Inox ili drvo

[DarzaJ]

Zadnje dvije godine radim tako da kad počne tiho vrenje stavim plutajući i ulje i sve je bilo ok.

[Koshpa]

Evo da napisem mali osvrt na usporedbu vina iz inoxa i drveta.
Ove godine 1000l grasevine mi je u 2 drvena (hrastova) suda od po 500l, a druga 1000 u inoxu. Grozdje je isto, iz mog vinograda, vinificirano potpuno na isti nacin. SIHA 7+Optiwhite+siha proferm h+2. Ono u inoxu je lagano i pitko, ugodno za nepce, miris je nekak jednostavan no dosta izrazajan za grasevinu. No u usporedbi sa grasevinom iz drveta to su 2 razlicita vina. Ova iz drveta je na prvu intenzivinija i kompleksnija na nosu, a da ne kazem koliko je punija i izrazajnija na okus. I puno je cisca od one iz inoxa. Isto tako susjed ima grasevinu u inoxu istog volumena koja je brana 2-3 nakon moje, ali je vinificirana sa siha cryarome+siha proferm h+2 i iako se radi o dobrom vinu jednostavno na nosu djeluje tuplje od ove moje iz inoxa i nekako se manje osjeti vocnost. Takodjer je slabijeg tijela bez obzira sto se radi o korektnom vinu. Tako da sto se mene tice SIHA 7 je odlican izbor za grasevinu pogotovo u kombinaciji sa vecim drvenim bacvama.
Od tog istog susjeda smo danas probavali sauvignon, vinificiran isto sa siha cryarome i proferm h+2 hranom. Vecina mu je kipila u inoxu dok je 300l kipilo u drvenom sudu. Ovo iz inoxa je korektno vino i poprilicno ugodno za piti ako se zanemari odredjena gorcina (koja mu se na tom sauvignonu pojavljuje svake godine), ali mirisa gotovo da nema. I da ne spominjem da to nesot mao mirisa nema veze sa sauvignonom. Ali zato ono iz drveta ima pravi pravcati sauvignon miris dosta izrazene herbalnosti i reske ali ugodne kiselosti. Osjeti se blagi utjecaj drveta koji po meni odlicno zaokruzuje to vino. Napominjem NE radi se o barrique bacvi vec o starijem drvenom sudu u kojem je vino cuvano barem 10ak godina. Nakon 10 god koliko je star nasad tog sauvignona prvi put da je uspio naci dobitnu formulu za dobar sauvignon. 2-2,5 mjeseca u drvetu ucinila su svoje. Za kraj mogu povuci neku paralelu izmedju skrleta koji je zakipio na talogu i nakon 3 dana je dobio QA23 te je prebacen u drveni sud i istog tog skrleta koji je zakipio na talogu, ali mu je isti dan ubacen 228 i prebacen je u stakleni demizon od 54l. Ovaj skrlet iz drveta je cijelo vrijeme djelovao kao problematican dok god ga se nije maknulo sa grubog taloga. 7-10 dana nakon pretoka jednostavno se poceo otvarati i zaista ima fenomenalne arome, poprilicno kompleksne za jedan skrlet i poprilicno dobro tijelo za ovu godinu. Ovaj iz demizona koji je odradio sa 228 je vocan i dosta intenzivana na nosu, ali poprilicno jednostavno i puno puno tanjeg tijela. U principu mi 228 uopce ne djeluje kao dobar kvasac za skrlet jer bez obzira sto donekle ima intenzivnu aromu previse "oslabi" ionako slabo tijelo jednog skrleta.
Preporucam svakome ko moze neka eksperimentira sa usporedbom drvo inox jer ce naici na jako zanimljive rezultate. Mi smo do prije 4 godine znali dio rizlinga vinificirati u drvenom (akacijinom) sudu, a drugi dio u inoxu i taj rizling iz inoxa je uvijek bio dosta bolji od ovog iz suda. To samo pokazuje da nije svako vino za drvo.

[MALI MIHA]

ja znam samo da mi se vino bolje tj prije izbistri u drvetu sad je li to zbog drveta ili manje posude tj kak bi rekao krači je pad čestica mutnoce nije kao u inoksu da je bacva visoka i uska

[Podrumar1987]

Hrastova bačva je najbolja posuda za vino. Meni nije jasno zašto svi teže barik bačvicama od 225l ? Te bačve su došle iz francuske , kod nas su se upotrebljavale veče bačve...

Za mene bi bilo posebno vino ono kod kojeg bi se maceracija radila  bez enzima , taložilo bez bistrila, vrijalo na vlastitim kvascima, vrijanje i zorenje bi se trebalo odvijati u velikim hrastovim bačvama (1000 ili 2000 l) , i zatim buteljiranje bez filtracije... To bi bilo posebno vino... Ali za nešto takvo treba puno,puno znanja...

[Ivan]

Hrastova bačva je najbolja posuda za vino. Meni nije jasno zašto svi teže barik bačvicama od 225l ? Te bačve su došle iz francuske , kod nas su se upotrebljavale veče bačve...

Za mene bi bilo posebno vino ono kod kojeg bi se maceracija radila  bez enzima , taložilo bez bistrila, vrijalo na vlastitim kvascima, vrijanje i zorenje bi se trebalo odvijati u velikim hrastovim bačvama (1000 ili 2000 l) , i zatim buteljiranje bez filtracije... To bi bilo posebno vino... Ali za nešto takvo treba puno,puno znanja...

amfora i drvena bacva su razliciti tipova bacava za vino po svojoj primarnoj funkciji i obicno vino koje je bilo u amfori (vrenje) ide nakon 6 do 12 mjeseci (rijetko i vise) ide u drvenu bacvu jer ona sluzi za dozrijevanje vina dok je amfora medij za vrenje i primarnu stabilizaciju.

barrique bacve od 225 l se upotrebljavaju jer su in, u modi su i takva vina su (bila) popularna ponajprije zahvaljujuci novom svijetu ali zadnjih godina cak i brzo izlaze iz mode (pogotovo u EU) i apsolutno se slazem s time da treba upotrebljavati sto vece (i nepaljene!) drvene bacve umjesto malih i jaceg paljenja.

ovo sto si napisao o posebnom vinu je i neka moja gruba filozofija samo jos dublja i kompleksnija i primarno se odnosi na vinograd a ne na podrum. ja npr. ne upotrebljavam bistrila, filtracije, enzime i te eno preparate. kod bijelih samo koristim kvasce i vinobran a kod crnih od prosle godine samo vinobran a od ove godine ce sva vrenja ici spontano. samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj..

[gabro]

amfora i drvena bacva su razliciti tipova bacava za vino po svojoj primarnoj funkciji i obicno vino koje je bilo u amfori (vrenje) ide nakon 6 do 12 mjeseci (rijetko i vise) ide u drvenu bacvu jer ona sluzi za dozrijevanje vina dok je amfora medij za vrenje i primarnu stabilizaciju.

barrique bacve od 225 l se upotrebljavaju jer su in, u modi su i takva vina su (bila) popularna ponajprije zahvaljujuci novom svijetu ali zadnjih godina cak i brzo izlaze iz mode (pogotovo u EU) i apsolutno se slazem s time da treba upotrebljavati sto vece (i nepaljene!) drvene bacve umjesto malih i jaceg paljenja.

ovo sto si napisao o posebnom vinu je i neka moja gruba filozofija samo jos dublja i kompleksnija i primarno se odnosi na vinograd a ne na podrum. ja npr. ne upotrebljavam bistrila, filtracije, enzime i te eno preparate. kod bijelih samo koristim kvasce i vinobran a kod crnih od prosle godine samo vinobran a od ove godine ce sva vrenja ici spontano. samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj..

U potpunosti se slažem sa vrenjem i starenjem,SPONTANO ovo za barik bačve,mi ovdje u zadružnom podrumu imamo mogučnost kupit barik bačve koje su već korištene i nema mirisa paljene hrastovine,a jedini je razlog što mislim radit s njima je lakša manipulacija i lakše kontroliranje vina jer ako se nešto desi propala je samo jedna bačva a ne svo vino.

[Podrumar1987]

Imam jedno pitanje za vas iskusnije.

Velike drvene bačve (mislim na one iznad 1000l ) se u vinarijama koriste više godina za redom. Prve godine ta bacva ima največu prozračnost, ali se s godinama nakuplja kamenac u u njoj i ona više nije tako prozračna ( vino dobiva manje kisika).
Na koji se način može riješiti taj kamenac iz bačve???

Dali se npr hrastova bačva od 2000 l može koristiti 10 godina. Kakav je njezin učinak na vino prvih par godina a kakav 9 ili 10 godine?

Hvala...

[traper99]

Pogledajte ovaj relativno novi francuski sustav vinifikacije u drvetu....navodno se takodjer osjeti bitan utjecaj drva u procesu vinififkacije....
http://www.vinification-integrale.com/

[Podrumar1987]

Odlično izgleda. Vjerovatno je i jako skupo... To si mogu priuštiti samo profi vinogradari koji su sigurni da če moči prodati vino po malo višoj cijeni.

[traper99]

Zapravo jeste skupo za jednu bacvu, ali poanta je ako ima vise bacava, onda se oprema može koristiti vise puta. Ovo je jako zanimljivo za neke izdvojene posebne dijelove vinograda, vrhunska vina i za eksperimentiranje jer nije u pitanju velika kolicina (225 do 500 l).

[Ivan]

Pogledajte ovaj relativno novi francuski sustav vinifikacije u drvetu....navodno se takodjer osjeti bitan utjecaj drva u procesu vinififkacije....
http://www.vinification-integrale.com/

vidio sam to jos prije.. po meni nista posebno, tehnicka stvar, olaksava proizvodnju a vjerojatno jako, jako skupo.. mene vise zanimaju oni sistemi slaganja drvenih bacava - oxoline, vec 2-3 godine gledam i kombiniram kako cu jednoga dana nabaviti tako nesto za drvene bacve jer mi je odlican koncept!

[traper99]

Cuj, vinifikacija je na bazi roto inox tanka gdje se rotira masulj i vrsi se maceracija paralelno sa fermentacijom. Samo sto je u ovdje u pitanju drvo koje daje posebne efekte na vino. Ne bih odbacio ovo rjesenje samo kao tehnicko jer je u biti svako vrenje tehnicka stvar kako izluciti sto bolje boju, tanine, antocijane iz kozice u most....

[Ivan]

Cuj, vinifikacija je na bazi roto inox tanka gdje se rotira masulj i vrsi se maceracija paralelno sa fermentacijom. Samo sto je u ovdje u pitanju drvo koje daje posebne efekte na vino. Ne bih odbacio ovo rjesenje samo kao tehnicko jer je u biti svako vrenje tehnicka stvar kako izluciti sto bolje boju, tanine, antocijane iz kozice u most....

mislim da je princip i efekt vrlo slican ovom drvenom vinifikatoru koji nudi letina (koji je btw. obnovio internet stranicu!):

http://www.letina.com/page-vipd.htm

[traper99]

Imam inox spremnik sa zracnim poklopcem od 1100 l  za fermentaciju i cuvanje crnog vina. Pojavili su se mali znakovi korozije na mjestima gdje je varen dupli plast. Kako rijesiti problem i koliko to smeta vinu posto ga jedino korisitim prvih 4-5 tjedana dok traje burno i tiho vrenje?

[Juznjak]

Bacve od 225 i/ili 228 litara se koriste, po francuskim iskustvima, jer omogucavaju najoptimalniji odnos djelovanja hrasta (povrsine) na vino (kolicina). Sve bacve preko tih navedenih velicina nemogu se drzati pod kontrolom kako kazu FR bacvari i vinari.
Ivane, francuska iskustva govore da se za odredjena vina koriste odredjeni stupanj opaljenosti hrastovih bacava, ovisno i o tome sto se zeli. Nece isto dati USA hrast, FR hrast ili nas makar su opaljeni istom metodom i istog stupnja.
Mislim da je buducnost u koristenju alternativnih barrique dodataka, dugica, elemenata,... gdje se moze drzati apsolutna kontrola i postici ono sto se zeli.

amfora i drvena bacva su razliciti tipova bacava za vino po svojoj primarnoj funkciji i obicno vino koje je bilo u amfori (vrenje) ide nakon 6 do 12 mjeseci (rijetko i vise) ide u drvenu bacvu jer ona sluzi za dozrijevanje vina dok je amfora medij za vrenje i primarnu stabilizaciju.

barrique bacve od 225 l se upotrebljavaju jer su in, u modi su i takva vina su (bila) popularna ponajprije zahvaljujuci novom svijetu ali zadnjih godina cak i brzo izlaze iz mode (pogotovo u EU) i apsolutno se slazem s time da treba upotrebljavati sto vece (i nepaljene!) drvene bacve umjesto malih i jaceg paljenja.

ovo sto si napisao o posebnom vinu je i neka moja gruba filozofija samo jos dublja i kompleksnija i primarno se odnosi na vinograd a ne na podrum. ja npr. ne upotrebljavam bistrila, filtracije, enzime i te eno preparate. kod bijelih samo koristim kvasce i vinobran a kod crnih od prosle godine samo vinobran a od ove godine ce sva vrenja ici spontano. samo se nadam boljoj godini jer crna vina iz 2010. berbe su ocaj..