Dužina redova 35 m, redni stup, armirano-betonski, krajni s poduporom, vrsta tla-vuče na ilovaču, nagiba nema-ravnica, opterećenje- dva reznik i lucanj za početak, a dalje prema kondiciji trsa. Imam 200-tinjak trsova u novo dijelu gdje trebam stupove. Da li je 60 cm preplitko za stupove dužine 267 cm? Prva rupa je na 120 cm, a slijedeća 25 cm dalje. Razmišljao sam o bušenju nove rupe, ali onda moram bušiti bar još jednu rupu jer bi mi nova rupa bila preblizu najbližoj slijedećoj rupi. O oštećenju stupa nakon bušenja s druge strane da i ne pričam, kad se sjetim bušenja zida. Sjedne strane rupica od svrdla, a s druge rupetina po cijeloj širini stupa.
moji krajnji su 75 cm u zemlji, a redni 65 cm, tako da su svi vani 2 m. na krajnjima su podupori, postat cu koju sliku na drugi topic.
Poštovane kolgice i kolege!Molim Vas da mi napišete svoje stajalište o nečemu što me interesira (ljubopitljiv sam , što mogu).U mom kraju (podunavlje, slavonija) veći vinogradi se sade sa razmakom redova od 2 do 2,4 m. Ljudi obrezuju i obrađuju vinograde tako da imaju oko 2 do 2,5 kg grožđa po lozi (oni koji grožđe prodaju vinarijama ). Oni koji žele pravit kvalitetnije vino nešto smanje prinos, ali ne previše, jer se to sve gleda kroz novac. Znam da je takav razmak većinom zbog oruđa koje mora proći kroz redove.Mene zanima kada novac,obrada, traktori i priključci ne bi bili problem da li je bolje napraviti male razmake između redova sa malim prinosom po čokotu ( recimo 10000 čokota po hektaru sa prinosom od pola do jedan kg po čokotu) ili veće razmake sa većim prinosom po čokotu, ili veći razmak a opet prinos po čokotu do 1 kg. Zanima me kako bi se ti odnosi odrazili na kvalitetu grožđa, tj. što bi bilo najkvalitetnije ( da loza dobije dovoljno sunca, hrane iz zemlje, a da grožđe bude najkvalitetnije moguće).P.S. čitao sam neke novinske priloge o vinogradaru i vinaru Batiču iz Slovenije pa me je to zainteresiralo.