Dodavanje destiliranog vina u mošt

[Ivan]

Sigurno je moguće proizvesti vino bez sumpora, ali u kojim uvjetima? Pretpostavljam da vinarija mora biti potpuno sterilna, vino se čuva u uvjetima bez doticaja sa zrakom, dodaje se dušik i sl.
Ali kako da to izvedu ljudi u svojim kljetima ili malim vinarijama. Nisu svi Korta Katarina.

ne, filozofija proizvodnje vina bez dodavanja sumpora je upravo suprotna! zato sam i rekao da provjerite Radikona kao jedng od poznatijih i sto je jos bitnije dostupnih vinara kod nas u RH sto se tice vina bez dodanog so2..

[Koshpa]

hehe, istina, ne preporucuju ali ne zbog nedodavanja sumpora vec zbog drugih razloga!

We make our wines in a "New World", fruit-forward style and craft them to be soft and drinkable as soon as they hit the market.

dakle, rade svjeza i jednostavna vina koja prirodno ne mogu dugo stajati i dozrijevati u boci jer gube te karakteristike.

dok sami preporucuju da vina ipak mogu stajati u boci:

Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?
A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.

Govori o crnim vinima...

[Ivan]

Ok, pogrijesio sam, moguce je, samo pod kojim uvjetima? I opet ne garantira da ce se takva vina ocuvati jer svasta moze poci po zlu. Tako da u realnom svijetu i okruzenju, takva vina se "NE  mogu" proizvesti.javascript:void(0);
Jozek s brega ih sigurno ne moze proizvesti

e sad ti oces odma sve znati.. uvjeti i tehnike su razliciti kod vinara koji proizvode takva vina i ne da mi se sad objasnjavati sve to, ja sam samo htio navesti da je moguce proizvesti vina bez dodanog so2 i naveo sam par primjera a ima ih jos na tisuce i sigurno 99,9% njih nije dostupno kod nas u RH.

svasta moze poci po zlu i u vinima u kojima je dodan so2 i svi moguci preparati i gdje su obavljene sve zive tehnike kao bistrenja, stabilizacije i filtracije tako da to opet nista ne znaci i ne garantira.

e sad ko ih moze ili ne moze proizvesti i u kojoj mjeri u to ne zelim ulaziti jer za takva vina trebaju biti ispunjeni mnogi drugi uvjeti.

[Ivan]

Govori o crnim vinima...

govore o svim vinima..

Q. How long can I hold on to my bottle of Frey Wine, made with no added sulfites?
A. We recommend drinking Frey red wines within 7 years of vintage and Frey white and rosé wines within 3 years of vintage.

[Koshpa]

Taj period se ni ne moze nazvati dozrijevanjem, a kamoli starenjem.
Ugl. ne mogu proizvesti kompleksno veliko bijelo vino sposobno za odlezavanje od 10god...

[Ivan]

However, volio bih oprobati vino izrađeno pomoću rakije.

Kao i ova smeđa vina od slovenaca i talijana. Nemogu reći dok ne oprobam. (movia, radikon)
Jedino kaj znam da nedam lovu za nekaj kaj zgleda tak oksidirano.

Koliko je naj-jeftinije od Movie vino?
Ivan ti sigurno znaš.

movia i radikon nisu isti jer movia koristi nesto malo sumpora, obicno ima 20 do 30 mg ukupnog so2 sto je opet brutalno malo, gotovo zanemarivo a toliko i enjingi kaze da ima u svojim vinima..

radikon ne koristi nista sumpora i njegova vina su jos radikalnija i ekstremnija.

evo ti jedan zanimljiv clanak ako te zanimaju takvi vinari i vina:

http://www.wine-pages.com/features/slovenia.htm

opcenito vina nisu nesto skupa u sloveniji i kod njega u podrumu, 10 do 15 eura a najjeftinije kod nas je oko 150 kn samo ih je teze nabaviti, mislim da ima chardonnay i sivi pinot u vivatu, u vrutku veliko belo pokoja boca ako imas srece (samo je cijena oko 250 kn), vino.hr ima veliko belo i rdece samo su skupi, dobravina.hr imaju lunar po 180 kn (fenomenalno vino!!), itd.

[Ivan]

Taj period se ni ne moze nazvati dozrijevanjem, a kamoli starenjem.
Ugl. ne mogu proizvesti kompleksno veliko bijelo vino sposobno za odlezavanje od 10god...

pa zato sam ti odmah i skrenuo paznju na Radikona jer sam slutio da cemo doci do ovog pitanja ali odmah si me spustio i odbacio prijedlog.. tak da sad vise uopce ne znam sto zelis da ti kazem ili preporucim a ne znam da li i sam to znas.. Radikonova bijela vina bez dodanog so2 mogu prakticki dozrijevati desetljecima.. nadam se da ti je to dovoljno kvalitetan podatak.

[Koshpa]

Ma je, ali kao sto je i pirou napomenuo to su izrazito skupa vina koja si ja ne mogu i ne zelim priustiti. Da bi ih htio probati, bi, vrlo rado.

[Ivan]

Ma je, ali kao sto je i pirou napomenuo to su izrazito skupa vina koja si ja ne mogu i ne zelim priustiti. Da bi ih htio probati, bi, vrlo rado.

a cuj, to su tzv. vina za posebne prilike koja se piju u drustvu koje zna sto pije i uz odredenu klopu.. skupa su i meni ali zato vise gotovo uopce ne kupujem klasicna vina (iako ih nisam kupovao niti prije osim ponesto enjingija, tomca, coronice i boljih stranaca iz austrije, italije, francuske, njemacke..) i umjesto da potrosis 150 kn na 5-6 polubezveznih vina iz lidla ili plodina kupis si jednu pravu butelju u kojoj ces gustati.. barem ja tako gledam na to.

ne znam da li si probao sta od Claia, to ti je vrlo dobar pocetak za uvod u "takva" vina..

[Koshpa]

Mozda sljedeci viks ulovim vremena da se zaletim na vikend u Istri. Takva vina bi htio piti uz tvorca i pricu istoga. Bez obzira kaj nisam pobornik te spike...

[mmihale]

ne, filozofija proizvodnje vina bez dodavanja sumpora je upravo suprotna! zato sam i rekao da provjerite Radikona kao jedng od poznatijih i sto je jos bitnije dostupnih vinara kod nas u RH sto se tice vina bez dodanog so2..

Mozes li Ivane nesto napisati o tome nacinu rada? Ja osobno sumporim isto sa ca. 30mg ukupnoga, ali su mi vina u klincu na proljece kad zatopoli (nemam bas adekvatan podrum).

[Ivan]

Mozes li Ivane nesto napisati o tome nacinu rada? Ja osobno sumporim isto sa ca. 30mg ukupnoga, ali su mi vina u klincu na proljece kad zatopoli (nemam bas adekvatan podrum).

filozofija takve proizvodnje nije apsolutna sterilnost kao sto neki navode (koja je u vinarskoj proizvodnji nemoguca jer bi se trebalo raditi u laboratorijskim uvjetima!?) vec suprotno od toga, dakle odredena izlozenost zraka na vino kroz sve faze proizvodnje, od prerade (najbitnija faza) do zrenja.

slicno je i sa stvaranjem imuniteta kod ljudi, ako zelis da netko stekne imunitet na odredeni spoj ili poveca svoju tolerantnost prema njemu neces ga u potpunosti izolirati od toga vec suprotno, postepeno i polako navikavati na taj spoj na nacin da covjek bude u doticaju s njime jer se tako gradi imunitet i povecava otpornost.

vrlo slicno je i sa vinom, treba ga postepeno izlagati utjecaju zraka jer se tako smanjuje oksidativni moment. vina koja su proizvedena pod gotovo anaerobnim uvjetima vrlo lako i vrlo brzo oksidiraju u doticaju sa zrakom, upravo zbog toga sto nisu tijekom svoje prerade i proizvodnje bila u doticaju s njime.

bitan segment toga je upravo klasicna maceracija, koja se provodi bez kontrole temperature i tzv. otvoreno jer vino/masulj ne moze oksidirati (naravno, treba redovito potapati klobuk i mjesati ga da se gornji sloj ne osusi jer se gore stvaraju lose bakterije i povecava se oksidacija).

takva klasicna maceracija je normalna stvar za crno grozde jer se tijekom tog procesa izlucuju mnoge bitne tvari kao sto su polifenoli koji su vrlo vazni vinski i prirodni antioksidansi koji se nalaze u pokozici bobice. kod bijelih sorata ih ima mnogo manje nego kod crnih ali ih opet ima i samo maceracija od vec par dana vec moze mnogo utjecati na tzv. oksidativni moment vina, tj. vino ce biti mnogo otpornije na oksidaciju i trebat ce mu mnogo manje sumpora tijekom dozrijevanja.

druga stvar je duzina maceracije koja moze uvelike varirati, od par dana do par mjeseci. tu sad ulazimo u finese i prakticna iskustva pojedinih vinara jer gotovo svaki ima svoju filozofiju ovisno o godini, sorti, kvaliteti grozda, itd.

treca stvar je dozrijevanje vina u drvenim bacvama i na finom talogu/kvascima gdje opet dolazi do polagane i odredene oksidacije koja u kombinaciji sa spojevima iz bacve i spojevima iz taloga kvasaca (manoproteini!) uvelike smanjuje potrebu sumporenja/bistrenja/filtracije vina.

ukratko, tema je opsezna i kompleksna i osobno smatram da je najbitnija stvar prvo kusati takva vina a tek se onda upustati u takav ili neki slican oblik proizvodnje da kasnije ne bi bilo neugodnih iznenadenja..

[maslow]

Otvorio sam temu pa da odgovorim šta sam dobio. Odustao sam od mješanja ružice i frankovke, pa sam eksperiment proveo samo na ružici. Macerirao sam 2,5 dana i otočio - dobio sam bezveznu boju, nije ni bjela ni roze, na cca. 200 litara otočenog mošta dodao 15 litrara vlastitog vinjaka jačine 50%. Vrenje izvršio sa danskim kvascem, više se ne sjećam kojim. Nakon maceracije koju sam radio u plastičnom buretu, vrenje i zrenje uz 2 otvorena pretakanja držao u inoxu. Vino je staro sad 1,5 godinu, bez dodavanja sumpora, još uvjek može stajati 2-3 dana na stolu u otvorenom bokalu na ne oksidira. Ima izraženi voćni miris.

[skip]

filozofija takve proizvodnje nije apsolutna sterilnost kao sto neki navode (koja je u vinarskoj proizvodnji nemoguca jer bi se trebalo raditi u laboratorijskim uvjetima!?) vec suprotno od toga, dakle odredena izlozenost zraka na vino kroz sve faze proizvodnje, od prerade (najbitnija faza) do zrenja.

slicno je i sa stvaranjem imuniteta kod ljudi, ako zelis da netko stekne imunitet na odredeni spoj ili poveca svoju tolerantnost prema njemu neces ga u potpunosti izolirati od toga vec suprotno, postepeno i polako navikavati na taj spoj na nacin da covjek bude u doticaju s njime jer se tako gradi imunitet i povecava otpornost.

vrlo slicno je i sa vinom, treba ga postepeno izlagati utjecaju zraka jer se tako smanjuje oksidativni moment. vina koja su proizvedena pod gotovo anaerobnim uvjetima vrlo lako i vrlo brzo oksidiraju u doticaju sa zrakom, upravo zbog toga sto nisu tijekom svoje prerade i proizvodnje bila u doticaju s njime.

i prije punjenja u boce kalijev sorbat. je li to  ta filozofija?
bitan segment toga je upravo klasicna maceracija, koja se provodi bez kontrole temperature i tzv. otvoreno jer vino/masulj ne moze oksidirati (naravno, treba redovito potapati klobuk i mjesati ga da se gornji sloj ne osusi jer se gore stvaraju lose bakterije i povecava se oksidacija).

takva klasicna maceracija je normalna stvar za crno grozde jer se tijekom tog procesa izlucuju mnoge bitne tvari kao sto su polifenoli koji su vrlo vazni vinski i prirodni antioksidansi koji se nalaze u pokozici bobice. kod bijelih sorata ih ima mnogo manje nego kod crnih ali ih opet ima i samo maceracija od vec par dana vec moze mnogo utjecati na tzv. oksidativni moment vina, tj. vino ce biti mnogo otpornije na oksidaciju i trebat ce mu mnogo manje sumpora tijekom dozrijevanja.

druga stvar je duzina maceracije koja moze uvelike varirati, od par dana do par mjeseci. tu sad ulazimo u finese i prakticna iskustva pojedinih vinara jer gotovo svaki ima svoju filozofiju ovisno o godini, sorti, kvaliteti grozda, itd.

treca stvar je dozrijevanje vina u drvenim bacvama i na finom talogu/kvascima gdje opet dolazi do polagane i odredene oksidacije koja u kombinaciji sa spojevima iz bacve i spojevima iz taloga kvasaca (manoproteini!) uvelike smanjuje potrebu sumporenja/bistrenja/filtracije vina.

ukratko, tema je opsezna i kompleksna i osobno smatram da je najbitnija stvar prvo kusati takva vina a tek se onda upustati u takav ili neki slican oblik proizvodnje da kasnije ne bi bilo neugodnih iznenadenja..

[marijo25]

nosio  sam crno vino na analizu
Oe998
alkohol 11,6
ukup.kis 6,15
hlapljive kis. 0,52
sump.slobodni 12,8
sump ukupni 58,88

šta kažete?
predlažu mi da podignem alkohol na 12,5 sa 97% alkoholom? jel netko to radio koliko je to pametno?

oprostite što sam falio pod forum....