Ekološka zaštita u vinogradu

[riba]

i ja sam za, sve poslije 15.06. mi odgovara sve do jeseni

mogo bi i ja

[mmihale]

Pissta, jel bi bio ljubazan (naravno, kad uloviš vremena) i u ekološkoj rubrici opisao svoj program zaštite (što, kada itd?). Vjerujem da je dosta forumaša zainteresirano za to.  

Evo ti nesto za pocetak na hrvatskome. A ti moras probati kako to prolazi kod tebe, Ne samo u idealnim godinama ko prosla nego i u losijima :-) Nakon 5 godina ces vidjet otprilike sta mozes a sto ne mozes ekoloskom zastitom na svojemu polozaju  

http://www.proeco.hr/images/stories/proizvodi-2012/planovi-tretiranja.pdf

Ja sam prije cvatnje prskao samo sumporom protiv grinja, pa MycoSin® VIN + sumpor. Poslije cvatnje jos jednom MycoSin® VIN + sumpor i na kraju bakar + Cocana.
Ja imam interspecificne sorte pa mi je dovoljno (i previse) ova prskanja. KOd tebe sa plemenitinm sortama ce mozda trebat 15 puta prskatii?? Moras sam isprobati.

[pissta]

Lijepo napisano,Mmihale.
Ja bih samo na ovo dodal neka svoja skromna opažanja;
1.vinograd koji je godinama tretiran konvencionalnom zaštitom gotovo je nemoguće prilagoditi ekološkoj zaštiti….vjerujem da mu je srozana prirodna otpornost jakim kem.sredstvima.
2.pojedine sorte poput žutog muškata,šipona,rizlinga…u mom vinogradu nemaju nikakve šanse za ekološku proizvodnju.
3.možda i najbitniji faktor u takvoj zaštiti je sam položaj vinograda(strujanje zraka+sunce)+ defloracija zone grožđa u ovakvim kišnim periodima.(to na sreću sve imam!)
 Puno je tu potrebno više rada nego u konvencionalnoj zaštiti a i rizik je povećan pa stoga nije pogodan za velike proizvođaće,no ja nisam taj…radim vino za vlastite potrebe. Sa 500-tinjak trseva ako dobim 400-450 litara vina puna šaka perja.
Da, i nisam ono nešto strogo eko orijentiran.Koristim poliram,ditan,bakar…ja bi to svrstal u integralnu proizvodnju (kemijska sredstva samo ako je to neizbježno jer ne pomaže nijedna druga metoda. Nastojim što više koristiti ostale, biološke i tehničke metode zaštite, čak i ako ne zadovoljavaju potpuno.)
Eto, jućer bil u vinogradu i vidim da je naglo počelo propadati pa bu u subotu pala neplanirana berba…sad još ova kiša!...nema čekanja.
No na sreću imam velik udio ranijih sorti poput traminca,pinota,muškata koje budu možda izvukle situaciju da ne moram doslađivati…to pak javim naknadno.
Sasvim normalno da se ne opterećijem kupovnim kvascima ni u ovoj godini...autohtoni se već množe!

[Koshpa]

Imas dobar stav pisssta. U nicemu ne valja biti iskljuciv.
Meni je plemenka krenula spontano sinoc samo 2-3h nakon pretoka, a danas sam joj ubacio CS2 cisto da ga potrosim jer ga imam vec 2-3 godine.

[Koshpa]

http://www.organicauthority.com/blog/organic/90-french-wines-test-positive-pesticides/
Cak i eko proizvodjaci 

[whitedragon_]

ko bu drugi kriv nego sused!

[Siki]

Danas sam prskal prvi put sa sredstvom za prskanje od preslice. Priprema sredstva malo duže traje, al je zato ugodno špricanje. Nema bolesti kod mene u vinogradu pa da malo ojačam lozu i isprobam kak djeluje sredstvo. 

[Koshpa]

http://blogs.scientificamerican.com/science-sushi/2012/09/24/pesticides-food-fears/

[lkj]

Ima li kakvih novih iskustava i preporuka po pitanju eko uzgoja? Kupio sam parcelu na kojoj je 10-15 god. stari vinograd, pokrčio većinu za sadnju voćnjaka, ali ostavio 1 red loze da ostane "za zobat".
Koliko sam do sada proučavao eko zaštitu, kombinirao bih ove stvari: juhu od preslice, juhu od luka/češnjaka, ulje čajevca, staklenu vodu... Ako netko ima kakva konkretna iskustva molim savjete da uštedim koju godinu metoda pokušaja i pogrešaka.
 

[SAS]

Bolje da si svratio kod Baznika po otporne sorte jer od ovih koje kakvih juha nema puno pomoci pogotovo, ako si posadio osjetljive sorte koje je tesko zastititi i kemijskim putem. Ja po malo sadim otporne sorte na mjestu starih trsova debljine ruke jer vidim da sve vise i vise kilave u rastu i redom se suse. Tako sam bas iskoristio priliku da uvalim otporne sorte, da nemoram toliko spricat. Drugim rijecima pokusat cu smanjit spricanje bilo eko ili keijsko na svega 2-3 puta godisnje, a ne kak dosad 4-5 puta godisnje. Dosad od ekoloskih preparata je bila upitanju modra galica i vapno.

[lkj]

Koje su točno otporne sorte? Ja nisam ništa sadio nego samo poštedio 1 red vinograda od krčenja pa da vidim hoće li funkcionirati bez kemije. Sorta je chardonnay, ne znam u koju kategoriju osjetljivosti ona spada.

[tupka]

Da, postoje i nove otporne sorte koje su prilagođene eko uzgoju. Može se i sa starim sortama.
Ovo sa biljnim juhama probajte tako da imate velike bazene, ukoliko idete na veliko, zalijevanje kap na kap i mogućnost priključka bazena sa biljnim juhama na kap na kap zalijevanje. Tako radi Eko imanje Huljić iz Drenove Donje kod Zeline. Imaju stranicu na netu, pa pogledajte. Možete se i zainteresirati malo za tečajeve za Eko proizvodnju. Prošle zime (ne ove) isti su se održavali u Otočcu, pod pokroviteljstvom EU. Poznam kolegu koji se bavi Eko uzgojem jagoda, položio je taj tečaj i također ima Eko certifikat.

Prije svega morate biti svjesni da je to težak i mukotrpan rad.Prinosi su manji od konvencionalne proizvodnje, pogotovo u početku dok Vi još učite, a biljke se prilagođavanju. Ovaj kolega sa eko jagodama je tek sedmu godinu proizvodnje došao do toga da može reči da ima zaradu. No, on radi baš sve totalno na prirodan način. Dakle, nije bitrna samo biljna zaštita. Prije svega je bitna jaka i zdrava biljka.
U Eko proizvodnji to znači puno rjeđa sadnja nego u konvencionalnoj, pravilno i pravovremeno gnojenje, svakodnevno promatranje biljaka i upotreba dozvoljenih sredstava čim se primijeti kakva promjena.
Službeno u Eko proizvodnji postoje korporacije kao i u konvencionalnoj. I oni guraju svoje proizvode. Tako će Vam na primjer uvjetovati uvoz Eko sadnica iz Belgije, koje npr. nisu prilagođene našem podneblju niti prilikama, pa isto tako kupnju peletiranoga uvoznoga gnojiva, bez obzira što Vi imate svoje vlastito prirodno i Eko gnojivo. Tražiti će od vas da također i proizvodnju gnojiva, tj. uzgoj životinje registrirate na Eko način.
U tom slučaju se treba zakačiti i tražiti svoje. Popustiti će, ali će Vam u početku stalno visiti inspekcije za vratom. No, nakon godinu-dvije pozitivnih rezultata ispitivanja i to  će se srediti.

Ako volite raditi, ako se želite tome posvetiti do kraja, uđite u to. prije svega treba imati na umu da to zaista rade zaljubljenici, entuzijasti i kako ja volim reči budale. Budale su oni koji misle da je to lak posao, uđu u to, ulože, ne posvete se tome i propadnu. Vi promislite i odvagnite kako mislite da je vama bolje

Još nešto, ako se odlučite za Eko proizvodnju i posvetite poslu, prije svega nemojte paničariti. Polako, biljka biljku štiti, sadite u podnožju voćki začinsko bilje i bilje koje gnoji i pozitivno djeluje na voćke. Biljne juhe radite kombinirane, najlakše je sa velikim bazenima, pa nakon košnje sve u bazen. Tada juha sadrži sve elemente, pa dok vidite promjenu na biljci, naznaku bolesti, pustite joj biljnu juhu, ona će si uzeti potrebno od elemanta i ojačati, tada će i zaštita i liječenje biti lakša.

Na kraju krajeva, svi smo mi živa bića . I ljudi i životinje i biljake. Kako se čovjek ponaša kod bolesti, tako i biljka. Bolesti sve nas svakodnevno napadu. Ako imamo jak imunitet lako se tome odupremo, ako smo slabi onda jadna nam majka.
Zato su ljudi u proljeće najneotporniji i podložni bolestima, zbog iscrpljenoga organizma.

Nadam se da Vas nisam obeshrabrila, ako se odlučite samo hrabro naprijed. Sretno!

[SAS]

@Ikj
Tu sortu koju si spomenuo spada pod vrlo osjetljivu sortu i bez 5-6x kemijskog tretiranja u godini nebudes nista ubrao. Evo ti linka, tu su sorte koje su registrirane kao za eko proizvodnju jer netreba spricat ili su dijelomicno otporne pa se sprica tek toliko da mozes reci da si pospricao. Ovo sto kaze forumasica tupka to ti je sve skupa zabadava, ako neposadis otporne ili dijelomicno otporne sorte jer nemos izaci na kraj s osjetljivim sortama. Nespricaju vinogradari za badav 6-8 puta godisnje s pesticidima plus oko 4x folijarna prihrana. Kamo srece da nemoraju spricat ostavili bi si vrazje muke i zajebancije s tim spricanjem, no njima nitko nevjeruje ko nije u doticaju s vinogradom. Kad bi izostavili spricanje samo bi dosli pokosit, pofrezat, povezat i pobrat grozde.

http://www.rast-bs.si/CRO/katalog/vinova-loza/otporne-stolne-sorte-grozda-vinove-loze-zobatice-

[tupka]

Društvo, jel netko doma dela otopinu kalijevoga sapuna za prskanje? Ako dela molim da sa nama podijeli u kojem omjeru. Hvala.
 


P.S. Cocanu sam plaćala 1l oko 90,00 kuna, a kalijev sapun 1 kg = 18,00 kuna