Mehanizacija u vinogradu

[Vinofil]

pozdrav!

ja imam redove 120 cm, pa mi se čini da je traktor od 95 preširok. kakve ti imaš redove?

To je preširoko za redove od 120 cm! Ja si imam minimum od 140 cm red od reda i to je krajnja granica za traktor od 95 cm širine.  Ne znam kakav vinograd imaš, al ak nemaš puno i najobičniji goldoni od 14 KS i širine od 80 cm bi mogao zadovoljiti.

[Ivan]

dobro Vinofil kaze, bolje uzmi uzi traktor i moci ces raditi sve bez problema, najpametniji izbor.

[pero]

Bog
ja sam mladi vinogradar sadim vinograd od 12.000 loza širina reda 200 cm.
moram kupit traktor s priključcima.
zna li netko što je najpogodnije, cijene i kako vratiti onih 25% kapitalne potpore države

[Ivan]

Bog
ja sam mladi vinogradar sadim vinograd od 12.000 loza širina reda 200 cm.
moram kupit traktor s priključcima.
zna li netko što je najpogodnije, cijene i kako vratiti onih 25% kapitalne potpore države

e sad, javi se na private, pa cemo porazgovarati.

[Vinofil]

Bog
ja sam mladi vinogradar sadim vinograd od 12.000 loza širina reda 200 cm.
moram kupit traktor s priključcima.
zna li netko što je najpogodnije, cijene i kako vratiti onih 25% kapitalne potpore države

e sad, javi se na private, pa cemo porazgovarati.

Ne bi bilo loše zaključke iznijeti u javnost

[slavek]

Pozdrav svima!
Interesira me da li je netko vidio ili čuo za neki priključak za traktor koji bi orezanu rozgvu po redovima skupljao i eventualno usitnjavao (ili neka slična varijanta).Osim samog iznošenja rozgve moglo bi biti ineke koristi od toga.

Pošto sam u "Jutarnjem", od 13. siječnja 2007. godine pročitao da se razmišlja o proizvodnji peleta - bioorganskog goriva (izgleda kao neoljušteni kikiriki), koje se dobiva iz drvene mase i biljnog otpada, Pakrac, Gospić, Glina, Ilok, Okučani i Vinkovci bi trebali biti regionalna središta za proizvodnju.

[Razor]

Naravno da to postoji, ispada ti malo veća piljevina od toga, malčer za granje. Ima više verzija.

[Razor]

Šta misliš pod pojmom gorivo? Da se vozimo na to!? Malo sutra. Imaš mogućnost napraviti biodizel od uljane repice i starog ulja ništa više. Od biljnih ostataka možeš dobiti humus nakon fermentacije, samo i on može biti za određenu upotrebu na osnovi pH-a.

[Dražen]

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,1,16,spacva_pelet,58601.jl


Spačva ulaže 20 milijuna kuna u ‘tvornicu’ peleta
Piše: Tomislav Jurilj
Foto: Damir Glibušić
--------------------------------------------------------------------------------
 
 
U Vinkovcima u svibnju počinje proizvodnja novog ekološkog energenta


VINKOVCI - Drvna industrija Spačva za tri mjeseca podići će iskoristivost trupaca koji se dopreme u njihovu tvornicu sa sadašnjih 75 na 99 posto. To će im omogućiti gradnja postrojenja za proizvodnju peleta, potpuno ekološkog energenta koji se dobiva iz drvnog otpada i biomase.

Gradnja tzv. peletarnice vrijedne 20 milijuna kuna bit će sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a u Spačvi ovih dana očekuju isporuku opreme za postrojenje koja je već naručena u Njemačkoj i Italiji. - Planiramo početi probnu proizvodnju već u svibnju, kada bi trebala biti montirana cijela proizvodna linija, a postrojenje bi na tržište trebalo izbacivati 40.000 tona peleta na godinu.

Polovicu potrebne sirovine, odnosno otpada drvne industrije i biomase, osigurat ćemo iz vlastitih izvora, dok ćemo drugu polovicu otkupljivati od drugih - objasnio je predsjednik Uprave DI Spačva, Dario Puljiz. Upravo posljednje spomenuta činjenica potvrđuje kako će od instalacije novog postrojenja koristi imati i poljoprivrednici, jer će se otkupljivati nusproizvodi ratarske proizvodnje, kao što su kukuružnjak ili slama. - Pelet je do sada manje poznat energent u naravi sličan briketu, a koristi se kao visokokalorično gorivo za ogrjev.

Osnovni sastojci su mu granje, okorci, piljevina i sitni komadi drveta koji zaostaju nakon obrade trupaca, a sve skupa posebnom metodom se usitnjava, suši, melje i preša do veličine od 6 x 15 milimetara - naglasio je Puljiz. U Spačvi tvrde da za plasiranje peleta na tržište nema bojazni jer istraživanja pokazuju da samo talijansko tržište godišnje iskazuje potrebu za više od dva milijuna tona toga energenta.

- U nas je pelet manje pozna. Zapadne zemlje odavno su prepoznale kaloričnu, ali i ekološku vrijednost peleta koji vani postaje nezamjenjiv izvor energije - tvrdi Dario Puljiz.

[Razor]

...Pošto sam u "Jutarnjem", od 13. siječnja 2007. godine pročitao da se razmišlja o proizvodnji peleta - bioorganskog goriva (izgleda kao neoljušteni kikiriki), koje se dobiva iz drvene mase i biljnog otpada, Pakrac, Gospić, Glina, Ilok, Okučani i Vinkovci bi trebali biti regionalna središta za proizvodnju.

Nisam odmah skužio, a može se dobiti i gnojivo i gorivo za ložiti. Prije par godina ljudi nisu mogli prodati kukuruz u sjevernoj Hrvatskoj (Podravina), pa su se prilično uspješno grijali na klipove kukuruza. Bilo je jeftinije od drva i plina, a nisu ga htjeli zabadava prodavati. To je živa istina, bilo je na Plodovima zemlje na HTV-u tada.

[slavek]

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,1,16,spacva_pelet,58601.jl

Polovicu potrebne sirovine, odnosno otpada drvne industrije i biomase, osigurat ćemo iz vlastitih izvora, dok ćemo drugu polovicu otkupljivati od drugih. Osnovni sastojci su mu granje, okorci, piljevina i sitni komadi drveta koji zaostaju nakon obrade trupaca, a sve skupa posebnom metodom se usitnjava, suši, melje i preša do veličine od 6 x 15 milimetara - naglasio je Puljiz.

Ja sam iz kraja (Ilok), gdje ima mnogo vinograda, a samim tim i loze koja se uglavnom iznosi i pali, ili malčira. Problem je u tome kako je dopremiti do npr. Vinkovaca?

[Razor]

Da ne pišem na 2 mjesta pogledajte ovdje o motornim prskalicama:
http://www.vvvforum.eu/index.php?topic=70.msg331#msg331

[bruno]

Evo sam prvi put na forumu, vidim da je dosta interesantno i da se može dosta toga naučiti. Ja sam prošle godine posadio dosta veliki vinograd. Posjedujem više manje svu mehanizaciju: traktor New Holland TNV75 (jako dobar), frezu, atomizer 1000 l vučeni, pačje noge, ticalo ili kako li se već stručno zove ono za okopavanje od sadnice do sadnice, plug.
Zanima me ako mi netko može odgovoriti s obzirom da ovo ticalo ne hvata baš cijeli pojas od sadnice do sadnice odnosno oko nje, pa moram koristiti motiku da bi okopao to malo sto je ostalo nakon sto prođem sa ticalom.
Postoji za kupiti sthilova kosilica na koju se može zakačiti kao mala freza, i to bi možda moglo zamijeniti motiku za okopavanje tog uskog pojasa oko sadnice, ali nisam siguran koliko je to dobro, mada me pojedinci uvjeravaju da je OK.
Ako neko ima iskustva molio bih ga da mi odgovori.

hvala bruno

[Ivan]

Evo sam prvi put na forumu, vidim da je dosta interesantno i da se može dosta toga naučiti. Ja sam prošle godine posadio dosta veliki vinograd. Posjedujem više manje svu mehanizaciju: traktor New Holland TNV75 (jako dobar), frezu, atomizer 1000 l vučeni, pačje noge, ticalo ili kako li se već stručno zove ono za okopavanje od sadnice do sadnice, plug.
Zanima me ako mi netko može odgovoriti s obzirom da ovo ticalo ne hvata baš cijeli pojas od sadnice do sadnice odnosno oko nje, pa moram koristiti motiku da bi okopao to malo sto je ostalo nakon sto prođem sa ticalom.
Postoji za kupiti sthilova kosilica na koju se može zakačiti kao mala freza, i to bi možda moglo zamijeniti motiku za okopavanje tog uskog pojasa oko sadnice, ali nisam siguran koliko je to dobro, mada me pojedinci uvjeravaju da je OK.
Ako neko ima iskustva molio bih ga da mi odgovori.

hvala bruno 

a koji model stroja za okopavanje imas i koje firme? pa opcenito se u mladim vinogradima do 4-5 godine starosti nejde sa tim okopavacima sa ticalom oko trsa upravo zbog toga jer ne mogu zahvatiti cijelu povrsinu, a da ne presjeku mladi trs. prvo reci koji model imas pa cemo vidjeti..

[bruno]

Proizvođač je Braun, model sada ne znam napamet tribao bi viditi ili poslati sliku (neznam kako se salje slika na forumu). Znam problem je treba paziti da se ne uništi mlada sadnica, ali pomalo, pa ide nekako. Ima i taster unutar traktora, pa se i s njim može otvarati, ako zatreba.