Sigurno je moguće proizvesti vino bez sumpora, ali u kojim uvjetima? Pretpostavljam da vinarija mora biti potpuno sterilna, vino se čuva u uvjetima bez doticaja sa zrakom, dodaje se dušik i sl.Ali kako da to izvedu ljudi u svojim kljetima ili malim vinarijama. Nisu svi Korta Katarina.
hehe, istina, ne preporucuju ali ne zbog nedodavanja sumpora vec zbog drugih razloga!We make our wines in a "New World", fruit-forward style and craft them to be soft and drinkable as soon as they hit the market. dakle, rade svjeza i jednostavna vina koja prirodno ne mogu dugo stajati i dozrijevati u boci jer gube te karakteristike.dok sami preporucuju da vina ipak mogu stajati u boci:Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.
Ok, pogrijesio sam, moguce je, samo pod kojim uvjetima? I opet ne garantira da ce se takva vina ocuvati jer svasta moze poci po zlu. Tako da u realnom svijetu i okruzenju, takva vina se "NE mogu" proizvesti.javascript:void(0);Jozek s brega ih sigurno ne moze proizvesti
Govori o crnim vinima...
However, volio bih oprobati vino izrađeno pomoću rakije. Kao i ova smeđa vina od slovenaca i talijana. Nemogu reći dok ne oprobam. (movia, radikon)Jedino kaj znam da nedam lovu za nekaj kaj zgleda tak oksidirano.Koliko je naj-jeftinije od Movie vino? Ivan ti sigurno znaš.
Taj period se ni ne moze nazvati dozrijevanjem, a kamoli starenjem.Ugl. ne mogu proizvesti kompleksno veliko bijelo vino sposobno za odlezavanje od 10god...
Ma je, ali kao sto je i pirou napomenuo to su izrazito skupa vina koja si ja ne mogu i ne zelim priustiti. Da bi ih htio probati, bi, vrlo rado.
ne, filozofija proizvodnje vina bez dodavanja sumpora je upravo suprotna! zato sam i rekao da provjerite Radikona kao jedng od poznatijih i sto je jos bitnije dostupnih vinara kod nas u RH sto se tice vina bez dodanog so2..
Mozes li Ivane nesto napisati o tome nacinu rada? Ja osobno sumporim isto sa ca. 30mg ukupnoga, ali su mi vina u klincu na proljece kad zatopoli (nemam bas adekvatan podrum).
filozofija takve proizvodnje nije apsolutna sterilnost kao sto neki navode (koja je u vinarskoj proizvodnji nemoguca jer bi se trebalo raditi u laboratorijskim uvjetima!?) vec suprotno od toga, dakle odredena izlozenost zraka na vino kroz sve faze proizvodnje, od prerade (najbitnija faza) do zrenja. slicno je i sa stvaranjem imuniteta kod ljudi, ako zelis da netko stekne imunitet na odredeni spoj ili poveca svoju tolerantnost prema njemu neces ga u potpunosti izolirati od toga vec suprotno, postepeno i polako navikavati na taj spoj na nacin da covjek bude u doticaju s njime jer se tako gradi imunitet i povecava otpornost.vrlo slicno je i sa vinom, treba ga postepeno izlagati utjecaju zraka jer se tako smanjuje oksidativni moment. vina koja su proizvedena pod gotovo anaerobnim uvjetima vrlo lako i vrlo brzo oksidiraju u doticaju sa zrakom, upravo zbog toga sto nisu tijekom svoje prerade i proizvodnje bila u doticaju s njime. i prije punjenja u boce kalijev sorbat. je li to ta filozofija?bitan segment toga je upravo klasicna maceracija, koja se provodi bez kontrole temperature i tzv. otvoreno jer vino/masulj ne moze oksidirati (naravno, treba redovito potapati klobuk i mjesati ga da se gornji sloj ne osusi jer se gore stvaraju lose bakterije i povecava se oksidacija). takva klasicna maceracija je normalna stvar za crno grozde jer se tijekom tog procesa izlucuju mnoge bitne tvari kao sto su polifenoli koji su vrlo vazni vinski i prirodni antioksidansi koji se nalaze u pokozici bobice. kod bijelih sorata ih ima mnogo manje nego kod crnih ali ih opet ima i samo maceracija od vec par dana vec moze mnogo utjecati na tzv. oksidativni moment vina, tj. vino ce biti mnogo otpornije na oksidaciju i trebat ce mu mnogo manje sumpora tijekom dozrijevanja. druga stvar je duzina maceracije koja moze uvelike varirati, od par dana do par mjeseci. tu sad ulazimo u finese i prakticna iskustva pojedinih vinara jer gotovo svaki ima svoju filozofiju ovisno o godini, sorti, kvaliteti grozda, itd.treca stvar je dozrijevanje vina u drvenim bacvama i na finom talogu/kvascima gdje opet dolazi do polagane i odredene oksidacije koja u kombinaciji sa spojevima iz bacve i spojevima iz taloga kvasaca (manoproteini!) uvelike smanjuje potrebu sumporenja/bistrenja/filtracije vina.ukratko, tema je opsezna i kompleksna i osobno smatram da je najbitnija stvar prvo kusati takva vina a tek se onda upustati u takav ili neki slican oblik proizvodnje da kasnije ne bi bilo neugodnih iznenadenja..