.
Proizvodnja je visoka, dostiže i do 20 tona/ha.
U svakom slučaju taj kultivar ima dobru i konstantnu rodnost.
Evidentirano

Tudum
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 141


Email
« Odgovor #101 na: 29 Travnja, 2009, 22:01:17 »

posadio sam trs stolnog grožđa,dao mi ga kolega s posla....grozdovi su veliki,malo manji od kile,bobe velike,ružičaste boje....mlado  lišće tamno zeleno i malo vuče na ljubičastu....što bi to bilo ???
Evidentirano
Mc Ozy
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.571


Marija Bistrica


Email
« Odgovor #102 na: 14 Svibnja, 2009, 08:07:26 »

posadio sam trs stolnog grožđa,dao mi ga kolega s posla....grozdovi su veliki,malo manji od kile,bobe velike,ružičaste boje....mlado  lišće tamno zeleno i malo vuče na ljubičastu....što bi to bilo ???
Smederevka, slankamenka ??? Najveći grozdovi koje sam ikad vidio su od smederevke, ima susjed dva trsa, koja nikako ne uspijevam precijepiti. Grozd ogroman, bobe vuku na bijelo s ružičastom sjenom. Slankamen imam brajdu, bobe ružičaste,grozdovi krupni, lišće dosta tamno...???
Evidentirano

46.086344, 16.117566
Tudum
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 141


Email
« Odgovor #103 na: 14 Svibnja, 2009, 22:18:06 »

Smederevka, slankamenka ??? Najveći grozdovi koje sam ikad vidio su od smederevke, ima susjed dva trsa, koja nikako ne uspijevam precijepiti. Grozd ogroman, bobe vuku na bijelo s ružičastom sjenom. Slankamen imam brajdu, bobe ružičaste,grozdovi krupni, lišće dosta tamno...???
valjda je to
Evidentirano
riba
Moderator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.213

Bednja


Email
« Odgovor #104 na: 28 Lipnja, 2009, 14:14:32 »

ja sam planirao oko 300kom zeleni silvanac.podrucje varazdinska zupanija pa ak ima neko tu u blizini iskustva snjim molio bih da mi javi.

jos me zanima stajerska belina.vele neki da vino nije bog zna kaj ak je samo od nje pa molio bih ak je neko ima da mi to malo opise
Evidentirano
 Str: 1 ... 5 6 [7] 8 9 ... 54 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!