Inox ili drvo

[vitis]

Dotakli smo se ove teme u topicu Pretok vina, no mislim da zasluzuje vlastiti topic.

Pretpostavljam da vecina nakon zadnjeg pretoka (ili i ranije) prebacuje vino u Inox bacve radi cuvanja, no zanima me da li netko koristi iskljucivo Inoxice za cijeli proces?

Dakle, u cemu obavljate vrenje, u sto ulijevate most? U drvene hrastove bacve ili sve popularnije Inox bacve? Prednosti / nedostaci obje opcije?

Meni se osobno cini da bez drveta i njegovih nesavrsenosti to nije - to. Svaka bacva je razlicita, zrak koji lagano prolazi kroz duzice utjece na vino, svi ti komplicirani pridonose kvaliteti (u oba smjera) i nekakvoj prepoznatljivosti. Inox mi se cini vrlo sterilnim, bez imalo duse...

Naravno, priznajem, vikend vinogradaru poput mene s velikim nedostatkom vremena, Inoxice su sve primamljivije zbog lakoce koristenja i odrzavanja, visestruko smanjenog rizika od upropastene godine...

[Razor]

Sve radim u inox bačvama, i nemam nikakvih problema od berbe pa sve dokle ne presuši.
O tehnici taloženja, vrenja, pretoka i čuvanja može se cijela noć potrošit na raspravljanje.
Pročitaj Podrumarstvo od Zoričića.
Lakše je manipulirati s njima, lakše ih je oprati. Mogu se i hladit itd... Drvene sam davno ili dao/prodao ili izrezao za cvijetnjak ili mi služe ko šank. Prednost drvu dajem samo za sur lie tehniku, tj barrique. Al to je skroz drukčiji princip.
Naravno, vino se isto tako može upropastiti i u inoxu. To da je sterilno, nije istina. Arome se puno bolje sačuvaju u inoxu.
Mislim čak da je za početnika bolje da krene u inoxu nego s drvom. Inače tu mislim na inox-e do 600L sa plivajućim ili zračnim poklopcem. Za one veće treba malo više toga.

Osim malo više pažnje kod vrenja i prvog pretoka nema nekih značajnijih problema.

[Quercus]

Drvo može vinu dati jako puno i dajem mu prednost u odnosu na inox u svakom slučaju. No, kako može dati puno, tako još više može uzeti ili ako hoćete dati negativnosti.
Za razliku od drveta, inox ne može dati ništa, ali mu ne može niti uzeti.

[toplichanec]

Bok svima. Već sam jednom napisal ovaj mail, ali sam ga svojom nespretnošću pobrisal.
Moja iskustva s inoxicama i hrastovim bačvama su slijedeća:
Inox koristim već 10-tak godina. Kao i Razor prodao sam ili poklonio besprijekorne hrastove bačve. Razlozi su isti, lakše pranje, lakše za prenositi, čišće itd.
No imale su i drvene bačve svojih prednosti. Naravno da moraju biti uvijek pune do vrha za što je potrebno doljevanje vina svaki tjedan-dva. U njima se mošt, odnosno mlado vino lakše čisti (bistri) nego u inoxu. Ali priprema istih za berbu mi je oduzimala previše vremena.
Pošto imam mali vinograd za svoje potrebe, a kod nas u Zagorju je u posljednje vrijeme imati svoje DOBRO vino stvar prestiža, smatram da su mi inoxice optimalno rješenje.

Imam naravno i jedno pitanje za malo jače vinogradare (Quercus, Razor, Vinofil...) što se vidi iz postova.
Naime čuo sam iz ne baš provjerenih izvora da se može u mošt koji kipi u inoxu staviti nekoliko plutenih čepova radi dobivanja malo tanina u vino. Pošto imam samo bijelo vino, da li je to moguće ili je čista bljezgarija? 

Moram brzo završiti post da ga opet ne izgubim.

Ajd bok.

[Razor]

Imaš za kupiti tanina u vrećici. Pogledaj kod Pavin-a. Imaju stvarno puno preparata za vino.

[Quercus]

Znaš zašto je to bedastoća?
jer da čepovi sadrže tanine koje bi trebali, onda bi svako vino u boci bilo tanizirano otpuštanjem.
Postoje suvremeni enološki tanini, različitih vrsta, jačina, tipova koji se izvrsno koriste u enologiji i pravilnom upotrebom može se od vina dobiti korak više.
Postoje i neološki hrastov čips, također različitog tipiziranja, no sa taninima u prahu je puno jednostavnije i lakše raditi.

[toplichanec]

Hvala na odgovorima.
Pravi odgovori na pravom mjestu, tako da su svima dostupni.
Nadam se da bumo nakon godinu dvije svi skupa dosta naučili i proizveli još bolja vina nego što ih imamo danas. Naravno da tu spada i konzumacija. 
Pokušat ću otvoriti novu temu oko filtracije vina, pa ako ne uspijem probajte to vi.
Pozdrav.

[Ivan]

toplichanec - ne razumijem zasto bi htio tanine u bijelome vinu, nije mi to jasno, zbog cega? ako hoces imati jace tanicno vino, kod prerade maceriraj ga 12-24 sata (tj. drzi masulj i peteljkovine zajedno) i dobit ces vise tanina.. jednostavno.

[Quercus]

Ooo, iznenadili bi se koliko različite vrsta tanina mogu puno dati bijelom vinu i što se od "običnog" vina može dobiti.
Od jednog tipa vina napravimo sa taninima 20-ak, tipično sortnih, a opet toliko različitih.
To je ono na čemu u hr moramo raditi. Imamo super položaje, dobru materiju i na kraju zaj...o kod vina, dok vani šminkaju i glancaju ono što mi ne znamo, ne želimo znati ili ni sam više ne znam šta.

[Ivan]

Ooo, iznenadili bi se koliko različite vrsta tanina mogu puno dati bijelom vinu i što se od "običnog" vina može dobiti.
Od jednog tipa vina napravimo sa taninima 20-ak, tipično sortnih, a opet toliko različitih.
To je ono na čemu u hr moramo raditi. Imamo super položaje, dobru materiju i na kraju zaj...o kod vina, dok vani šminkaju i glancaju ono što mi ne znamo, ne želimo znati ili ni sam više ne znam šta.

tanine u bijelom vinu bi jedino pozelio kada bi to vino stavljao u drvo ili kad bi bilo predvideno za odlezavanje, tj. starenje.

[Quercus]

To je ono o čemu pričam. Nepoznavanje materije.
Radi se o poptpuno drugačijim taninima, ne samo querc taninu.
Dobijaju se fantatsične kombinacije, otvara se bouqet, dobija sazreliji, puniji tip vina, naglašenijih linija, osebujnijeg tipa, prepoznatljivost i individualnost.
Naravno, pažljivo balansiranje jedne ili dvije vrste, kombinacija jačine daje vinaru završnu riječ u svemu.

[Ivan]

ma fuckas sve to dodavanje i preveliko petljanje po mostu i vinu, enoloska sredstva su smece. od kvasaca, enzima, hrane, tanina, sumpora.. treba se okrenut jednoj drugoj, osebujnijoj proizvodnji grozda i vina a ne potpunoj industrijalizaciji, jer uskoro cemo zavrsiti ko amerikanci, a upravo to i je sve doslo od njih.. osobno sam jako protiv toga i to ubija svaku draz vinogradarenja i vinarenja.

[kunić]

Ivane ja poštujem tvoje mišljenje, ali koliko ti vina imaš godišnje? ili trsova? :?

[Ivan]

Ivane ja poštujem tvoje mišljenje,ali koliko ti vina imaš godišnje? ili trsova?:?  

ma sad imam cca 400 l vina godisnje od cca 300 loza, al ne radim to ja nego djed, ne zanima me taj vinograd. al za 2 godine kad mi dode u rod 3 ha onda cu imati cca 25.000 l.

[Quercus]

ma fuckas sve to dodavanje i preveliko petljanje po mostu i vinu, enoloska sredstva su smece. od kvasaca, enzima, hrane, tanina, sumpora.. treba se okrenut jednoj drugoj, osebujnijoj proizvodnji grozda i vina a ne potpunoj industrijalizaciji, jer uskoro cemo zavrsiti ko amerikanci, a upravo to i je sve doslo od njih.. osobno sam jako protiv toga i to ubija svaku draz vinogradarenja i vinarenja.

ne znam po čemu to ubija, to tek daje prostora mašti i kreacijama.
Zar je bolje prodavati prosječna vina nego li vrhunske kreacije.
Francuzi vinarstvo smatraju umjetnošću...
I to nije došlo iz Amerike nego i Njemačke i Francuske, a mislim da od njih možemo puno učiti.
Samo jedan primjer: Korčulanski Pošip je bio prosječno ili čak ispodprosječno bijelo vino. Ubijala ga je oksidacija već u vinogradu, "izgorio" bi na suncu. Upotrebom kazeina i želatine za bistrenje mošta, aliminacijom oksidacijskih enzima i same oksidacije već učinjene, dobili smo vino svjetskih razmjera, traženo u vinarija i restoranima po Europi. Zna se koji kvasac izvlači iz te sorte maksimum, koliko mu je hrane potrebno i to je to.
Ako je to "smeće" napravilo takav rezultat, onda se može nazivati i "gnojem", "smradom" ili kako god voliš, a rezultat je fenomenalan.
Slično je sa Badelovim Sauvignonom iz Daruvara, Drniškim Merlotom, da ne govorim o nekim vinarima i vinarijama, jer je sve na kraju i poslovna "tajna"...