Vino koje želim preporučiti

[armando]

Kad čujem ovakve  zakonske prijedloge, shvatim da su ovi postojeći sasvim ok.

[Koshpa]

Je, zaostali u Jugi tam 50h. Zato nam vinska scena i trziste jesu kakvi jesu.
Nitko drugo osim zemalja bivse juge ne nosi tako glupi sustav rangiranja vina. 

[armando]

Iako se ne slažemo oko zakonskih rješenja cijenim tvoj stav koji si zauzeo oko spornog škrleta.na jednom drugom blogu. Izložio si se kritikama bez koristi za sebe, a mogao si likovati iz busije kao tvoj  susjed. 

[luka985]

a tko uopce moze postaviti tu granicu? jer ono sto npr. ti osjetis u vinu, ne mora znaciti da cu osjetiti ja ili netko osmi, isto moze biti i obrnuto.. percepcija mirisa i okusa je izrazito kompleksna i apsolutno subjektivna i ovisi o pojedincu i zato jer tu gotovo nemoguce pronaci tu granicu jer ona u pravilu niti ne postoji jer je ta granica svakome razlicita.

meni evo Tomcev sauvignon nije oksidiran niti sam ga imalo dozivio takvim, jednostavno mi nema nikakve veze sa sortom niti sa icime, obicno "vinsko" vino..

Claiev Ottocento 2010 (nadam se da pricamo o istom godistu) mi je s druge strane izvrstan, mozda i najbolji njegov do sada, uz bok 2009..

Kristancicev chardonnay (btw. koji Kristancic?) nisam probao..

u zakonu o vinu ipak tako ne pise vec pise da hlapiva moze biti iznad te granice ali se ne smije osjetiti na miris i onda opet dolazimo do subjektivnog dozivljaja i nekoga tko ce osjetiti 0,5 hlapivih i netko tko nece osjetiti niti 1,2..

u tome i je ljepota vina, subjektivna percepcija, jer da se svi ravnaju samo po striktnoj kemijskoj analizi onda bi mogli "izmjeriti" koje je najbolje vino na svijetu, itd. a to naravno ne mozemo jer je to sve podlozno subjektivnom dojmu i preferenciji.

zasto bi uostalom i bilo drugacije!? ako ja zelim piti polupokvareno vino sa hlapivima od 1 gram i za njega dati 150 kn to je moja privatna stvar, nitko tebe ne sili da kupujes i pijes nesto sto ti ne pase i ne odgovara.

Zakon o vinu kaže upravo suprotno od ovoga što ti pišeš. Postoje točno određene koncentracije hlapivih kiselina koje su dozvoljene da se vino smatra pogodnim za puštanje u promet, a čak i ako vino ima manje od dozvoljenih koncentracija, ukoliko se osjete na nosu, smatra se bolesnim i zaraženim. Konkretno, svako vino koje ima koncentraciju hlapivih iznad one koja je određena pravilnikom je kontaminirano i zabranjuje se stavljanje u promet. Štoviše, ukoliko se kemijski dokaže da vino ima koncentraciju hlapivih u granicama dopuštenog prema pravilniku, još uvijek se može odbaciti i ne pustiti u promet ukoliko komisija zaključi da je hlapiva senzorno osjetljiva (taj dio da se odbacuje neko vino na temelju senzorike, a kemijska analiza je pokazala drugačije ja ne podržavam jer tu ulazimo u ovu sferu subjektivne percepcije o kojoj ti pričaš). I tu se sa Koshpom poptuno slažem glede dodjeljivanja vinu oznaka stolnog, kvalitetnog ili vrhunskog, odnosno čak se i mogu zadržati te oznake, ali nužno je izbaciti bodovanje.
I u teoriji je sve to lijepo postavljeno...prvo kemijska analiza, zatim organoleptika. Vino koje na kemijskoj analizi ne zadovolji okvirima koji su postavljeni nema što tražiti na organoleptici. S druge strane, vina koja prođu kemijsku analizu ulaze u tu tvoju sferu "subjektivne percepcije" i tek onda možemo pričati o različitosti i kompleksnosti mirisa i okusa.
Zašto bi bilo drugačije? Pa čisto iz razloga da svi imaju jednaku šansu za uspjeh, ali u pravu si, zašto bi se poštivao zakon u Hrvatskoj.

[Ivan]

ako ja zelim piti polupokvareno vino sa hlapivima od 1 gram i za njega dati 150 kn to je moja privatna stvar, nitko tebe ne sili da kupujes i pijes nesto sto ti ne pase i ne odgovara.

Tu si potpuno u pravu. A što je s onima koji  misle da za 150 kn kupuju vrhunsko  zdravo vino  s hlapivima ispod 0,8g, a kupe polupokvareno vino s hlapivima većim od 1g. U najmanju ruku bilo bi korektno, prema neinformiranim  kupcima , da ta vina budu vidljivo označena natpisima kakvi su na duhanskom proizvodima, koji upozoravaju kupca o kakvom se proizvodu radi. pa  onda tko voli nek izvoli.

ako ti kupujes vino za 150 kn a nemas blage veze sta kupujes, kakvo je vino, koji stil proizvodnje, sto otprilike mozes ocekivati, itd. onda ili imas previse novaca ili si totalna budala..

mozes ici na blef sa vinom do 50ak kn pa ajde, ako bas toliko ne valja, jebiga, fulo si, ali za 150 kn ljudi teeeeeeeeeesko idu na blef vec idu na sigurno i znaju sto kupuju.

Claia sigurno nitko ne kupuje na blef vec uglavnom zna o kakvom vinu i stilu je rijec.

a zasto bi se takva vina oznacavala drugacije? ja da pisem zakone ja bi upravo ova "moderna" industrijska vina oznacavao drugacije jer u njima ima sva sila dodanih pizdarija za razliku od ovih drugih vina..

znaci opet se sve svodi na subjektivan dojam sto vino i jest.

[Ivan]

Upravo zbog toga vino i prolazi sve te silne analize. Ja sam svakako da mora postojat nekakvo regulatorno tijelo koje ce dozvoljavat pustanje u promet. Izbacio bi oznake stolno, kvalitetno, vrhunsko jer je to sustav star 50g jos iz bivse Juge. Neka se ustvrde paramteri kem. analize koji se moraju zadovoljiti i to je to. Organolepticka ocjenjivanja vina su sama sebi svrha.

@ Ivan: Isto tako mozes piti i antifriz ali to ne znaci da se isti moze pustiti u promet za konzumaciju  

pa to i je prijedlog da se tako izmjeni zakon jer postojece "organolepticko" ocjenjivanje u biti nema veze s vezom.. o oznakama kvalitete da niti ne govorim.

a cuj, mozda netko pije antifriz.. to ne znaci da se on ne bi onda uopce smio prodavati.. uostalom od njega se mozes otrovati, od vina ne mozes makar imalo hlapive 1,7 grama..

[Ivan]

Zakon o vinu kaže upravo suprotno od ovoga što ti pišeš. Postoje točno određene koncentracije hlapivih kiselina koje su dozvoljene da se vino smatra pogodnim za puštanje u promet, a čak i ako vino ima manje od dozvoljenih koncentracija, ukoliko se osjete na nosu, smatra se bolesnim i zaraženim. Konkretno, svako vino koje ima koncentraciju hlapivih iznad one koja je određena pravilnikom je kontaminirano i zabranjuje se stavljanje u promet. Štoviše, ukoliko se kemijski dokaže da vino ima koncentraciju hlapivih u granicama dopuštenog prema pravilniku, još uvijek se može odbaciti i ne pustiti u promet ukoliko komisija zaključi da je hlapiva senzorno osjetljiva (taj dio da se odbacuje neko vino na temelju senzorike, a kemijska analiza je pokazala drugačije ja ne podržavam jer tu ulazimo u ovu sferu subjektivne percepcije o kojoj ti pričaš). I tu se sa Koshpom poptuno slažem glede dodjeljivanja vinu oznaka stolnog, kvalitetnog ili vrhunskog, odnosno čak se i mogu zadržati te oznake, ali nužno je izbaciti bodovanje.
I u teoriji je sve to lijepo postavljeno...prvo kemijska analiza, zatim organoleptika. Vino koje na kemijskoj analizi ne zadovolji okvirima koji su postavljeni nema što tražiti na organoleptici. S druge strane, vina koja prođu kemijsku analizu ulaze u tu tvoju sferu "subjektivne percepcije" i tek onda možemo pričati o različitosti i kompleksnosti mirisa i okusa.
Zašto bi bilo drugačije? Pa čisto iz razloga da svi imaju jednaku šansu za uspjeh, ali u pravu si, zašto bi se poštivao zakon u Hrvatskoj.

pa jasno, sve stoji i sa svime se slazem vezano za zakone i hlapive kiseline.

ali u biti ti kada pijes neko vino i osjetis hlapive na nosu ne znas da li ono ima 0,6 ili 0,8 g hlapive kiseline, ti samo to osjetis, dakle, opet subjektivnost kusaca i trening nepca.

recimo da je zakonom dozvoljeno 0,8 g kao sto kazes i ako je u laboratoriju izmjereno 0,6 vino automatski prolazi analizu i ide dalje na organoleptiku.

na organoleptici prode i sve super i sve 5, imas kvalitetno vino. ti kupis to vino, istreniran si da mozes prepoznati hlapive i da ih odmah svrstas u manu vina i slijedom toga vino ti automatski ne valjda i kazes zasto je to vino uopce na trzistu!?

zelim reci da vino ne mora imati visoke hlapive analiticki da bi to netko tko zna i moze prepoznao ali i obrnuto, moze imati jako visoke hlapive analiticki a da se opet ne osjete u vinu jer ipak sve ovisi o samom vinu, tj. cijelom tom kompleksnom masom tisuca raznih tvari, spojeva i molekula.

dakle, nekom je dovoljno da u vinu osjeti 0,5 g octene da bi vino odbacio zbog hlapivih a netko mozda ne osjeti niti 0,8 g ako je sve dobro uklopljeno u kompoziciju vina sto se obicno desava kod zrelijih plavaca i crnjaka iz drvenih bacava, dapace, vrlo je cest slucaj.

organolepticki nije isto npr. 0,6 g hlapivih u svjezem mladom rizlingu ili skrletu ili 3 godine starom plavcu dozrijevanom u drvenim bacvama.

[Ivan]

Iako se ne slažemo oko zakonskih rješenja cijenim tvoj stav koji si zauzeo oko spornog škrleta.na jednom drugom blogu. Izložio si se kritikama bez koristi za sebe, a mogao si likovati iz busije kao tvoj  susjed. 

tebe izgleda jako boli sto se vinopiji svidio moj skrlet..

[armando]

a zasto bi se takva vina oznacavala drugacije? ja da pisem zakone ja bi upravo ova "moderna" industrijska vina oznacavao drugacije jer u njima ima sva sila dodanih pizdarija za razliku od ovih drugih vina..

Kako ti znaš tko što stavlja u vino. Možda baš ti stavljaš u vino svakakve pizdarije.

tebe izgleda jako boli sto se vinopiji svidio moj skrlet..

Baš suprotno, drago mi je da mu se svidio tvoj škrlet. Nije mi drago što mu se nije svidjelo moje. Srećom on je jedini kojem se nije svidjelo. Ne računam tebe kojemu se ne sviđa iako ga nisi probao.

[Ivan]

a zasto bi se takva vina oznacavala drugacije? ja da pisem zakone ja bi upravo ova "moderna" industrijska vina oznacavao drugacije jer u njima ima sva sila dodanih pizdarija za razliku od ovih drugih vina..

Kako ti znaš tko što stavlja u vino. Možda baš ti stavljaš u vino svakakve pizdarije.

tebe izgleda jako boli sto se vinopiji svidio moj skrlet..

Baš suprotno, drago mi je da mu se svidio tvoj škrlet. Nije mi drago što mu se nije svidjelo moje. Srećom on je jedini kojem se nije svidjelo. Ne računam tebe kojemu se ne sviđa iako ga nisi probao.

uh, vidim da si u nedostatku kvalitetnijih argumenata poceo kenjat.. a inace si uvijek tako rjecit i zajedljiv.

a mozda stavljam, a mozda su u sumi..

a cuj, imas pravo, ipak je jako tesko da se nekomu nesto svidi iako to nije niti probao..

isto mogu i ja reci za tebe iako ja ne znam niti ko si tocno posto se ne zelis niti predstaviti, toliko o tvojoj vjerodostojnosti i transparentnosti..

[luka985]

pa to i je prijedlog da se tako izmjeni zakon jer postojece "organolepticko" ocjenjivanje u biti nema veze s vezom.. o oznakama kvalitete da niti ne govorim.

pa jasno, sve stoji i sa svime se slazem vezano za zakone i hlapive kiseline.

ali u biti ti kada pijes neko vino i osjetis hlapive na nosu ne znas da li ono ima 0,6 ili 0,8 g hlapive kiseline, ti samo to osjetis, dakle, opet subjektivnost kusaca i trening nepca.

recimo da je zakonom dozvoljeno 0,8 g kao sto kazes i ako je u laboratoriju izmjereno 0,6 vino automatski prolazi analizu i ide dalje na organoleptiku.

na organoleptici prode i sve super i sve 5, imas kvalitetno vino. ti kupis to vino, istreniran si da mozes prepoznati hlapive i da ih odmah svrstas u manu vina i slijedom toga vino ti automatski ne valjda i kazes zasto je to vino uopce na trzistu!?

zelim reci da vino ne mora imati visoke hlapive analiticki da bi to netko tko zna i moze prepoznao ali i obrnuto, moze imati jako visoke hlapive analiticki a da se opet ne osjete u vinu jer ipak sve ovisi o samom vinu, tj. cijelom tom kompleksnom masom tisuca raznih tvari, spojeva i molekula.

dakle, nekom je dovoljno da u vinu osjeti 0,5 g octene da bi vino odbacio zbog hlapivih a netko mozda ne osjeti niti 0,8 g ako je sve dobro uklopljeno u kompoziciju vina sto se obicno desava kod zrelijih plavaca i crnjaka iz drvenih bacava, dapace, vrlo je cest slucaj.

organolepticki nije isto npr. 0,6 g hlapivih u svjezem mladom rizlingu ili skrletu ili 3 godine starom plavcu dozrijevanom u drvenim bacvama.

Ivane jel vidiš što pišeš? Gore govoriš da da organoleptika nema smisla, a dolje pričaš suprotno. Kemijska analiza je nužnost i jedini pravi način da se uvede kontrola i sredi situacija na tržištu. Jednostavno mora postojati instrument koji će omogućiti prvo vinarima da budu ravnopravni, a onda i konzumentima da budu sigurni u ono što kupuju.
Ovo što pišeš glede sadržaja hlapivih kiselina u plavcu i sličnim vinima, mogu se samo djelomično složiti s time. Jasno je svima da se u kompleksnim crnim vinima hlapive osjete kad je sadržaj nešto viši nego kod bijelih vina, ali i to je zakonom definirano (mlado vino 0,8 g/l, bijelo i rose 1,0 g/l, crna vina 1,2 g/l, visoki predikati 1,8 g/l). Ovaj primjer sa  0,6 g/l koji navodiš uopće ne može biti mjerodavan za plavac. Svatko tko barem malo razumije problematiku zna da 1,2 g/l hlapivih kiselina u crnom vinu je vrlo lako prepoznatljivo bez obzira dali se radi o crnom pinotu 4 mjeseca starom iz inoxa ili plavcu odležanom 3 godine u barrique bačvi. Govorimo o usporedbi između dva crna vina, ne možeš mi uspoređivati svježi škrlet i odležani plavac.
To su činjenice i to je jedan od razloga zašto ja osobno bježim od takvih vina koja su skupa (jer ne možeš reći da je vino od 200 kuna jeftino), a koja su zapravo vrlo često „mačak u vreći“. Ja tvoju filozofiju poštujem i cijenim, ali nažalost danas je velik broj ljudi koji svoju nekvalitetu i neznanje prodaju pod pojmom „organsko, prirodno, biodinamičko“, a budući da je „zdravi život“ danas u trendu to ih onda i prodaje.
Nažalost, mi živimo u državi gdje svaka mogućnost da se o nečemu odlučuje na temelju procjene jednog ili dvoje ljudi stvara pogodno okružje i plodno tlo za malverzacije, korupcije i slično. I samo zbog, toga i isključivo zbog toga kemijska analiza kod puštanja nekog vina u promet je nužnost.

[riba]

@ I samo zbog, toga i isključivo zbog toga kemijska analiza kod puštanja nekog vina u promet je nužnost.

Da,o tome sam i ja pisao(mislim prošle godine),a u vezi tih izložbi i svega skupa.Vino treba imati po zakonu ono kaj treba,i tek nakon toga nek ide na organoleptiku i dragom Bogu,ak treba.A ono da su sad najednom svi somelieri i komisija u ocjenjivanju...eh,šljiviš to.Osvjedoćio sam se nedugo gdje nije bilo na izložbi odbaćenog vina,i svi dobili medalje kolko ih je god bilo,a bilo je tu ohoho svega i svaćega,i to mi je još samo dodatno pojaćalo dojam pristranosti i vjerodostojnosti  tih komisija.Znaći;analitićka kontrola,pa onda nek voli ko šta voli,..bar vina koja idu u javnu prodaju.

[Ivan]

Ivane jel vidiš što pišeš? Gore govoriš da da organoleptika nema smisla, a dolje pričaš suprotno. Kemijska analiza je nužnost i jedini pravi način da se uvede kontrola i sredi situacija na tržištu. Jednostavno mora postojati instrument koji će omogućiti prvo vinarima da budu ravnopravni, a onda i konzumentima da budu sigurni u ono što kupuju.
Ovo što pišeš glede sadržaja hlapivih kiselina u plavcu i sličnim vinima, mogu se samo djelomično složiti s time. Jasno je svima da se u kompleksnim crnim vinima hlapive osjete kad je sadržaj nešto viši nego kod bijelih vina, ali i to je zakonom definirano (mlado vino 0,8 g/l, bijelo i rose 1,0 g/l, crna vina 1,2 g/l, visoki predikati 1,8 g/l). Ovaj primjer sa  0,6 g/l koji navodiš uopće ne može biti mjerodavan za plavac. Svatko tko barem malo razumije problematiku zna da 1,2 g/l hlapivih kiselina u crnom vinu je vrlo lako prepoznatljivo bez obzira dali se radi o crnom pinotu 4 mjeseca starom iz inoxa ili plavcu odležanom 3 godine u barrique bačvi. Govorimo o usporedbi između dva crna vina, ne možeš mi uspoređivati svježi škrlet i odležani plavac.
To su činjenice i to je jedan od razloga zašto ja osobno bježim od takvih vina koja su skupa (jer ne možeš reći da je vino od 200 kuna jeftino), a koja su zapravo vrlo često „mačak u vreći“. Ja tvoju filozofiju poštujem i cijenim, ali nažalost danas je velik broj ljudi koji svoju nekvalitetu i neznanje prodaju pod pojmom „organsko, prirodno, biodinamičko“, a budući da je „zdravi život“ danas u trendu to ih onda i prodaje.
Nažalost, mi živimo u državi gdje svaka mogućnost da se o nečemu odlučuje na temelju procjene jednog ili dvoje ljudi stvara pogodno okružje i plodno tlo za malverzacije, korupcije i slično. I samo zbog, toga i isključivo zbog toga kemijska analiza kod puštanja nekog vina u promet je nužnost.

pa sto se mene osobno tice organolepticke analize kao takve i kakva se sada prakticira i provodi ne bi trebalo biti.

ali gledaj, meni osobno je to u biti apsolutno svejedno jer se ne zamaram oko takvih stvari.

radim na svoj nacin, svojom glavom mislim i postujem ono sto radim i meni osobno je svejedno da li vino ima 0,4 ili 0,8 g hlapivih dok god ono meni odgovara.

ja inace nisam pristalica drkanja i mjerenja sveg zivog i nezivog u vinima, da ti budem iskren ove godine slador u grozdu nisam niti mjerio. par puta prije berbe sam se prosetao kroz vinograd, kusao grozde, gledao kosticu, peteljku i opce stanje grozda i trsa i krenuo brati po osjecaju.

tako radim i sa vinima, u podrumu jedino izmjerim slador u mostu/masulju iako mi ni to ne znaci gotovo nista, bilo 85 ili 105 eksla, meni svejedno jer se koncentriram na neke druge stvari..

pravu analizu sa svim parametrima dobijem tek na proljece kada dam vino na zavod i onda tek vidim koliko ima kiselina, alkohola, ekstrakta, sumpora, itd.

inace, i moj skrlet selekcija koji je 20% maceriran je prosao na zavodu kao stolno vino, pa sta onda, meni je to ionako svejedno jer meni a i onima kojima to vino kupuju i piju je to uopce nebitno jer se ionako ne rukovodi tim oznakama "kvalitete".

[Koshpa]

pa sto se mene osobno tice organolepticke analize kao takve i kakva se sada prakticira i provodi ne bi trebalo biti.

ali gledaj, meni osobno je to u biti apsolutno svejedno jer se ne zamaram oko takvih stvari.

radim na svoj nacin, svojom glavom mislim i postujem ono sto radim i meni osobno je svejedno da li vino ima 0,4 ili 0,8 g hlapivih dok god ono meni odgovara.

ja inace nisam pristalica drkanja i mjerenja sveg zivog i nezivog u vinima, da ti budem iskren ove godine slador u grozdu nisam niti mjerio. par puta prije berbe sam se prosetao kroz vinograd, kusao grozde, gledao kosticu, peteljku i opce stanje grozda i trsa i krenuo brati po osjecaju.

tako radim i sa vinima, u podrumu jedino izmjerim slador u mostu/masulju iako mi ni to ne znaci gotovo nista, bilo 85 ili 105 eksla, meni svejedno jer se koncentriram na neke druge stvari..

pravu analizu sa svim parametrima dobijem tek na proljece kada dam vino na zavod i onda tek vidim koliko ima kiselina, alkohola, ekstrakta, sumpora, itd.

inace, i moj skrlet selekcija koji je 20% maceriran je prosao na zavodu kao stolno vino, pa sta onda, meni je to ionako svejedno jer meni a i onima kojima to vino kupuju i piju je to uopce nebitno jer se ionako ne rukovodi tim oznakama "kvalitete".

A jel ti se bas uvijek svidjaju tvoja vina?

[Ivan]

A jel ti se bas uvijek svidjaju tvoja vina?

neka da neka ne, jer osjecam da moze i bolje, tj. uvijek moze bolje.

vina promatram u kontekstu godine i ostalih stvari i uvjeta koji utjecu na vino ali ionako nije bitno da li se moja vina svidaju meni nego da li se svidaju drugim ljudima koji ce ih kupovati i piti i znati ih prepoznati i cijeniti kao takva.

puno puta sam rekao da ja osobno nekak ne mogu 100% doziviti svoje vino jer ga predobro poznajem i pratim ga prakticki od vinograda, preko grozda i mosta do vina.

mnogo puta mi nedostaje taj neki faktor iznenadenja jer nije isto kada ti pijes neko vino 5-6 puta tjedno ili kada ga otvoris nekome tko ga tek prvi put kusa i prakticki ne zna sto moze ocekivati i onda se ugodno iznenadi.

e upravo to meni nedostaje ali to je na neki nacin prokletstvo nas proizvodaca, tj. barem je to kod mene tako..