Planiranje novog voćnjaka

[Nail]

Molim iskusne vocare (forumase) za pomoc oko kreiranja vocnjaka.
Posjedujem zemljiste povrsine od oko 4.000 m2 u centralnoj Bosni, koje je blago nagnuto prema istocnoj strani svijeta, nadmorska visina je oko 550 m, tlo je neutralno ili blago kiselo, u donjem dijelu se pojavilo i malo kliziste.
Na navedenoj parceli zelim zasaditi vocnjak sa vise vrsta voca.
Za navedeni posao imam jako malo iskustva, bolje reci nikako (imam nekoliko vocki u dvoristu obiteljske kuce). Ako nesto znaci i ova informacija, parcela se nalazi dosta blizu naseljenog mjesta.
Molim znalce (a na ovom forumu sam vidio da ih doista ima) da mi pomognu oko kreiranja ovoga vocnjaka. Unaprijed hvala!

[Razor]

Vjerojatno si mislio na 550 m nadmorske visine.
Jabuke, šljive, kruške sigurno bi išle, a za neke druge voćke (breskve, trešnje ) bi trebalo malo više znati o mikroklimatskim uvjetima kao i o samoj lokaciji. To ti je najbolje pitati nekog stručnjaka u okolici ili nekoga tko već ima voćnjak. Ako je lokacija sklona kasnim mrazevima u proljeće bolje da onda ne sadiš neke vrste i sorte.
Posebno ako bi to voće prodavao.
0,4 ha (4000m²) je dosta za obiteljski (amaterski) voćnjak. Nije mi jasno jel bi ti to imao za prodaju ili bi baš za sebe radio, jer tu stane dosta voćaka. Riječ je o nekoliko stotina stabala pa čak i više ovisno o uzgojnom obliku i vrsti. To više nije mala investicija i svaka greška se skupo plaća. Zato si bolje nađi nekog agronoma da te posavjetuje. Prvo se radi analiza tla i opće provjera mogućnosti uzgoja, ovisno o klimi. Zatim, izbor podloge, vrste i sorte koje te zanimaju, uzgojni oblici, armatura, strojevi.To ti nije ono desetak dvadesetak voćki i nemaš brige. Na ovu površinu ti može stati recimo 1.300 jabuka na slabo bujnoj podlozi kao nekakva srednja vrijednost. Ili 600 krušaka, 150 -200 šljiva. Ovisno o uzgojnom obliku i podlozi.
Razne su mogućnosti, a ovako na neviđeno raspravljati i bez nekih detaljnijih parametra nema smisla.
Nije isto uzgajati jabuku, kupinu ili npr. šljivu. Moraš imati nekakve smjernice šta bi ti htio od toga uopće napraviti.
Ne isplati ti se nekakav veći miks raditi. Maksimalno 2 vrste, unutar toga 2-3 sorte i to je to, i poslije prodavati ili preraditi.

[Nail]

Vjerojatno si mislio na 550 m nadmorske visine.

Hvala Moderatoru na ispravci moje greske, dakle radi se o nadmorskoj visini od 550 m.

...bi trebalo malo više znati o mikroklimatskim uvjetima kao i o samoj lokaciji.

Pa kada je u pitanju mikroklima, mislio sam da je dovoljna informacija da je rijec o Centralnoj Bosni, nadmorska visina, strana svijeta i sastav tla. Kada je u pitanju angazman strucne osobe, svakako cu to uraditi, ja sam po prirodi osoba koja nevoli ulaziti u projekte kao totalni autsajder, zato vas molim da mi date konkretne upute i savjete, danas se svako naziva strucnjakom za sve. Naravno imam ja neke poznanike agronome, ali neznam imaju li iza sebe neke konkretne vocnjake.
Posebno ako bi to voće prodavao. Vocnjak bi bio vise amaterskog tipa za vlastite potrebe i potrebe mojih prijatelja, a ako se nadje i visak, pa nebi bio problem i prodati.
Ne isplati ti se nekakav veći miks raditi. Maksimalno 2 vrste, unutar toga 2-3 sorte i to je to, i poslije prodavati ili preraditi. Kada je u pitanju raznovrsnost voća, e upravo sam i mislio zasaditi neki veci miks voca. Volio bih da mi malo pojasnite zasto nije dobro raditi veci miks voca od 2-3 sorte?

[Razor]

Zato jer je riječ o skoro pola hektara. Ako imaš više voćnih vrsta ( jabuke, kruške, šljive, trešnje) i još po nekoliko sorata svake od vrste ulaziš u probleme zaštite. Ne možeš pogoditi pojedinu fenofazu i termin prskanja kad je to za svaku vrstu i unutar toga i sortu različito. To zahtijeva puno kompliciranog posla i problema u logistici. To onda povisuje troškove i ne isplati se. To možeš donekle raditi na maloj površini, ali za ovakav jedan miks gdje bi toga puno više stalo, to je neisplativo. Ne govorim samo o zaštiti, tu je isto i s berbom, rezidbom, prorijeđivanjem, upotrebom mehanizacije.
Ako ćeš saditi miks, onda gubiš i na površini, jer ti je recimo svaki red drugi sklop, drugi međuredni i unutarredni razmak. Negdje treba armatura, negdje ne. Sve ti to onda neprimjereno izgleda.
Govorim prvenstveno o sadnji da se najbolje iskoristi prostor, dakle nekakvoj intenzivnoj proizvodnji.
Ako ti je to hobby nasad, zaboravi onda sve ovo. Sadi dok ne popuniš, bit će 200 - 400 voćaka ovisno o vrsti i podlogi, razmaku i sustavu uzgoja koji odabereš. Samo velim ti puno više problema i dosta zahtijevanog znanja.
Ovakav miks kakav ti želiš, dosta ti je 50-100 voćaka maksimum za obitelj i prijatelje, a još ostane i nešto za prodati.
To ti sve može otprilike stati na 0,1 - 0,15 ha, dakle 1000 - 1500 kvadrata.
Svakako su ti potrebna određena mikroklimatska saznanja. Ako ti je to područje na udaru kasnih proljetnih mrazeva, ili u nekakvoj dolini, mrazištu, zaboravi onda nekakvo ozbiljnije voćarenje osim šljiva i jabuka. Ličko polje je isto na 500 - 650m nadmorske visine pa osim šljiva i jabuka, eventualno kupina, ništa.

[Nail]

Preporuku za vocnjak mi je dao Direktor GTZ humanitarne organizacije negdje 1996.godine, obzirom da sam tada bio u izgradnji obiteljske kuce nisam mogao. Navedeni gospodin je agronom, tada je imao oko 40 godina radnog iskustva uglavnom oblast vocarstvo. Parcela o kojoj govorim je otvorena iistok zapad i nema uopce zadrzavanja magle. Od sjeverne strane zaklonjena je parcela srednje visokoim brdom. Zime su ovdje sa puno snijega, a temperature nisu suvise niske za ovu nadmorsku visinu iz tog razloga mi je i preporucio vocnjak, ali nije nista precizirao o nacinu uzgoja niti o sadrzaju. Ovdje bi bio jedini problem navodnjavanja, zato sto nemam u blizini niti potok, a kamo li rijeku. U okolini ima raznog voca (na najblizoj udaljenosti od oko 500 m), ima najvise jabuka, krusaka, sljiva, dunja, poneka breskva, ali sve je to onako bez njege i neuredjeno.
Razore, hvala na svim savjetima, ali sada sam u velikoj dilemi dali pokrenuti intezivnu proizvodnju ili "vikendasku". Po prirodi nisam sklon inprovizacijama, pa zamolio bih te da mi das jos poneki savjet oko intenzivne proizvodnje.
Kao sto sam naprijed naveo u blizini je naseljeno mjesto i nebi bio problem anagazirati sezonsku radnu snagu, samo neznam jeli to izvodivo uz nadzor agronoma i dali mi se to isplati?
Naravno ovdje mislim prije svega na svoj angazman i angazman moje supruge.
I ako moze malo preciznije o vrsti proizvodnje i odabiru sadnica.

[Razor]

Vjerojatno bi mogle proći jabuke, kruške, šljive.
Intenzivna proizvodnja ti podrazumijeva 1500-3000 stabala po hektaru.
Gusti sklop je 4000-6000 stabala po hektaru
Vrlo gusti sklop je 8000 stabala po hektaru, govorim konkretno za jabuku, za krušku je to negdje oko 2800 stabala po ha.
To je visoko produktivni nasad. Za to ti treba voćka biti nacijepljena na slabo bujnoj podlogi ( M27, M9 za jabuke dunja MC ili MA za kruške). Uzgoj je vitki vretenasti grm, armatura obavezna, poželjna protutučna mreža i navodnjavanje/ antifrost sustav, primjerena mehanizacija.
Preporočujem ti da si malo više o tome pogledaš u literaturi.
Ne znam kakve ti poticaje nudi država, koliko ti je najmanja površinska jedinica toga da bi uopće dobio poticaj, a šta se tiče tamo nabave sadnog materijala stvarno ne znam. Analiza tla ti je onda obavezna, jer bez toga ni nema poticaja. Ima raznih sklopova uzgoja, zavisno o razmaku i podlozi, ovo je samo jedan primjer.
Raspitaj se malo tamo po uredima državne uprave, odjel za gospodarstvo, ne znam kako se to tamo zove, koje su sve opcije poticanja za podizanje voćnjaka i nabavu sadnog materijala, kao i kreditiranja. To sve dosta košta šta sam opisao. Od nečega počneš, pa lagano okrupnjavaš posjed i dođeš do nekoliko hektara ako ti se isplati i ako imaš gdje plasirati robu.
0,4 ha ti je previše za vlastiti voćnjak, a premalo za nešto ozbiljnije.

[Razor]

TEHNIČKA CHECKLISTA ZA PODIZANJE VOÆNJAKA
1.   LOKACIJA:
a)  kontrola agro-ekoloških uvjeta, ocjena prikladnosti
lokaliteta u smislu mikroklime, položaja u odnosu
na  strane  svijeta  i  okolni  teren,  nagiba  terena,
mrazište, zračna drenaža.
b)  veza uz postojeću gospodarsku infrastrukturu
.  udaljenost nasada od farme
.  dostupnost vode - s aspekta zaštite bilja i
navodnjavanja.
.  udaljenost od mogućeg skladišta ili hladnjače
.  blizina prometnica-prometna povezanost nasada i farme
.  prometna povezanost radi plasmana

2.   ŠTO SVE UKLJUČUJE OVA INVESTICIJA
a)  podizanje nasada voćnjaka
.  izrada  plana podizanja nasada i vremenski raspored aktivnosti -
izvođenja investicije-projekta (osigurati novčana sredstva, materijal,
radnu snagu i potrebnu mehanizaciju)
.  planiranje terena
.  uzimanje uzoraka tla za analizu
.  određivanje meliorativne gnojidbe i zahvata prema tlu prije rigolanja
na temelju analize tla
.  meliorativna gnojidba
.  određivanje dubine rigolanja
.  rigolanje - termin ovisno o  klimatskom  području (način, buldožer,
kopač, plugom, rigolerom)
.  preostala gnojidba prije sadnje
.  obrada tla prije sadnje
.  odabir sortimenta i odabir postotka pojedine sorte
.  odabir podloge - bujna, srednje bujna, slabo bujna
.  odabir uzgojnog oblika
.  odabir armature za nasad (prema potrebi)
.  određivanje razmaka sadnje između reda i unutar reda
HZPSS: Tehničke i ekonomske liste za provjeru
.  određivanje  mjesta  pojedinim  sortama  u nasadu s obzirom na udio
sorte, položaja i potrebe oprašivača
.  odabir kvalitetnog sadnog materijala - sortna čistoća - deklaracija
.  klasa sadnice
.  visina cijepljenog mjesta
.  iskolčavanje terena prema projektu.
.  priprema sadnog materijala prije sadnje
.  sadnja
.  postavljanje armature
.  obrada tla u tijeku vegetacije
.  zaštita u tijeku vegetacije
.  formiranje uzgojnog oblika - prema potrebi
b)  osiguranje vode - kopanje bunara,  dostup  tekuće  vode  (potok  i  sl.)  ili
dovoz po potrebi
c)  osiguranje  ambalaže: drveni sanduci - jabučar, boks palete, kartonska
ambalaža
3.   POSTAVLJANJE OGRADE
4.   USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ODVODNJE I
NAVODNJAVANJA
.  odvodnja - otvoreni kanali, drenažne cijevi
.  navodnjavanje - kap po kap, rasprskivači i sl.
5.   NABAVA ADEKVATNE MEHANIZACIJE I PRIKLJUČAKA
.  traktor, malčer, atomizer
6.   FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA I ODR®AVANJE NASADA
7.   POSTAVLJANJE ARMATURE I MRE®E PROTIV TUČE
.  alternativa osiguranje nasada
8.   OSIGURATI SKLADIŠNI PROSTOR 
.  podrumske prostorije, hladnjača
9.  MOGUÆI PLASMAN I TR®IŠTE
10. MOGUÆNOST PROŠIRENJA NASADA

Više o tome na : http://www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/investicijskoulaganjeupodizanjesuvremenognasadavocnja.pdf

[majkl27]

Sad sam upravo procitao vas plan sa sadnju vocnjaka i nisam bas sve uspio   procitati sta ste napisali i rekli o toj parceli ali kako sam uspio viditi da kazete da tu nema zadrzavanja magle a to nije niukom slucaju dobro,bez magle i naglih promjena temperatura je jako tesko baviit se vocarstvom. Zato je Makedonije od nas u boljoj poziciji sto po noci imaju maglu a po danu sunce i sa tim se postize prvenstveno obojenost ploda. I slovenci su isto u boljoj poziciji od nas jer ono imaju hladne noci a dnevna temperatura se znatno podigne na odosu nocne. Ja imam jako dosta iskustva u tome i jedan sam od vecih vocara u BiH i ako vam treba pomoc slobodno se javite. O kome se mjetu radi u centralnoj Bosni? I da se jos malo vratim na tu maglu,obicno vocari koji su na manjoj nadmorskoj visini i tu je i manja magla onda se rano ujutru zasadi prscu sa atomizerima sa sto hladnijom vodom da se se napravi magla i kad se prvo sunce pomoli da plodovi budu mokri i tako se dobija bitaka sa obojenosti ploda

[Razor]

Problem obojenosti se može riješiti i korištenjem antifrost sustava, koji može još služiti i kao sustav za natapanje osim zaštite samo od mraza.
Magla ( dugotrajnija ) opet pridonosi većoj pojavi bolesti.
Na većim nadmorskim visinama su i plodovi puno obojeniji radi jačih sunčevih zraka.
Nekim sortama nije potrebno obojenje ( granny smith). Takvo obojenje kod te sorte - onaj crvenkasti nahuk kod grenica se smatra lošim po sortu i smanjuje njenu tržišnu vrijednost.
Inače se uvoze jabuke iz Poljske koje nemaju ni pola boje kakve postižu u RH ( Jonagold npr.) No tamo je bilo mraza ovo proljeće pa nema ni uvoza. Zato su relativno ove godine jabuke tražene i skuplje.
Dodao bih još samo da na obojenje ploda utječe još par faktora osim kondenzacije vodenih kapljica i veće nadmorske visine, a to su genetska selekcija ( sorta-klon), izbor podloge ( slabo bujnija podloga - veća obojenost ) i gnojidba ( utjecaj pojedinih hranjivih elemenata).

[vocko]

Molio bih informaciju o armaturi za voćnjak . Naime, zanimaju me tehnički
podaci : koja debljina žice se koristi , koji razmak stupova , razmak između žica i koliko redova?
Primam i sve ostale korisne informacije vezane uz podizanje voćnjaka jabuka
ne podlozi M-9.
Svima pozdrav i zahvala !

[majkl27]

     Pozdarav. Evo da ja kazem sta mislim o armaturi tj. kako i sa cim ja to radim.

    Stupove postavljam na razmaku od 10 metara i sto god veci stup se posatavi to je bolje, a zicu koristim  polucelicnu debljine 3,1 mm i na kraju stavljam celicnu stezaljku da poslije ako se slucajno zica popusti mogu je zategnuti ponovo, a najbolje je koristiti celicenu zicu koja ima samo 3 % istezljivosti, a nju mozes naci u firmi Agra Cakovec ili kod gospodina Ivana Kudeca isto iz Cakovca. Ovdje kod mene je jos uvijek nema za kupiit pa zato koristim tu zicu od 3,1 mm,  a ta celicna je  daleko bolja. Razmak izmedju zica idem na 70 cm  kraj od kraja. Bas sam jutros na nekih 8 reda razvlacio zicu, ali sam nju isao na 60 cm posto su mi stupovi 2,50 m pa tako da cu rasporediti 4 kraja na ta 2,5 metara. Ako jos kako mogu pomoci samo pitajte.

[zac100]

Imam zemlju u Zagorju veličine cca 1200 m2, nadmorske visine možda kakvih 250 do 200 m, orijentacija jug. Zainteresiran sam posaditi razne vrste voćaka za vlastitu uporabu, pa lijepo molim savjete u pogledu osnovnih stvari, kao što je koliki razmak među voćkama je preporučljiv, kada je najbolje saditi voćke i kada koju vrstu, da li je prije potrebna priprema tla. Dobrodošao bi i savjet koju literaturu kupiti. Napominjem da sam potpuni početnik u tom segmentu, te uljudno molim pomoć stručnaka. Zahvaljujem unaprijed

[Joza]

pozdrav svima
s obzirom da na vikendici imam cca. 30x90m slobodnog prostora zelio bih zasaditi vocnjak (racunam da mi tu stane 100ak vocaka pa mislim da se dobro posavjetovati sa strucnjacima) pa imam nekoliko pitanja:
1. moze li vocnjak opstati bez prskanja (ako da koje voce i koje sorte)
2. ako vec ne moze bez prskanja koje voce je otpornije, odnosno trazi manje prskanja

da napomenem radi se o istocnoj slavoniji i najvise me zanimaju kruske (moze i drugo "krupnije" voce), znaci moja zelja je vecinski nasad kruske i recimo jedan red mjesano da eto imamo za pojest
eto ako netko ima neku drugu ideju sto saditi a da se ne mora (ili sto manje mora) prskati neka slobodno kaze

unaprijed hvala

 

[Razor]

pozdrav svima
s obzirom da na vikendici imam cca. 30x90m slobodnog prostora zelio bih zasaditi vocnjak (racunam da mi tu stane 100ak vocaka pa mislim da se dobro posavjetovati sa strucnjacima) pa imam nekoliko pitanja:
1. moze li vocnjak opstati bez prskanja (ako da koje voce i koje sorte)
2. ako vec ne moze bez prskanja koje voce je otpornije, odnosno trazi manje prskanja

da napomenem radi se o istocnoj slavoniji i najvise me zanimaju kruske (moze i drugo "krupnije" voce), znaci moja zelja je vecinski nasad kruske i recimo jedan red mjesano da eto imamo za pojest
eto ako netko ima neku drugu ideju sto saditi a da se ne mora (ili sto manje mora) prskati neka slobodno kaze

unaprijed hvala

 

Može opstati i bez prskanja. Kruške su nešto otpornije na krastavost ( fuzikladij) nego jabuke, ali prvenstveno sve ovisi o godini, odnosno o količini padalina. Ako je godina suha zaštita na bolest je minimalna.
Ako je kišna, obavezna. No, treba voditi računa o štetnicima koji opet ne ovise o tome i jedne godine su prisutni neovisno o vremenskim prilikama, a druge godine nisu.
Sorte tipa - Jonagold, Golden Delicious, Granny Smith, Red Delicious, Idared, Gloster, Mutsu, Fuji, Gala, Pink Crisp itd. nije moguće imati bez zadovoljavajućeg korištenja zaštitnih sredstava, bar u upotrebljivoj količini.

[pirou]

Lijepi pozdrav. Kupil sam 6600 m2 zemljišta prošli tjedan. Sadio bi šljive. Stanley. Razmak 4x3m, 440 komada. Molim za sljedeće savjete:

1. Koja bi sorta šljive mogla bit uz stanley, glede oprašivanja, vremena dozrijevanja. otpornosti na šarku...
2. Gdje kupiti sadnice , išao bih na poticaje.. Iz podravine sam.(kakav je institut u Osijeku?)
3. Da li je 4x3 m pregust razmak?
Hvala.