Stvaranje dodatnih kursora buke-a i čuvanje istih, kod bijelih vina

[shogun]

bok,
pospremanje je islo ovako:

• muljanje (s odvajanjem peteljki)
• prešanje
• sumporenje mošta i taloženje 24h (bez dodatka bistrila)
• odtakanje u bačve

tek tada dodan je bentonit, hrana za kvasce, kvasci... ne pitaj me razlog zašto. To je "tehnologija" koju sam preuzeo od djeda.
Prije prvog pretoka dodao sam želatinu i SILFLOCK. Sad čitam na forumu da želatini treba 20-ak dana da odradi svoj posao. Ja nisam toliko dugo čekao pa može biti da je zbog toga vino ostalo magličasto i pre-gorko.
što sad?
thnx

evo ovako moje mišljenje:
kod taloženja mošta stavi mošt želatinu da ti odmah skine udio tanina pri tome vezajući svoje naboje. Pri tome u startu već taložiš vezajuću gorčinu iz mošta jer ti gorčina dolazi iz pektina ostataka peteljki koje prođu muljanje.Tako da kasnije ne puštaš fermentaciju s prisutnošću te gorčine.
Isto tako zašto stavljaš zajedno kvasce s bentolitom.......pusti fermentaciju da radi na miru, znaš i sam da kada je vino mrtvo, nema fermentacije, da se tek tada počinje bistriti i taložiti. Bentolit stavi nakon fermentacije i to u trenutku kada si vino odvojio od kvasaca koji padnu na dno (ne zaboravi prije zasumporiti).

pitao si što sad:
pa ja bih na tvome mjestu s obzirom da plivajuću mutnoću skida želatina, pod obavezno stavio nju i ponovio postupak. (čak razmišljam da staviš ponovno s tom želatinom i bentolit, al onda drži max. 3 tjedna)
Nakon toga cca. 2-3 tjedna, pretoći, al preporučam da k tome ak imaš mogučnost, da vino profiltriraš kroz filter slojnice nakon nekog vremena.....preporuka negdje sredinom proljeća kada mirisi i srž vina sazrije.
Preporuka dodatna je da kod dodavanja bentolita ponovno staviš zajedno s njim želatinu..........rezultat je puno bolji i daje veću garanciju kvalitete.

...nadam se da sam pomogao, pitaj samo dalje

[klopotec]

hvala Shogun na brzom odgovoru i preporukama.
Na žalost savijete vezane uz taloženje i bistrenbje mošta ću moći primjeniti tek kod nove berbe :-)
Objašnjenje (nije moje originalno) za dodavanje bentonita u vrenju je "da se izbjegne ponovo miješanje taloga nakon vrenja"...
Najesen ću definitvno odustati od ove metode jer koliko vidim svi najprije predbistre mošt, puste da vrenje odradi svoje, pa tek onda ide dodatni tretman.

hvala još jednom

[shogun]

tako je
probaj to sljedeće godine tako napraviti a do tada probaj ono što sam ti rekao jer češ imati bolje rezultate sigurno!


lp

[Quercus]

Nijedan beta enzim ne može kod grašđevina napraviti čudo, zapravo, može malo, jako malo, bez obzira o kojem se radi.

[Razor]

Nijedan beta enzim ne može kod grašđevina napraviti čudo, zapravo, može malo, jako malo, bez obzira o kojem se radi.

Mislim i na više sorata od toga (šipon, kraljevina, rizvanac, bijeli pinot, chardonnay obični klon). Ovo je moje mišljenje, a sad ako neko ima drukčija iskustva nek se javi. 

[shogun]

da budemo činjenićni, mirisne sorte tak i tak ne trebaju pomoć enzima ako se proces izrade vina provodi kvalitetno i provjereno, no da je istina da beta ne može neke iznimne rezultate napraviti kod graševine i ostalih navedenih sorata to je istina jer nema što izvući tako da radi minimalne pomake u kursoru.
...nadalje koristit betu nije na odmet, dapače daje ipak neki rezultat.
....dali postoji neko dodatno rješenje ili tehonologija-proces koji bi dao bolje rezultate kod takovih sorata, (kao što sam i otvorio temu), zamolio bih sve da se ukljuće pa da share-amo infose. Možda tko imam kakve ideje ili saznanja po tom pitanju same TEME.


lp svima u forumu te u ime vinogradarske udruge Brenta!

[Razor]

Ideja je zanimljiva, imaš jedan drukčiji put koji traži puno rada i vremena, a bazira se na  introduciranju novih klonova u vinogradarstvu. Evo ti jedan primjer, postoji tzv. klon mirisnog chardonnaya. Nisam nikad probao takvo vino, ne znam kakvo je u odnosu na običan ch, ali postoji. U biti većina ovih sorata koje kupujemo u rasadnicima su većinom poboljšani klonovi matičnih sorata. Većinom se baziraju na boljoj rodnosti, ali  ima i onih kojima je pojačana i aroma,boja i još neke stvari. Tu su mogućnosti dosta velike, a razvijaju se svakim danom sve više. Također križanjem određenih sorata možeš isto dobiti poboljšane odlike. Jedan od najpoznatijih križanaca i po meni vrlo fino vino je incroce manzoni bijeli. Možda se i kakav naš aromatičniji klon pojavi što i ne bi bilo čudno s obzirom na broj autohtonih sorata koje imamo, posebno dalmatinskih. S upotrebom moderne vinarske tehnologije ko zna šta bi se dalo izvući.

[Ivan]

shogun, ti si clan udruge Brenta iz Ivanic Grada?

[shogun]

da već niz godina, zakaj pitaš?

[shogun]

Ideja je zanimljiva, imaš jedan drukčiji put koji traži puno rada i vremena, a bazira se na  introduciranju novih klonova u vinogradarstvu. Evo ti jedan primjer, postoji tzv. klon mirisnog chardonnaya. Nisam nikad probao takvo vino, ne znam kakvo je u odnosu na običan ch, ali postoji. U biti većina ovih sorata koje kupujemo u rasadnicima su većinom poboljšani klonovi matičnih sorata. Većinom se baziraju na boljoj rodnosti, ali  ima i onih kojima je pojačana i aroma,boja i još neke stvari. Tu su mogućnosti dosta velike, a razvijaju se svakim danom sve više. Također križanjem određenih sorata možeš isto dobiti poboljšane odlike. Jedan od najpoznatijih križanaca i po meni vrlo fino vino je incroce manzoni bijeli. Možda se i kakav naš aromatičniji klon pojavi što i ne bi bilo čudno s obzirom na broj autohtonih sorata koje imamo, posebno dalmatinskih. S upotrebom moderne vinarske tehnologije ko zna šta bi se dalo izvući.

sjećam se jednog predavanja kod mene u Brenti gdje je predavanje vodio Bižić iz Pavina. Naime rekao je jednu interesatnu stvar a to je da su pred dvije godine francuzi napravili selektivne kvasce divlje sorte nešto poput našeg Tuduma možda čak i isto (ne držite me za riječ), gdje je pri tom rekao da su dobili vrhunske rezultate primjenivši te kvasce na neke sorte. interesantna stvar no kada i gdje će to ući u provjerenu upotrebu neznam. No činjenićno je da ima ideja, saznanja, novih procesa i tehnologija, pitanje je samo kada će takve informacije biti dostupne kao nečiji know how.?!

[Quercus]

pa iskreno načelno je ista vrsta.
no ovaj je po mojem mišljenju puno kvalitetniji i jači.

ne, nije nikako isti i ne utječe ne iste stvari.
Lallzym beta je betaglukozidazni enzim, i kao takav utječe na aromatke kompnente beta glukozidaza, dok je drugi navedeni enzim pektolitički i kao takav utječe na druge spojeve i na drugi način.
O tome koji je kvalitetniji, a posebice kad se zna ovo što sam naveo, je bepredmetno pričati. To što je jedan od njih dijelovao u jednom slučaju a nije u drugom je samo stvar toga na što je imao dijelovati ili ne.

[GIANCARLO]

Halo Shogun!

Kako postati član udruge Brenta i što se dobiva tim članstvom? BTW imam par ha u Šušnjarima.

[shogun]

jednostavno,
javiš se Predsjedniku Udruge "Brenta" i platiš članarinu cca. 120 kn
njegov broj moba:

098452971
Škrinjar

[shogun]

e a od kud si gancarlo?

[GIANCARLO]

e a od kud si gancarlo?

Zagreb