Rezidba, uzgojni oblici, vezanje vinove loze

[teran]

Malo sam se prošetao po trsju da vidim kakvo je stanje, Graševina ima odlične rozgve nisu predebele niti pretanke, rezidba i savijanje lucnjeva kod nje neće biti problem...

Chardonnay , rozgve debele ko palac, nemam pojma kako čemo na njemu savijati lucnjeve a da ne puknu... Radi se o jednostrukom Guyotu pa bi bilo poželjno da su svi lucnjevi okrenuti u jednom smjeru, ali to će biti nemoguče napraviti...

Stara škola Guyota.
Problem savijanja lucnjeva (ili kako kod mene kažu glava) je u poziciji reznika (onog kratkog od lani). Svakako reznik mora biti ispod glavne žice (da sada ne crtam neku shemu), i onda se reznici lakše savijaju (tada se lucanj veže samo na jednom mjesto; kraj lucnja na glavnoj žici ili na dva mjesta; početak i kraj lucnja). Jedna od glavnih zahvata zelene rezidbe kod Guyota je i zalamanje zaperaka i pinciranje mladica, upravo da bi se dobili "upotrebljivi" lucnjevi za slijedeću vegetaciju. Problem je što te dvije operacije zahtjevaju puno ručnog rada i ne mogu se mehanizirati (nema tog robota koji će to izvesti pravilno) pa se u velikom broju vinograda (na Guyotu) to i ne provodi.
Važna stvar kod "upravljanja" Guyotom je pozicija reznika a ne lucnja (iako je lijepo vidjeti sve lucnjeve iste i na istu stranu; to nije neophodno). Naime, lucanj služi samo za rod tekuće godine, te se u slijedećoj rezidbi u potpunosti uklanja, tako da tu estetika igra manju ulogu, već je bitno postići rodno opterećenje trsa. Ovo je naročito uočljivo kod ispravljanja "iskrivljenog" Guyota, međutim, nakon 1-2 pravilne rezidbe problem je u potpunosti ispravljen.
Što se tiče savijanja lucnjeva, pogotovo ovih "tvrdoglavih" pravilo je da se savijaju sa dvije ruke; u dijelu kojem najčešće pucaju; s time da se ruke istovremeno vrte suprotno oko lucnja (ovo bi morao malo skicirati). Na taj način lucnjevi jako malo pucaju. Za ovo treba malo prakse.
 

[teran]

Dali bi bila neka greška Chardonnay rezati na  jednostruki kordonac(royat) , bilo bi puno lakše i jednostavnije???

Dali netko ovdje sa foruma ima u vinogradu kordonski način uzgoja vinove loze? 
Ako ima , dali može opisati koje su mu prednosti a koje mane kod takvog uzgoja...

Nakon više od 10-tak godina i stručnog i znanstvenog rada na kordnocu (Chardonnay i Malvazija), evo ukratko prednosti i mana (u toku tjedna priložiti ću i foto galeriju):
Prednosti:
1. Jednostavnija rezidba (reže se samo na kratke reznike; 1-2-3 pupa; reznik od 4 pupa je predugačak)
2. Zimska rezidba se može mehanizirati (ide samo ručna korekcija)
3. Zelena rezidba ide 100% mehanizirano bez problema
4. Jasno diferencirana zona grožđa na trsu (rodni su samo bazni pupovi na zelenim mladicama)
5. Veća rodnosti po jedinici površine
6. Manji broj trsova po jedinici površine
7. Lakša i jednostavnija mehanizirana obrada tla ispod zone trsa (zbog većeg razmaka sadnje)

Nedostaci:
1. Više ulaganja u armaturu (koristi se veći broj stupova)
2. Vremenski duža zimska rezidba (ako se radi 100% ručno; prosječno za opterećenje od 30 pupova po trsu ima oko 60 rezova; u usporedbi sa jednostrukim Guyotom, to je broj rezova za 20 trsova)
3. Zbog velikog broja rezova, ostaje veliki broj rana, pa češće dolazi do sušenja reznika ali i trsova (radi se o velikom šoku za trs; u pet godina reza na 30 pupova ima skoro 300 pojedinačnih rezova po trsu; ponovo usporedba sa jednostrukim Guyotom - toliki broj rezova provelo bi se za 100 godina života jednog trsa)
4. Problem crne pjegavosti. Ukoliko se ta bolest ne drži pod kontrolom, kordonac je OUT !
5. Problem bujanja reznika na prvom pupu nakon pregiba. Ukoliko se to dogodi, ostatak trsa će rasti vrlo slabo
6. Nemogućnost tzv. rezane berbe (radi se o rezanju rodnog lucnja 10-15 dana prije berbe; dolazi do gubitka vode i koncentracije šećera u grožđu, te se time može popraviti kvaliteta grožđa) jer je tehnološki neizvediva na kordoncu
7. Nije podoban za mehaniziranu berbu (ide, ali sa povećim gubicima)
8. Samo na dobro plodnim i dubokim tlima (zbog povećane lisne mase, veći je gubitak vode/transpiracija)

I na kraju, zaključna ocjena: NEMA SAVRŠENOG UZGOJNOG OBLIKA.

Izbor uzgojnog oblika treba prilagoditi mogućnostima koje se ima; karakteristike lokacije (tlo, klimatski uvjeti, nagib terena), raspoloživosti mehanizacije i radne snage i naravno stručnosti.

Prednost kordonca je u mogućnosti mehaniziranja većina radnih zahvata i manje potrebe za ručnom radnom snagom (a da bi to došlo do izražaja, definitivno je potrebna veća uzgojna površina; bar 3-5 ha).

[Podrumar1987]

Zahvaljujem na detaljnome objašnjenju.

Bio sam jučer u vinogradu i nalo sam probao savijanje lucnjeva, ako budemo rezali malo duže lucnjeve (npr 10 oka) mislim da če se bez problema moči saviti u jednom smjeru...

Pitanje za Teran-a

Vinograd nam se  se nalazi u Zagorju , nije baš na idealnoj poziciji... Mene zanima vaš savjet u vezi rezanja?

Vinogradu je star 5 godina, prošle godine je prvi puta dobio 1 lucanj (7-8 oka) i jedan reznik od 2 oka... Što se Graševine tiče mi čemo je ove godine rezati na 1 lucanj (8 oka) i reznik (2 oka), ona nije bujna sorta pa mislim da je to dobro opterečenja za nju ( nismo mi  u kutjevu).

Mene zanima Chardonnay, kojiko opterečenja bi bilo idealno za njega( 5 godina)? Dosta je bujna sorta ( puno bujnija od Graševine)...

Hvala...

[Koshpa]

Kak mislis da grasevina nije bujna sorta?

[gabro]

He,he, mi nemamo tih problema,dva brka sa dva pupa i to je to!

[Mc Ozy]

Dali netko ovdje sa foruma ima u vinogradu kordonski način uzgoja vinove loze?  
Ako ima , dali može opisati koje su mu prednosti a koje mane kod takvog uzgoja...

Ja ti imam oko 500 trsova "na zavjese". Visina trsa oko 1,7o s kordoncima od 1,5 m. Inače se do sad terećenje trsa do 25 pupova smatralo slabijim. Sad je valjda drugačije, forsira se gusta sadnja sa što manje pupova po trsu. Jednostruki gijo se smatrao premalim terećenjem obzirom na ulaganja i isplativost nasada. Preporučalo se dvostruki sa zadovoljavajućom kvalitetom. Teran je sve točno napisao za kordonac. Ima takav njegov post i u arhivi. Jedna od prednosti kordonca je i što ako dođe do izmrzavanja reznika, on ipak potjera, sa slabim ili nikakvim urodom za tu godinu, dok kod gijota takav trs propadne.Slično se događa i kod grinje i crne pjegavosti. Ako je napad jači, iduće godine moraš rezati na 1-2 pupa, tu je rodnost nikakva. Većina sorti rađa od trećeg pupa na dalje. Ja svoje kordonce režem na 4-6 pupova s razmakom od najmanje pola metra među njima. Inaće se ne možeš rješavati zelene mase s problemima prozračnosti, zaštite i zroibe. Ima tu manje posla nego kod gijota, ali ja bih svakome preporučio gijot, radi jednostavnosti rada. Ja sam zbog velike bujnosti reducirao gnojidbu, tek nešto folijarno. Debeli lucnjevi mi pri savijanju tu i tam puknu, ali ne u internodiju, nego pri stablu, u pazuhu, no ako ga odmah otpustiš i zavežeš vezivom, pa opet oprezno saviješ "preko prsta" , zaraste i ne propadne. Za uzgoj kordonca trebaš veliko iskustvo u radu,a pošto ga nemaš učiš na vlastitim greškama. Meni je trebalo 8 godina od sadnje do uzgoja da bih rekao da sam skužio svoje trsje i još me uvijek iznenadi. Iskustva s brajdom, ako imaš mogu malo pripomoći, ali vrlo malo ! Sretno i drži se gyiota !

TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?

[Podrumar1987]

Ja ti imam oko 500 trsova "na zavjese". Visina trsa oko 1,7o s kordoncima od 1,5 m. Inače se do sad terećenje trsa do 25 pupova smatralo slabijim. Sad je valjda drugačije, forsira se gusta sadnja sa što manje pupova po trsu. Jednostruki gijo se smatrao premalim terećenjem obzirom na ulaganja i isplativost nasada. Preporučalo se dvostruki sa zadovoljavajućom kvalitetom. Teran je sve točno napisao za kordonac. Ima takav njegov post i u arhivi. Jedna od prednosti kordonca je i što ako dođe do izmrzavanja reznika, on ipak potjera, sa slabim ili nikakvim urodom za tu godinu, dok kod gijota takav trs propadne.Slično se događa i kod grinje i crne pjegavosti. Ako je napad jači, iduće godine moraš rezati na 1-2 pupa, tu je rodnost nikakva. Većina sorti rađa od trećeg pupa na dalje. Ja svoje kordonce režem na 4-6 pupova s razmakom od najmanje pola metra među njima. Inaće se ne možeš rješavati zelene mase s problemima prozračnosti, zaštite i zroibe. Ima tu manje posla nego kod gijota, ali ja bih svakome preporučio gijot, radi jednostavnosti rada. Ja sam zbog velike bujnosti reducirao gnojidbu, tek nešto folijarno. Debeli lucnjevi mi pri savijanju tu i tam puknu, ali ne u internodiju, nego pri stablu, u pazuhu, no ako ga odmah otpustiš i zavežeš vezivom, pa opet oprezno saviješ "preko prsta" , zaraste i ne propadne. Za uzgoj kordonca trebaš veliko iskustvo u radu,a pošto ga nemaš učiš na vlastitim greškama. Meni je trebalo 8 godina od sadnje do uzgoja da bih rekao da sam skužio svoje trsje i još me uvijek iznenadi. Iskustva s brajdom, ako imaš mogu malo pripomoći, ali vrlo malo ! Sretno i drži se gyiota !

Hvala Mc Ozy... Budem se ja držao guyota ali jednostrukog... Prošle godine smo po trsu pustili oko 10 oka i dobili oko 2 kg grožđa, nama je to dovoljno jer je za osobne potrebe ( želimo čim bolju kapljicu)... Vidio sam slike tvoga Chardonnaya, zanimljiv način uzgoja...

[Podrumar1987]

Kak mislis da grasevina nije bujna sorta?

Graševina je bujna sorta ali nije kao Chardonnay, vinograd je iste godine sađen , isto gnojen, isto prskan, istim brojem pupova opterečen ali chardonnay ima 30-50% deblju rozgvu od Graševine ( klon Laškog rizlinga)... Za graševinu znam da je na podlozi S04 , mislim da je i Chardonnay na istoj podlozi osim ako mi nije dodvaljen običan Kober koji je bujniji pa bi zbog podloge bila takva razlika  u debljini rozgve...

Da dodam Graševina je na 10 oka po trsu imala oko 3 kg grožđa , a Chardonnay na 10 oka oko 2 kg grožđa...

[Koshpa]

Graševina je bujna sorta ali nije kao Chardonnay, vinograd je iste godine sađen , isto gnojen, isto prskan, istim brojem pupova opterečen ali chardonnay ima 30-50% deblju rozgvu od Graševine ( klon Laškog rizlinga)... Za graševinu znam da je na podlozi S04 , mislim da je i Chardonnay na istoj podlozi osim ako mi nije dodvaljen običan Kober koji je bujniji pa bi zbog podloge bila takva razlika  u debljini rozgve...

Da dodam Graševina je na 10 oka po trsu imala oko 3 kg grožđa , a Chardonnay na 10 oka oko 2 kg grožđa...

Hmh?  Pa sad si upravo pobio sam sebe.

[Podrumar1987]

Hmh?  Pa sad si upravo pobio sam sebe.

Misliš da Chardonnay ima debliju rozgvu zbog manjeg prinosa grožđa???

Ja mislim da je još nešto u u igri...

[Koshpa]

Ja pod bujnost mislim na rodnost, ne na debljinu lucnjeva trseva i sl..
Ako pod bujnost mislis na debljinu onda da, grasevina je tu jako krhka...

[pirou]

Bujnost i rodnost nije isto. Bujnost se, brijem, odnosi na vegetativni rast (pričamo o recimo bujnim ili slabo bujnim podlogama(voćarstvo)).
Nije da pametujem.

[teran]

TERAN@ ! Kolega, imam tu i tamo problem br 5 iz tvog posta - nedostaci. Bujno tjeranje prvog reznika na štetu ostatka kordonca. Kako tome doskočiti? Ukloniti tu mladicu? Pincirati, kada i koliko ?

Taj prvi čvor je potrebno u potpunosti eliminirati/odstraniti.
U početku formiranja kordonca, svi pupovi (još u zikskoj rezidbi) na pregibu/luku moraju se oslijepiti, a ako kasnije nešto potjera, obavezno oplijeviti.
A ako je kordonac već formiran, onda odrezati do kraja i po potrebi oplijeviti. Međutim ako je ostatak trsa već tako slab, onda je bolje odstraniti taj slabi dio i onda od jedne jače mladice napraviti novi krak.
Nažalost, ovo je česta greška u formiranju kordonca.
 

[teran]

Bujnost i rodnost nije isto. Bujnost se, brijem, odnosi na vegetativni rast (pričamo o recimo bujnim ili slabo bujnim podlogama(voćarstvo)).
Nije da pametujem.

Ako govorimo o bujnosti onda je u pitanju slijedeće:
1. Intenzitet porasta mladica (često definirana kao debljina mladice; bujnije sorte tj. klonovi - jače i deblje mladice)
2. Broj mladica koje rastu iz jedog pupa (stare sorte ugalvnom daju jednu mladicu iz jendog pupa; samo iz glavnog oka, vrlo rijetko iz suočica; uvozne sorte tjeraju iz glavnog pupa i suočica. Tu mi je Cab. Sauvignon najbolji; mladice iz suočica rastu horizontalno, čak nemaju niti vertiklani porast, pravi divljak !!!)

E sada, kod nekih sorata može biti i jedno i drugo (loše) ili samo jedno od navedenog (primjerice sorta Teran, rijetko tjera iz suočica ali razvija jaku i dugačku mladicu)

Rodnost je "pak' jasne":
1. Ukupni prinos po trsu (u kg; iako najmanje relevantna, tako se najčešće izražava)
2. Broj grozdova/broju pravih pupova (preciznije)
3. Broj grozdova/rodnih mladica (one koje se razviju iz glavnog oka) - najpreciznije
4. Dobro je kada se spominje ukupni prinos po trsu spomenuti i broj grozdova (tako je slika potpunija).

[teran]

Hvala Mc Ozy... Budem se ja držao guyota ali jednostrukog... Prošle godine smo po trsu pustili oko 10 oka i dobili oko 2 kg grožđa, nama je to dovoljno jer je za osobne potrebe ( želimo čim bolju kapljicu)... Vidio sam slike tvoga Chardonnaya, zanimljiv način uzgoja...

Nema šetnje oko izbora uzgojnog oblika. Definitivno se uzgojni oblik odabire prije podizanja nasada (na osnovi stanja tla, izbora podloge, sorte, klimatskih uvjeta, očekivane kvalitete grožđa, raspoložive mehanizacije, radne snage itd.) jer o tome ovise razmaci sadnje, aramture i sl.
Kasnije promjene uzgojnog oblika su vrlo teške.
Primjerice, ako je bio planiran jednokraki Guyot, onda je razmak sadnje cca. 1,00 m (više manje), onda prenamjena u dvostruki ne ide (dolazi do preklapanja lucnjeva...).
Znači, odluka o izboru uzgojnog oblika obavezno prije sadnje.