VVV Forum
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
08 Lipnja, 2026, 19:13:03

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Traži:     Napredno pretraživanje
69.721 Postova u 368 Tema od 1.680 Članova
Najnoviji Član: File_89
* Forum Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija
+  VVV Forum
|-+  Vinarstvo
| |-+  Vinarstvo i podrumarstvo
| | |-+  Punjenje vina u boce
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: 1 [2] 3 4 ... 18 Dolje Ispis
Autor Tema: Punjenje vina u boce  (Posjeta: 168911 puta)
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #15 na: 22 Studenoga, 2006, 02:14:06 »

Ivane puno ti hvala na odgovoru. Slažem se da je u našim uvjetima bilo kakvo ozbiljnije buteljiranje izuzetno komplicirano, ali mi još uvijek nije jasno kako to rade npr. srednje veliki proizvođači. Moraju imati neku "kemiju" kako plasirati vino na  tržište da bar nekoliko godina ostane pitko.

ma nema tu nikakve kemije. jednostavno, vino treba biti stabilno i zdravo, sto danas nije tesko postici. postoje bacve sa hladenjem, klime u podrumima, uvijek dovoljno zasumporeno vino, uredaji za hladnu stabilizaciju koji taloze tartarate, razna bistrila za talozenje bjelancevina, dusik ili neki drugi plin protiv oksidacije u boci.. s tehnoloske strane, danas ima zbilja svega dok je kvaliteta vina stvar samog proizvodaca koji jamci za nju. po meni je puno bitnije se koncentrirat na neke odredene stvari sto se tice same vinifikacije i ne treba se toliko brinuti za ove ostale, sporedne, stvari tehnicke prirode jer to cemo vec nekako rijesiti i snaci se.. ;)
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #16 na: 22 Studenoga, 2006, 02:15:36 »

Molim vas jednu stvar da zamptite, Kalilijev sorbat je konzervans za povrće prvenstveno, ne za vino!
Može se koristit za vino, ali pošto izaziva efekt gorčine, to je totalni shit!!!!!!!!!!!!!
Koliko puta sam otvorio butelju i taj nesretni okus!!!!!!!!
Pitajte Ivana!

ja moram priznati da nisam nikad naisao na taj okus u vinu ali znam kakav je i znam da je nepozeljan i sa time se nije bas dobro igrati i eksperimentirati u vinu, pogotovo ako se ne rukuje pravilno.
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #17 na: 22 Studenoga, 2006, 11:07:04 »

Molim vas jednu stvar da zamptite, Kalilijev sorbat je konzervans za povrće prvenstveno, ne za vino!
Može se koristit za vino, ali pošto izaziva efekt gorčine, to je totalni shit!!!!!!!!!!!!!
Koliko puta sam otvorio butelju i taj nesretni okus!!!!!!!!
Pitajte Ivana!

Ako se koristi u razumnim dozama nije sheet.
I nije konzervans samo za povrće nego općenito konzervans.
Ima jako puno enoloških preparata koji ga imaj u sastavu, a i probao sam jako puno uzoraka u kojem ga ima, a da se nije osjetio.
Mi volimo pretjerivati u svemu tako i u njemu
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #18 na: 22 Studenoga, 2006, 14:39:56 »

Većinom su to bile jeftinije buteljke koje se mogu kupiti u trgovini.
Više mi to smeta nego malo više SO2.
Imam i svoje buteljke, ali osobno ne bih to nikad stavljao u njih (mislim na K sorbat).
Meni je sve to teška industrija. Filter ovaj, filter onaj, konzervans i vino nije ni odležalo, a već stoji na polici i ljudi ga kupuju.
Neki dan sam pio Krauthakerov Sauvignon, bio je izvrstan, i na buteljki je pisalo nefiltrirano.
Eto, gdje smo došli da se čak mora napominjat da je nefiltrirano.
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #19 na: 22 Studenoga, 2006, 17:36:12 »

Većinom su to bile jeftinije buteljke koje se mogu kupiti u trgovini.
Više mi to smeta nego malo više SO2.
Imam i svoje buteljke, ali osobno ne bih to nikad stavljao u njih (mislim na K sorbat).
Meni je sve to teška industrija. Filter ovaj, filter onaj, konzervans i vino nije ni odležalo, a već stoji na polici i ljudi ga kupuju.
Neki dan sam pio Krauthakerov Sauvignon, bio je izvrstan, i na buteljki je pisalo nefiltrirano.
Eto, gdje smo došli da se čak mora napominjat da je nefiltrirano.

ma dobro, 90% vina na policama konzuma i tih ostalih vecih marketa nije bas nesto. makar se u super konzumima moze zbilja naci dobrih vina, ja uvijek kopam po policama, jednom sam naso od enjingija sivi pinot barrique iz 1999 i sivi pinot 2000, od krauthakera chardonnay 2003 i 2002.. ma ima svega. da se vratim na temu, istina je to sta se sve stavlja u vino i da odredena vina prerano izlaze na trziste, ali to puno ovisi o financijskoj situaciji proizvodaca. sva krauthakerova vina unazad 5-6 godina su nefiltrirana i ja osobno nisam naisao na bocu koja je bila pokvarena.
Evidentirano

Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #20 na: 23 Studenoga, 2006, 07:49:31 »

Razor sad mi zvučiš kao neki neupućeni novinari koji pišu po našim tiskovinama, a da o problematici kojoj pišu osim dorbrih organoleptičkih sposobnosti svojih usta nisu ništa drugo saznali.
Već sam napomenuo da niti jedno pretjerivanje nije dobro, pa tako niti prefiltriranje, a s druge strane hvalite vinare koji koriste pentagel koji je najagresivniji bentonit koji se koristi u vinasrtvu i vani ga koriste samo za stolna vina.
isto tako se i sa EKS filter pločama koje se nigdje ne koriste za vino osim u Hr i Slo, a sa druge strane po upotrebi enoloških preparata smo na predazdnjem mjestu u Eu, iza nas je samo Albanija.
Tako jedan novinar piše u jednom tjedniku o jednoj talijanskoj vinariji i kako ne koriste ništa od "kemije" a pri tome misli na enzime, kvasce. Bilo mi je krajnje smiješno jer osobno zan vinariju, enologa i postupke koje rade, pa čak i količinu prodanih kvasaca i enzima i to po kg. Pa šta jedna novinar ili slušač sa strane misle da će im vinar, enolog ili bilo ko iz proizvodne kuće odati tajnu šta i koliko koriste.
O na kraj usvega još jedno: svi misle da je priprema vina za punjenje bazirana samo na bistrenju i uklanjanju bjelančevina! Na kraju se dovedemo u situaciju kao sa drvnom industrijom, proizvodimo i dajemo na tržište poluporizvode, neišmirglana vina sa špicama, čoškasta, uglata. Ne mogu reći da su to greške i mane, ali nije ono što se od te materije moglo proizvesti.
Evidentirano
Razor
Administrator
zlatni član
*****
Offline Offline

Postova: 3.827


Kloštar Podravski


Email
« Odgovor #21 na: 23 Studenoga, 2006, 13:37:32 »

Nisam ja protiv kemije, i sam ju koristim u vinarstvu. Samo ima stvari koje mi se sviđaju, a i onih koje mi se ne sviđaju.
Šta se tiče vinara, ne znam šta koriste jer vjerojatno skrivaju to ko zmija noge.
Ne znam sad jel je ispalo da nekog reklamiram, ali pretežno pijem svoje vino.
Nisam ni zagovornik ekološke proizvodnje, jer baš ne vjerujem u to.
A, o novinarima ne bi. Većina su teški šarlatani. Sam si rekao primjer, znam i ja jednog.
Da smo daleko od Europe po nekim pitanjima jesmo. Ali kad ćemo imati njihov standard onda ćemo i neke stvari drukčije raditi. Bar se nadam.
Evidentirano

Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #22 na: 23 Studenoga, 2006, 13:45:58 »

decki mislim da ste ipak malo skrenuli s teme..
Evidentirano

GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #23 na: 23 Studenoga, 2006, 21:02:15 »

Volio bih vidjeti tko je spreman objaviti na forumu "tajne" koje čine onu glavnu razliku između nas i "profesionalaca". Zar zaista netko smatra da ljudi koji rade par sto litara vina godišnje za gušt sebe i svojih prijatelja mogu iskoristiti "tajne" profesionalnih vinara i inih. Pa ljudi moji nismo mi uložili u tehnološku opremu nekoliko stotina tisuća EUR.a. Mene je život naučio da budem otvoren, iskren i pošten prema svojim poslovnim partnerima i kolegama što mi se višestruko vraća u životu i poslu. Zato vjerujte da onaj tko iskreno odgovara i pomaže svima nama nije svoje znanje i iskustvo uzalud "potrošio".
Evidentirano
Quercus
Moderator
Novak
*****
Offline Offline

Postova: 441


Email
« Odgovor #24 na: 24 Studenoga, 2006, 07:37:48 »

Nije stvar skupog ulaganja i tehnološke opreme nego kvalitetnih enoloških materijala.
troškovnik upotrebe enologije u proizvodnji vina kreće se od 0,15 do 0,49 kn/lit e pa sad ako je to puno za dobiti bolje vino, svejedno da li se radi o proizvodnji za vlastite potrebe ili tržište.....
Evidentirano
toplichanec
Novak
**
Offline Offline

Postova: 337

Krapinske Toplice


Email
« Odgovor #25 na: 24 Studenoga, 2006, 09:18:28 »

Nije stvar skupog ulaganja i tehnološke opreme nego kvalitetnih enoloških materijala.
troškovnik upotrebe enologije u proizvodnji vina kreće se od 0,15 do 0,49 kn/lit e pa sad ako je to puno za dobiti bolje vino, svejedno da li se radi o proizvodnji za vlastite potrebe ili tržište.....

Pa tko ne bi dao te novce za bolje vino za vlastito zadovoljstvo? Čak i mi koji imamo do 1000 litara.

Pozdrav.
Evidentirano

vinum bonum pax in domum
GIANCARLO
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 78


Email
« Odgovor #26 na: 24 Studenoga, 2006, 19:14:32 »

Nije stvar skupog ulaganja i tehnolo±ke opreme nego kvalitetnih enolo±kih materijala.
tro±kovnik upotrebe enologije u proizvodnji vina kreće se od 0,15 do 0,49 kn/lit e pa sad ako je to puno za dobiti bolje vino, svejedno da li se radi o proizvodnji za vlastite potrebe ili trµi±te.....

To je OK i slažem se sa time. Definitivno treba pratiti što se dogadja u svijetu i tudja iskustva primjenjivati kod nas. Ako ti je kalkulacija točna to je sigurno zanemariv trošak u ukupnom proizvodu. "Best value for money", ali isto tako predpostavljam da bez kvalitetnog "hardwarea" (dirigirana kontrola vrenja...) nema  vrhunskog krajnjeg proizvoda.
Evidentirano
alenp
Mlađi novak
*
Offline Offline

Postova: 21


Email
« Odgovor #27 na: 25 Studenoga, 2006, 15:39:59 »

Znamo da veliki proizvodjaci uglavnom svi koriste sustave za kontrolu temperature. Postoji li u HR za nabaviti npr. inox cisternu manjeg kapaciteta koja je opremljena sustavom za kontrolu temperature tako da je moguce hladiti most/vino u fermentaciji, vrsiti hladnu stabilizaciju, ali i po potrebi grijati sadrzaj cisterne (pod uvijetom da je u podrumu relativno hladno), a potrebno je osigurati temperaturu za npr. provedbu malolaktike? Ciljani kapacitet proizvodnje je nekih 500-1.000 lit, dakle za osobne potrebe.

Valjda mora postojati bolji nacin od hladjena bocama zaledjene vode, gdje se u fermentaciji neprestano otvara poklopac, nije moguce provesti hladnu stabilizaciju niti osigurati konstantnu temperaturu za npr. malolaktiku ...
Ima li netko neko home-made rjesenje ? :)
Evidentirano
Ivan
zlatni član
****
Offline Offline

Postova: 3.299


Ivanić Grad-Popovača


Email
« Odgovor #28 na: 25 Studenoga, 2006, 18:56:58 »

Znamo da veliki proizvodjaci uglavnom svi koriste sustave za kontrolu temperature. Postoji li u HR za nabaviti npr. inox cisternu manjeg kapaciteta koja je opremljena sustavom za kontrolu temperature
tako da je moguce hladiti most/vino u fermentaciji, vrsiti hladnu stabilizaciju, ali i po potrebi grijati sadrzaj cisterne (pod uvijetom da je u podrumu relativno hladno), a potrebno je osigurati temperaturu za
npr. provedbu malolaktike ?
Ciljani kapacitet proizvodnje je nekih 500-1000 lit, dakle za osobne potrebe.

Valjda mora postojati bolji nacin od hladjena bocama zaledjene vode, gdje se u fermentaciji neprestano otvara poklopac, nije moguce provesti hladnu stabilizaciju niti osigurati konstantnu temperaturu za npr. malolaktiku ...
Ima li netko neko home-made rjesenje ? :)

mi u Porecu u podrumu faxa imamo inox bacve od 130 l sa grijanjem i hladenjem od Letine. na svaku bacvu se moze ugraditi uredaj kakav god je potrebno, samo to je dosta skup sport, i sve ovisi o tome da li to mozes platiti i naravno, ubuduce dobro iskoristiti te mogucnosti. ako te bas zanimaju takvi sustavi, mislim da je najbolje da kontaktiras direktno Letinu, pa ces vidjeti sve opcije.
Evidentirano

Zagorac
Zaštita u vinogradu
aktivni član
***
Offline Offline

Postova: 1.648


Email
« Odgovor #29 na: 25 Studenoga, 2006, 21:57:20 »

Znamo da veliki proizvodjaci uglavnom svi koriste sustave za kontrolu temperature. Postoji li u HR za nabaviti npr. inox cisternu manjeg kapaciteta koja je opremljena sustavom za kontrolu temperature tako da je moguce hladiti most/vino u fermentaciji, vrsiti hladnu stabilizaciju, ali i po potrebi grijati sadrzaj cisterne (pod uvijetom da je u podrumu relativno hladno), a potrebno je osigurati temperaturu za npr. provedbu malolaktike? Ciljani kapacitet proizvodnje je nekih 500-1.000 lit, dakle za osobne potrebe.

Valjda mora postojati bolji nacin od hladjena bocama zaledjene vode, gdje se u fermentaciji neprestano otvara poklopac, nije moguce provesti hladnu stabilizaciju niti osigurati konstantnu temperaturu za npr. malolaktiku ...
Ima li netko neko home-made rjesenje ? :)

Čini mi se da je klima-uređaj solidno rješenje hlađenja za po doma pogotovo, ak vino imaš u više bačvi samo i ona dosta košta. Čini mi se da je za oko 6.000 kn frendu složio tip koji servisira klime - hladi do +4°C podrum s vinom oko 10 m2.
Evidentirano

 Str: 1 [2] 3 4 ... 18 Gore Ispis 
« natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 2.0.19 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!