VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
06 Lipnja, 2026, 18:35:24

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinogradarstvo
| |-+  Radovi u vinogradu
| | |-+  Rezidba, uzgojni oblici, vezanje vinove loze
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 ... 19 20 [21] 22 23 ... 40 Dolje Ispis
Autor Tema: Rezidba, uzgojni oblici, vezanje vinove loze  (Posjeta: 317145 puta)
Mihalj
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 130



Email
« Odgovor #300 na: 07 Veljače, 2011, 20:27:33 »

Prinos po Ha ostaje isti (jer je jednak broj pupova po ha); priprema ista (jednako se priprema cijela površina), povećava se samo broj trsova u jednom redu koji onda podiže početnu investiciju.

p.s. Cijena jednog cijepa od 15 kn je tu navedena samo okvirno (piše u zagradi da se treba uvrstiti prava tržišna cijena).

OK, ako promatraš razmak 1m vs 0,8m, da bi imao isti prinos po ha na razmaku 1m moraš prinos po trsu dići za  25%; nekome je to puno, nekome nije...
Evidentirano
gabro
Novak
**
Offline Offline

Postova: 920


Email
« Odgovor #301 na: 07 Veljače, 2011, 20:33:47 »

Zašto max. 6 pupova po trsu? Da li je to garancija kvalitete?

P.s. Kada kupiš vrhunski Syrah (Autralija, Kalifornija, Čile, svejedno, od recimo 100,00 kn butelja; da li na etiketi piše koliko je rodnost trsa ili nedaj bože da li je vinograd natapan?)

Da, ispitivanjem su utvrdili da sve dalmatinske sorte crnog grožđa daju vrhunsko vino ako po lozi urod ne prelazi 1kg,u protivnom nemaš vrhunsko grožđe i nemaš cijenu od 22kn po kilu grožđa!
Broj pupova određuje broj grozdova tako de se ovdje vrlo malo redi zelena berba,a i loza puno lakše podnosi sušu koja je iz godine u godinu sve veća.

To i je problem kod uvoznih vina,ali jedno bi trebalo biti sigurno a to je da bi se "vrhunsko"vino trbalo raditi od onoliko grožđa koliko ta vrst loze daje vrhunskog grožđa.
Evidentirano
teran
Gnojidba vinove loze
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 157



Email
« Odgovor #302 na: 07 Veljače, 2011, 20:45:54 »

ali jedno bi trebalo biti sigurno a to je da bi se "vrhunsko"vino trbalo raditi od onoliko grožđa koliko ta vrst loze daje vrhunskog grožđa.
E to je bit. Ne gurati sve sorte u isti koš; ako neka može dat vrhunsku sirovinu sa 14 t/ha onda je tako treba i uzgajati, isto kao i one koje vrhunsku sirovinu daju sa 4-6 t/ha.
Evo i primjera; vrhunski Piccolit u Italiji se ostvaruje sa oko 4 t/ha (više od ovoga prinosa je čarolija; fizionomija same sorte), Pinot sivi je granica negdje oko 6 t/ha, dok se primjerice Merlot i Cab. Savugnon ostvaruje i sa 12-14 t/ha (evo i razloga zašto su te sorte osvojile "novi svijet" - Južna Amerika i Afrika i Australija).
Evidentirano

-------------------------------------------------
Novi tematski članci na temu gnojidbe vinove loze
http://www.gnojidba.info/category/gnojidba-vinove-loze/
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #303 na: 07 Veljače, 2011, 23:05:39 »

TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?

Mc Ozy, ja bi probao prstenovati taj prvi reznik.
Evidentirano

Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #304 na: 07 Veljače, 2011, 23:07:49 »

Teško da bih se odlučio optužiti takav uzgoj za pojavu bolesti. Prije bih prihvatio ovo što Radić kaže  ;) a uz to bi dodao i zelenu rezidbu, pljevlenje i još štošta, ali u svakom slučaju ne krivicu svaliti na način rezidbbe, tj. uzgoja.Na 1 m razmaka, dužina lucnjeva bez preklapanja može biti 40-45 cm, što mi se čini sasvim OK (naravno da ovisi i o sorti i razmaku odnosno broju pupova  ;) )

I mi imamo dio vinograda zasađen na 1 metar trs od trsa i bili su opterečeni sa 2 lucnja i 2 reznika. Meni nije problem popljeviti viške rozgvi, ili obaviti zelenu rezidbu a prije berbe skinuti lišče sa zone grožđa jer mi to imamo za sebe i nije velika količina toga. On ima par hektara vinograda, nije stigao popljeviti viške rozgvi niti skinuti ličše u zoni grožđa , pa je samim time i prozračnost takvog vinograda bila jako loša a napadi bolesti jači.  Još ako se pogodi godina koja je katastrofalna kao i 2010 onda je krajnji rezultat jako loš.  Ja mislim da u sjeverozapadnim krajevima treba voditi brigu o prozračnosti... Bolja prozračnost ,manje bolesti, lakša zaštita...
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #305 na: 07 Veljače, 2011, 23:25:31 »

Vidim da nitko ne spominje međuredni razmak, strujanje zraka i vjetar. Tu je isto velika razlika pri čuvanju od bolesti. Jedna mi je tabla na 1,80m razmaka red od reda, druga na 2,5m. Razlika je osjetna. Vinograd do vinograda, šećer veći na ovoj drugoj tabli gdje je veći razmak za 1,5 - 2 °KMW-a. Kvaliteta je također na strani druge table.
Evidentirano

Podrumar1987
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.502


Zagorje-Vinogorje Klanjec


Email
« Odgovor #306 na: 07 Veljače, 2011, 23:49:18 »

Vidim da nitko ne spominje međuredni razmak, strujanje zraka i vjetar. Tu je isto velika razlika pri čuvanju od bolesti. Jedna mi je tabla na 1,80m razmaka red od reda, druga na 2,5m. Razlika je osjetna. Vinograd do vinograda, šećer veći na ovoj drugoj tabli gdje je veći razmak za 1,5 - 2 °KMW-a. Kvaliteta je također na strani druge table.

Sa ovim se potpuno slažem...
Evidentirano
Vinofil
Moderator
aktivni član
*****
Offline Offline

Postova: 1.028


Vrgorac


Email
« Odgovor #307 na: 08 Veljače, 2011, 00:17:43 »

Da,i kod mene je tako. Grožđe je zbilja kvalitetnije na većim razmacima između redova. Osim provjetrenosti tu imamo i bolju osunčanost samog trsa.

Nikad nisam brojio pupove,svaka loza mi je posebna kod rezidbe. Ponekad ostavim samo dva reznika kod guyota ako je slab trs,ponekad preklapam drugi lucanj ako je trs prebujan. Priroda se ionako vrlo brzo pobrine ako ste u nečemu pretjerali.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #308 na: 08 Veljače, 2011, 02:04:41 »

moja primjedba o razmaku sadnje je bila fokusirana na cinjenicu da mi ovdje trazimo optimum razmaka a optimum za jednokraki guyot (jedan lucanj sa 10-12 pupova) vezan za zicu SIGURNO ne treba prostor od 1 m vec mnogo manje i stoga mi se namece logicko pitanje - zasto bi sadio rjede ako mozes gusce. jer 20-30 cm koliko ostane prostora iza lucnja je - za vas proracunate i ekonomicne - u biti totalno neekonomicno! zasto onda npr. ne bi sadili jednokraki guyot na 1,2 m? odgovor je isti kao i na 1 m, zato jer se u konacnici ne isplati zbog previse praznog prostora pa ajmo onda iskoristiti sve povrsinske kapacitete.

naravno da ti onda treba nesto vise trsova ali poanta nije u tome da ti treba par stotina trsova vise na ha zbog tih 20 cm vise i za mene je to apsolutno irelevantna diskusija i problematika jer ko sadi novi vinograd (i ulozi u sadnju npr. 150 000 kn po ha koliko cca kosta 1 ha, po knjigama) tih par stotina trseva vise mislim da mu apsolutno nista ne znaci financijski. cijep nije 15 kn vec je duplo jeftiniji, od 6 do 10 kn, ovisno o sorti i kvaliteti dakle mi o ukupnom ulaganju od 150 000 kn po ha pricamo o par tisuca kn, najvise do 7000 da je za 1000 trseva vise po ha. a kada usporedujemo 7000 kn VISE i 1000 trseva VISE i prinos tj. grozde i vino koje cemo dobiti sa tih dodatnih 1000 trseva kroz vremenski period od 20 do 30 godina, mislim da je racunica prilicno jasna..

da na tih 1000 trseva vise dobis SAMO (za nas koji favoriziramo nizi prinos) 1 l vina po trsu, to je 1000 l vina godisnje vise za pocetnu cijenu od 7000 kn vise. prodas litru vina za 20 kn to je vec 20 000 kn VISE i tako svake godine. naravno, u obzir moramo uzeti i cinjenicu da se sve to odvija na apsolutno istoj povrsini kao i da imamo 1000 trseva manje.

opcenito nikad nisam bio opsjednut ekonomicnoscu i brojkama jer kada bi svatko tako gledao, nikom se nista ne bi isplatilo raditi jer sve zahtijeva neko ulaganje, trud i rizik.

u ovoj svoj racunici kljucnu ulogu igra samo cijena vina jer vino nije kao psenica i kukuruz da postoji jedna cijena sa minimalnim varijacijama vec se vino moze prodavati od 10 do 100 kn i tu bitnu cinjenicu svakako treba uzeti u obzir prilikom sadnje vinograda jer neke stvari se ne mogu predvidjeti i izracunati unaprijed, tj. mogu ali su kasnije jako podlozne promjenama.
Evidentirano

Mc Ozy
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.571


Marija Bistrica


Email
« Odgovor #309 na: 08 Veljače, 2011, 11:18:54 »

Taj prvi čvor je potrebno u potpunosti eliminirati/odstraniti.
U početku formiranja kordonca, svi pupovi (još u zikskoj rezidbi) na pregibu/luku moraju se oslijepiti, a ako kasnije nešto potjera, obavezno oplijeviti.
A ako je kordonac već formiran, onda odrezati do kraja i po potrebi oplijeviti. Međutim ako je ostatak trsa već tako slab, onda je bolje odstraniti taj slabi dio i onda od jedne jače mladice napraviti novi krak.
Nažalost, ovo je česta greška u formiranju kordonca.
 8)
Mc Ozy, ja bi probao prstenovati taj prvi reznik.
Hvala gospodo, probat ću se igrati prema vašim savjetima. Ja sam uzročno-posljedičnu vezu shvatio naopako. Veselio sam se rastu te prve mladice, kao bar ću s njom obnoviti kordonac kad je već ostatak trsa slabiji. A ono baš je ona uzrok problema ! Neš ti mudrijaša Ozyja !
Evidentirano

46.086344, 16.117566
Omnibus
Novak
**
Offline Offline

Postova: 534


Glavom u oblacima, nogama na zemlji


WWW Email
« Odgovor #310 na: 08 Veljače, 2011, 12:18:21 »

Pitanje je jedino da li gužvanje trsova pridonosi kvaliteti toliko koliko neki misle. Pogledajte neke vinograde nekih ovdje spominjanih slovenskih i svjetskih mahera, a i neke izjave o tome da svakom trsu treba prostora da bi se normalno razvijao i davao kvalitetu. Nije dovoljno svesti proizvodnju na kilu grožđa po trsu, a trs naslagati jedan do drugoga. Eto, kod Movie se može vidjeti normalni dvokrak, ali zato je razmak od trsa do trsa valjda metar i pol, ako ne i više, a između redova 2 i pol, ako sam dobro primjetio na filmiću. Svaki trs dobiva veliki prostor za svoj razvoj te time i veče količine hranjivih i mineralnih tvari.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #311 na: 08 Veljače, 2011, 16:20:52 »

Eto, kod Movie se može vidjeti normalni dvokrak, ali zato je razmak od trsa do trsa valjda metar i pol, ako ne i više, a između redova 2 i pol, ako sam dobro primjetio na filmiću. Svaki trs dobiva veliki prostor za svoj razvoj te time i veče količine hranjivih i mineralnih tvari.

moram ti reci da nisi u pravu.. Movia ima tzv. sadnju u paru (2 trsa na istom mjestu) i na svakom trsu je samo jedan lucanj koji se veze na suprotnu stranu pa tako izgleda kao da je jedan trs sa dva lucnja. nemrem sad naci fotku da vidis kak on veze lucnjeve koji se preklapaju na krajevima i preko 15ak cm! kad nadem postat cu..
Evidentirano

Omnibus
Novak
**
Offline Offline

Postova: 534


Glavom u oblacima, nogama na zemlji


WWW Email
« Odgovor #312 na: 08 Veljače, 2011, 16:44:31 »

Istina, sada mi se po sjećanju čini da imaš pravo, da su bila dva trsa, no opet ostavlja veliki prostor za svaku biljku.
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #313 na: 08 Veljače, 2011, 17:15:31 »

Istina, sada mi se po sjećanju čini da imaš pravo, da su bila dva trsa, no opet ostavlja veliki prostor za svaku biljku.

ne kuzim kak ostavlja veliki prostor? ima 2 trsa u paru i do sljedeceg para na svaku stranu nema sigurno vise od 1,2 m. kada bi isao racunati povrsinu koju pokriva jedan trs, mislim da to ne bi bilo vise od 1,5-1,8 m2, sto je u biti relativno malo i odnosi se na guscu sadnju. ali on opcenito ne forsira gusti sklop jer kaze da to ovdje (na ovim prostorima ukljucujuci i zemlje bivse juge) nikad nije bilo u tradiciji kao npr. u bordeaxu ili burgundiji gdje su stari vinogradi i sa preko 10 000 loza na 1 ha (obicno sadnja sa razmacima 1 x 1 m). on tezi balansu i harmoniji vina, rijetko koje njegovo vino (ukljucujuci i crna) ima preko 13 % alkohola, sve se vrti izmedu 12 i 13 %. ali on je covjek sa posebnom filozofijom koja se meni jako svida i osobno nastojim i sam ici u takvom nekom pravcu samo kao sto on kaze, za to su potrebna desetljeca ali nema veze, mlad sam i strpljiv, ne zuri mi se nikud. 8) najbolje mi kad vidim procjene o tzv. trajnosti nasada loze koja projiciraju da vinograd nakon 25, maksimalno 30 godina nije vise rentabilan i da ga treba iskrciti. pa tada tek pocne davati najbolje grozde! zato stare vinograde treba cuvati sto je bolje moguce ali nazalost je vecina njih relativno propala zbog izrabljivanja, forsiranja i zanemarivanja dugotrajnog ekoloskog aspekta.
Evidentirano

Omnibus
Novak
**
Offline Offline

Postova: 534


Glavom u oblacima, nogama na zemlji


WWW Email
« Odgovor #314 na: 08 Veljače, 2011, 17:40:47 »

Pa ne znam za sve njegove vinograde, ali u ovome kroz koji je šetao u svom malim filmu gdje je predstavio svoju filozofiju vina, zemlje, vinograda, meni se razmak činio večim od 1,5m, a i parni trsevi su ipak malo odmaknuti, ako nišra drugo, ono stupcem i to uvijek drvenim. No nije mi to baš svježe u glavi, pa se možda i varam. I slažem se s tobom, lijepo bi bilo tako vinogradariti, ali trebat će ti godine i mnogo zemlje jer on ostavlja i mnogo "praznog" prostora u krajoliku kako bi održao biološku ravnotežu.
A za starost vinograda, doista, u našoj literaturi gotovo svugdje se navodi 25 godina kao "radni vijek" vinograda. Tako su i meni govorili da stari mali vinograd (tridesetogodišnjak) iskrčim prije sadnje jer samo smeta, no vino iz tog vinograda je, dakako, izvanredno te sam ga samo podsadio Kraljevinom koju je selekcionirao Agronomski fakultet. Istina, zapravo je najlakše sve počupati i saditi novi vinograd. No tek sada taj stari vinograd daje sve od sebe u smislu kvalitete. Nadam se da ću imati priliku kupiti još koji stari vinograd. Puni su tajni prošlosti i nerijetko puni ugodnih iznenađenja, zanemarenih sorti, trsova koji nakon pravilne obrade zasjaju poput mladih djevojaka...
Evidentirano
 Str: 1 ... 19 20 [21] 22 23 ... 40 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!