Podrum - Mali savjeti

[Ivan]

evo nabrzinu sam nasao neku sliku bacva i VRATA na bacvi, evo linka:
http://www.tzzz.hr/novo/slikenovo/seoski/bacva_r3esize.jpg

[Razor]

He, he vrata su ono na čemu je pipa, a drže se šarafom. Samo veseli kum fali!

[Dean]

Ipak nisam pogriješio moja i niti jedna druga bačva koju sam vidio (a vidio sam ih dosta) nema ta vrata... ne kuzim 

[Quercus]

hmm, liječenje octikave bačve.
Ja se ne bi u nju usudio ništa osim octa stavljati...

[krešo]

Dragi Dean
Da to nije bačva u kojoj se čuvala rakija ?
Ima i toga. Ja imam bačvicu od 25 l koja je služila isključivo u tu svrhu i nema vrata nego samo otvor za čep pri dnu.

[Dean]

nije nije bačva je za vino imam dvije i prije smo imali drvene bačve i nisu imale ta vrata, obratit cu paznju malo ali stvarno se nesječam da sam vidjao ta vrata na bačvama nigdje u mojoj okolici 

[Razor]

Svaka veća bačva ima vrata, dakle govorim o bačvi od 100L na više!

[francozbolt]

Lijep pozdrav svima!
Prije svega, želio bih pohvaliti sve korisnike ovog foruma. Vaši postovi i stručnost služe Vam na čast. Informacije koje se mogu pronaći na ovom forumu su zbilja korisne i ima mnogo vrijednih savjeta koji su praktični i primjenjivi...

Kako sam novi user ovog foruma, isto tako sam i početnik u vinogradarstvu i podrumarstvu. Brigu o vinogradu i o podrumu je do sada vodio moj otac, no kako je čovjek sve manje sposoban obavljati poslove koje vinograd zahtijeva, ja sam odlučio preuzeti brigu. Jednostavno ne želim da vinograd propada i želim nastaviti obiteljski hobi. Rezidba, špricanje i ostalo su poslovi s kojima još mogu izaći na kraj i vjerujem savjetima koje mi daju susjedi...
No, ostavimo to za sada (vinogradarstvo)...
Mene brine podrum! S obzirom na informacije koje se mogu pronaći na netu općenito i na ovom forumu, smatram da iz ove obiteljske tradicije koju želim nastaviti ipak treba izbaciti tzv. filozofiju kiselkastog gemišt vina koje mi baš osobito ne leži. Dakle, želim krenuti od početka, ali na temelju znanja i provjerenih informacija, a ne predrasuda i seoskog pametovanja...

ZATO VAS MOLIM ZA POMOÆ !!!

Eto, lipanj je pri kraju i berba će uskoro pa se želim što je moguće bolje pripremiti...
Dakle... VINOGRAD cca 700 čokota

Frankovka                                                                            110
Rizning                                                                                 200
Plavac                                                                                  100
Šipon                                                                                     70
Muškat, chardonay, pinot, štajerska belina, kraljevina              230

PODRUM

320 litara inox
320 litara inox
620 litara inox
cca 300 litara drvo (za bijelo vino)

OBRADA

2 x plastični škaf 500 litara
1 x plastični škaf 300 litara
hidraulična preša 120 litara
mlin koji odvaja petiljke


Moja pitanja su ( za početak ):

1. Kako spremiti ovo grožđe? Ok, frankovka je crna i to ću staviti u inox bačvu od 300 litara. Što da činim sa bijelim? Da rizning sačuvam čisti ili da ga mješam sa ostalim sortama? Što i kako da mješam? Što da stavim u koju bačvu ? Što da prodam od grožđa? Treba mi frankovka i još 400 - 500 litara bijelog. Ostalo mi je višak... Da prodam kiseli plavac?

2. Koja je uobičajna razina šećera za ove sorte (znam da to ovisi o godini, vremenu, podneblju...), ali ipak koja je donja granica ispod koje se grožđe jednostavno ne bi trebalo brati? Treba li ga brati isti dan (je li moguće da optimalno vrijeme berbe isto za plavac i frankovku ili )?

3.Što bi od opreme bilo neophodno nabaviti još pored ovog što imam?

UNAPRIJED HVALA NA ODGOVORIMA

...Imam još najmanje 100 pitanja....

[Ivan]

cekaj, imas plavac mali zasaden sa ovim ostalim kontinentalnim sortama?? hehe, nije ni cudno da ti je "kiselis" taj plavac! on cak niti u dalmaciji ne daje dobre rezultate na slabijim polozajima.. hm, da, totalni si pocetnik, preporucam procitati koju knjigicu i kompletan portal, samo za osnove..

1. pa kakve kolicine si imao proslih godina, prema tome se probaj ravnati, ako naravno sve radis isto, rezidba, berba, prerada, talozenja..?? frankovka 110 loza x cca 2 kg (to sigurno imas, mozda i vise..) = 250-300 kg grozda, da dobis 70% nakon 7 dana maceracije na hidro presi (mozda cak i vise, 80%) = oko 250 l mosta sto ti taman pase za inox od 300 l. ako mozes, probaj sve rjesiti odvojeno pa ces kasnije ako zelis lako pomijesati vina ali ako ne mozes, odaberi 1 ili 2 sorte koje ces zasebno napraviti, naravno one koje ti se najbolje kvalitetom iskazu u berbi, a vjerojatno i sam znas od prijasnjih godina koja vina i od kojih sorti su ti obicno bolja pa se prema tome ravnaj.. ovo je sve gotovo nemoguce reci napamet, vidjet ces kakve ce ti biti kolicine, to uglavnom mozes vidjeti i sad, pa se prema tome ravnaj, ako ti je vinograd u ok stanju, rodan, mozes valjda racunati na oko 1,5 do 2,5 kg grozda po trsu, prosjek oko 2 kg, ti znas sam koliko imas. ako ti plavac nakupi 25% secera evo ja ga kaparim sad! ako ti je zbilja toliko kisel pa sta postoje ljudi koji bi to kupili i koliko bi ti uopce trazio za takvo (lose) grozde?

2. naravno da je uvijek bolje dobiti sto vise kolicine secera ali takoder su i bitne kiseline ali s obzirom na ovu godinu biti ce ih dovoljno, bitan je samo povoljan odnos. nikako nemoj brati rano i prvi, kako to obicno zna kod nas biti, ako je dobra jesen, cekaj i isplatit ce ti se. naravno da nije dobro brati poluzrelo i zeleno grozde i to nitko nebi smio brati! vjerojatno imas neke okvire berbe i kolicine secera od prijasnjih godina, ali vrlo vjerojatno se krece od 15 do 18%.. postoje sorte koje dozrijevaju unutar nekoliko dana i klasificirane su po dozrijevanju i podijeljene u 5-6 etapa pa provjeri koja je gdje ali grasevina i rizling su ti kasnije sorte, frankovka malo ranija od njih, chardonnay i pinot najraniji.

3. nemoguce za reci jer je tesko reci sto zelis dobiti i sa kolikim financijskim budzetom raspolazes..?? i takoder, trebalo bi detaljnije provjeriti sto imas i u kakvom je to stanju. treba ti muljaca (sa ili bez ruljace, ovisi i cijeni), ima ih dobrih rucnih za 1000 do 2000 kn u svim vecim soping centrima, gledaj da je po mogucnosti od inoxa a ne farbanog zeljeza. presa, ne znam u kakvom je ova stanju, makar su te hidro prese relativno kvalitetne i pouzdane. bacve imas, ovisi o kakvom su stanju. mozda neka manja pumpa da oksidacije svedes na minimum, ne znam na koji nacin pretaces ali vjerojatno rucno..

eto tolko, pozdrav.

[francozbolt]

Ovaj plavac o kojem govorim NIJE isto što i PLAVAC MALI. Nalazim se u Hrv. Zagorju tako da nema govora o Plavcu Malom, već o bijeloj sorti grožđa koju ovdje  nazivamo  "Plavac" ili "Plavec" (vjerojatno netočno) a "odlikuje" se visokim udjelom kiselina, tako da se ponekad može koristiti za popravljanje cjelokupnog odnosa kiselina i šećera (ali te godine su rijetke, i to vjerojatno neće biti ova...).

Ono što ja želim pitati:
Obzirom da se radi o kiseloj sorti, uz to poprilično rodnoj, bi li je bilo pametno prodati da ne pokvarim kakvu takvu mješavinu vina, kojeg ionako imam previše? Zapravo, čini mi se da je ova sorta prva u redu za otpis (pa neću valjda prodati rizning ili frankovku??), ali ipak tražim potvdu nekoga tko više zna!!!!

[Razor]

To je plavac žuti, Ivane.

[Ivan]

da, sad skuzih, sve ok. prvo mi je na pamet pao plavac mali jer inace tu sortu zovu plavec a ja sam to automatski povezao sa plavcem malim, ipak je bilo kasno navecer a i umoran sam bio jer sam cijeli dan radio u vinogradu, ocito da mi je sunce jako udarilo u glavu.. moja isprika, pozdrav.

[francozbolt]

Evo bas nesto surfam i naiđem na:

http://www.cedar-hr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=62

Ono što mene zanima jest sljedeće:

1. Je li u opisanom procesu malo pretjerano s upotrebom enoloških preparata? (Znam da je cilj prodaja istih, pa me interesira da li je to baš sve neophodno)

1.a. Je li potrebno sumporenje masulja ako se odmah ide na prešanje (govorimo o bijelom grožđu)?
1.b. Je li potrebno koristiti enzim za povećanje količine samotoka i filtrabilnost (LALLZYM HC) ako nije presudna brzina bistrenja?
1.c. isto pitanje kao i 1.b samo je u pitanju BENTOLIT?


2. Da li bih pogriješio ako bih proces prerade bijelog grožđa izveo na sljedeći način:

a) muljanje i odvajanje peteljki
b) prešanje
c) taloženje PYROVIN-om
d) dodavanje kvasaca i hrane za kvasce

* dakle, u principu sve osim preparata za brzo bistrenje koje nije prioritet

[Quercus]

E Franco, na većinu pitanja je već odgovoreno i kak oje Ivan naveo, malo pogledaj po literaturi jer ako ćemo stalno odgovoarati na ista pitanja bit ćemo začas zatpani istim odgovorima
Mali osvrt na enološke preparate.
Ne, nije pretjerano. Dapače, da se koristi u pojedinim prilikama još ponešto bilobi bolje.
I onaj komentar da je colj prodati.
Niti jedna ozbiljna firma nema cilj samo prodati jer da je tako vrlo brzo bi propali jer bi se na onsovu rezulatat vidjelo da li to ima učinak ili nema.
osvrt i na Lalzym HC. Dvije zamjerke imam prema tebi. Kao prvo, da, poanta je i čim prije izbistriti, odnsono istaložiti mošt da fermentacija može krenuti čim prije. Čim duže taloženje tim više opasnosti od kojekakvih problema.
Ali i da nije tako, poanta enzima nije samo u bistrenju (govorim o HC) nego i u drugim djelovanjima, ali o tome već ima teksta na ovom forumu.
Dakle mora biti prioritet čim prije izbistriti i čim kvalitetnije, a opet ne previše.
I Plavec ®uti nije "kisela" sorta. Što znači kisela sorta? On je sorta koja se koristi i za fina vina samo mora biti na dobrom položaju, ali i prilagođenim terminima berbe. Svakako da će u određenim godinama trebati pričekati da kiseline "padnu" i tek onda odraditi berbu i vinifikaciju.

[francozbolt]

Hvala na odgovoru Quercus!

Odgovore na moja pitanja sam pronašao na i na PF Vrenje mošta, bistrenje i pretok vina, tj.temi  Bistrenje vina, pa se ispričavam za nepotrebno postavljeno pitanje. Inače, ADMINI svaka vam čast na strpljenju jer se poneka pitanja postavljaju i 5x. 
Zaista, treba pročitati KOMPLETNI FORUM. Informacije su tu, samo ih treba pronaći....