Sadnja vinograda, sadni materijal, načini sadnje, armatura i žica u vinogradu

[trebor]

Dužina redova 35 m, redni stup, armirano-betonski, krajni s poduporom, vrsta tla-vuče na ilovaču, nagiba nema-ravnica, opterećenje- dva reznik i lucanj za početak, a dalje prema kondiciji trsa. Imam 200-tinjak trsova u novo dijelu gdje trebam stupove. Da li je 60 cm preplitko za stupove dužine 267 cm? Prva rupa je na 120 cm, a slijedeća 25 cm dalje. Razmišljao sam o bušenju nove rupe, ali onda moram bušiti bar još jednu rupu jer bi mi nova rupa bila preblizu najbližoj slijedećoj rupi. O oštećenju stupa nakon bušenja s druge strane da i ne pričam, kad se sjetim bušenja zida. Sjedne strane rupica od svrdla, a s druge rupetina po cijeloj širini stupa.

[Zagorac]

Dužina redova 35 m, redni stup, armirano-betonski, krajni s poduporom, vrsta tla-vuče na ilovaču, nagiba nema-ravnica, opterećenje- dva reznik i lucanj za početak, a dalje prema kondiciji trsa. Imam 200-tinjak trsova u novo dijelu gdje trebam stupove. Da li je 60 cm preplitko za stupove dužine 267 cm? Prva rupa je na 120 cm, a slijedeća 25 cm dalje. Razmišljao sam o bušenju nove rupe, ali onda moram bušiti bar još jednu rupu jer bi mi nova rupa bila preblizu najbližoj slijedećoj rupi. O oštećenju stupa nakon bušenja s druge strane da i ne pričam, kad se sjetim bušenja zida. Sjedne strane rupica od svrdla, a s druge rupetina po cijeloj širini stupa.

Pozdrav kod nas je pravilo da stupi strši iznad zemlje 2m,ja sam kupovao 2,8m stupove i bušio sam rupe 80cm,neki rade 2,7m stupove i buše onda 70cm,sad nisam sigurno svakog u cm pogodio,bušenje stupa ne preporučujem pogotovo ako armatura nije u kalupu za stup zatezana kod izrade,kolko imaš šipki jel rebrasto koje je bolje ili glatko mislim da ti par cm ne igra neku ulogu,ostavi ga 2m vani i prema tome naštelaj ostalo

[trebor]

Imam četiri "šipke", zapravo četiri puta po dvije duple uvinute žice. Prednapregnuti beton, poprečnog presjeka 7x7 cm.

[Ivan]

Dužina redova 35 m, redni stup, armirano-betonski, krajni s poduporom, vrsta tla-vuče na ilovaču, nagiba nema-ravnica, opterećenje- dva reznik i lucanj za početak, a dalje prema kondiciji trsa. Imam 200-tinjak trsova u novo dijelu gdje trebam stupove. Da li je 60 cm preplitko za stupove dužine 267 cm? Prva rupa je na 120 cm, a slijedeća 25 cm dalje. Razmišljao sam o bušenju nove rupe, ali onda moram bušiti bar još jednu rupu jer bi mi nova rupa bila preblizu najbližoj slijedećoj rupi. O oštećenju stupa nakon bušenja s druge strane da i ne pričam, kad se sjetim bušenja zida. Sjedne strane rupica od svrdla, a s druge rupetina po cijeloj širini stupa.

onda ga zabi 60-65 cm u zemlju i sve ok. znaci prva rupa ce ti onda biti na 60 cm, a druga na 85 i na toj visini si mozes formirati panj. nemoj nista busiti jer je to izuzetno lose kod betonskih stupova, mnogo toga ti se moze zeznuti.. ako imas podupor, pokusaj zabiti stup malo ukoso prema van, nekih 15-20° ali mozda nije ni toliko bitno ako su ti redovi samo 35 m.

[soundofsilence]

Ajoj moj stari vinograd(4 god star) ima redove duzine 45 m, imam stupce od 230mm i u zemlji su mi 60cm a i to mi je previsoko.Ove nove nasade metat cu stupce od 200mm i 50cm u zemlju. Sam da je sto blize zemlji jooojjj

[Razor]

Ja sam svoje stavljao na 65-70 cm, ali red mi je 80-90 metara, nagib, glinasto tlo na gornjem dijelu vinograda, veliko opterećenje i još k tome kontra vjetra. Sidra su na krajnjim stupovima, bez toga ništa.
Stupovi su mi iznad zemlje oko 190 - 200 cm, a loza mi već u lipnju debelo pređe 2,5 m i moram je šišati.

[soundofsilence]

Kao sto rekoh sto manje to bolje. Men je problem jer vjetar puše cjelom godinom i to strasno

[Ivan]

moji krajnji su 75 cm u zemlji, a redni 65 cm, tako da su svi vani 2 m. na krajnjima su podupori, postat cu koju sliku na drugi topic.

[Zagorac]

moji krajnji su 75 cm u zemlji, a redni 65 cm, tako da su svi vani 2 m. na krajnjima su podupori, postat cu koju sliku na drugi topic.

Pošalji baš me zanima koji sistem imaš za učvršćenje žice na krajnjim stupovima, napinjanje i slično, ja ću postati kak je kod mene to riješeno

[trebor]

Ja žice fiksiram na način da jedan kraj veže za stup, a drugi vežem za komad tanjeg lanca dužine cca 30 cm i taj lanac zakačim za kuku od čelične žice, one malo deblje koja se može provući kroz rupu na stupu tako da na svaku rupu dolaze dvije kuke od jednog komada žice. Nešto slično kao slovo U s kukama na krajevima i kad treba zatezati žicu lanac se lako otkači s kuke i zategne nekoliko karika dalje. Ako sam dobro objasnio.

[Razor]

Baš sam našao jedno predavanje od dr.Kozine, a konkretno se tiče postavljanja armature.
®ica je pocinčana, ali lako se preračuna ekvivalent u inox žicu.

Visina stupa 2,2-3,5m
Φ (fi) stupa (6-8) – (12-15) cm gore – dolje
dubina u tlu 70 -100 cm
razmak stupova 5-10 m za 6-9 trsova
osnovna žica 3 mm na više
pomoćne žice 2,7  -2,8 mm
udvojene žice 2,5 mm
za sidra, sajla ili deblja žica

Promjer žice  mm   duljina u m za 1 kg     težina u kg za 100m
3,1                            16,7                                  6,0
2,8                             22                                    4,5
2,5                             28                                    3,6
2,2                             36                                    3,0
2,0                             44                                    2,4

Do prve žice 70 – 90 cm razmak od zemlje. Ispod prve 20  cm je pomoćna za vezanje lucnjeva.
Iznad prve žice 40 – 50 cm je prva dupla.  Druga i vršna dupla je na 45 – 55 cm od prve duple.

[hrvoje]

Poštovane kolgice i kolege!

Molim Vas da mi napišete svoje stajalište o nečemu što me interesira (ljubopitljiv sam , što mogu).
U mom kraju (podunavlje, slavonija) veći vinogradi se sade sa razmakom redova od 2 do 2,4 m. Ljudi obrezuju i obrađuju vinograde tako da imaju oko 2 do 2,5 kg grožđa po lozi (oni koji grožđe prodaju vinarijama ). Oni koji žele pravit kvalitetnije vino nešto smanje prinos, ali ne previše, jer se to sve gleda kroz novac. Znam da je takav razmak većinom zbog oruđa koje mora proći kroz redove.
Mene zanima kada novac,obrada, traktori i priključci ne bi bili problem da li je bolje napraviti male razmake između redova sa malim prinosom po čokotu ( recimo 10000 čokota po hektaru sa prinosom od pola do jedan kg po čokotu) ili veće razmake sa većim prinosom po čokotu, ili veći razmak a opet prinos po čokotu do 1 kg. Zanima me kako bi se ti odnosi odrazili na kvalitetu grožđa, tj. što bi bilo najkvalitetnije ( da loza dobije dovoljno sunca, hrane iz zemlje, a da grožđe bude najkvalitetnije moguće).
P.S. čitao sam neke novinske priloge o vinogradaru i vinaru Batiču iz Slovenije pa me je to zainteresiralo.

[Ivan]

Poštovane kolgice i kolege!

Molim Vas da mi napišete svoje stajalište o nečemu što me interesira (ljubopitljiv sam , što mogu).
U mom kraju (podunavlje, slavonija) veći vinogradi se sade sa razmakom redova od 2 do 2,4 m. Ljudi obrezuju i obrađuju vinograde tako da imaju oko 2 do 2,5 kg grožđa po lozi (oni koji grožđe prodaju vinarijama ). Oni koji žele pravit kvalitetnije vino nešto smanje prinos, ali ne previše, jer se to sve gleda kroz novac. Znam da je takav razmak većinom zbog oruđa koje mora proći kroz redove.
Mene zanima kada novac,obrada, traktori i priključci ne bi bili problem da li je bolje napraviti male razmake između redova sa malim prinosom po čokotu ( recimo 10000 čokota po hektaru sa prinosom od pola do jedan kg po čokotu) ili veće razmake sa većim prinosom po čokotu, ili veći razmak a opet prinos po čokotu do 1 kg. Zanima me kako bi se ti odnosi odrazili na kvalitetu grožđa, tj. što bi bilo najkvalitetnije ( da loza dobije dovoljno sunca, hrane iz zemlje, a da grožđe bude najkvalitetnije moguće).
P.S. čitao sam neke novinske priloge o vinogradaru i vinaru Batiču iz Slovenije pa me je to zainteresiralo.

sto se mene osobno tice ja sam apsolutno za gustu sadnju sto automatski znaci veci broj trsova na ha, manji prinos po trsu, tj. manje opterecenje, puno kvalitetnije grozde, tj. puno kvalitetnije vino, smanjena zastita zbog lisne mase i kolicine grozda, tj. pomak prema organskoj poljopivredi i odrzivom razvoju, opcenito jedan mnogo kvalitetniji i ekonomski i ekoloski napredniji sustav odrzavanja vinograda i proizvodnje kvalitetnijeg vina. znam da ce sad neki reci kako to ipak nije tako, kako ovo, kako ono i to mi vec lagano ide na zivce.. opcenito sam jako razocaran ljudima koji ne mogu/ne zele vidjeti i shvatiti brojne povoljnosti takvog uzgoja nego "briju" po svome, a vino im doslovce nije ni za preradu u ocat.. danas je opcenito tesko krenuti od pocetka, od nule, i raditi na nacin za koji mnogi smatraju da je los i da ti sad tu nesto pametujes. tesko se probiti jer sve vise je kvalitetnih vina na trzistu, a sto je najbitnije vrlo su jeftina, i treba se znati izboriti za svoje mjesto pod sunce pa s toga treba promijeniti ustaljenu filozofiju kolicine i okrenuti se vrhunskoj kvaliteti (sto ce nam uglavnom jednim dijelom zagarantirati gore navedeni uvjeti) i posebnostima kao sto su nase brojne autohtone sorte! u krivu je onaj tko misli da se to ne moze ili da se ne isplati, osobno mislim da su takvi ljudi u velikoj zabludi i u biti ih zalim.. no, da se vratim na odgovor, sirina redova se uglavnom bazira na mehanizaciji, tlu i uzgojnom obliku. ako imas traktor koji je sirok 1 m naravno da bi bila velika glupost oformiti redove na npr. 2,5 m!? i obrnuto.. ali to sve ovisi o prilikama i financijama, a to je vrlo tesko pogotovo ako kreces od pocetka, vjeruj, dobro znam sta pricam jer se i sam nalazim u toj situaciji, tj. nalazio sam se prije 2-3 godine, sada je vec mnogo lakse . sto se tice ovih tvojih 10000 trsova po ha mislim da je to u nasim uvjetima ipak nemoguce, mozda u Dalmaciji na odredenim terenima.. to je stari francuski model guste sadnje kada se tako sadilo prije 100, 200 i vise godina kada su plemici imali radne snage na bacanje i nije bio problem obradivati vinograde rucno. zatim su dosli vrlo uski traktori i tzv. jahaci koji idu iznad redova i opet je sve ok. no medutim, treba znati da takvi traktori kostaju od 100 000 do 200 000 eura, pa ko moze nek izvoli.. tesko je dati konkretan odgovor na tvoje pitanje da zadovoljis sve uvjete vrhunskog vinogradarstva i maksimalno optimiziras proizvodnju, to sve ovisi o doslovce stotinama detalja.. osobno mislim da se u nasim kontinentalnim uvjetima broj trsova po ha treba kretati od 5000 do 8000, sa prinosima od 1 do 2 kg, ovisno o polozaju, tlu i sorti, i mislim da bi se ovakvom sadnjom svake godine, bez obzira kakva ona bila, moglo dobiti iznadprosjecno grozde i vino. no najlakse je ici linijom manjeg otpora, sto je vrlo cesti slucaj u gotovo svakoj sferi naseg jadnog hrvatskog drustva, jer ovakav uzgoj snosi i odredeni rizik, vece znanje, rad, ulaganje i usavrsavanje, sto se prosjecnom hrvatskom covjeku "ne da".. sto se tice Batica ja sam takoder impresioniran takvom proizvodnjom i filozofijom (a svakako i vinima!) i prije 2-3 tjedna sam bas dosta pricao s njime o tome.. covjek ima 12000 trsova na ha!? od 0,5 do 1 kg prinosi, doslovce ekoloska proizvodnja, bez upotrebe enoloskih preparata.. nesto strasno, ali i posebno, sto naravno i kosta, cijena butelje mu je od 100 do 300 kn.. ali opet, svaka mu cast!

[MAX77]

moj problem je u tome što imam u vinogradu kolce i sada to želim staviti na žicu, pa me zanima koliki su razmaci između nosivih stupova i kakav če to utjecaj imati na rodnost pošto je razmak između redova  oko 70cm? ako ima netko iskustva sa tom problematikom bio bih mu zahvalan na pomoći 

[Ivan]

uf, to je malo teze izvedivo i trebat ces puno rada i muke ali mislim da bi mogao uspjeti.. kao prvo reci, koliko je vinograd star, na kojoj visini je formiran uzgojni oblik, tj. koja je visina samog stabla loze, kakav nacin rezidbe provodis i koliko imas prinos po trsu, otprilike?