Vinarske i vinogradarske tvrtke na HR tržištima kapitala

[Diabolic]

Slažem se,
Dukat je "izmislio " super trajno mljeko.
Zašto?
Zato što im je poremetilo zaradu - čitaj dobit, koju traže vlasnici dionica, koji dobivaju 55 E/na dan ( kao moj bivši operations director) + troškove sve moguće vezano uz put u inozemstvo.
Bosanci izvoze trajno mljeko jer njima nema veze ko je gazda jer ga tak i tak nemaju kome pro dati,kod nas je 3, 75 kn/l na akcijama.
tako su i franceki izmislili  da se bačve moraju mjenjati ( čitaj marketing , naravno sad će Ivan imati svašta za reći), jer ih je napalo desetak država koji isto proizvode super kvalitetna vina kao i oni, samo se ne zovu bordo i slično. BTW, i mi smo na istoj lokaciji kao i oni i bunimo se ako su vina 10 E i više.Čudno da je Plavac od onog Grgića  cca 215 kn/0,75- a on , ono iz kalifornije, kako se ono zvaše napa valey.
Zato ja i dan danas proizvodim vino u super starim bačvama koje perem na onaj starinski način, i još mi se nitko nije požalio da mu je loše vino. Ne tražim 10E po vinu.
Stvar je u tome koliko si velik, i što želiš.
Ja sam super mali i nikada ne želim postati velik, i želim prati drvene bačve sa kaustičnom sodom  sa lancima. Znam da sam zaostao po tom pitanju, ali nemam nikakvo drugo rješenje koje ne bi previše opteretilo moj budget. Čak nemam ni mini sa vrućom vodom jer je preskup za ono što ja radim, da imam 4 ha ko neki drugi, sigurno bih investirao u tako nešto. A ovako peri miško i ne buni se.
Budi mi zdrav iveseo, uvijek moraš ponuditi rješenje , a ne samo kritizirati. Sorry na pismu tak su me učili ako želiš biti uspješan u poslu.

[Ivan]

tako su i franceki izmislili  da se bačve moraju mjenjati ( čitaj marketing , naravno sad će Ivan imati svašta za reći), jer ih je napalo desetak država koji isto proizvode super kvalitetna vina kao i oni, samo se ne zovu bordo i slično. BTW, i mi smo na istoj lokaciji kao i oni i bunimo se ako su vina 10 E i više.Čudno da je Plavac od onog Grgića  cca 215 kn/0,75- a on , ono iz kalifornije, kako se ono zvaše napa valey.
Zato ja i dan danas proizvodim vino u super starim bačvama koje perem na onaj starinski način, i još mi se nitko nije požalio da mu je loše vino. Ne tražim 10E po vinu.
Stvar je u tome koliko si velik, i što želiš.
Ja sam super mali i nikada ne želim postati velik, i želim prati drvene bačve sa kaustičnom sodom  sa lancima. Znam da sam zaostao po tom pitanju, ali nemam nikakvo drugo rješenje koje ne bi previše opteretilo moj budget. Čak nemam ni mini sa vrućom vodom jer je preskup za ono što ja radim, da imam 4 ha ko neki drugi, sigurno bih investirao u tako nešto. A ovako peri miško i ne buni se.

diabolic, nisam siguran da li sam te 100% razumio i ne znam sta si htio reci pod ovime da cu ja imati svasta za reci..

prva i osnovna stvar koju moramo razluciti je namjera bacava jer se barrique bacve i proizvode kako bi se nakon 3-4 a maksimalno 5 upotreba/godina zamijenile i to je jednostavno tako jer je takav njihov uporabni proces i vijek. ali zato se velike bacve koriste mnogo vise puta i godina pa cak i desetljeca ako su pravilno odrzavane.

bordo u francuskoj je jedna svjetska posebnost sa uistinu posebnim vinima koja kostaju toliko koliko kostaju ali dok god je netko spreman dati za bocu par tisuca kuna ili eura to ce biti tako jer tesko je tu biti pametan i reci njihovu pravu vrijednost jer opcenito vrijednost bilo cega danas diktiraju kupci i trziste, tj. odnos cisti ponude i potraznje. netko moze dati za bocu vina 5000 eura, netko ne moze niti 50, netko moze kupiti auto za 500 000 eura, velika vecina ne moze niti za 50 000. dakle o novcu i cijeni je danas gotovo bespredmetno i nezahvalno pricati jer nismo svi isti sto se toga tice..

plavac od grgica se proizvodi kod nas, u RH, a ne u kaliforniji u dolini nape! vinarija je u trsteniku i otkupljuje grozde sa boljih polozaja i proizvodi jedan od boljih plavaca ali i posipa u RH.

najbolja je stara tradicionalna proizvodnja ali u boljim higijenskim uvjetima narocito sto se tice podruma i cuvanja vina!

[Diabolic]

Plavac se sigurno ne proizvodi u kaliforniji , pa nema potrebe naglašavati porijeklo vina. To čak i ovi klinci kaj mi za bombone peru bačve znaju!

[Juznjak]

Gustam te citati Diabolic, tako je i moj pokojni otac radio i imao kupaca za svoja vina koliko god hoces. On i njegova generacija su se nekako na slican nacin i lijecili. Nesto zaboli, aspirin dva i proci ce. Poslije su dosla druga vremana, dosao nam je i ovaj forum zlata vrijedan te se razmjenjuju iskustva izmedju onih koji znaju i onih koji zele saznati iskustva drugih. Vise se nista ne prepusta slucaju vec se znanstvena dostignuca obogacena iskustvom nude onima koji zele na taj nacin ici naprijed. Tradicionalni oblik prerade grozdja i vina posvuda se obogacuje novim otkricima struke i iskustvima drugih.
Francuska je medju ostalim i vinogradarska svjetska 'sila' par excellence gdje se nista ne prepusta slucaju u preradi vina pocevsi od malih individualnih vinara pa do onih svjetski poznatih.
Vezano za starenje (crnih) vina oni su otkrili da je (njihov) hrast pun carobnih svojstava koja se mogu pobuditi grijanjem/pecenjem pri odredjenoj temperaturi i odredjeno vrijeme i ako je taj hrast iz iste sume, susen preko 24 mjeseca pecen/grijan svake godine pri istoj temperaturi onda vino drzano u njemu ima taj njihov image kojeg su oni tj taj i taj proizvodjac stvorili i odrzavaju godinama. U troskove pravljenja vina, odlezavanja/zrenja u barrique bacvama dodje 0.5 do 1 € po boci sto je cca 10 % vrijednosti kod "obicnih vina" a puno manje kod onih sa zvucnom etiketom.
Te 'ofucane' bacve od 225 lit ili 228 lit u kojima su odlezala 4 vina (zdrave, oprane i sumporane) dostupne su onima tko ih zeli kupiti po recimo 35 € bacva sto je nekih 5 % od vrijednosti koju je imala prije 4 godine.
Pa tko voli nek izvoli. Ako se zeli da ih bacvar obnovi skidajuci unutarnji sloj od 3 mm te grijanjem/paljenjem ucini "kao novima" tome treba dodati oko 110 € po bacvi.
Odluku francuskih vinara da koriste bacve od jedne do cetiri sezone/vina netreba gledati u funkciji promicbe bacvarskog business-a vec spregu iskustva i znanosti jer se ovdje znanstvena dostignuca i prate i primjenjuju.
Naravski za to sve treba imati i 'dva solda' kupce koji su spremni te guste i platiti.
Kod nas u HR su vina puno skuplja nego u Francuskoj i Italiji samo sto je slabo sa kupcima. Inace bi se moglo odvojiti za barrique image. Ako ne po nicemu onda barem po onoj da ako oni mogu da bi onda i  mi morali moci.
Ukoliko to zelimo.

[Diabolic]

Pročitao sam negdje da je izvršeno istraživanje tržišta u Australiji, i da su se kupci odlučili za veću kupnju vina u onim vinarijama gdje kad su ušli u vinariju, prvo što su vidjeli bile su drvene bačve. Ja sam prilikom posjete Inniskillin vinariji isto prvo vidio naslagane drvene bačve. I odvojio skupo stječen novac za kupnju buteljke.

[Ivan]

Plavac se sigurno ne proizvodi u kaliforniji , pa nema potrebe naglašavati porijeklo vina. To čak i ovi klinci kaj mi za bombone peru bačve znaju!

onda mi nije jasno sta si htio reci ovime..

Čudno da je Plavac od onog Grgića  cca 215 kn/0,75- a on , ono iz kalifornije, kako se ono zvaše napa valey.

[Koshpa]

Valjda je htio naglasiti da je covjek iz Kalifornije. Iako su mu korijeni iz HR

[Ivan]

Valjda je htio naglasiti da je covjek iz Kalifornije. Iako su mu korijeni iz HR

hm, valjda, samo mi nije bas jasno sta je tu onda "cudno sto njegov plavac kosta 215 kn"..

[Diabolic]

Ajmo ponovo:

"pošto mislim u skoroj budućnosti smanjiti proizvodnju direktora,a onda mi buju ostale zdrave drvene bačve,pa se pitam kaj bu se desilo ak stavim u njih rizling kojeg bu za koju godinu.U bačvama se,normalno nahvatalo vinskog kamena od direkta.Dal će to pokvariti aromu rizlingu(verujem da da)..ak bi,kojom metodom onda skinuti kamen sa stjenke da spasim i upotrijebim te bačve?"

Ne da mi se trošiti tipkovnicu na objašnjenja

[Razor]

Diabolic, ja sam, kazem pocetnik i skupljam iskustva ostalih, dakle po pricanju francuza bacva nakon cetiri vina treba ici van upotrebe ili je obnoviti:
A) struganjem/skidanjem unutarnjeg sloja koji se je nakupio i onog dijela drva koji se je nasupao vinom tj oko 3 mm te te onda opaliti po zelji i takva moze opet 2 do 3 vina;
B) dobro opranu  'ofucanu' hrastovu bacvu nakon tri do cetiri vina koristiti tako da se dodaju alternativni barrique dodaci koji su dimenzionirani i davaju siroku lepezu mirisa/okusa za svaciji ukus;
Neznam da li sam bio jasan?

Ne znam za druge, Južnjak za mene si bio jasan, ovo dolje ima previše za čitati i apsolutno je irelevantno.
Htio bih napomenuti da je najbitnija "pretraga" na polovnim bačvicama Bretanomyces. Danas postoje antibret preparati i kod nas, ali upravo je interesantno koliko ljudi to ne zna i kupuje sve i svašta izvana bez tog certifikata.
Zahvaljujem prijatelju, koji je držio kulturu bretanomycesa u frizeru i šta sam onjušio šta to je. Senzorne karakteristike su bile blizu worcester umaku, mada još dodano pljesnivoće.
Volio bih da i kolega Ivan stavi tu svoje mišljenje o bretanomycesu, jer se apsolutno malo ili ništa govori o tom problemu. To nije samo problem barik bačvica, nego i starijih drvenih bačava

[Razor]

Pročitao sam negdje da je izvršeno istraživanje tržišta u Australiji, i da su se kupci odlučili za veću kupnju vina u onim vinarijama gdje kad su ušli u vinariju, prvo što su vidjeli bile su drvene bačve. Ja sam prilikom posjete Inniskillin vinariji isto prvo vidio naslagane drvene bačve. I odvojio skupo stječen novac za kupnju buteljke.

Čitao sam upravo suprotno, mislim da je kolega forumaš stavio prije desetak dana tekst na engleskom koji sve lijepo opisuje. Prvo i osnovno, australska vina se ne mogu mjeriti sa francuskim, prvenstveno cijenom i renomeom!
Drugo, ako bi i bili konkuretni francuskim vinima, šta pokušavaju, ne samo njima nego svima nama, nema šanse da se tako troše barriquei i da bude isplativo, već se nameće chips i druga slična rješenja.
Treće kod svih tih zemalja, nema nikakav sklop terroira, već čisti kapital stoji i tzv, vino za masovnu upotrebu!
Nije tu  samo Australija, već i Zeland, Čile, Argentina, Kalifornija, dakle novi svijet.
Velim to je osnovna konkurencija, ne bi htio komentirati ono neki dan u Jutarnjem, šta je Butković pisao.
Da si malo čovjek da truda, već preko granice ( Slovenija, Mađarska, Srbija) , naravno i naša država se mogu popiti pristojna vina za pristojnu cijenu.

[Ivan]

Prvo i osnovno, australska vina se ne mogu mjeriti sa francuskim, prvenstveno cijenom i renomeom!
Drugo, ako bi i bili konkuretni francuskim vinima, šta pokušavaju, ne samo njima nego svima nama, nema šanse da se tako troše barriquei i da bude isplativo, već se nameće chips i druga slična rješenja.
Treće kod svih tih zemalja, nema nikakav sklop terroira, već čisti kapital stoji i tzv, vino za masovnu upotrebu!
Nije tu  samo Australija, već i Zeland, Čile, Argentina, Kalifornija, dakle novi svijet.

svugdje postoje odlicna i skupa vina koja imaju pokrice u kvaliteti a ne samo u marketingu i prezentaciji ali bitni su omjeri takvih vina naspram drugih losijih. francuska je vinska velesila i domovina 90% najpoznatijih i najboljih sorata na svijetu i samo prema tome njihova vina najbolje prezentiraju terroir a to je ono sto novi svijet nema jer se kod njih vinogradarstvo i posebno vinarstvo razvilo prije 50ak godina i 95% je usmjereno na modernu tehnologiju i ogromna ulaganja sto daje dobra i cjenovno iznimno konkurentna vina ali vrlo rijetko vise od toga.

[Juznjak]

Razor daj nam malo listu i cjene (otprilike) tih nasih "pristojnih vina za pristojnu cjenu" kao i mjesto gdje se mogu nabaviti? Meni sve to izgleda izuzetno skupo u odnosu na Francusku i Italiju. Ne komentiram cjene vrhunskih vina.
Kod nas imamo recimo neka vina cijih korijenja ni njihovih ni njihovih vinara prije 15 godina nije bilo a sada se prodaju/nude po 300-tinjak hrkica. Govorim o podrucjima koja su bila kamenjar i koji je meljoriran gdje nikada loza nije bila, koji su van podrucja cuvenih vina.
Bio sam u Australiji i pio izuzetno dobra njihova vina gdje je odnos kvalitete i cjene izuzetno povoljan. Shiraz im je velicanstven. Bio sam tamo cak sa francuzima i kada smo bili za stolom i u situaciji odabrati ponudjeno izmedju francuskih (tamo skupih) slolnih ili malo boljih vina ono "za svakidan" i domacih AUS vina jednoglasni smo bili u odabiru AUS vina zbog njihove kvalitete i prihvatljive cjene.
Mi im nemozemo konkurirati u svijetu u tim kategorijama vina.

[Ivan]

Mi im nemozemo konkurirati u svijetu u tim kategorijama vina.

prijatelju nitko im ne moze po tome konkurirati zato i jesu organizirali svoju vinsku industriju na taj nacin, moderna tehnologija daje solidna svakodnevna i sto je najbitnije cjenovno vrlo pristupacna vina.

Kod nas imamo recimo neka vina cijih korijenja ni njihovih ni njihovih vinara prije 15 godina nije bilo a sada se prodaju/nude po 300-tinjak hrkica. Govorim o podrucjima koja su bila kamenjar i koji je meljoriran gdje nikada loza nije bila, koji su van podrucja cuvenih vina.

a upravo ovo sto si rekao tu mozemo konkurirati.. vrhunska crna vina!

[Razor]

Razor daj nam malo listu i cjene (otprilike) tih nasih "pristojnih vina za pristojnu cjenu" kao i mjesto gdje se mogu nabaviti? Meni sve to izgleda izuzetno skupo u odnosu na Francusku i Italiju. Ne komentiram cjene vrhunskih vina.
Kod nas imamo recimo neka vina cijih korijenja ni njihovih ni njihovih vinara prije 15 godina nije bilo a sada se prodaju/nude po 300-tinjak hrkica. Govorim o podrucjima koja su bila kamenjar i koji je meljoriran gdje nikada loza nije bila, koji su van podrucja cuvenih vina.
Bio sam u Australiji i pio izuzetno dobra njihova vina gdje je odnos kvalitete i cjene izuzetno povoljan. Shiraz im je velicanstven. Bio sam tamo cak sa francuzima i kada smo bili za stolom i u situaciji odabrati ponudjeno izmedju francuskih (tamo skupih) slolnih ili malo boljih vina ono "za svakidan" i domacih AUS vina jednoglasni smo bili u odabiru AUS vina zbog njihove kvalitete i prihvatljive cjene.
Mi im nemozemo konkurirati u svijetu u tim kategorijama vina.

Cijenu ne određujem ja nego tržište. Ne pada mi napamet za Milošev Stagnum dati preko 300kn. Ako nađe nekoga, nek mu je sretno. Ima puno dobrih vina do 100kn, a mislim da je u četvrtak izašao prilog u Jutarnjem gdje su i navedena, pa se moglo pročitati.